Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja izdvojenog građevinskog područja naselja Trnovec - Parag

6. Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94., 68/98., 61/00. i 32/02.), članka 34. Statuta Općine Nedelišće ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 7/01. i
Članak 16. Vijeće mjesnog odbora može donijeti prijedlog odluke o eventualnom povećanju komunalnog doprinosa ovisno o pogodnosti položaja određenog i željenoj razini opremljenosti za područje mjesnog odbora. Prijedlog odluke o visini komunalnog doprinosa za područje određenog mjesnog odbora upućuje se na prihvat Općinskom vijeću putem Općinskog poglavarstva III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Članak 17. U slučaju da određena pitanja iz djelokruga rada i nadležnosti mjesnih odbora nisu regulirana ovim Osnovama pravila, primjenuju se zakonske odredbe, odredbe Statuta Općine Mala Subotica i odluke Općinskog vijeća i Općinskog poglavarstva.
Članak 18. Ove Osnove pravila mjesnih odbora Općine Mala Subotica stupaju na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Međimurske županije", a primjenjuju se sa 1. 7. 2004. godine. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA Klasa: 021-05/04-02/20 Ur. broj: 2109/10-04/01 Mala Subotica, 15.4. 2004 PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Nikola Štampar, v. r V NEDELISCE 3/03.) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Nedelišće ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 7/01. i 2/03.), Općinsko vijeće Općine Nedelišće na 22^ sjednici, održanoj 13. 4. 2004. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja izdvojenog građevinskog područja naselja Trnovec - PARAG Broj 3 U SLUŽBENI I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja izdvojenog građevnog područja Trnovca - Parag (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Tender d.o.o. Čakovec. Detaljni plan uređenja donosi se kao dio socijalno - komunalnog programa uređenja bespravno izgrađenog djela naselja Trnovec - Parag I i Parag II, naseljenih romskom populacijom. Detaljnim planom uređenja utvrđuje se: - detaljna namjena površina, - uvjeti uređenja zemljišta i uklanjanja građevina koje priječe komunalno uređenje područja, - način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, - uvjeti osnivanja građevnih čestica, te izvođenja građevnih interpolacija, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, dogradnji i nadogradnji za postojeće, bespravno izgrađene stambene i pomoćne građevine i - uvjeti osnivanja novih građevnih čestica i izgradnje građevina, - i drugi elementi od važnosti za uređenje područja i kontaktnog prostora koji čini obrambeni nasip rijeke Drave.

Članak 2.

Članak 2. Područje obuhvata detaljnog plana uređenja obuhvaća izdvojeno građevinsko područje naselja Trnovec - Parag, utvrđenog Prostornim planom općine Nedelišće, i kontaktni prostor područja izvlaštenog za izgradnju obrambenog nasipa rijeke Drave, na dionici Trnovec - Gornji Hrašćan. Obuhvat Detaljnog plana uređenja utvrđen je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Nedelišće. Odredbama za provođenje DPU-a određuje se način postupanja za zahvate u prostoru unutar bespravno izgrađenih dijelova naselja i na površinama za osnivanje novih građevinskih čestica. Granica obuhvata prikazana je na kartografskim prikazima. Površina obuhvata iznosi cea 15,0 ha. II. DIJELOVI DETALJNOG PLANA UREĐENJA

Članak 4.

Članak 4. Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje II Odredbe za provođenje « Stranica 519 GLASNIK Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe, 5. Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina III. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina, kojime je definirana namjena površina za: - područje namijenjeno osnivanju građevnih čestica za postojeće stambene i pripadajuće pomoćne građevine, u bespravno izgrađenim dijelovima naselja Trnovec - Parag I. i II. /oznake SI/ - površine za osnivanje novih građevnih čestica stambene namjene /oznake S2/; - površine za osnivanje nove građevne čestice društvene namjene vjerske građevine - kapele /oznake D1 /; - površine za osnivanje nove građevne čestice društvene namjene- predškolske odgojne ustanove s pratećim sadržajima /oznaka D2/; površine za osnivanje nove građevne čestice društvenele namjenenamjene - društveni dom s pratećim /oznaka V • le za uređenje čestice sporta i rekreacije /oznake Rl/; - površina za izgradnju građevina infrastrukture - transformatorskih stanica i TK stanica /oznaka IS/, - površina za uređenje dijela obrambenog nasipa rijeke Drave /oznaka N/, - javne zelene površine /oznaka Zl/ i - ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/.

