Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec

6. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/01. i 32/02.), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (klasa: 350-01/04-01/15, ur. broj: 2109-05-02-04-08, od 20. 4. 2004.), članka25. Statuta Općine Donji Kraljevec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 3/00.), Općinsko vijeće Općine Donji Kraljevec na 24. sjednici, održanoj 29. 4. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Donji Kraljevec (u daljnjem tekstu PPUO), izrađenog od tvrtke Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2. 1) PPUO Donji Kraljevec sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži: Kartografski prikazi: 1. Korištenje i namjena prostora /mj 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/ PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Marijan Varga, dipl. krim., v. r KRALJEVEC 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora /mj 1:25 000/ 4. Građevinska područja naselja /mj 1:5 000/ 4.1. Donji Hrašćan 4.2. Donji Kraljevec 4.3. Donji Pustakovec i Sveti Juraj u Trnju 4.4. Hodošan i 4.5. Palinovec Grafički prilozi - kartogrami /mj 1:75 000/: 1. Teritorijalno - politički ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura 4.1. Pošta i telekomunikacije, 4.2. Energetski sustav 4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika 4.3. Energetski sustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Uređenje vodotoka i voda 5. Postupanje s otpadom II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 3.

Članak 3. 1) Površine Općine Donji Kraljevec se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju valorizacije prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima. 2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselja, - izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, te građevina i uređaj a infrastrukture i komunalnih servisa, Broj 3 U SLUŽBENI - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele. 3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Općine.

Članak 4.

Članak 4. 1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine, prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 - "Korištenje i namjena površina ", u mjerilu 1:25.000. 2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi. 3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u sastavu Općine. 2) Naselja se od okolnog prostora razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj. 3) Naselja se klasificiraju po tipovima, koji određuju osnovno usmjerenje uređenja naselja u cjelini, a dijele se na: urbani tip naselja, kojega karakterizira - veća 2 stambena gustoća (okvirno 300 - 450 m stambene zone / stanovniku), veći broj i značaj društvenih funkcija koje mu daju osobinu razvojnog žarišta, veći udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom području, manja zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, eiektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), visoka razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), visoka razina opremljenosti javnih površina urbanom opremom - trgova, parkova, dječjih igrališta i drugo, prijelazni ili urbanizirani tip naselja jačeg stupnja urbaniziranosti, kojega karakterizira - manja 2 stambena gustoća (okvirno 450 - 700 m stambene zone / stanovniku), manji broj i značaj društvenih w funkcija uspostavljenih za razinu naselja ili malog broja naselja u okruženju, mali udio monofunkcionalnih zona (gospodarska, centralnih sadržaja, sporta i rekreacije) u ukupnom građevinskom » » Stranica 439 GLASNIK području, veća zastupljenost miješanja funkcija po pojedinačnim građevnim česticama stambene zone, visoka razina komunalne uređenosti (sustavi plinoopskrbe, eiektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, telekomunikacijski sustavi i uspostavljeni komunalni servisi - zbrinjavanja otpada, održavanja javnih površina i slično), srednja razina uređenja javnih površina (asfaltirane prometnice, popločene pješačke i biciklističke staze), srednja ili mala razina opremljenosti javnih površina urbanom opremom i njihovo oblikovanje u stilu tradicije seoskih naselja - šire javne zelene površine između prometnice i linije regulacije, kapele i poklonci na račvanju prometnica i si.), 4) Na području općine Donji Kraljevec nalaze se slijedeća naselja, razvrstano po tipovima:

Članak 5.

Donji Kraljevec, koji u ima obilježja pretežito urbanog tipa naselja, te teži daljnjem razvoju na takav način i ostala naselja (Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju, kao i stariji dijelovi Donjeg Kraljevca) koja imaju obilježja prijelaznih ili urbaniziranih naselja.
Članak 6. 1) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, odnosno građevina i uređaja infrastrukture i komunalnih servisa su prostorne cjeline izvan naselja, namijenjena uređenju zemljišta i gradnji građevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacija uvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjem resursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije i drugo). 2) Izdvojena područja gospodarskih djelatnosti na području općine su: za intenzivni uzgoj životinja i druge poljoprivredne djelatnosti područja planiranih gospodarskih zona za uzgoj životinja /oznaka PG/ uz naselja Hodošan, Palinovec, Donji Pustakovec, te Donji Kraljevec, za preradu mineralnih sirovina, proizvodnju asfalta i prateće djelatnosti - područje asfaltne baze sjeveroistočno od Donjeg Kraljevca /oznaka 11/, planirana gospodarska, proizvodno-poslovna zona uz Palinovec /oznaka II i I2/i područje za proširenje servisnog terminala uz granični prijelaz Goričan - Letenve /oznaka Kl/, 3) Izdvojena područja društvenih djelatnosti namijenjena za rekreativne aktivnosti na području općine su: za sanaciju napuštenih šljunčara i uređenje prostora u svrhu rekreacije i sportskog ribolova - područje uz ribnjake kraj naselja Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju /oznaka R9/, a SUUZBENI Stranica 440 sportsko - rekreacijska zona za motorističke sportove uz asfaltnu bazu lociranu sjeveroistočno od Donjeg Kraljevca /oznaka Rl 0/ i memorijalno područje u spomen žrtava II.

