Arhiva › 2004. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · KLASA 350-01/04-01/15

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 85

Članak 29.

2) Obavljanje gospodarskih, društvenih ili komunalno-servisnih djelatnosti, unutar stambene zone, ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 30. 1) Mješovito - stambene zone su područja naselja u kojem se u cilju razvoja obrtništva i malog gospodarstva, u povećanom obimu u odnosu na stambene zone, dozvoljava miješanje stambene i gospodarske uslužne i trgovačke djelatnosti, te pojedine servisne djelatnosti. • V M*J x i u kS-L vskjiv* v* v / p v i i i v M^r v i t i iKraljevec stambene zone predviđene su: u južnom dijelu Donjeg Kraljevca, uz prometnicu prema Prelogu, u zapadnom dijelu Donjeg Hrašćana, na sjeveru Hodošana, prema D. Hrašćanu i na jugu Hodošana, prema Donjem Kraljevcu. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovite - stambene zone, mogu se kao građevine osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina, ukoliko je dio stambeno - obrtničkog kompleksa, - jedna stambeno - poslovna građevina, osim za djelatnost odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti, ili - jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i si). izuzetno od alineje 2, ovog stavka, građevina pojedinih tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i to za obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla ?? Stranica 447 GLASNIK (sortirnice, pakimice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže 2 stočne hrane površine do 100,0 m ne mogu se na građevnoj čestici unutar mješovite - stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine.

Članak 30.

4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini od 2 600,0 m po čestici unutar mješovite, stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radionice i si.), građevinarstva (tesarske i stolarske radionice), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (trgovine, skladišta i hladnjače), unutar mješovito-stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine društvenih djelatnosti - odgoja, obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove, a unutar i u kontaktnom prostoru mješovitih - stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje. 5) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: pomoćne građevine koj e služe redovnoj upotrebi stambene građevine, osim bazena i tenis igrališta i pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja. 6) Mješovite - stambene zone se formiraju temeljem plana uređenja užeg područja (DPU), uređenjem područja predviđenog za razvoj mješovite - stambene zone /oznaka žuto s narančastim rubom/ u Donjem Hrašćanu i Hodošanu, prema kartografskim prikazima br. 4.1. i 4.4. "Građevinska područja naselja", a prema smjernicama za planiranje iz poglavlja 2.2.5. ovih odredbi i pojedinačnim unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenog stambenog područja u Donjem Kraljevcu (transformacijom stambene zone), u skladu sa stavcima 1.-5. ovog članka.

Članak 31.

Članak 31. 1) Zone centralnih i društvenih sadržaja određuju se kao područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina društvene infrastrukture, ovisno o sustavu središnjih u Stranica 448 SLUŽBENI naselja i razvojnih žarišta Županije, prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih u poglavlju 4.1. ovih odredbi i karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti - uprave i lokalne samouprave, predškolskog odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku sportsku dvoranu, zdravstva -- ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina, jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, izuzetno, ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina, a u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine svih građevina na čestici.

Članak 31.

4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno 20% ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika, formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 6) Zone centralnih i društvenih sadržaja se formiraju temeljem planova uređenja užeg područja (UPU,DPU), i to: uređenjem područja predviđenih za razvoj centralnih i društvenih sadržaja naselja s obvezom izrade plana užeg područja, prema kartografskom prikazu br. 4.1 - 4.5. "Građevinska područja naselja", određivanjem podcentara za izgradnju građevina društvene infrastrukture na područjima za razvoj stambenih zona naselja, te W GLASNIK Broj 3 unašanjem novih funkcija u dijelove izgrađenih stambenih područja u središtima naselja (transformacijom stambene zone).

Članak 32.

Članak 32. 1) Gospodarske zone određuju se kao kompleksna područja naselja namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji građevina gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih. 2) Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na vrstu djelatnosti, potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš, te prema uvjetima iz poglavlja 3.1.1. ovih odredbi. 3) Na pojedinoj građevnoj čestici , unutar gospodarske zone, mogu se graditi: kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje (za uzgoj bilja ili životinja). kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina 4) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila do najviše 5% ukupne površine zone i formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselj a transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske stanica, prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje i slično.

Članak 33.

Članak 33. 1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, sportska letjelišta, golf terene i drugo). 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina Broj 3 (t SLUŽBENI graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene. 4) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. 5) Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone - transformatorske i plinske redukcijske stanice.

Članak 34.