Članak 5.

Članak 5. Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. tt Stranica 520 SLUŽBENI Građevne čestice namijenjene su izgradnj i građevina čija namjena se određuje ovisno o namjeni građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 - Detaljna namjena površina.
Članak 6. Stambena namjena /SI i S2/ omogućava formiranje građevne čestice za gradnju osnovne građevine stambene namjene. Uz jednu građevinu stambene namjene, na građevnoj čestici čija širina nije manja od 18,0 m, a dužina nije manja od 30,0 m, može se graditi jedna prateća građevina namijenjena za: - trgovinu dnevne opskrbe, te druge vrste specijaliziranih trgovine za prodaju proizvoda široke potrošnje (odjeće, obuće, pokućstva, alata i drugo) - ugostiteljsku djelatnost (caffe bar, slasticama, bistro, restoran i slično), - uslužnih i servisnih obrtničkih djelatnosti i obrtničkih servisa (frizer, automehaničar, stolar, tesar, klesar i si.)» uz uvjet da prostori za obavljanje bučnih djelatnosti od susjednih stambenih građevina budu udaljeni najmanje 12,0 m) Uz osnovnu građevinu stambene namjene na građevnoj čestici može se graditi jedna ili više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine - garaža, spremište drva i alata i slično.

Članak 7.

Članak 7. Površina društvene namjene /oznaka Dl/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju - vjerske građevine - kapele i predprostora u obliku manjeg trga, a ostatak građevne čestice potrebno je urediti kao površinu javnog parka.
Članak 8. Površina društvene namjene /oznaka D2/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju građevine predškolske odgojne ustanove - prvenstveno dječjeg vrtića sa minimalno 3 smještajne jedinice. Kao prateći sadržaj u okviru kompleksa može se pojaviti sadržaj dječjih jaslica, dječjeg doma, čitaonice, sportskih i dječjih igrališta i sličnih kompatibilnih sadržaja. Izuzetno je moguće dio prostora namijeniti nižem osnovnom obrazovanju.

Članak 9.

Članak 9. Površina društvene namjene /oznaka D3/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju društvenog doma koji treba sadržavati: - dvoranu za okupljanja, dimenzioniranu za prihvat od 100 - 120 osoba, - prostorije mjesnog odbora dimenzionirane s 2 minimalno jednom prostorijom površine 16,0 m , » GLASNIK Broj 3 - prostore sportskih klubova i drugih udruga građana, dimenzionirane sa najmanje dvije prostorije 2 površine 24,0 m , te - sanitarni čvor. Kao prateći sadržaj u sklopu kompleksa može se urediti sadržaj, javnog wc-a, javne kupaonice, trgovine dnevne opskrbe ijedan ugostiteljski sadržaj. Na građevnoj čestici društvenog doma, moguće je locirati građevine infrastrukturnih sustava - transformatorsku stanicu i TK stanicu, i to u kompleksu s ostalim građevinama ili kao samostojeće građevine na čestici.

Članak 10.

Članak 10. Površina sportsko - rekreacijske namjene /oznake Rl/ namijenjena je formiranju čestice sportsko - rekreacijskih sadržaja, na kojoj je moguće uređivati otvorena sportska igrališta i to nogometno, rukometno i košarkaško igralište, te moguća tenis igrališta i dječja igrališta.
Članak 11. Površina za izgradnju građevina infrastrukture /oznake IS/ namijenjena je za formiranje građevne čestice i gradnju transformatorske stanice i TK stanice.
Članak 12. Površina za izgradnju nasipa /oznake N/ namijenjena je za formiranje čestice i gradnju građevine za zaštitu od negativnog utjecaja visokih voda rijeke Drave, a cim kontaktni prostor građevinskom području Parag.

