Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Selnici

2. Na temelju članka 28. Zakona o Izmjeni i dopuni zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članka 26. Statuta Općine Selnica ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 9/01.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj ), Općinsko vijeće Općine Selnica na 17. sjednici, održanoj 16. 4. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Selnici I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone u Selnjci (u daljnjem tekstu: Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuju se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i + telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se u sjeverozapadnom dijelu naselja Selnica, sjeveroistočno od županijske ceste 2005 Selnica - Zebanec, južno i istočno od postojećeg nogometnog igrališta u Selnici. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskom prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cea 9,45 ha. 95 GLASNIK Stranica 561
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje i II. Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE PO VRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Namjena površina prikazana je na ccDetaljna namjena kartografskom prikazu br. 2. površina" , kojim je definirana namjena: - površina za formiranje novih građevnih čestica i izgradnja građevina poslovne i/ili proizvodne namjene /oznake K1 /, - površine za formiranje novih građevnih čestica i izgradnju građevina poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznake K2/, - površine za izgradnju građevina infrastrukturnih sustava - prvenstveno trafostanice /oznaka IS/, - ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ i - zelene površine, te pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su: - uređenju površina i izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, a označene kartografskim prikazom br. 2 Detaljna a namjena površina" i - izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu, u člancima 6 - 9 ovih odredbi. Stranica 562 * * Broj 3 "SLUŽBENI GLASNIK
Članak 6. 1) Na građevnim česticama poslovne i/ili proizvodne namjene /oznake Kl/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks: - poslovnih građevina - uslužnih, trgovačkih ili komunalno servisnih, te - proizvodnih građevina, osim za primarnu poljoprivrednu (biljnu i stočarsku) proizvodnju. 2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i si.) obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 3) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalno servisnih djelatnosti smatra se građevina za: - kamionska i ostala parkirališta, parkirališne i garažne građevine, - sajmište, osim stočnog sajma, - privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, 4)'Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za:

Članak 6.

- trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - benzinska postaja za prodaju goriva na malo, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. 5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za industrijsku ili obrtničku: - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, te žbuke - preradu drveta, - preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mesa, ribe, rakova i si., - proizvodnju tekstila, - proizvodnju hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica pretežito poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka Kl/ ne mogu se graditi građevine za proizvodnju metala, kože, stakla, kemijskih proizvoda koji ne spadaju u grupu prehrambenih, građevine za klanje životinja i preradu životinjskih ostataka, smještajne turističkougostiteljske građevine, niti građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 7.

Članak 7. 1) Na građevnim česticama poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznake K2/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene jedna ili kompleks poslovnih građevina trgovačke namjene. 2) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine živim životinjama koje se ne mogu smatrati kućnim ljubimcima (male životinje), - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi i slično. 3) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi i servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - spremnike goriva i slično. 4) Ukoliko j e osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina uslužnih djelatnosti i to: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično) i - ugostiteljskih usluga (caffe bar, snack bar, restoran i si.), Broj 3 4( SLUŽBENI - pansion ili motel do najviše 20 ležajeva i 20 % ukupne površine građevina. 5) Unutar čestica poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznaka K2/ ne mogu se graditi proizvodne građevine, komunalno - servisne građevine, smještajne turističko-ugostiteljske građevine osim navedenih u stavku 4, alineji 4 ovog članka, niti građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 8.

Članak 8. 1) Površina za izgradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/, namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnji transformatorske stanice. 2) Unutar površine mogu se dodatno postavljati plinske redukcijske stanice, ukoliko se time ne ugrožava promet, na način da od međe čestice budu udaljene najmanje 3,0 m. te uz poštivanje posebnih uvjeta distributera el. energije. . ' i
Članak 9. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitamo-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustav odvodnje oborinskih voda. 2) Zelene površine u sastavu uličnog koridora nisu namijenjene izgradnji građevina, a na njima se izuzetno mogu postavljati plinske redukcijske stanice. 3) Unutar zelenih površina mogu se smještavati otvoreni jarci za odvodnju oborinskih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 10.