Članak 34. 1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnj i građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 2) Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike 10 % površine čestice urbanog zelenila, privremenih namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m\ postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima, te u Donjem Kraljevcu, u površinama za razvoj stambene zone na lokaciji Veliki Zdenci, koja će se rješavati prostornim planom užeg područja, može se planirati postava paviljona u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga do 10 % tlocrtne površine čestice 2 parka, a maksimalno do 50,0 m sveukupne površine paviljona. 3) Urbano zelenilo može se oblikovati i u svrhu zaštite stambenih područja od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih djelatnosti.

Članak 35.

Članak 35. 1) Groblja unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju za osiguranje i uređenje prostora za pokop ljudi. 2) Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, .a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, te javna i sakralna i plastika. 4) U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). M Stranica 449 GLASNIK 5) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. 6) Kontaktna zona groblja unutar građevinskog područja naselja, u pojasu od 50,0 m, ne može se izgrađivati, osim rekonstrukcije i dogradnje građevina na već izgrađenim stambenim građevnim česticama, unutar građevinskog područja naselja, najviše 20,0 m od granice groblja. 7) Neizgrađene površine cea 50,0 m od groblja, unutar građevinskog područja naselja potrebno j e urediti kao parkovne i parkirališne površine. 8) Kontaktna zona groblja izvan građevinskog područja naselja, u pojasu od 100,0 m, ne može* se izgrađivati.

Članak 36.

Članak 36. 1) Zaštitni koridori infrastrukture određuju se kao prostori izuzeti od gradnje radi osiguranja funkcije prometne i komunalne infrastrukture.
Članak 37. v 1) Sume unutar naselja određuju se kao javne površine koje se uređuju u smislu održavanja prirodnih obilježja šumskog ekosustava, te se radi održanja ravnoteže između izgrađenih dijelova naselja i prirode, ne mogu se izgrađivati, niti uređivati na drugačiji način. 2.2.3. Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, obzirom na karakteristične uzorke naselja

Članak 38.

Članak 38. 1) Karakteristični uzorci naselja određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja. 2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, odnos privatnog i javnog prostora i odnos prostora nas prema okolnom području. 3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe, stoga se njihova transformacija može dozvoliti, odnosno planirati prostornim planovima, samo ukoliko to pogoduje uređenju ili kvalitetnijem korištenju prostora naselja ili osigurava mogućnosti za razvoj društvenih funkcija u naselju, te onih gospodarskih grana kojima se bavi značajniji udio stanovništva naselja. i Stranica 450 cc SLUŽBENI

Članak 39.

Članak 39. 1) Na području općine Donji Kraljevec razlikuju se leći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područja centralnih i društvenihfunkcija: - dio centra Donjeg Kraljevca, sjeverno od željezničke pruge, društvenih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, građenih kao samostojeće građevine na pojedinačnim česticama, visine izgradnje od P do P+1, sa interpoliranim višestambenim naseljem, od nekoliko višestambenih građevina visine gradnje od P+1 do VP+1, - dio centra Donjeg Kraljevca južno do željezničke pruge i istočno od ŽC 2026, društvenih, trgovačkih, uslužnih, te dijelom i stambenih sadržaj a, građen kao građevni kompleks, visine izgradnje P+l+PK, - dio centra Donjeg Kraljev južno do 26, nastao transformacijom dijela stambene zone u područje uslužnih i trgovačkih djelatnosti, - područja izgradnje društvene infrastrukture - centri ostalih naselja nastali izgradnjom građevina društvenih funkcija, te trgovačkih i uslužnih sadržaja, i građenih kao samostojeće građevine na pojedinačnim česticama, visine izgradnje od P do P+1, - povijesne jezgre naselja koje čine čestice i kontaktni prostori uz: - župnu crkvu Sv. Jurja u Svetom Juraju u Trnju, - kapelu Sv. Ivana Nepomuka u Hodošanu, - kapelu Sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu, - kapelu Sv. Trojstva u Palinovcu, - župni dvor u Svetom Jurju u Trnju i - staru školu u Hodošanu. - povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, - sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom ili sanacijom napuštenih eksploatacija šljunka, pretežito stambena područja:

Članak 39.

- prostori očuvanih stambeno-gospodarskih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoj a naselj a, ambijentalnih vrijednosti: - potez stambeno-gospodarskih čestica u Ludbreškoj ulici u Donjem Kraljevcu od k. br. 17. dok. br.25ik.br. 27. - stambeno - gospodarski sklopovi kućnih brojeva u Donjem Pustakovcu 38, 95 i 100. i « GLASNIK Broj 3 - potez stambeno-gospodarskih čestica u Glavnoj ulici u Hodošanu od k. br. 74 do k. br. 78, kraj poklonca "Sveto Trojstvo", - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi na k. br. 6 u Glavnoj ulici u Hodošanu i - pojedinačni stambeno-gospodarski sklopovi na k. br. 60, 84,124 i 128 i 134 u Palinovcu. - povijesna ruralna matrica naselj a, koj a prevladava u starijim dijelovima svih naselja, - prostori individualne stambene izgradnje ruralne matrice nastali planskom urba-nizacijom - dijelovi naselja Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Donji Kraljevec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju, - prostori individualne stambene izgradnje urbane matrice - noviji dijelovi Donjeg Kraljevca i Hodošana, - višestambeno naselje u Donjem Kraljevcu, izgrađeno kao dio centra, monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti: - gospodarska, industrijska proizvodna zona u Donjem Kraljevcu i - gospodarska zona uz mlin u Donjem Kraljevcu.

Članak 40.

Članak 40. 1) Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima svih naselja, mogući su jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 41. 1) Dio centra Donjeg Kraljevca, građenog kompleksnom gradnjom od više samostojećih građevina na pojedinačnim česticama, neposredno sjeverno od željezničke pruge, potrebno je održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati, te interpolirati nove građevine na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje, odnosno primjenjuje gradnja samostojećih građevina na vlastitim građevnim česticama. 2) Najviša etažnost građevina, unutar navedenog prostora može biti P+1, a najviša visina vijenca građevina 8,00 m, osim sakralnih i sportskih građevina V kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 12,0 metara. 3) Ukoliko se unutar područja interpoliraju nove građevne čestice, ne mogu se formirati cijepanjem od građevnih čestica višestambenih zgrada, građevnih čestica društvene namjene, niti kolnih i pješačkih prilaza navedenim česticama. tt »5 Stranica 451 Broj 3 SLUŽBENI GLASNIK 4) Minimalna površina interpolirane građevne čestice je 600,0 m , koeficijent izgrađenosti 0,4, minimalna udaljenost od osnovne škole, dječjeg vrtića i višestambenih građevina 20,0 m, a ostalih susjednih građevina osnovne namjene 10,0 m. 5) Za građevne čestice koje se nalaze unutar pojasa od 25,0 m od osi željezničke pruge Čakovec - Kotoriba, potrebno je mogućnost gradnje uskladiti s posebnim uvjetima "Hrvatskih željeznica", u odnosu na zahvat u prostoru od značaja za Državu - izgradnju II.

Članak 41.

kolosijeka navedene pruge. 6) Na postojećim višestambenim građevinama, unutar dijela centra Donjeg Kraljevca, moguće je vršiti adaptaciju, rekonstrukciju i sanaciju koja: ne povećava tlocrtnu površinu prizemlja za više od 10%; ne povećava koeficijent izgradivosti čestice iznad 0,6; ne mijenja namjenu građevine, odnosno omogućava kompletnu prenamjenu građevine iz stambene u građevinu društvenih djelatnosti uprave, koja ne remeti okolno stanovanje; ne mijenja visinu građevine, izuzev mogućnosti sanacije postojeće krovne konstrukcije izvedbom kosog krovišta, koji se može urediti za korištenje u skladu s namjenom građevine, te ne mijenja pročelje građevine, osim mogućeg zatvaranja lođa i balkona unificiranim oblikovanjem za cijelu građevinu. 7) Ostali uvjeti uređenja područja utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naselju Donji Kraljevec iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 42.

Članak 42. 1) Dio centra Donjeg Kraljevca južno do v željezničke pruge i istočno od ZC 2026, građen kao građevni kompleks, društvenih, trgovačkih, uslužnih, te dijelom i stambenih sadržaja, visine izgradnje P+l+PK potrebno je dovršiti uređenjem sadržaja tržnog prostora na otvorenom i prateće prometne i komunalne infrastrukture. 2) Područje nije moguće transformirati dogradnjom, nadogradnjom niti interpolacijom novih građevina. 3) Unutar područja moguće je vršiti rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju postojećih građevina, uključujući zahvate uređenja potkrovlja, u skladu s namjenom zone iz članka 31. ovih odredbi.

Članak 43.