Članak 13.

Članak 13. Javne zelene površine /oznaka Zl/ u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se trebaju uređivati kao površine javnih parkova. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja - plinskih redukcijskih stanica, ukoliko se time ne ugrožava promet.
Članak 14. Ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ namijenjeni su osnivanju građevnih čestica javnih površina koje služe za uređenje cesta, pješačkih staza i lociranju mreža (nadzemne, odnosno alternativno podzemne mreže elektroopskrbe i telekomunikacija, mreže javne rasvjete, vodoopskrbe, javne odvodnje i plinoopskrbe. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH CESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 15.

Članak 15. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina utvrđuje se: Broj 3 U SLUŽBENI - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 16. Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. Odstupanja od ovim planom dane parcelacije mogu se kretati do maksimalno 5% površine čestice.

Članak 17.

Članak 17. Osnivanje građevnih čestica u postojećim, bespravno izgrađenim stambenim područjima Parag I i II /oznaka SI/, planom je predviđeno prema vlasničkoj, odnosno korisničkoj podjeli zemljišta, utvrđenoj geodetskom izmjerom postojećeg stanja, koju je izvršila tvrtka Geogauss d.o.o. Žabnik. Interpolacije novih čestica, odnosno promjena međa građevnim česticama utvrđenim ovim planom moguća je jedino izuzetno, i to u slučaju: - okrupnjavanja, odnosno objedinjavanja susjednih građevinskih čestica u jednu, pod uvjetom da na novoj građevnoj čestici nije izgrađeno više od jedne stambene građevine i - cijepanja postojećih građevnih čestica na najviše dvije, pod uvjetom da površina čestice na kojoj je izgrađena postojeća stambena građevina nije manja od dvostruke bruto površine stambene građevine i pripadajućih pomoćnih (garaže, drvarnice i drugih), a površina novoodcijepljene građevinske čestice nije 2 manja od 250,0 m , te da obje imaju direktan prilaz na javnu površinu uličnog koridora širine minimalno 2,4 m. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica, osnovanih prema uvjetima iz prethodnog stavka, može iznositi najviše 0,5, odnosno izgrađenost čestica može biti najviše 50 %.

Članak 18.

Članak 18. Svakoj novoplaniranoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. U kartografskom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i GLASNIK « Stranica 521 - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. U kartografskom prikazu br. 7 - Uvjeti gradnje građevina svakoj je građevnoj čestici namijenjenoj stambenoj /oznaka S2/ i društvenoj namjeni /oznake Dl, D2 i D3/ određen koeficijent izgrađenosti /kig/ i iskoristivosti /kis/ građevne čestice.

Članak 19.

Članak 19. Minimalna širina novoformiranih stambenih građevnih čestica prema ovom planu utvrđuje se sa 10,50 m, a minimalna dužina sa 24,0 m. Izuzetno, novoformirane čestice stambene namjene nepravilnog oblika ili čestice koje se formiraju usklađivanjem prema dijelom postojećoj gradnji u području planiranog dijela naselja, mogu biti i manje dužine, od onih navedenih u stavku 1, ovog članka, ali im površina ne može biti manja od 200,0 m .
Članak 20. Ovisno o potrebama korisnika, moguće je najviše dvije susjedne planirane građevne čestice stambene namjene, objediniti u jednu, pri čemu se površine za razvoj građevina spajaju. Tako objedinjena građevna čestica u svim ostalim elementima uređenja smatra se jednom građevnom česticom, odnosno na njoj je moguće graditi najviše jednu stambenu građevinu, jednu prateću građevinu, te više pomoćnih.

Članak 21.

