Arhiva › 2004. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · KLASA 350-01/04-01/15

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 93

Članak 57.

Članak 57. 1) Najveća dubina građevne čestice određuje se sa 100,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, veću dužinu mogu imati građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, na kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje i čija dužina se određuje do završetka pojasa izgradnje građevina s negativnim utjecajem na naselje. 3) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. i 3. prethodnog članka. /m / izgrađenosti /kig/ 400,0 0,3 540,0 0,3 300,0 0,4 420,0 0,4 200,0 0,5 150,0 0,5 4) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 5) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 6) Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5 % ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a koji zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.

Članak 58.

Članak 58. 1) imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu p< 2) U slučaju kada se građevna čestica i križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaj a, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. 4) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta odredu)e se prema uvjetima iz poglavlja 5.1.1.2. ovih odredbi. Stranica 456 "SLUŽBENI 5) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 59.

Članak 59. 1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. 2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije. 3) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. 4) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. 5) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. 6) Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.

Članak 60.

Članak 60. 1) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni, određeno u poglavlju 2.2.2. i karakterističnom uzorku naselja, određeno u poglavlju 2.2.3. ovih odredbi. 2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. 3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće, kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici, te izuzetno kao ugrađene (građene poprijeko od jedne do druge bočne međe) u stražnjim dijelovima čestica, ukoliko je to karakteristika uzorka naselja.

Članak 61.

Članak 61. 1) Katnim građevinama unutar stambenih zona 5* GLASNIK Broj 3 smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. 2) Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. 3) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m.

Članak 62.

Članak 62. 1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 63.

Članak 63. 1) Građevine koje se grade na poluotvoreni jednom om stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 2) Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 64. 1) Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine.

Članak 65.

Članak 65. 1) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se Broj 3 "SLUŽBENI od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 66. 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: 4,0 m za prizemne građevine, 6,0 m za katne građevine, 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. 2) Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane u prethodnom stavku, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama poglavlja 9.3., članka 216., stavka 2. ovih odredbi. 3) Međusobne udaljenosti stambenih građevina, unutar dijelova centra Donjeg Kraljevca, i mogućih interpoliranih građevina, određene su u poglavlju 2.2.3., člancima 41. i 43. ovih odredbi.

Članak 67.

Članak 67. 1) Udaljenost gnojišta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. 2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. 3) Udaljenost pčelinjaka, koji se grade kao čvrste građevine, od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 1,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 68.

Članak 68. 1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
Članak 69. 1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, « Stranica GLASNIK 457 da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 70.

Članak 70. 1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. 2) Potkrovlj se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. 3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određenje najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. 4) Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom.

Članak 71.

Članak 71. i) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. 2) Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.
Članak 72. 1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. 2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: kod županijske ceste 8,0 m, kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, kod ostalih cesta 3,0 m. 3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. 4) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti 2,0 m. 5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: kada je to nužno radi zaštite građevine ili • • ^ A h . « m načina njezina korištenja, u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i Stranica 458 u SLUŽBENI u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. 6) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.

Članak 73.

Članak 73. 1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. 3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada gaje potrebno izvesti u terasama. 2.2.5. Smjernice za prostorno planiranje područja za razvoj naselja
Članak 74. 1) Prostornim planovima užeg područja (UPU ili DPU), potrebno je za pojedino područje predviđeno za razvoj naselja pretežito stambene namjene, odrediti karakterističan uzorak naselja, obzirom na: tip naselja kojem područje za razvoj pripada, pretpostavljenu radnu aktivnost stanovništva, te ukoliko odabir uzorka, u pogledu potrebne zaštite od negativnih utjecaja, može utjecati na okolno stambeno područje ili obrnuto i karakterističan uzorak naselja kontaktnog izgrađenog područja, na koje se područje za razvoj nastavlja. 2) Primjereni karakteristični uzorci za primjenu na područjima za razvoj - stambenih zona naselja su: za sva naselja - ruralna matrica bez podvrtnica, i urbana matrica individualne samostojeće gradnje, obje otvorenog tipa, za Donji Kraljeve( dodatno individualni i niz i višestambena građevni kompleks, te, za Donji Pustakovec, Sveti Juraj u Trnju i Donji Hrašćan, dodatno ruralna matrica s podvrtnicom. 3) Odluka o primjeni pojedinog karakterističnog uzorka naselja kod izrade prostornih planova užih područja pretežito stambene namjene, određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Članak 74.

4) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koj i se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi. GLASNIK" Broj 3
Članak 75. 1) Kod izrade prostornih planova uređenja područja za razvoj pretežito stambenih zona: potrebno je osigurati minimalno 5% ukupne površine planiranog područja za uređenje dječjih igrališta i parkovnih površina, a na pojedinačnim česticama urbanog zelenila, unutar stambene zone, može se predvidjeti postava dječjeg igrališta sa igralima za djecu, klupa za sjedenje, te javna ili sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku po čestici, potrebno je osigurati javne površine visokog zelenila u obliku drvoreda ili parkova, ukoliko se unutar stambene zone predviđa izgradnja pojedinačne građevne čestice za sportske sadržaje, one se mogu dimenzionirati kao jedna takva čestica na 5,0 ha stambene zone, te mogu sadržavati samo otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, građena na način da igrališta budu minimalno 12,0 m udaljena od postojećih okolnih stambenih građevina i pojasa izgradnje planiranih okolnih stambenih građevina i jednu prizemnu servisnu građevinu s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bar-a, ukupne 2 neto površine građevine do 60,0 m , ukoliko pojedino područje za razvoj stambenih površina, u cjelini ima više od 5,0 ha, potrebno je osigurati najmanje jednu česticu za izgradnju podcentra sa sadržajima trgovine dnevne opskrbe, te tihim i čistim - ugostiteljskim sadržajem, unutar stambene zone mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja •transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje, na način da se uklope u karakterističan uzorak naselja.

Članak 75.

2) Osiguranje površina za razvoj društvenih djelatnosti, u pojedinim stambenim područjima, pojedinih naselja Općine, utvrđuje se prema poglavlju 4.1.
Članak 76. 1) Za nove stambene zone koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice potrebno je definirati: liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, građevinsku liniju, koja se uvažavajući tradiciju oblikovanja naselja poklapa s linijom regulacije ili koja omogućava formiranje manjeg predvrta (cvjetnjaka) ispred stambene građevine, strukturu gradnje odabirom između >rene ili otvorene, koi Broj 3 "SLUŽBENI prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, najmanje širine 3,0 m, formiranje građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno - gospodarski) dio, pojas izgradnje stambenih, stambeno - cestice, najmanje dubine 25,0 m od linije regulacije, eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m , po građevnoj čestici, čija udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima ne može biti manja od 12,0 m.

Članak 76.

2) Izuzetno, ukoliko za to postoji gospodarsko opravdanje, unutar područja je moguće predvidjeti mogućnost gradnje gospodarskih građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, koje se prema poglavlju 2.2.2. članku 28. ovih odredbi, mogu locirati u stambenim zonama naselja, na način da njihova udaljenost od pojasa izgradnje stambenih građevina, u planiranom ili postojećim kontaktnim područjima, ne može biti manja od 20,0 m. 3) Izuzetno, ukoliko to ne ugrožava postojeće dijelove naselja, može se predvidjeti pojas izgradnje gospodarskih građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje i to isključivo građevina za uzgoj peradi do kapaciteta 5.000 kom/ građevnoj čestici, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja, ukoliko se navedeni pojas može formirati unutar područj a stambene zone i/ili obradivog poljoprivrednog tla.

Članak 77.

Članak 77. 1) Za nove individualne stambene četvrti koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice potrebno je definirati: liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, pojas izgradnje stambenih građevina, eventualno pojas izgradnje stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti GLASNIK" Stranica 459 korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili ugrađene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine u stražnjem dijelu čestice, eventualno mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno - poslovne građevine i garaže, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, obavezno iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te ukoliko se DPU-om planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.

Članak 78.