Članak 43. 1) Dio centra Donjeg Kraljevca južno do željezničke pruge i zapadno od ZC 2026, nastao transformacijom dijela stambene zone u područje uslužnih i trgovačkih djelatnosti, moguće je i nadalje transformirati prenamjene stambenih »vačke i uslužne namiei 2) Unutar područja potrebno je poštivati građevnu liniju ulice, lociranu na liniji regulacije i tradicionalni način gradnje poluotvorene strukture, koja osigurava mogućnost kolnog prilaza u dubinu pojedinačne čestice. 3) Interpolaciju građevina moguće je na pojedinačnim česticama vršiti izgradnjom građevnog kompleksa. 4) Visina vijenca građevina unutar područja obuhvata određuje se sa 6,60 m, bez obzira na udaljenost građevina od linije regulacije, a minimalna udaljenost od građevina na susjednim građevnim česticama 4,0 m. 5) Ukoliko se unutar područja ovog dijela centra, pojedine čestice koriste za stanovanje, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena postojećih stambenih građevina. 6) Na pojedinačnim građevnim česticama unutar područja ovog dijela centra, koje se koriste za stanovanje, moguća je izgradnja pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, u pozadini stambene građevine, bilo kao samostojećih ili građenih u kompleksu, osim bazena i tenis igrališta. 7) Ostali uvjeti uređenja područja utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi.

Članak 44.

Članak 44. 1) Područja izgradnje društvene infrastrukture - središta ostalih naselja, osim područja povijesnih jezgri, a koji su nastali izgradnjom građevina društvenih funkcija, te trgovačkih i uslužnih sadržaja, građenih kao samostojeće građevine na pojedinačnim česticama, visine izgradnje od P do P+l potrebno je i održavati, rekonstruirati, odnosno dograđivati na način da se čuva uzorak otvorene strukture gradnje. 2) Najviša etažnost građevina može biti P+l, te najviša visina vijenca građevina 6,60 m, osim sakralnih građevina kojima visina vijenca može maksimalno iznositi 12,0 metara. 3) Ostali uvjeti uređenja središta utvrđuju se temeljem uvjeta uređenja zona centralnih i društvenih funkcija iz članka 31. ovih odredbi i obaveza lociranja društvenih djelatnosti u naseljima iz poglavlja 4.1 ovih odredbi.

Članak 45.

Članak 45. 1) Povijesne jezgre naselja trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije. 2) Uređenje navedenih prostora i nova gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u poglavlju 6.3. ovih odredbi. Stranica 452 u SLUŽBENI
Članak 46. 1) Povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, a koji postoje u svim naseljima ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. 2) Unutar takvih površina nije dozvoljeno: gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina), postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće, postava reklamnih natpisa, te gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. 3) Trafostanice, izgrađene na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, dugoročno je potrebno izmjestiti na primjerenu lokaciju. 4) Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a prema poglavlju 6.3. kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite iz poglavlja 6.3.

Članak 47.

Članak 47. 1) Sportski i rekreacijski prostori unutar svih naselja, nastali planskom urbanizacijom trebaju se uređivati uređenjem otvorenih sportskih igrališta, te izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih građevina s pratećim sadržajima ili građevinama, na pojedinačnim građevnim česticama, prema uvjetima uređenja zona sporta i rekreacije iz članka 33. ovih odredbi, prema uvjetima lociranja specifičnih sportskih i rekreacijskih sadržaja i uvjetima uređenja čestica iz poglavlja 4.1. ovih odredbi. 2) Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 10,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene 6,60 m.

Članak 48.

Članak 48. 1) Prostori očuvanih stambeno-gospodarskih građevinskih sklopova iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, ambijentalnih vrijednosti, potencijalna su osnova formiranja prostornog identiteta naselja, a time i turističke, te kulturne prezentacije Općine, te ih se stoga preporuča revitalizirati u navedenu svrhu. 2) Do izrade valorizacije kulturne baštine Općine, odnosno takvih pojedinačnih dokumenata za navedene građevne sklopove ili pojedinačne građevine, navedene u članku 39, stavku 2, alineji 1 ovih odredbi, stambene * * GLASNIK Broj 3 i druge zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva ("pelnice", zdenci, štaglji, kolnice, sjenici, i kukuružnjaci) ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno primijeniti mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. članka 180. ovih odredbi.

Članak 49.

Članak 49. 1) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica naselja potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselj a. 2) Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture. 3) Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: pojas izgradnj e stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih građevina određenje sa 25,0 m, od linije regulacije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m. pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, osim tenis igrališta, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnj e stambenih, stambenoposlovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina koj a služi redovnoj upotrebi stambene građevine, pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice.

Članak 49.

4) Izuzetno od prethodnog stavka, stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama i to: stambene građevine, stambeni dijelovi stambeno-poslovnih građevina i građevine ili dijelovi U Broj 3 SLUŽBENI građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije, a građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice. 5) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina na okolnim česticama. 6) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. 7) Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 6. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m.

Članak 49.

8) Izuzetno od stavka 6 ovog članka, garaža 2 površine do 20,0 m se, radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet daje: od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m, od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice, od stambene građevine na vlastitoj i susjednim r građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 m, od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe, te da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.