Članak 21. Dimenzije građevnih čestica društvene namjene /oznake Dl, D2, D3/, sporta i rekreacije /oznake Rl/ i površina građevina infrastrukturnih sustava /oznake IS/ određuju se prema sljedećoj tabeli: oznaka okvirne planske veličine . narniJ ena građevne A v .. , -, dužina površ v .. &građevne cestice sinna/ml/ , , i, cestice 17 /ml/ /m / Dl društvena - nepravilna 440,00 vjerska - na prilazu građevina - min. 23,00 kapela D2 društvena - 35,00 64,00 2.240,00 predškolska ustanova D3 društvena - 34,00 72,00 2.448,00 društveni dom Rl rekreacijski 192,00 61,50 11.808,00 sadržaji IS za gradnju TS nepravilna 404,00 - na prilazu min. 16,00 Stranica 522 » SLUŽBENI

Članak 22.

Članak 22. Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom detaljnog plana uređenja. Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 23. Površina javne zelene površine u južnom dijelu naselja /oznaka Zl/ utvrđuje se s okvirno 2.000,0 m . Površina nije namijenjena gradnji. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24. Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata DPU ovisi o namjeni i površini građevne čestice. Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina osnovne namjene/Vosn/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina pomoćnih građevina /Vpom/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina osnovne i prateće namjene /Eosn/ i - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža pomoćnih građevina /Epom/.

Članak 25.

Članak 25. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj Čestici i površine građevne čestice. Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Koeficijent izgrađenosti svih novoplaniranih građevnih čestica: stambene namjene /oznaka S2/, - čestica namijenjenih za društvene djelatnosti /oznaka Dl, D2 ili D3/, te - čestice namijenjene za gradnju građevina infrastrukture /oznake IS/, određuje se sa kig 0,40. Stambene građevne čestice, u postojećem dijelu naselja /oznaka S2/, mogu imati i koeficijent izgrađenosti kig 0,50. 55 GLASNIK Broj 3

Članak 26.

Članak 26. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/je u smislu ove odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Koeficijent iskoristivosti svih novoplaniranih F građevnih čestica: - stambene namjene /oznaka SI i S2/, te - čestica namijenjenih za društvene djelatnosti /oznaka Dl, D2 ili D3/, - određuje se sa kis <= 1,00. Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica društvene djelatnosti /oznake Dl/ i građevne čestice namijenjene za gradnju građevina infrastrukture /oznake IS/ iznosi kig <= 0,40.

Članak 27.

Članak 27. Ukupna (bruto) površina građevina u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža, svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici. Ukupna (bruto) površina građevina na građevnim česticama stambene namjene /oznaka SI i S2/ i na građevnim česticama društvenih djelatnosti - predškolske ustanove i društvenog doma /oznake D2 ili D3/ iznosi 100% površine građevne čestice. Ukupna (bruto) površina građevina na građevnim česticama društvenedjelatnosti /oznake Dl/ i građevnoj čestici namijenjenoj za gradnju građevina infrastrukture /oznake IS/ iznosi 40 % površine građevne čestice.

Članak 28.

Članak 28. Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine, mjereno od kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Unutar obuhvata ovog DPU, maksimalno dozvoljena visina građevina NI iznosi: Vosn = 6,60 m za sve građevine društvenih djelatnosti, Vosn = 4,50 m za stambene građevine, Vosn 4,00 m za građevine infrastrukture transformatorske stanice i TK stanice - i Vpom - 3,00 m za sve pomoćne građevine. Dijelovi građevina društvenih djelatnosti, ukoliko je to potrebno iz funkcionalnih, kulturoloških ili konstruktivnih razloga mogu biti i viši, ali ne viši od 8,0 m.

Članak 29.