Članak 78. 1) Za nove višestambene četvrti koje se mogu planirati u Donjem Kraljevcu, potrebno je definirati: strukturu gradnje otvorenog bloka, pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu višestambenu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu, etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+2, odnosno maksimalnom visinom vijenca 10,0 m, izgradivost čestice s maksimalno mogućom od 0,4, mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila stanara unutar višestambene građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici, koja organizacijski pripada čestici građevine (čestica građevine i čestica parkirališta zajedno čine građevnu česticu bez obzira da li su fizički povezane), te mogućnost formiranja javnihpovršina urbanog zelenila unutar četvrti.

Članak 79.

Članak 79. 1) Izradom DPU-a područja za razvoj mješovite - stambene zone u Donjem Hrašćanu i Hodošanu, moguće je predvidjeti miješanje stambenih i obrtničkih gospodarskih djelatnosti na pojedinačnim česticama, prema uvjetima za lociranje građevina unutar mješovite - stambene zone, određenim u poglavlju 2.2.2. članku 30. ovih odredbi. 2) Regulacijsku liniju prema županijskoj cesti, potrebno je definirati prema posebnim uvjetima nadležne uprave za održavanje županijskih cesta. 3) Unutar vanjskog prostora ulice, od prometnice u SLUŽBENI Stranica 460 do građevne linije, može se predvidjeti, uređenje parkirališta, nogostupa za ake, i trgova, te reprezentativnog i zaštitnog zelenila, prema posebnim uvietima nadležne uorave za održavanie žuoaniiskih cesta. definirati prema okolnoj izgrađenoj strukturi u neizgrađenim područjima je udaljiti najmanje 20 m od osi županijske prometnice. 5) Širina građevnih čestica unutar područja mješovite - stambene zone ne može biti manja od 20,0 m, za čestice na kojima se planira stanovanje, a 28,0 m za čestice isključivo gospodarske namjene. Visinu vijenca građevina, unutar područja moguće je maksimalno planirati sa 6,60 m. 7) Ostali opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja i određeni u poglavlju 2.2.4. ovih odredbi.

Članak 80.

Članak 80. 1) Izradom DPU-a područja za razvoj centralnih i društvenih sadržaja u naseljima je potrebno oblikovati prostor javnih funkcija na način da se: w minimalno 20% potrebnih parkirališnih mjesta za sadržaje zone osigura na parkiralištima javnog režima korištenja i to unutar uličnih koridora ili na pojedinačnim česticama za izgradnju javnih parkirališta, centri obiikuju izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama ili kao kompleksi, česticama za društvene djelatnosti predškolskog odgoja, domova za skrb o starijim i nemoćnim osobama i druge slične djelatnosti obavezno predvidi izgradnja zaštitnih ograda oko dvorišnog prostora koji se koristi kao vanjski prostor građevine, unutar građevnih čestica škola predvidi prostor za prilaz i stajalište školskog autobusa, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja predvide pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, veličine minimalno 5 %, ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice, bilo da su ugrađene u kompleks centra, bilo kao samostojeće na čestici, ali ne unutar parkovnih površina iz prethodne alineje, 53 GLASNIK Broj 3 unutar zone centralnih i društvenih funkcija ne mogu se planirati sportska igrališta i sportske dvorane, osim školskih sportskih igrališta i školskih sportskih dvorana uz škole.

Članak 80.

2) Obveza izgradnj e pojedinih građevina društvenih djelatnosti u pojedinim zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, po naseljima Općine, određena je u poglavlju 4.1.
Članak 81. 1) Za podcentar u području za razvoj stanovanja - Veliki Zdenci u Donjem Kraljevcu, potrebno je definirati: strukturu gradnje odabirom između otvorene ili blokovske, pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu, etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+1+Pk, odnosno maksimalnom visinom vijenca do 6,60 m, izgradivost čestice s maksimalno mogućom od 0,4, r mogućnost izgradnje garaža za osobna vozila korisnika na vlastitoj ili na zasebnoj građevnoj čestici, koja organizacijski pripada čestici građevine (čestica građevine i čestica parkirališta zajedno čine građevnu česticu bez obzira da li su fizički povezane), te mogućnost formiranja javnih površina - javnog trga i urbanog zelenila u dijelu područja.