Članak 10. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH CE STICA
Članak 11. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. »5 GLASNIK Stranica 563 2) Svakoj novoplaniranoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 66 3) U kartografskom prikazu br. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina" svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina" svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 12.

Članak 12. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 8 % planirane površine.
Članak 13. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 14.

Članak 14. 1) Susjedne građevne čestice poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka Kl/, te građevna čestica poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznaka K2/, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 15. 1) Veličina i površina građevina koje se mo graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana urede ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, Stranica 564 "SLUŽBENI - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /EJ

Članak 16.

Članak 16. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina" i iznosi - za poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka Kl/ kig <=0,40 - za poslovnu, pretežito trgovačku namjenu /oznaka K2/ / kig <=0,40. 4) Na čestici za gradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ može se izgraditi najviše 30,0 m2 bruto tlocrtne površine građevina. 5) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, građene na građevnim česticama poslovne ili proizvodne namjene /oznaka Kl i K2/, prema odredbama članka 35. ovih odredbi, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25 % površine čestice.

Članak 17.

Članak 17. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: - za poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka Kl/ kis <=1,00 i - za poslovnu, pretežito trgovačjku namjenu /oznaka K2/kis <= 1,00.
Članak 18. 1) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. 2) Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: GLASNIK" Broj 3 - za poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka Kl/ 100 % površine građevne čestice - za poslovnu, pretežito trgovačke namjenu /oznaka K2/100 % površine građevne čestice, 3) Na čestici za gradnju građevina infrastrukturnih 2 sustava /oznaka IS/ može se izgraditi najviše 30,0 m bruto ukupne površine građevina.

Članak 19.

Članak 19. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene i pratećih građevina koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini, određuje se kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za građevne čestice poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka Kl/, Vosn=7,0 m, - za građevnu česticu poslovne, pretežito trgovačke namjene /oznaka K2/, Vosn=7,0m, te - za gradnju građevina infrastrukturnih sustava (trafostanice, TK stanice) /oznaka IS/, Vosn=4,00 m. 2) Izuzetno od stavka 1., alineja 1 i 2 ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, dijelovi građevina do 50 % ukupne površine građevine, mogu imati i veću visinu vijenca od utvrđenih 7,0 m.

Članak 20.

Članak 20. 1) Prateće građevine, koje se mogu graditi na česticama za poslovnu ili proizvodnu namjenu /oznaka Kl i K2/, mogu imati visinu (vijenca) kao i građevine osnovne namjene.
Članak 21. 1) Na građevnim česticama poslovne ili proizvodne namjene /oznaka Kl i K2/ osnovne i prateće građevine mogu imati najviše tri etaže, i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ILI UREĐENO POTKROVLJE. 2) Na građevnim česticama za gradnju građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ građevine mogu imati samo jednu etažu, i to PRIZEMLJE.

Članak 22.

Članak 22. 1) Etažom se smatra sav nadkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: Broj 3 U SLUŽBENI - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2 - "Detaljna namjena površina". 2) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6 - 9 ovih odredbi. 3) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6. i 7. ovih odredbi. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 24.

Članak 24. 1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7 - "Uvjeti gradnje građevina". 2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene i - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 25.

Članak 25. Međusobna treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. *5 GLASNIK Stranica 565 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 26.

Članak 26. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 27. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 2) Nadstrešnice koje se grade za nadkrivanje parkirališnih površina i kolnih prilaza mogu se graditi i izvan utvrđene površine za gradnju građevina, pod uvjetom da im ukupna visina nije viša od 4,0 m i da međi čestice nisu bliže od 4,0 m.

Članak 28.

Članak 28. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 29. 1) Sukladno planiranoj kategorizaciji županijske ceste ŽC 2005 Selnica - Zebanec, pročelja građevina orijentirana na tu cestu treba oblikovati primjereno značaju navedene prometnice. 2) Primjereno značaju županijske prometnice treba predvidjeti i vanjsko uređenje građevnih čestica orijentiranih na nju. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA

Članak 30.

Članak 30. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. formiram osnovu pare opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom
Članak 31. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, Stranica 566 44 55 Broj 3 SLUŽBENI GLASNIK elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, zaštitnih zelenih pojasa i zelenih pojasa unutar koridora ulice i oborinskih voda. 2) Odvodnja sanitarno-fekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških.

Članak 32.

Članak 32. 1) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.
Članak 33. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina
Članak 34. 1) Ograđivanje građevnih čestica poslovne i/ili proizvodne namjene moguće je jedino prozračnim, zaštitnim ogradama. 2) Visina ulične ograde gi i/ili proizvodne namjene ne može biti veća od 1,8 metara.

Članak 35.

Članak 35. 1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: NAMJENA BROJ POTREBAN GRAĐEVINE MJESTA NA BROJ MJESTA 1. industry a i 1 zaposleni 0,45 PGM skladišta 1 2. uredski prostori 1000 m 20 PGM korisnog rostora 3. trgovina, 1000 m" 40 PGM usluge, korisnog ugostiteljstvo prostora 4. stambene 1 stan 1PGM građevine
Članak 36. 1) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.

Članak 37.

Članak 37. 1) Na svim građevnim česticama, najmanje 20% ukupne površine čestice treba biti ozelenjeno. 2) U površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i ozelenjena, nenadkrivena parkirališta sa zasađenim drvoredom.
Članak 38. 1) Za površine javnog režima korištenja - građevne čestice ili dijelove građevnih čestica poslovne ili proizvodne namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELE KOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 39.

Članak 39. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 3. - Plan prometa. 2) Novoplanirane ulice trebaju se povezati s mrežom postojećih ulica naselja Selnica.
Članak 40. 1) Za novoplaniranu ulicu UK1, određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50 do maksimalno 6,00 m. 2) Za novoplaniranu ulicu UK2, određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 5,50 m. 3) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 4) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.

Članak 41.

Članak 41. 1) Presjecima kroz prometnicu u kartografsk <.<. prometa" dan prikaz pješačkih i pješačko-biciklističkih staza u koridoru cestovne prometnice. 2) Širina pješačke staze određuje se s najmanje 1,60 m. 3) Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati pri) az parternog uređenja, a za zelene površine unutar ulici koridora prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 42. 1) županijsku cestu ZC 2005 potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete: ££ Broj 3 SLUŽBENI - raskrižje s lijevim i desnim skretačima za spoj županijske prometnice na cestu u zoni obuhvata DPU-a (UK1), - voda s uličnog koridora UK1 ne smije se izlijevati na županijsku cestu, - potrebno je prilagoditi radijuse priključenja prema potrebama korištenja ceste, te i raskršće znakovima opremi i signalizaciji na cestama 03.). 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA V

Članak 43.

Članak 43. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 44. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe i plinoopskrbe prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. - "Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe i plinoopskrbe, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe i plinoopskrbe potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 45.

Članak 45. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba • V • J * riješiti: - izmicanjem magistralnog voda vodovoda unutar koridora UK1, do Ulice braće Radić, - izvedbom paralelnog uličnog voda vodovoda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja, - alternativno od prethodne alineje, pojedinačne čestice je moguće priključiti i direktno na magistralni vodovod, izvedbom pojedinačnih vodovodnih okana za svaku građevnu česticu zasebno. 95 GLASNIK Stranica 567 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.

Članak 46.

Članak 46. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom srednjetlačnog uličnog voda u koridoru UK1, koji je potrebno priključiti na postojeći plinovod u koridoru županijske ceste i izvedbom pojedinačnih redukcijskih stanica unutar gospodarskih čestica. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Pozicija redukcijske plinske stanice određena je kartografskim prikazom, a njome se reducira tlak za opskrbu stambenog dijela naselja, sjeverno od gospodarske zone. 4) Niskotlačni ej evovod za opskrbu plinom potrebno je povezati s postojećom niskotlačnom mrežom naselja.