Članak 29. U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. Broj 3 "SLUŽBENI Podrumom se smatra etaža čija je kota gotovog poda niža od 1,40 m ispod kote uređenog terena, odnosno kote javne površine prilaza građevini. Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor visine nadozida do 1,50. m.
Članak 30. Unutar zone obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja maksimalno dozvoljen broj etaža građevina iznosi: Eosn P (prizemlje) za građevinu vjerskih sadržaja-kapelu, - Eosn = Po+P+K (podrum + prizemlje + kat) za građevine društvenih djelatnosti na građevnim česticama predškolske ustanove /oznaka D2/ i društvenog doma /oznaka D3/, - Eosn = Po+P+Pk (podrum + prizemlje + potkrovlje) za sve stambene građevine, Eosn P (prizemlje) za građevine infrastrukture - transformatorske stanice i TK stanice Epom = P (prizemlje) za sve pomoćne građevine garaže, drvarnice, spremišta i slično, ukoliko se grade kao samostojeće na stambenim građevnim česticama. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 31.

Članak 31. Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. - Detaljna namjena površina.
Članak 32. Pratećom građevinom (odnosno pratećim sadržajem) smatra se građevina (odnosno prateći sadržaj) čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, ovisno o pretežitosti namjene građevne čestice, definirane u člancima br. 6., 8. i 9. ovih odredbi.
Članak 33. Pomoćne građevine se dijele na: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi osnovne građevine su garaže, drvarnice, alatnice i - • slično. * } Stranica 523 GLASNIK Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slično. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine. Ukupna površina pomoćnih građevina treba biti manja od površine građevine osnovne namjene. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se graditi na građevnim česticama pretežito stambene namjene, a njihova ukupna površina ograničena je na najviše 50,0 m . 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ CESTICI

Članak 34.

Članak 34. Smještaj građevina na građevnim česticama postojećeg dijela naselja dijelom je uvjetovan strukturom postojeće bespravne izgradnje, a novi zahvati adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije mogući su na način koji osigurava: - kolni prilaz na vlastitu i susjedne građevne V • • cesticu s javne prometne površine u sirim najmanje 2,4 m, - udaljenost stambene građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, a pomoćnih građevina najmanje 5,0 m, - udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe i - međusobnu udaljenost susjednih stambenih građevina najmanje 4,0 m, - udaljenost pomoćnih građevina s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama najmanje 5,0 m. Izuzetno od prethodnog stavka udaljenost osnovnih građevina može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara sjedne građevine na drugu.

Članak 35.

Članak 35. Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7. - Uvjeti gradnje građevina. Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica unutar građevinskog područja naselja, određena površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne i prateće namjene i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 64 Stranica 524 SLUŽBENI Linija regulacij plan uređenja,uređenja, jeje linija''""" koja određuje granicu građevne w . a čestice prema čestici javne prometne površine. Prateće građevine lociraju iza građevine osnovne namjene ili ih se može oblikovati na način da s osnovnom građevinom čine jedinstveni arhitektonski kompleks. Prostorije pratećih građevina, u kojima se odvija bučna djelatnost, potrebno je od stambenih građevina na susjednim česticama udaljiti minimalno 12,0 m. Pomoćne građevine potrebno je locirati po dubini čestice, iza građevine osnovne i prateće namjene. Pomoćne građevine s izvorom zagađenja od stambenih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama treba iznositi najmanje 5,0 m.

Članak 36.

Članak 36. Za novoformirane građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje osnovne građevine na toj liniji. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 37. Stambene građevine treba u pravilu oblikovati kao samostojeće ili u kompleksu s pratećim poslovnim funkcijama. Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu biti građene kao samostojeće ili biti dograđene na osnovnu građevinu. Građevine društvenih djelatnosti, izuzev kapele, mogu biti oblikovane kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. Kapela se treba graditi kao samostojeća građevina s predprostorom trga.

Članak 38.

Članak 38. Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. *5 GLASNIK Broj 3

Članak 39.

Članak 39. Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH CESTICA

Članak 40.

Članak 40. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 41. Uvjet za uređenje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i osiguranje uvjeta za izvedbu prometnice i komunalne infrastrukturne mreže na koju se građevna čestica može priključiti. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazanje na grafičkom prikazu br. 6. - Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina.