Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja "Poduzetničke zone Jug u Kotoribi"

3. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članka 15. Statuta Općine Kotoriba ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/94. i 2/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Kotoriba ("Službeni glasnik Međimurske županije broj 4/03.), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na 24. sjednici, održanoj 27. 4. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja "Poduzetničke zone JUG u Kotoribi" I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja "Poduzetničke zone JUG u Kotoribi" (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja). Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevinskih čestica, uvjeti izgradnje građevina i drugi elementi od važnosti za uređenje nove poduzetničke zone u Kotoribi.
Članak 2. Područje dohvata Detaljnog plana uređenja je omeđeno: s istočne strane županijskom cestom 2040, sa sjeverne kotoripskim kanalom, s južne šumom i Stranica 498 (t SLUŽBENI sjevero-zapadnim međama k. č. br. 5630, 5632 od zapadne strane. Obuhvat Detaljnog plana uređenja određen je Prostornim planom bivše općine Čakovec i utvrđen Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Kotoriba ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 4/03.), a granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA

Članak 3.

Članak 3 Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. TEKSTUALNI DIO SADRŽI: I. Obrazloženje II. Odredbe za provođenje GRAFIČKI DIO SADRŽI KARTOGRAFSKE PRIKAZE U MJERILU 1:1000 0. SITUACIJA - podloga za izradu plana 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. Promet 2.2. Elektroenergetika i telekomunikacije 2.3. Vodoopskrba, odvodnja, plinoopskrba. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 4. UVJETI GRADNJE. III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENA POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. - Detaljna namjena površina kojim je definirana namjena za: površinu za formiranje građevnih čestica i izgradnju poslovnih građevina / oznake K / (uslužna, komunalna, trgovačko servisna) površinu za formiranje građevnih čestica i izgradnju gospodarskih građevina namijenjenih za proizvodnju (industrija, servisni i skladišni prostori, pogoni male privrede) / oznake I / površinu za formiranje građevnih čestica i izgradnju objekata mješovite namjene: poslovne i gospodarske / oznake M / zaštitne zelene površine / označene zelenom bojom / prometne površine - kolnik, parkiralište uz kolnik, zelena površina i pješačke staze r JI GLASNIK Broj 3 površina za formiranje građevnih čestica i izgradnju objekata infrastrukture / oznaka TS / (trafostanica) Ovim planom utvrđene su površine (građevne parcele) za sve namjene.

Članak 5.

Članak 5. Namjena građevne čestice određuje se kao osnovna ili pretežita u okviru koje je moguće razvijati i druge kompatibilne namjene.
Članak 6. Poslovna namjena / oznaka K- / omogućava gradnju građevina prvenstveno poslovne namjene. Na svakoj od njih mogu se graditi građevine: uslužne, komunalne, trgovačke, servisne i si. građevine. Uz zgradu osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine kao što su: skladišta portirnice, garaže, manji ugostiteljski i si. Gospodarska namjena / oznaka I / omogućava gradnju građevina prvenstveno namijenjenih za proizv idnju (industrija, servisni i skladišni prostori, pogoni male privrede, te poslovnih (kancelarij i si.) Uz zgradu osnovne namjene mogu se graditi pomoćne građevine kao što su: skladišta portirnice, garaže, manji ugostiteljski i si. Mješovita namjena / oznaka M / omogućava gradnju građevina kako poslovne tako i gospodarske namjene ovisno o potrebama, a uz njih i pripadajuće pomoćne građevine kao što su: skladišta portirnice, garaže, manji ugostiteljski i si.

Članak 7.

Članak 7. Površine za izgradnju objekata infrastrukture / TS / namijenjene su za izgradnju trafostanica. Zaštitne zelene površine u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina. Izuzetno se na zelenim oovrpovršinama dozvoljav izgradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina i podzemnih instalacija javne rasvjete ukoliko to ne ugrožava prometnu sigurnost. 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA
Članak 8. Detaljnim uvjetima uređenjai korištenja građevnih čestica, te gradnja građevina ovim Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: veličina i oblik građevnih čestica veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici Broj 3 "SLUŽBENI namjena građevina smještaj građevina na građevnoj čestici oblikovanje građevina uređenje građevnih čestica 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CESTICA 2.1.1. Građevinske čestice: poslovne, gospodarske i mješovite namjene

Članak 9.