Članak 6.

svjetskog rata, sjeverno od naselja Sveti Juraj u Trnju /oznaka MP/. 4) Izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa su površine lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje prometnih i infrastrukturnih sustava ili sustava komunalnih servisa, a koje zauzimaju veće površine izvan naselja i to: površine groblja izvan naselja - zapadno od Hodošana i sjeverno od Svetog Jurja u Trnju /oznaka groblja / površina za izgradnju centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda istočno od Donjeg Kraljevca i površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih infrastrukturnih sustava državne, županijske ili gradske razine (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice i slično, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba i površine za formiranje građevnih čestica cestovnih servisa, isključivo za djelatnost prodaje goriva na malo, za koje se unutar planskog razdoblja može pojaviti potreba. 5) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa se od okolnog prostora razgraničavaju granicama izdvojenog područja. 6) Izdvojena područja su prostori namijenjeni uređenju površina, te uvjetno i gradnji građevina, isključivo ufunkciji osnovne djelatnosti, odnosno izuzetno i za kompatibilne prateće djelatnosti, a uvjeti uređenja površina i gradnje određeni su za svako pojedinačno izdvojeno područje: za izdvojena područja gospodarskih djelatnosti u poglavlju 3.2.1. ovih odredbi za izdvojena područja društvenih djelatnosti u poglavlju 4.2.1. ovih odredbi i za izdvojena područja građevina i uređaja infrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5.

Članak 6.

7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenih područja izvedu suprotno namjeni pojedinog izdvojenog područja i uvjeta određenih za uređenje tih područja, smatraju se bespravnom izgradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom.
Članak 7. 1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, a izuzetno se unutar kultiviranih predjela, kao prateći « Broj 3 GLASNIK sadržaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može organizirati stanovanje, trgovine poljoprivrednim proizvodima proizvedenim na gospodarstvu i djelatnost pružanja turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, te rekreativne i sportske aktivnosti. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar kultiviranih predjela dozvoljena je gradnja prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja. 3) Kultivirane predjele čini: poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u tri vrijednosne skupine - osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka Pl/, vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/, a koja se dodatno diferenciraju s obzirom na ograničenja u korištenju, građevinske čestice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., člancima 109. - 112. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, čestice lovačkih remiza, koje se pod uvjetima određenim u poglavlju 3.2.2., članku 115. mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene i dijelovi prostora poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

Članak 7.

4) Uvjeti za korištenje i uređenje površina, te gradnju građevina, isključivo ufunkciji pojedine djelatnosti navedene u prethodnom stavku, određeni su: u svrhu obavljanja djelatnosti poljoprivrede te pratećih sadržaja stanovanja i seoskog turizma, u poglavlju 3.2.2., a u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti u poglavlju 4.2.2. ovih odredbi. 5) Zahvati u prostoru koji se unutar kultiviranih predjela izvedu suprotno namjeni površine, smatraju se bespravnom gradnjom, a odnos prema takvim zahvatima određuju posebni propisi koji reguliraju postupanje s bespravnom gradnjom. 6) Pod zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se ft posebno: iskop koji nema poljoprivrednu namjenu, asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili nabijanje različitog dovezenog materijala po površini poljoprivrednog tla, ograđivanje površina koje nisu uređene kao trajni nasadi ili izdvojena poljoprivredna gospodarstva * 1 drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitete poljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegove prenamjene. Broj 3 ¢( SLUŽBENI

Članak 8.

