GLASNIK

Arhiva › 2004. › SGMŽ 3

SGMŽOpćina Selnica · KLASA 021-05/04-01/78

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Selnici

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 205

Članak 47.

Članak 47. 1) Do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Selnica, sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti sistemom trodjelnih zatvorenih septičkih taložnica, kojima će se sanitarno - fekalne vode pročišćavati metodom autopurifikacije. 2) Tehnološke otpadne vode trebaju se skupljati u nepropusne sabirne jame, projektirane prema posebnim propisima, koje se mogu prazniti u skladu sa zakonom. 3) Dugoročno je odvodnju sanitamo-fekalnih voda i prethodno pročišćenih tehnoloških voda s područja obuhvata moguće izvesti priključenjem na javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Selnica. 4) Poziciju vodova sustava javne odvodnje potrebno je riješiti idejnim rješenjem, pozicionirati unutar javnih koridora ulica i uskladiti s ostalom infrastrukturom. 5) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.

Članak 48.

Članak 48. 1) Odvodnju oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba riješiti unutar zelenog pojasa uličnih koridora otvorenim ili zatvorenim odvodnim kanalima Stranica 568 u SLUŽBENI koji se trebaju spojiti sa postojećom mrežom odvodnih kanala oborinskih voda. 2) Ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje i pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke, odnosno pješačkobiciklističke staze širine najmanje 1,60 m. 3) Dugoročno je odvodnju oborinskih voda s područja obuhvata alternativno moguće riješiti upuštanjem u mješoviti sustav odvodnje naselja, te konačnim teretmanom otpadnih voda uređajem za pročišćavanje otpadnih voda planiranim na razini naselja. 4) Projektom odvodnje oborinskih voda sa javnih prometnih površina treba definirati mogućnost i način prihvata oborinskih voda s građevnih čestica poslovne i/ili proizvodne, te njihovo ispuštanje u sustav javne odvodnje oborinskih voda.

Članak 49.

Članak 49. 1) Odvodnju voda s prometnih površina parkirališta i drugih otvorenih popločenih površina na građevnim česticama treba riješiti spojem na sustav za odvodnju oborinskih voda javnih površina ili mješoviti sustav odvodnje naselja, a način i uvjete priključenja, te potrebne mjere zaštite od ispuštanja štetnih tvari u vodotoke, potrebno je riješiti prema posebnim vodoprivrednim uvjetima. 2) Projekt odvodnje oborinskih voda javnih prometnih površina, osnova je za izdavanje posebnih uvjeta za odvodnju oborinskih voda s površina građevnih čestica poslovne ili proizvodne namjene /oznaka Kl i K2/

Članak 50.

Članak 50. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i plinoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, a za manje potrošače mogu se iznimno predvidjeti i kao dvojni. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cea 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na međi.
Članak 51. 1) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 3,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i -1,0 m od vlastite građevine. 2) Nakon izvedbe sustava javne odvodnje sanitarno - fekalnih voda, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije. GLASNIK" Broj 3 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 52.

Članak 52. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 5. - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. j
Članak 53. 1) Za područje obuhvata predviđa se izvedba jedne transformatorske stanice na vlastitoj građevnoj čestici infrastrukturnih sustava /oznaka IS/. 2) Trafostanice se mogu izvoditi i na građevnim česticama poslovne /ili proizvodne namjene za vlastite potrebe i to kao stupne ili zidane, a takvima je obvezno osigurati nesmetani prilaz za održavanje sustava elektroopskrbe. 3) Transformatorske stanice potrebno je povezati na postojeću srednjenaponsku mrežu naselja, odnosno umrežiti s drugim transformatorskim stanicama u naselju. 4) Srednjenaponsku mrežu potrebno je projektirati kao podzemnu, kabelsku kanalizaciju.

Članak 54.

Članak 54. 1) Niskonaponsku mrežu potrebno je projektirati kao podzemnu, kabelsku kanalizaciju. 2) Za izvedbu javne rasvjete potrebno je izvesti vlastiti podzemni kabelski vod unutar uličnog koridora UK1. 3) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 4) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cea 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvjetljenost ulice. 5) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 6) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 55.

Članak 55. 1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima eh energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napaj anj a el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice. U SLUŽBENI Broj 3 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 56.

Članak 56. 1) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 5. - "Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža", a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano vođenu unutar koridora ulica. 4) Na području obuhvata ne mogu se postavljati repetitori mobilnih telekomunikacija, ukoliko su viši od 10,0m.

Članak 57.

Članak 57. 1) Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA Clanak 5 8. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Unutar koridora prometnica planirana je obostrana izvedba zelenih pojasa.

Članak 59.

Članak 59. 1) Svaka građevna čestica poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka Kl/ treba imati minimalno 20 % površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i ozelenjena parkirališta sa zasađenim drvoredima. 11 569 GLASNIK Stranica 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 60. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog DPU-a, iz poglavlja 2.2-2.5.

Članak 61.

Članak 61. 1) Za gradnju građevina na česticama poslovne ili proizvodne namjene /br. čestice 1.-107 je određen mješoviti način gradnje /oznaka MJ/, gdje se tipologija gradnje odabire ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu. 2) Na čestici br 11. građevine se mogu graditi kao samostojeće /oznaka SS/.
Članak 62. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.

Članak 63.

Članak 63. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 64. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada i tehnologiju skupljanja.
Članak 65. 1) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava: - minimalno II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak) u području gobuhvata DPU- ai - I. kategoriju kvalitete zraka (čist i umjereno onečišćen zrak) na području stambene namjene okolnog dijela naselja. Stranica 570 a SLUŽBENI I i

Članak 66.

Članak 66. 1) Za sve čestice treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih, fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje. 2) Kamionska parkirališta i sva parkirališta sa brojem mjesta većim od 10, treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari i otpadnih ulja iz otpadnih voda, koje se upuštaju u sustav javne odvodnje, prema posebnim vodoprivrednim uvjetima. 3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode. 4) Ne dozvoljava se ispuštanje voda u vodotoke bez njihova prethodnog pročišćavanja uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 67.

Članak 67. 1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke: - unutar područja gospodarske zone ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću, a - u kontaktnoj stambenoj zoni, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 3) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.

Članak 68.

Članak 68. 1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 69. 1) Izvornik Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Selnici ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen j e u 5 primjeraka.
Članak 70. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. 2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz Detaljnog plana uređenja. 55 Broj 3 GLASNIK

Članak 71.

Članak 71. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 72. 1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u "Službenom glasniku Međimurske županije". OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SELNICA Klasa: 021-05/04-01/78 Ur. broj: 2109/15-04-01 Selnica, 16. 4. 2004. PREDSJEDNCA Općinskog vijeća Dragutin Debelec, v. r

Ostali akti u ovom izdanju (70)