Članak 9. Građevinske čestice moraju se formirati na način kako je to prikazano na kartografskom prikazu br. 4 (Način i uvjeti gradnje). Izuzetno Planom predviđena parcela može se pripojiti susjednoj ukoliko investitor ima potrebe za proširenjem svojih pogona na način da se dvije ili više njih ili pak jedna cijela i dio druge spoje u jednu veće površine. Na taj način objedinjena građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se negira, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta građevine se spajaju. Ukoliko investitor zaključi da mu iz bilo kojeg razloga ne treba cijela građevna parcela određena ovim Planom, građevna parcela može se podijeliti uz uvjet da novoformirane građevne parcele imaju širinu minimalno 28 m. Odredbe prethodnog stavka ovog članka ne odnose se na građevne čestice unutar poslovne zone.

Članak 10.

Članak 10. Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 8 % planirane površine.
Članak 11. Koeficijent izgrađenosti / Kig /građevne čestice je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Koeficijent izgrađenosti Kig može biti najviše u svim namjenam 0,40. Svaka građevna parcela u predmetnoj zoni mora imati najmanje 20 % zelene površine od ukupne površine parcele.

Članak 12.

Članak 12. Koeficijent iskoristivosti / Kis/ građevne čestice je odnos ukupne (svih etaža nadzemno) bruto razvijene površine svih građevina na građevnoj čestici, nadzemno i površine građevne čestice. « Stranica 499 GLASNIK Najveći Kis nadzemno za gospodarsku i mješovitu namjenu iznosi 0,8, a za poslovnu 1,8.
Članak 13. Za objedinjene i podijeljene građevne parcele vrijede isti Kig i Kis ovisno o namjeni. 2.1.2. Parcele građevina infrastrukture
Članak 14. Trafostanice su smještene na posebnim građevinskim parcelama čija površina mora biti 2 2 minimalno 20 m , a maximalno 36 m , a njihovo mjesto određeno je na kartografskom prikazu br. 4 (Način i uvjeti gradnje). Prilaz na parcelu je sa javno prometne odnosno kolno pješačke površine. Izgrađenost parcele je do 60 %. Građevine su prizemne. Javne govornice ne moraju biti na zasebnim parcelama. 2.1.3. Zaštitne zelene površine

Članak 15.

Članak 15. Nalaze se po rubnom dijelu zone i za njih nije nužno formiranje građevnih čestica. 2.1.3. Prometnice
Članak 16. Prije formiranja građevinskih parcela za izgradnju građevina poslovne, gospodarske i mješovite namjene mora se formirati građevinska parcela odnosno javno prometna površina i predati u javno dobro. Parcelacija se može provoditi etapno po fazama određenim ovim Planom. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINE
Članak 17. Maksimalna površina građevina proizlazi iz Planom određenih minimalnih udaljenosti od međa i maksimalne izgrađenosti parcele a određena je za svaku parcelu tabelom prostornih pokazatelja, točka 2.2.1. Površine za izgradnju objedinjenih čestica se spajaju, a podijeljenih dijele na način da površina za izgradnju od diobene međe bude minimalno 4,00 m.

Članak 18.

Članak 18. Maksimalni broj etaža za građevine osnovne namjene vidljiv je za svaku građevinu pojedinačno iz Uvjeta gradnje, a ona iznosi maksimalno P+1 za gospodarske i P + 2 za poslovne građevine. Svaki Stranica 500 "SLUŽBENI objekt uz navedenu etažnost može imati podrum i potkrovlje. Maksimalni broj etaža pomoćnih građevina je: prizemlje s mogućnosti gradnje podruma i potkrovlja. - Kiosci, portirnice i trafostanice su isključivo prizemne građevine. Potkrovljem se smatra uređen tavanski prostor čiji nadozid iznad stropne konstrukcije nije viši od 1,50 m, čiji su prozori izvedeni na zabatnom zidu, u kosini krova ili u vidu stojećih prozora na kosom dijelu krova. Podrumom se smatra najniža etaža, ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,20 m od kote konačno zaravnatog terena. . . . za proizvodnju može iznositi m m. iznimno i više, ako to zahtijeva tehnološki 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 19.