Članak 50.

Članak 50. 1) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnj e ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a GLASNIK" Stranica 453 prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 metara u sljemenu, na površinu podvrtnice, uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja i to za maksimalno 5.000 kom peradi po građevnoj čestici.

Članak 50.

2) Prostor izuzet od mogućnosti transformacije iz alineje 4. stavka 1. ovog članka, radi izuzetno neprimjerenih i uskih građevnih čestica su: Ulica Gornji kraj u Donjem Kraljevcu, područje bloka između ulica Gornji kraj, Prvomajske i Kolodvorske u Donjem Kraljevcu,. 3) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineja 1. i 4., stavka 1., ovog članka, radi zaštite ambijenta naselja, su građevne čestice evidentirane tradicijske arhitekture (pojedinačnih građevina ili stambeno-gospodarskih sklopova) iz stavka 1. članka 180. ovih odredbi. 4) Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. stavka 1. ovog članka su: površine unutar granica građevinskog područja svih naselja, ovim PPUO-om predviđene za razvoj naselja, prema kartografskim prikazima 4.1 - 4.5. "Građevinska područja naselja" i površine koje čine kontaktnu zonu od 100,0 m oko groblja.

Članak 51.

Članak 51. 1) Prostori niske stambene izgradnj e ruralne matrice, nastali planskom urbanizacijom, u svim naseljima, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 3,0 m, a karakteristika gradnje Stranica 454 "SLUŽBENI osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest garaže (u razini mogu rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene ili ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.

Članak 52.

Članak 52. 1) Za sve nove građevinske zahvate na prostoru planski formirane urbane matrice individualne stambene izgradnje u dijelovima Donjeg Kraljevca i Hodošana, određeni su slijedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno - poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m, pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice do najviše 10,0 m od stražnje međe građevne čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m, pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 53.

Članak 53. 1) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava: dubinu čestice više od 100,0 m od linije regulacije, veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće süsjedne, iznad 2 1200,0 nr, izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4, iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, « GLASNIK Broj 3 maksimalnu visinu vijenca određenu s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. 2) Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a tenis igralište dodatno i udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovne građevine.

Članak 54.

Članak 54. 1) Na prostorima moguće ili očekivane transformacije izgrađenog stambenog područja južnog dijela Donjeg Kraljevca, uz cestu prema Prelogu, u područje povećane mješovitosti funkcija - mješovite stambene zone, čija granica je označena u kartografskim prikazima "Građevinska područja naselja" /narančasta crta/ moguća je transformacija stambene matrice: interpolacijom novih građevnih čestica minimalne širine 20,0 m za osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu namjenu i najmanje 28,0 m za isključivo gospodarsku namjenu, promjenom namjene građevina u skladu sa obilježjima mješovito - stambene zone, prema članku 30. ovih odredbi, te preoblikovanjem vanjskog prostora ulice, od prometnice do građevne linije, čime se podrazumijeva - uklanjanje ograda građevnim česticama, uređenje parkirališta, nogostupa za pješake, zelenog pojasa i trgova, te reprezentativnih vrtova uz poslovne sadržaje. 2) Oblikovna obilježja građevne strukture područja mogu se transformirati kao i kod karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje, odnosno prema članku 53. ovih odredbi.

Članak 55.

Članak 55. 1) Izgrađena monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti, u dijelovima u kojima nisu dovršena mogu se izgrađivati na način koji je određen zauređenje površina i izgradnju građevina u gospodarskim zonama lociranim unutar naselja, iz poglavlja 3.1.1. ovih odredbi. 2.2.4. Opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja
Članak 56. 1) Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja određena je sljedećim minimalnim uvjetima: Broj 3 "SLUŽBENI način izgradnje najmanja širina 5» GLASNIK Stranica 455 b najmanja površina dozvoljeni najmanja dubina osnovne građevine građevne čestice /m/ građevne čestice koeficijent građevne čestice /m/ 2 slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 katne 18,0 30,0 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 katne 14,0 35,0 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 katne 6,0 25,0 2) Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih u prethodnom stavku, koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4. 3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka interpolirane građevne čestice unutar izgrađene mješovite-stambene zone, ne mogu biti uže od 20,0 m, za čestice na kojima se kao osnovna planira stambena ili stambenoposlovna funkcija, a 28,0 m za čestice isključivo gospodarske namjene. 4) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona i mješovito-stambenih zona, čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih stavkom 1. i 3. ovog članka, a na kojima postoj i legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina, u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici, mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3. i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš iz poglavlja 8. ovih odredbi.

Ostali akti u ovom izdanju (70)