Članak 8. 1) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava. 2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini. 3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatraju se: površine gospodarskih šuma koje se pretežito nalaze na prostoru istočnog i sjevernog dijela Općine /oznaka Šl/, površine šuma posebne namjene s obzirom na v sociološki značaj u odnosu na naselja, /oznaka S3 za šume izvan naselja ili oznaka funkcionalne zone - šuma unutar naselja/: - šuma Kuk zapadno od Hodošana, - šuma u južnom dijelu Hodošana, uz cestu prema Donjem Kraljevcu i - šuma na Malim Zdencima u kontaktnom prostoru građevinskog područja Donjeg Kraljevca, vodene površine ribnjaka uz naselja Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju /oznaka RI/, te potoci i regulirani vodotoci i njihovi kontaktni prostori. 4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i rekreacije, a za iznimno dozvoljeno uređenje površina uvjeti su određeni: u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti šumarstva i vodoprivrede u poglavlju 3.2.3. ovih odredbi, a u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3. ovih odredbi. 5) Na području prirodnih i prirodi bliskih predjela nisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina, niti gradnja građevina, osim izuzetno gradnje:

Članak 8.

prometnica i građevina prijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, predviđenih ovim PPUO-om ili prostornim planovima širih područja, neasfaltiranih prilaznih putova za šumske gospodarske jedinice, ukoliko je to predviđeno šumskom, gospodarskom osnovom područja, neasfaltiranih prilaznih putova za održavanje hidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviđeno vodnogospodarskom osnovom područja, lovačkih čeka i hranilišta, izrađenih od drveta, ukoliko je to predviđeno lovnogospodarskom osnovom područj a. 6) Sva ostala gradnja smatra se bespravnom, a GLASNIK" Stranica 441 prema njoj se postupa u skladu sa zakonskim propisima koji reguliraju postupanje s bespravnom izgradnjom. Clanak 9. 1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska područja naselja i izdvojena područja, obradive površine, osobine prirodnih i prirodi bliskih predjela. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA V 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 10.

Članak 10. 1) Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije. 2) Ovim PPUO-om utvrđuju se slijedeći zahvati u prostoru od važnosti za Državu i Županiju koji su preuzeti kao obveza iz planova višeg reda, a nalaze se ili su planirani na prostoru Općine: Zahvati u prostoru od važnosti za Državu auto-cesta D3 Rijeka Zagreb Varaždin Čakovec - GP Goričan magistralna željeznička pruga Kotoriba Pragersko s planiranim drugim kolosijekom, postojeći dalekovod Žerjavinec - Mađarska 2x400 kV i postojeći magistralni naftovod - JANAF - odvojak NT Virje - NT Lendava. Zahvati u prostoru od važnosti za Županiju postojeće županijske i lokalne ceste s r pripadajućim građevinama i uređajima: - ŽC 2003 GP Bukovje - Sv. Martin na Muri - Mursko Središće Miklavec Turčišće Hodošan (ŽC 2032) - ŽC 2024 ŽC 2032 - Palinovec, -ZC2026 ZC 2032 Goričan Donji Kraljevec - Prelog (D 20), - ZC 2032 D 20 Štefanec - M. Subotica •- Donji Pustakovec - Hodošan - čvor autoceste (D3) - GP Goričan, -ŽC2033 Sv. Juraj u Trnju (ŽC 2032) - Prelog - Otok (ŽC 2071), -ŽC2034 ŽC 2032 - Donji Kraljevec Draškovec (D 20), - LC 20031 ŽC 2003 - Palinovec - Sv. Juraj u Trnju (ŽC 2032) i 4t Stranica 442 SLUŽBENI - LC 20032 Hodošan (ŽC 2032) - Goričan - ZC 2034 planirane lokalne ceste: - Kotoriba - Donji Kraljevec - Sv. Juraj u Trnju - čvor Čakovec autoceste D3 i - DonjiKraljevec - Goričan , te odašiljači mobilnih telekomunikacijskih sustava.

Članak 11.

Članak 11. 1) Rekonstrukciju postojećih državnih, županijskih i lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. V 2) Širina koridora za osiguranje prolaza planiranih lokalnih cesta Donji Kraljevec - Goričan određena je sa 100,0 m. 3) Odašiljače mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim ama postave uređaii više raznovrsnih

Članak 12.

Članak 12. 1) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridori koji nisu utvrđeni ovim PPUO-om, te zahvati na zamjeni ili rekonstrukciji postojećih građevina mogu se dozvoliti, ukoliko su definirani prostornim planovima širih područja i na način da se zadovolje: ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom šireg područja, ograničenja koja uvjetuju postojeće infrastrukturne građevine državne, županijske i lokalne razine, mjere zaštite sigurnosti svih sudionika u prometu, a posebno unutar građevinskih područja, iz članka 11., stavka 1. ovih odredbi, mjere zaštite prirode i kulturno-povijesnih vrijednosti, određene u poglavlju 6. ovih odredbi, te mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okolinu, određene u poglavlju 8. ovih odredbi. 2.2. Građevinska područja naselja

Članak 13.

Članak 13. 1) Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja. 2) Granice građevinskih područja naselja, detaljno su određene na kartografskim prikazima 4.1. - 4.5. "Građevinska područja naselja", na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. 3) Granice građevinskih područja u pravilu su određene: granicama katastarskih čestica, trasama putova, granicama vegetacijskih pojaseva vodotoka, te % »5 GLASNIK Broj 3 dubinom pojasa izgradnje građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, ovisno o karakterističnom uzorku naselja.

Članak 14.

Članak 14. 1) Osnivanje građevnih čestica u naselju je postupak kojim zemljište unutar građevinskog područja naselja postaje pogodno za gradnju (građevinsko), a podrazumijeva formiranje građevne čestice (geo detskom) parcelacijom na temelju uvjeta uređenja prostora iz mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne prometnice i mogućnosti priključenja na mrežu opskrbe električnom energijom, a ostalo prema tipu naselja (definirano člankom 5. ovih odredbi ), odnosno prema mjesnim prilikama. 2) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica u naselju može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog građevinskog područja naselja. 3) Izuzetno se zemljišnoj čestici, koja površinom većom od 70% ulazi u građevinsko područje, može priključiti dio potreban za formiranje, koji se nalazi izvan utvrđenih granica građevinskog područja naselja. 4) U stambenoj zoni, dio građevne čestice koji se nalazi izvan građevinskog područja naselja, ne može 2 biti veći od 300,0 m , a u zoni gospodarske namjene 2 1000,0 m . 5) Izuzetno od stavaka 3. i 4. ovog članka, čestice u stambenim zonama ruralne matrice, mogu se protezati 2 i više od 300,0 m izvan granica građevinskog područja naselja, isključivo na površinu obradivog tla /oznake Pl, P2 ili P3/ , ukoliko je navedena površina, bilo temeljem dozvoljene transformacije ruralne matrice naselja, prema poglavlju 2.2.3., članku 50, stavku 1, alineji 6, bilo planom uređenja užeg područja, prema poglavlju 2.2.5., članku 76, stavku 3., definirana kao pojas izgradnj e građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje.

Članak 14.

6) Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka, odnosno unutar pojasa od 30,0 m mjereno od osi vodotoka. 7) Vodotokom u smislu prethodnog stavka se smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju ulični (putni) jarci i kanali za odvodnju oborinskih voda naselja i zacijevljeni kanali koji čine ili su planirani kao dijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitamo-fekalnih ili oborinskih voda naselja.
Članak 15, 1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju građevina unutar građevinskih područja naselja , određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, određenu prema kartografskim prikazima 4.1 - 4.5 "Građevinska područja naselja", i ovih odredbi za provođenje i to u odnosu na: Broj 3 tt SLUŽBENI pripadnost izgrađenom dijelu naselja ili području za razvoj naselja, pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni, pripadnost području pojedinog karakterističnog uzorka naselja, značaju predmetnog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i moguć nepovoljni utjecaj planiranog zahvata na okolinu.

Članak 16.

Članak 16. 1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do uređenja u skladu s namjenom planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način. 2) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti nespojivih sa stambenom funkcijom naselja, trebaju se, temeljem programa uređenja zemljišta jedinice lokalne samouprave, prenamijeniti, a sporna djelatnost izmjestiti na primjerenu lokaciju. 3) Legalno izgrađene građevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoročno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja mogu se i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti. 4) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe i na načine koji bi narušili prirodna obilježja prostora. 2.2.1. Uvjeti određivanja namjene građevina

Članak 17.

Članak 17. 1) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se: prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u poglavlju 2.2.2. člancima 28. - 35. ovih odredbi. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina: koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, »3 Stranica 443 GLASNIK čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi, određeno prema poglavlju 2.2.2. člancima 28. - 35. ovih odredbi. 3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.

Članak 18.

Članak 18. 1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena. 2) Individualna stambena građevina je građevina s najviše 2 stambene jedinice. 3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 2 stambene jedinice.
Članak 19. 1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalnoservisnih, a može biti: gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti, gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti, gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. 2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: financij a, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane, caffe barovi i slično), 2 kiosci do 12,0 m , za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu, obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i si), Stranica 444 "SLUŽBENI skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i si.), mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, 2 mini pekare, površine do 150,0 m , 2 silaže stočne hrane do 100 m i građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 19.

3) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično) tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.) građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i si.) prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i si), V» • ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i si.), odnosno građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere V - • zaštite.

Članak 19.

4) Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj 2 čestici iznad 90,0 m i za silažu stočne hrane, neto površine po 2 građevnoj čestici iznad 100 m . ?5 GLASNIK Broj 3
Članak 20. 1) Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti i građevine za društvene djelatnosti u tržno - gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 21.

Članak 21. 1) Poslovnom građevinom smatra se gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevina društvenih djelatnosti u tržišno- gospodarskom sustavu. 2) om građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene poslovne građevine.
Članak 22. 1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, 2 najviše jedan bazen površine do 60,0 m po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. 2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu. 3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m , koje se mogu graditi na građevnoj čestici stambene stambenu poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. 4) Pomoćne građevine koje služe redovnoj u gospodarskih na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno - istovame rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 22.

2.2.2. Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područj a naselj a, osnova utvrđivanja uvjeta uređenja prostora s obzirom na izgrađenost prostora i mogućnost gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni ¢4 Broj 3 SLUŽBENI
Članak 23. 1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se obzirom na: izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja. 2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 24.

Članak 24. 1) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi pretežito uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, odnosno: površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; komunalno uređene, a neizgrađene zone unutar građevinskog područja za koje je na snazi detaljni plan uređenja (u daljnjem tekstu DPU); uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina visokogradnje (sajmišta, parkirališne površine, izdvojene čestice sportskih igrališta i si.); uređene površine urbanog zelenila (parkovi, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge); * - komunalno uređeni, ali neizgrađeni, središnji dijelovi postojećih stambenih ulica, koje je moguće urediti formiranjem građevnih čestica, prema uvjetima iz poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolaciju pojedinačnih građevnih čestica), ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup neizgrađenim dijelovima naselja. 2) Područjima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgrađene i/ili komunalno neuređene površine unutar granica građevnog područja, na koje se ovim PPUO-om predviđa širenje naselja u svrhu izgradnje građevne strukture ili uređenja površina, u skladu s osnovnom funkcijom naselja. 3) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima br. 4.1.- 4.5. - "Građevinska područja naselja".

Članak 25.

Članak 25. 1) Unutar izgrađenih dijelova naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i 55 Stranica 445 GLASNIK gradnju, utvrđuju se temeljem odredbi ovog PPUO-a ili temeljem odredbi važećih prostornih planova užih područja, pod uvjetom da su usklađeni s ovim PPUO- om. prostornih iz prethodnog stavka, ukoliko nije utvrđena kao obveza u poglavlju 9.1. ovih odredbi, utvrđuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine. 3) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine, potreba izrade prostornih planova užih područja izgrađenih dijelova naselja, utvrđuje se samo ukoliko se radi o: prostoru od značaja u kulturološkom ili funkcionalnom smislu, a posebno za povijesne jezgre, središta naselja, područja od ambijentalnog značaja za naselje, prostore kompleksnih funkcija i područja na kojima uslijed razvoja naselja dolazi do transformacije građevne strukture ili namjene dijela naselja ili izgrađenom području naselja, koje je u neposrednom kontaktu s područjem za razvoj naselja, a čije uređenje može utjecati na transformaciju kontaktnog izgrađenog područja.

Članak 26.

Članak 26. 1) Na područjima za razvoj naselja, uvjeti za uređenje prostora, formiranje građevnih čestica i gradnju, ne mogu se utvrditi bez prethodne izrade prostornog plana užeg područja (UPU i DPU), prema smjernicama iz poglavlja 2.2.5. ovih odredbi. 2) Izuzetno se, za područja predviđena za razvoj naselj a, uvjeti zauređenje prostora, formiran] e građevnih čestica i gradnju, mogu odrediti: temeljem poglavlja 2.2.4. ovih odredbi (kao interpolacija pojedinačnih građevnih čestica u stambenoj zoni), ukoliko je područje namijenjeno za razvoj stambene zone na kartografskom prikazu 4.1- 4.5 "Građevinska područja naselja" označeno kao područje bez obveze uređenja užeg područja, moguće ga je urediti priključenjem na postojeće mreže infrastrukture ili uz minimalne zahvate na njima, te ukoliko se pojedinačnom parcelacijom ne stvaraju međuprostori koje nije moguće koristiti u skladu s pretežitom namjenom zone, temeljem poglavlja 3.1.1. ukoliko je područje namijenjeno za razvoj zone gospodarskih djelatnosti, na kartografskom prikazu 4.1 - 4.5 "Građevinska područja naselja" i u cjelini se formira kao jedna građevna čestica, ili se formira kao proširenje gruntišta postojeće građevne čestice, temeljem članka 34., ukoliko je područje namijenjeno za uređenje zone urbanog zelenila, a za njega nisu predviđene posebne obveze u odnosu na zaštitu kulturno-povijesnih vrijednosti iz poglavlja 6.3 ovih odredbi, temeljem kojih bi za prostor urbanog zelenila i okolnog kontaktnog područja trebalo izraditi prostorni plan užeg područja.