Članak 19. Namjena građevine osnovne namjene načelno je određene namjenom svake pojedine građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - Detaljna namjena površina i ovim provedbenim odredbama. Na jednoj građevnoj parceli može se graditi jedna ili više građevina, odvojenih ili povezanih, osnovne namjene, te više građevina pomoćnih pratećih sadržaja. Korisna površina pomoćnih i pratećih sadržaja ne smije premašiti korisnu površinu osnovne namjene. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ CESTICI

Članak 20.

Članak 20. Smještaj građevine na građevnoj čestici za novoplaniranom prostoru određen je katografskim prikazom br. 4. Uvjeti gradnje. Tim prikazom za svaku novoplaniranu građevnu česticu određena je površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. Van površine za izgradnju mogu se graditi samo parkirališta, platoi, infrastruktura i si., te kiosci 2 površine do 12 m i objekt porte koji se mogu graditi i na regulacionom pravcu, ali tako da ne ometaju preglednost i promet na javnoj površini. Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici pristupne javne prometne površine.

Članak 21.

Članak 21. Sve građevine su slobodnostojeće s obzirom na susjedne parcele. Dvije ili više građevina na istoj J GLASNIK" Broj 3 parceli mogu se spajati i graditi dilataciono (jedna uz drugu). Ukoliko građevine nisu spojene, njihova udaljenost na istoj parceli ne može biti manja od njene visine, ali ne manja od Širine vatrogasnog koridora koji iznosi 4,00 m.
Članak 22. Ukoliko se građevine grade na udaljenosti manjoj od 3,00 m od susjednih parcela, što je slučaj samo sa građevinama u poslovnoj namjeni one ne smiju imati otvore prema susjednoj građevnoj čestici. Otvorima na objektu ne smatraju se neprozirna fiksna ostakljenja, ventilacioni otvori ili otklopni rprozori maksimalne veličine 120 x 60 sa mutnim , . staklom i izvedeni 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. Planirane građevine potrebno je projektirati sukladno načelima suvremenog način gradnje i oblikovati primjenom suvremene tehnologije te izborom kvalitetnih i postojanih materijala. Za oblikovanje građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta konstrukcijskih sistema i materijala. Vrsta krova nije određena. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA
Članak 24. 4 Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacionog elaborata , i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. Uvjeti za uređenje građevne čestice je formiranje javno prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom Planu građevna čestica može priključiti. Način odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikaza je na grafičkom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje. Ako je za pojedinu građevnu česticu ovim Planom predviđen priključak na više prometnih koridora, za uređenje te građevne čestice dovoljno je daje formiran barem jedan prometni koridor na kojem je planom predviđeno njeno priključenje.

Članak 25.

Članak 25. Svaka građevna parcela u zoni može se ograditi. Ograda se gradi na međi ili regulacionom pravcu na način da se širina ograde gradi na vlastitom zemljištu, a s licem okrenutim prema ulici ili susjedu. « Broj 3 SLUŽBENI Ograde se grade kao prozračne, tipske, industrijske ograde visine maksimalno 2,00 m od kote terena. Ulične ograde uz prometna raskrižja moraju se izvesti na način da ne smanjuju prometnu preglednost.
Članak 26. Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. Parkirališta s pristupom na novoformiranu ulicu ne mogu imati direktan izlaz sa parkirališne površine na ulicu, već parkiralište treba riješiti sa zajedničkim izlazom za sva parkirališna mjesta. Minimalni broj parkirališnih mjesta na jednoj građevnoj parceli mora biti ostvaren za zaposleno osoblje i za teretna vozila ukoliko ih proizvodnja treba, te za korisnike usluga. Minimalni broj parkirališnih mjesta za zaposleno osoblje je jedno parkiraiišno mjesto na dva zaposlena 2 radnika + na 100 m bruto izgrađene površine minimalno 0,8 PM za korisnike usluga, za sve objekte osim trgovačkih gdje se za korisnike usluga mora osigurati na 100 m bruto-izgrađene površine minimalno 4 PM.

Članak 27.

Članak 27. Neizgrađene dijelove parcele potrebno je na odgovarajući način urediti formiranjem pješačkih staza, parkirališta, manipulacijskih površina i si. te ozelenjavanjem preostalih slobodnih dijelova parcele. Na građevnoj parceli mora biti minimalno 20 % zelene površine. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUK- TURNOM MREŽOM Clanak 28. Potrebno je voditi računa o međusobnom usklađenju novih infrastrukturnih instalacija. Za podzemne instalacije planira se zeleni pojas sa jedne strane prometnice u širini 5,00 m, a u koji se nastoje smjestiti sve potrebne ulične instalacije sa rasporedom i udaljenostima koj i odgovaraju svim distributerima. Kod gradnje infrastrukture sa jedne strane mora se voditi računa o priključcima na drugoj strani stoga je poželjno da se oni odmah predvide i izgrade prije završnog sloja kolnika i pješačkih površina. Infrastruktura će se graditi kao i javno prometna površina u tri faze, a faze su identične gradnji prometnice u koju se polažu. 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 29.

Članak 29. Prometno rješenje ulične mreže i karakteristični 5» GLASNIK Stranica 501 poprečni profil ulica dati su kartogarfskim prikazom br. 2.1.-Plan prometa. Prije početka realizacije plana potrebno je izraditi Idejna rješenja prometnica sa niveletama. Prometnica se gradi u tri faze, a kako je to određeno grafičkim djelom ove dokumentacije. U prvoj fazi gradnje izvodi se i raskrižje na postojećoj županijskoj cesti u razini sa dodatnim trakama za skretanje, a po potrebi i semaforizacijom. Za predmetno raskrižje potrebno je izraditi Idejno rješenje i na isti ishoditi suglasnost Hrvatskih cesta.

Članak 30.

Članak 30. Glavna prometnica u zoni koja ide okomito na postojeću županijsku cestu se sastoji od: kolnika širine 7,00 m, parkirališta uz prometnice sa svake strane širine 5,00 m (okomito parkiranje vozila), zelenog pojasa s jedne strane (desne - I. faza), 5,00 m i pješačkih staza sa obje strane širine 1,50 m. Ostale nove prometnice u zoni imaju također kolnik širine 7,00 m, parkiralište širine 5,00 m i pješačku stazu širine 1,50 m samo sa jedne strane. Kolnik se mora izvesti.od završnog sloja asfalta sa pravilnom odvodnjom oborinskih voda između kolnika i parkiranih površina. Parkirališta i pješačke staze mogu se izvesti sa završnim slojem od asfalta, betonskih kocki i si. Parkirani prostor preporučuje se izvesti sa betonskim travnatim kockama. Granicu parkirnog i pješačkog prostora ili pak zelenog i pješačkog sa druge strane potrebno je izvesti rubnjacima. Osim javnih parkirališta koja se grade uz kolnik, parkiralište za zaposleno osoblje i za kamione mora svaki investitor osigurati na svojoj parceli. Unutar zelenog pojasa ne smiju se saditi stabla ili pak visoki grmovi s dubokim korijenjem. Ovu zelenu površinu namijenjenu za infrastrukturu potrebno je ozeleniti sa travnatom površinom.

Članak 31.