Članak 82.

Članak 82. 1) Smjernice za prostorno planiranje gospodarskih zona u naseljima određeni su u poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. 2.3. Izgradnja izvan građevinskih područja naselja
Članak 83. 1) Ovim PPUO-om mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za: izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i ob1ikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2.2., izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2.3., te - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5. ovih odredbi. 2) Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu U SLUŽBENI Broj 3 ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju kvalitetu kultiviranih i prirodnih predjela. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 84.

Članak 84. 1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja. 2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta, prema odredbi iz poglavlja 5.1.1.2., članka 145, te predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okolinu prema poglavlju 8, ovih odredbi. 3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama, naslijeđenih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno prilagoditi je uvjetima namjene lokacije, a do prenamjene se legalno izgrađene građevine mogu i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 3.1. Uvjeti uređenja prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja

Članak 85.

Članak 85. 1) Unutar građevinskih područja naselja Općine, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati na način određen karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su kompatibilne u odnosu na pretežitost zone u kojoj se nalaze: unutar gospodarskih zona, na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni svih naselja, u mješovitim stambenim zonama u naseljima Donji Kraljevec, Donji Hrašćan i Hodošan, i u zonama centralnih i društvenih sadržaja, te kao prateći sadržaji na građevnim česticama, u stambenim zonama i mješovitim stambenim zonama, te na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, te zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone. 3.1.1. Uvjeti lociranja građevina gospodarskih djelatnosti unutar gospodarskih zona u naseljima 55 GLASNIK Stranica 461

Članak 86.

Članak 86. 1) Gospodarske zone su locirane ovisno o zatečenim uvjetima prije izrade ovog PPUO-a, uz povoljne prometne smjerove, na područjima koja je moguće primjereno komunalno urediti i korištenje kojih osigurava najmanje štetan utjecaj u odnosu na stanovanje. 2) Gospodarske zone se formiraju ovisno o vrsti očekivanih djelatnosti, te pretpostavljenim potrebama za veličinom čestice, potrebnom infrastrukturom i mogućem utjecaju na okolnu i to kao gospodarske zone za industrijsku ili obrtničku proizvodnju, uslužne djelatnosti, trgovinu i komunalne servise. 3) Gospodarske zone se uređuju na temelju planova uređenja užeg područja detaljnih planova uređenja (DPU). 4) Izuzetno, od prethodnog stavka ovog članka, je pojedinačne čestice gospodarske namjene, unutar postojećih gospodarskih zona, moguće formirati i bez izrade plana uređenja užeg područja, ukoliko za to postoje uvjeti pristupa i komunalnog uređenja čestice, te to ne sprečava uređenje ili pristup drugim dijelovima područja za razvoj naselja. 5) Preporuča se gospodarske zone od stambenih područja i područja centralnih i društvenih sadržaja odijeliti pojasom urbanog zelenila ili javnom prometnom površinom.

Članak 87.

Članak 87. 1) Ovim PPUO-om se na području općine određuju površine za uređenje sljedećih gospodarskih zona: gospodarske, industrijske zone u Donjem Kraljevcu, sjeverno od željezničke pruge Čakovec - Kotoriba i zapadno od županijske prometnice ŽC 2034, gospodarske, proizvodne zone uz mlin u Donjem Kraljevcu, južne gospodarske, proizvodno - poslovne zone u Donjem Kraljevcu, gospodarska zona za uslužne i komunalno - servisne djelatnosti u zapadnom dijelu Donjeg Hrašćana i jedinstvene gospodarske zone, namijenjene malom poduzetništvu, obrtu, uslužnim djelatnostima i trgovini, unutar građevnog područja naselja Hodošan. 2) Razgraničenje pojedinih gospodarskih zona u odnosu posebnosti pojedinih grupa djelatnosti, određuje se prostornim planovima uređenja užih područja (DPU pojedine zone). 3) Izuzetno, ukoliko se postojeće gospodarske zone organizirane za jednog korisnika, u zapadnom dijelu Donjeg Hrašćana ili južnom dijelu Donjeg Kraljevca (alineje 3. i 4., stavka 1. ovog članka) šire na način da se ukupna površina za razvoj gospodarske djelatnosti može smatrati proširenjem gruntišta postojeće čestice, -ft Stranica 462 "SLUŽBENI odnosno unutar područja za razvoj se ne formiraju nove građevne čestice ili se formira najviše jedna građevna čestica koja je površinom identična području za razvoj gospodarske zone, za navedena područja nije potrebno raditi planove uređenja užeg područja, već se čestice mogu uređivati temeljem uvjeta iz članaka 88 - 90. ovih odredbi.