Članak 26.

Stranica 446 « SLUŽBENI 3) Karakterističan uzorak naselja za stambene iz stavka 2, alineje 1. ovog članka određuje se p okolnom izgrađenom području.
Članak 27. 1) Osnovna funkcionalna podjela prostora za sva naselja načelno se određuje ovim PPUO-om, i prikazana je na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.5. "Građevinska područja naselja". 2) Prema pretežitosti sadržaja, dijelovi naselja se razgraničuju na: stambene zone /žuto/, mješovite - stambene zone s većim udjelom gospodarskih funkcija /žuto s narančastim okvirom/, zone centralnih i društvenih sadržaja /crveno/, gospodarske zone /ljubičasto/, zone sporta i rekreacije /tamno zeleno/, zone urbanog i zaštitnog zelenila /svijetlo zeleno/, zaštitne koridore željezničke pruge /bez boje/ i šume unutar naselja /jače tamno zeleno/. 3) Za sva naselja, manje promjene granica zona pretežitih namjena mogu se odrediti izradom prostornih planova užih područja (UPU, DPU), ukoliko se prostornim rješenjem pojedinačnog detalja dokaže funkcionalna opravdanost promjene.

Članak 28.

Članak 28. 1) Stambene zone su područja naselja prvenstveno namijenjena uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. 2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili jedna stambeno poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakimice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane. 3) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini za 50 % većoj od površine osnovne građevine (bruto pov. prateće grad. <= 1,5 x bruto pov. osnovne grad.), ali ne 2 više od 400,0 m po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno - poslovna građevina, *5 GLASNIK Broj 3 uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), ukoliko to omogućava karakterističan uzorak naselja, na područjima karakterističnih uzoraka naselja ruralne matrice, gdje se može formirati pojas izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, mogu se kao prateće dodatno graditi i građevine za uzgoj peradi do kapaciteta od 5.000 kom, i jedino u tom slučaju površina prateće građevine može prelaziti površinu građevine osnovne namjene više od 50 %.

Članak 28.

4) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na karakterističnom biti: pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 29. 1) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zona stanovanja se mogu transformirati (postojeće) ili oblikovati (planirane) u područja mješovitih funkcija, unašanjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili razvojnu funkciju, i to: uređenjem podcentara naselja temeljem prostornih planova užih područja (UPU i DPU) koji će: - u područjima za razvoj stambenih zona, definirati gradnju građevina namijenjenih za tihe i čiste gospodarske djelatnosti trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili društvenih djelatnosti, uprave i lokalne samouprave, odgoja, obrazovanja, zdravstva, kulture ili vjerskih institucija, a - u izgrađenim područjima stambenih zona, osim navedenog u prethodnoj alineji, dodatno valorizirati mogućnosti transformacije karakterističnog uzorka naselja, te zaštite graditeljske i spomeničke baštine za takve sadržaje. uređenjem pojedinačne čestice za otvorena tenis igrališta, maksimalnog obima do dva (2) igrališta po čestici, u obimu do jedne čestice navedene namjene na 5,0 ha stambene zone, na način da igralište bude minimalno 12,0 m udaljeno od stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, te uz mogućnost da se U Broj 3 SLUŽBENI na čestici kao prateći sadržaj može graditi jedna prizemna servisna građevina s tuševima i sanitarnim čvorom, te prostorom caffe bara, ukupne neto površine 2 građevine do 60,0 m , uređenjem pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja - parka, šetnice ili dječjeg igrališta, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, javna i sakralna plastika i graditi jedno igralište za košarku, te uređenjem pojedinačne građevne čestice za građevine infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja transformatorske, telekomunikacijske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.