Članak 31. S obje strane glavne prometnice, mora se uz građevinske parcele izvesti i pješačka staza širine 1,50 m. Pješačke staze i površine izvesti betonskim ili kamenim kockama ili pak asfaltom. Sve površine moraju se izvesti bez arhitektonskih barijera. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE ŽELJEZNIČKE MREŽE
Članak 32. Uz jednu prometnicu planira se i budući industrijski kolosijek koji bi se u budućnosti spojio na postojeću željezničku prugu za Mađarsku. / Stranica 502 &t SLUŽBENI 3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 33.

Članak 33. Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu br. 2.2. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija će biti izvedena s dvije paralelne PVC cijevi promjera 110 mm. Cijevi se polažu u zemlju na dubini 0,80 m ili dublje. TK kanalizacija se vodi u pojasu pješačkog pločnika javne ceste. Prije početka izgradnje potrebno je sačiniti dokumentaciju sa potrebnim kapacitetima telefonskih kabela , koji će se uvlačiti u ovako predviđenu kanalizaciju. Izgradnja DTK dopušta etapnu izgradnju. Razvod kanalizacije ili odvajanja izvodi se u tipiziranim telekomunikacijskim zdencima. Zdenci potrebni za priključke pojedinih parcela izvodit će se odmah sa mrežom ili pak naknadno nakon podnesenog zahtjeva investitora građevnih parcela. Iznad postojećih podzemnih TK instalacija nije dozvoljeno postavljanje bilo kakovih zdenca, razvodne komore i slične objekte. Zid komore, zdenca ili sličnog objekta treba odmaknuti od TK instalacija minimalno 1 m. Za telekomunikacijske zdence i javne govornice nije potrebno formiranje zasebnih parcela . Kompletni telekomunikacijski razvod bit će izveden podzemno, veći dio u TK-kanalizaciji, ä manji dio će biti izveden TK-kabelima direktno položenim u zemlj i. Sve radove u blizini i iznad postojećih TK instalacija izvođač radova je dužan radove izvoditi ručno i uz povećanu pažnju kako ne bi došlo do oštećenja postojećih podzemnih TK instalacija. Priključenje pretplatnika mora se izvesti postavljanjem priključne kutije i cijevi PHD 0 40 od kutije do ruba parcele prema ulici do koridora predviđenog za postavljanje TK instalacija.

Članak 33.

Za glavni razvod, unutar TK - kanalizacije, koristit će se kabeli tipa TK 59 x 4X 0,4 mm GM, a priključci pojedinih objekata bit će izvedeni PEHD cijevima. Propisani razmaci, prilikom paralelnom vođenja telekomunikacijskih vodova s dru podzemnim instalacijama, postignuti su samim ti pojasu iznosi kanalizacija može »m luku, ali odstupanje od smij skretanja TK -zdenaca trase izvede TK - zdenca. GLASNIK JI Broj 3 U poduzetničkoj zoni postavit će se dvije javne govornice: jedna u I. fazi na zelenoj površini, a druga u III. fazi. 3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČENJA NOVIH GRAĐEVINA NA ISTE 3.4.1. Elektroopskrba i javna rasvjeta Trafostanice 10(20)/0,4 kV

Članak 34.

Članak 34. Temeljem procjene iznosa i raspodjele vršne snage unutar zone, planirane su četiri distribucijske trafostanice 10(20)/0,4 kV. Trafostanice će biti građene u skladu sa iskazanim potrebama, prema planiranim lokacijama i rasporedu priključivanja potrošača danom u nacrtnom dijelu. Trafostanice će biti montažno - betonske najveće instalirane snage za TS1, TS3 i TS 4 po 1*630 kVA, a za TS 2, 2*630 kVA, locirane na posebno formiranim parcelama, s direktnim pristupom na prometnicu. Unutar zone, trafostanice će biti napajane podzemnim 10(20) kV kabelom, dvostrano). Srednjonaponski razdjel
Članak 3 5. SN kabeli će biti položeni prema prikazu u poprečnim profilima, u zelenoj površini cestovnog pojasa ili u parkiralištu, u rovove dubine 0,80 m u zelenoj površini, 1,0 m u parkiralištu, a 1,50 m ispod ceste. Pri paralelnom vođenju sa drugim instalacijama potrebno je održavati razmak od 1,0 m, dok je pri križanju potrebno održati sigurnosni razmak 0,50 m. Sigurnosni razmak je udaljenost od najbližih točaka instalacija (cjevovoda, plinovoda, kanalizacije) i elektroenergetskog kabela. U zajedničkom rovu sa SN kabelima, paralelno, na udaljenosti 10,0 cm polaže se od trafostanice do trafostanice, PHD cijev F 50 mm koja će koristiti za naknadno uvlačenje svjetlovodnog kabela u svrhu daljinskog upravljanja i signalizacije. Niskonaponski razdjel