Članak 88.

Članak 88. 1) Na građevnim česticama, unutar gospodarskih zona, osnovna namjena građevina je uvjetovana obavljanjem gospodarskih, proizvodnih (industrijskih ili obrtničkih) i poslovnih (uslužnih, trgovačkih ili komunalno-servisnih) djelatnosti ovisno o namjeni pojedine zone, osim primarne poljoprivredne proizvodnje.
Članak 89. 1) U postupku formiranja građevnih čestica, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona, poštivati slijedeće minimalne vrijednosti: najmanja najmanja najmanja koeficijent širina dubina površina izgrađenosti građevne građevne građevne građevne čestice čestice čestice čestice 2 /m/ /m/ /m / /kig/ područje gospodarske - industrijske zone u Donjem Kraljevcu uslužna djelatnost 35,0 60,0 1.120,0 0,4 proizvodna djelatnost 40,0 70,0 2.800,0 0,4 područje svih ostalih gospodarskih zona 28,0 40,0 1.120,0 0,4

Članak 90.

Članak 90. 1) Unutar gospodarske zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu GLASNIK 55 Broj 3 vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; visina vijenca građevina može iznositi najviše 10,0 m za gospodarsku-industrijsku zonu u Donjem Kraljevcu, a najviše 7,0 m za sve ostale zone, iznimno od prethodne alineje, visina vijenca građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, kod određivanja pozicije, visine vijenca i sljemena građevina na području za razvoj južne gospodarske, proizvodno-poslovne zone u Donjem Kraljevcu, treba poštivati posebne mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti, u odnosu na zaštitu vizure na toranj kapele sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu, prema poglavlju 6.3., članku 183., stavku 1, alineji 1. ovih odredbi, nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25 % ukupne površine čestice, nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca, najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, te ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo / 2 parkirališna mjesta.

Članak 90.

3.1.2. Uvjeti lociranja građevina gospodarskih djelatnosti na vlastitim građevnim česticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju
Članak 91. 1) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje svih naselja, kao osnovne građevine na vlastitim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti). 2) Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakimice, ( ( Broj 3 SLUŽBENI vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom 2 propisu i silaže stočne hrane do 100,0 m , ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno poslovnu ili poslovnu građevinu. 3) Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno minimalne dimenzije i površina građevne čestice, te izgrađenost određuju se kao za stambene građevine, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi. 4) Visina i oblikovanje građevina ovisi i o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno: najveća visina vijenca gospodarskih građevina unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnoj izgrađenoj strukturi, a najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m.

Članak 91.

5) Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, ne mogu se graditi kao osnovne građevine, na građevnim česticama namijenjenim za^ gradnju višestambenih građevina.
Članak 92. 1) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar stambenih zona naselja (nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti).
Članak 93. 1) Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i si), mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar mješovitih stambenih zona. 2) Veličina i oblik građevnih čestica, te visina i oblikovanje građevina određuju se: za interpolirane građevine unutar izgrađenih dijelova stambenih zona u transformaciji, poštivanjem karakterističnog uzorka naselja iz poglavlja 2.2.3., članka 54. ovih odredbi, za građevne čestice unutar područja za razvoj naselja, prema odredbama plana uređenja užeg područja.

Ostali akti u ovom izdanju (70)