Članak 36.

Članak 36. Priključak pojedinog poslovnog objekta iz trafostanice će biti izveden podzemno položenim niskonaponskim kabelima. Ukoliko vršna snaga pojedinog potrošača prelazi dopušteno opterećenje kabela moguće je paralelno položiti više kabelskih vodova za jednog potrošača. Niskonaponski kabeli će biti polagani u istom koridoru sa srednjonaponskim kablima uz održavanje Broj 3 "SLUŽBENI tehničkim propisima određenog razmaka. Pri paralelnom vođenju sa drugim instalacijama potrebno je održavati razmak od 1,0 m, dok je pri križanju potrebno održati sigurnosni razmak 0,50 m. Javna rasvjeta

Članak 37.

Članak 37. Rasvjeta prometnica će biti izvedena visokotlačnim natrijevim žaruljama u svjetiljkama sa zaštitnim staklom. Svjetiljke će biti montirane na pocinčanim metalnim stupovima visine 8,0 m - 10,0 m. Razmak između stupova rasvjete će biti 25,0 m - 30,0 m. Srednja rasvjetljenost kolovoza treba iznositi 12 lx. Napajanje, upravljanje rasvjetom i mjerenje potrošnje električne energije će biti izvedeno u samostojećem ormariću postavljenom uz TS1. Vodovi za napajanje rasvjete će biti tipa PP00A, položeni u zelenoj površini, na dubini 0,80 m. Stupovi javne rasvjete će biti postavljeni u zelenoj površini . Udaljenost od ruba parkirališta do osi stupa treba iznositi najmanje 0,5 m. Vodovi za napajanje cestovne rasvjete će biti položeni u zelenoj površini na udaljenosti 1,30 m od ruba kolovoza ili parkirališta. Pri paralelnom vođenju sa drugim instalacijama potrebno je održavati razmak od 1,0 m, dok je pri križanju potrebno održati sigurnosni razmak 0,50 m. 3.4.2. Uvjeti gradnje plinske mreže te priključenja građevine na plin

Članak 38.

Članak 38. Glavni plinoopskrbni vod poslovne zone bit će izveden od PE-HD cijevi profila § 160 mm i položen ispod parkirališta, južne odnosno zapadne strane glavne prometnice. Glavni plinski razvod se polaže u zelenom pojasu na dubini minimalno 1,2 m od razine glavne prometnice i na udaljenosti min 1,00 m od ostalih podzemnih vodova. Nakon ulaska plinoopskrbnog voda u predmetnu zonu, ugradit će se podzemna plinska kuglasta slavina sa nastavcima za ugradnju na PE plinovod, sa vretenom i priborom za podzemnu ugradnju, koja služi kao interventni zaporni organ čitave zone u slučaju većih havarija. Mjesto spajanja plinoopskrbnog ej evovoda uz županijsku cestu i glavnog priključka zone potrebno je proširiti na 1,5 x 1,5 m, a ispod cijevi potrebno je produbiti okno min. 0,30 m. Sve radove na iskopu rova oko postojećeg plinovoda izvoditi isključivo ručno. Glavni plinski razvod završit će standardnim PE-HD kapama. Spajanje glavnog plinskog priključka zone na PE- HD plinoopskrbni cjevovod uz cestu (j> 160 bit će izveden pomoću standardnog T-komada izrađenog od GLASNIK" Stranica 503 izvodi s nadom plinskom Prilikom izrade plinskog priključka potrebno se u svemu pridržavati Posebnih uvjeta građenja distributera plina , te svih tehničkih propisa, a naročito propisa o sigurnosti i zaštiti, vodeći računa o položaju svih ukopanih instalacija. Skicu podzemnih instalacija posjeduje investitor. Priključni plinovod izvodi se prema uvjetima Distributera plina. Svaka građevina ima jedan priključak na uličnu plinsku mrežu. Iznimno kod većih zgrada i fazne gradnje može biti više priključaka, a uz suglasnost distributera i ako time nije narušena izvedba drugih instalacija i priključaka.

Članak 38.

Mora biti omogućeno mjerenje potrošnje plina za svakog korisnika. 3.5. Uvjeti gradnje vodovodne mreže i način priključenja građevina na vodovodnu mrežu
Članak 39. Glavni vodoopskrbni vod poslovne zone mora se izvesti od cijevi promjera (j) 200 mm. Materijal izvedbe je polietilen visoke gustoće (PEHD). Cjevovod vodovodne instalacije će biti položen u prvoj i drugoj fazi u koridoru za instalacije, u zelenoj površini sa desne strane glavne prometnice, gledano sa županijske ceste. U trećoj fazi, kao opskrbni vod preostalih objekata u poslovnoj zoni vodovod je položen u površini ispod parkirališta uz lijevi, vanjski rub prometnice, te zatvara vodoopskrbni prsten. Dubina polaganja vodovoda je min. 1,2 m od razine glavne prometnice i na udaljenosti min. 1,0 m od svih ostalih podzemnih vodova. Svaka građevina unutar zone imat će jedan priključak na glavni vodoopskrbni sustav zone, a za svakog korisnika mora biti omogućeno mjerenje potrošnje vode u vodomjernom oknu koje se u pravilu izvodi na parceli investitora cea 1 m od regulacione linije, ukoliko distributer ne traži drugačije. Priključak se izvodi preko zasuna za podzemnu ugradnju sa vretenom i uličnom kapom. Vodoopskrbna mreža dimenzionirana je na kriterij zaštite od požara. Za objekte ovoga tipa količina vode potrebna za gašenje požara je 35 l/s, a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za zaštitu od požara. 3.6. Odvodnja - uvjeti gradnje

Članak 40.

Članak 40. r Za poslovnu zonu predviđa se izgraditi zaseban razdjelni sustav kanalizacije. Razdjelni sustav kanalizacije sačinjavat će dvije kanalizacijske mreže: jedna koja služi za odvođenje oborinskih voda i druga X » Stranica 504 u SLUŽBENI koja je namijenjena za kanalizaciju otpadnih voda koja se sastoji od: tehnoloških, fekalnih i sanitarnih voda. Dimenzioniranje kanalizacije otpadnih voda ovisi o njihovim količinama, a predviđa se kapacitet od 1000 ekv. stanovnika. Kanalizacija otpadnih voda bit će priključena na kanalizacijsku mrežu naselja Kotoriba, a oborinska kanalizacija će se nakon pročišćavanja oborinskih voda preko separatora masti i ulja ispustiti u Kotoribski kanal. Svaki korisnik zone dužan je osigurati predtretman otpadnih voda prije ispuštanja u kanalizaciju, a u skladu sa postojećim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnih službi. Svaki korisnik zone dužan je od nadležnih službi zatražiti posebne uvjete za građenje. Industrijska kanalizacija odvodit će industrijske otpadne vode sa svake parcele, te će se zajedničkim cjevovodom odvodit do prepumpnih stanica, gdje će se prepumpavanj em i tlačnim cjevovodom preko kotoripskog kanala spojiti na kolektor 0 600. Broj prepumpnih stanica ovisi o visinskim kotama terena, s naznakom da se planirana kanalizacija ne postavlja na prevelikim dubinama. Ukoliko se mogu zadovoljiti navedeni uvjeti moguća je gradnja i samo jedne prepumpne stanice. Prilikom izgradnje I. i II. faze poslovne zone, industrijske vode će se tlačnim cjevovodom preko kotoripskog kanala spojiti na točku 111, a kod izgradnje III faze na točku 59 (br. točke preuzet iz Idejnog rješenja kanalizacije Kotoriba izvedenog po poduzeću Međimurje - Inženjering d.d. Čakovec TD 83/96.)

Članak 40.

Aleraativno rješenje je spajanje otpadnih voda za sve 3 faze, te prepumpavanje zajedničkim tlačnim cjevovodom preko kotoripskog kanala na točku 111. Svaka parcela mora imati u pravilu jedan priključak na kanalizaciju s kontrolnim mjernim oknom na parceli. Obzirom na veličinu građevine mogu biti i dva priključka, ili jedan priključak za dva korisnika, ovisno o tehničkim mogućnostima. Svaki priključak mora imati kontrolno okno, a sve u skladu s uvjetima distributera. Mjesto priključka građevina na komunalnu infrastrukturu izvodi se na najpovoljnijem mjestu prema tehničkim mogućnostima, važećim propisima, pravilima i odlukama. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode treba sakupljati u septičke taložnice i sabirne jame koje je potrebno redovno održavati a u svemu prema posebnim propisima. Septičke taložnice moraju biti trodjelne, a sabirne jame nepropusne, moraju se graditi na vlastitim parcelama i biti udaljene minimalno 3,00 m od susjednih međa. Dimenzioniranje kanalizacije oborinskih voda izradit će se na bazi proračunskog inteziteta oborina od 145 lit/s./ha (Prema Studiji odvodnje Međimurja), te 55 GLASNIK Broj 3 koeficijenta otjecanja /C/ koji je u skladu s tipom izgrađenosti slivnog područja, a za industrijska područja iznosi: 0,3-0,7 (područje rjeđe izgradnje), odnosno 0,6-0,9 (područje guste izgradnje). Svaki korisnik zone bio bi obvezan izgraditi separator taloga, ulja i masti. Iznimno postoj i mogućnost dvaju korisnika da oborinske vode pročiste preko zajedničkog separatora, što će ovisiti o kapacitetu separatora, izvedivosti tehničkog rješenja, a ujedno i financijskoj isplativosti, te uvjetima distributera.

Članak 40.

Ispust oborinske odvodnje izvest će se u postojeći kotoripski kanal koj i se nalazi uz sjeveroistočnu granicu poslovne zone. S obzirom da je teren na promatranom području neznatno viši od kote usporne vode, potrebno je pojačati nasipe po rubovima kanala, kako bi se spriječilo izlijevanje. Detaljna razrada odvodnje oborinskih voda mora se riješiti Idejnim rješenjem. Nagib i dubina polaganja kanalizacije ovisi o terenu i recipijentu, u ovom slučaju kotoripski kanal za oborinsku kanalizaciju, odnosno o terenu i postojećoj kanalizacijskoj mreži naselja Kotoriba na koju će se priključiti kanalizacija zone. Točne visine i padovi a time i kontrola dimezija izradit će se u daljnjim fazama - idejnim rješenjima prometnica i infrastrukture koji su uvjet za početak realizacije Plana. Profili u Planu su orjentacioni . Idejna rješenja moraju biti izrađena u suradnji sa nadležnim službama. Trasa kanalizacije za I. i II. fazu položit će se u zelenoj površini, a za III. fazu ispod parkirališta. Predviđeni profil kanalizacije otpadnih voda je 0 20, a oborinske kanalizacije od 0 20 do 0 80. Navedeni profili su orijentacioni, te ovise o hidrauličkom proračunu. Točne visine i padovi a time i kontrola dimezija izradit će se u daljnjim fazama - idejnim rješenjima prometnica i infrastrukture koji su uvjet za početak realizacije Plana. Profili u Planu su orijentacioni. Idejna rješenja moraju biti izrađena u suradnji sa nadležnim službama. Odvodnja prometnica