Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Strahoninec za 2022. godinu

33. Na temelju članka 14. Zakona o proračunu („NN“ br. 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 33. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 08/21) Općinsko vijeće Općine Strahoninec na svojoj 4. sjednici održanoj dana 22. prosinca 2021. godine donijelo je oDLUKU 9.047.751,00 o izvršavanju proračuna općine Strahoninec za 2022. godinu
Članak 1. Ovom Odlukom uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, izvršavanje proračuna – upravljanje prihodima/primicima i rashodima/izdacima, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti općinskog načelnika te druga pitanja u izvršavanju proračuna. 10.197.949,00

Članak 2.

Članak 2. U izvršenju proračuna primjenjuju se odredbe Zakona o proračunu. 6.784.750,92
Članak 3. Prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazani prema izvorima iz kojih potječu. Rashodi i izdaci proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu prema proračunskim klasifikacijama, te uravnoteženi s prihodima i primicima. Proračunske klasifikacije jesu: • organizacijska • programska • funkcijska • ekonomska • lokacijska • izvori financiranja. M 1036 D Opći prihodi i primiciGrađevinski objekti a STRUKCKRET o 0911 Predškolsko obrazovanje11 GRonC 1 o n R Ekonomska klasifikacijap REKSU 4 42 421

Članak 4.

Članak 4. Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela te plana Ukupno rashodi i izdaci K103601 Dogradnja i rekonstrukcija vrtićaSuncokret razvojnih programa. Stranica 7096 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2021. Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja, dok se posebni dio sastoji od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, te raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti, uz oznaku izvora financiranja. Plan razvojnih programa obuhvaća planiranje rashoda za investicije te kapitalne pomoći i donacije za višegodišnje razdoblje.

Članak 5.

Članak 5. Račun prihoda i rashoda sastoji se od prihoda i rashoda prema ekonomskoj klasifikaciji kako slijedi: • skupina 61 – prihodi od poreza • skupina 63 – pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države – potpore • skupina 64 – prihodi od imovine • skupina 65 – prihodi od administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima • skupina 71 – prihodi od prodaje neproizvedene imovine • skupina 72 – prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine • skupina 31 – rashodi za zaposlene • skupina 32 – materijalni rashodi • skupina 34 – financijski rashodi • skupina 37 – naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade • skupina 38 – ostali rashodi • skupina 41 – rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine • skupina 42 – rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine • skupina 45 – rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini.

Članak 6.

Članak 6. U računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja, te izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova (skupina konta 8 i 5).
Članak 7. Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu.
Članak 8. Sredstva proračuna koriste se za namjene koje su određene proračunom, odnosno izmjenama i dopunama proračuna tijekom proračunske godine. Rashodi i izdaci utvrđeni u Proračunu su maksimalne svote.

Članak 9.

Članak 9. Svaki rashod i izdatak iz proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja. Odgovorna osoba mora prije isplate provjeriti i potpisati pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave. Proračun se izvršava u skladu s raspoloživim sredstvima i dospjelim obvezama. Plaćanje predujma moguće je samo iznimno, na temelju suglasnosti općinskog načelnika.
Članak 10. Tijekom godine Općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika može Proračun mijenjati i dopunjavati.

Članak 11.

Članak 11. Sredstva za isplatu stipendija, realizaciju socijalnog programa, sufinanciranje ekonomske cijene dječjih vrtića, plaćanje troškova prijevoza srednjoškolaca, isplaćuju se mjesečno na račune korisnika, odnosno davatelja usluga. Pojedinačne – jednokratne novčane pomoći socijalno ugroženim osobama za podmirenje troškova stanovanja i drugih troškova na teret Proračuna Općine Strahoninec, isplate za ogrjev iz Državnog proračuna isplaćuju se na temelju Odluke općinskog načelnika i rješenja Jedinstvenog upravnog odjela Općine Strahoninec, a na prijedlog Odbora za socijalna pitanja i stipendiranje studenata. Namjenska sredstva uplaćena u Proračun Općine Strahoninec iz Državnog proračuna i Proračuna Međimurske županije koja se odnose na isplate građanima (elementarne nepogode, socijala – ogrjev drvo i sl.) nisu ograničena u smislu visine isplate. Ostalim korisnicima Proračuna Općine Strahoninec sredstva se doznačuju na njihove račune mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili godišnje, na temelju sklopljenih ugovora o korištenju sredstava iz Proračuna Općine Strahoninec za 2022. godinu.

Članak 12.

Članak 12. Korisnici proračunskih sredstava obvezni su jednom godišnje dostaviti izvješća o utrošenim sredstvima u prethodnoj godini, a po potrebi Jedinstveni upravni odjel može odrediti i drugačiju dinamiku podnošenja i sadržaj dostavljenih izvješća. U slučaju neispunjenja navedene obveze korisnicima sredstava može se obustaviti isplata iz proračuna. Jedinstveni upravni odjel Općine Strahoninec može obaviti kontrolu na licu mjesta kod korisnika vezano uz utrošena sredstva primljena iz općinskog proračuna. Postupak provođenja kontrola uređuje se zasebnom Uputom.

Članak 13.

Članak 13. Preraspodjela na proračunskim stavkama može se izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci koja se umanjuje. Preraspodjela se ne može izvršiti između Računa prihoda i Računa financiranja. Odluku o preraspodjeli donosi općinski načelnik, a o izvršenim preraspodjelama izvještava Općinsko vijeće u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.
Članak 14. Općinski načelnik može, u skladu s propisima, i na prijedlog Odbora za socijalna pitanja i stipendiranje studenata otpisati ili djelomično otpisati potraživanja ako bi troškovi naplate bili u nesrazmijeru s visinom potraživanja ili se ustanovi apsolutna nemogućnost naplate duga.

Članak 15.

Članak 15. Općinski načelnik raspolaže novčanim sredstvima na računu proračuna, upravlja nekretninama, pokretninama i 27. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 7097 imovinskim pravima u vlasništvu Općine Strahoninec te odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina u vlasništvu Općine Strahoninec sukladno odredbama Statuta Općine i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Članak 16. Općinski načelnik je odgovoran za planiranje i izvršavanje Proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka i preuzimanje obveza na teret proračuna, te za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. Općinski načelnik je ujedno i nalogodavac za izvršenje Proračuna. Prijedlog proračuna i izvještaj o izvršenju proračuna načelnik podnosi Općinskom vijeću na zakonom propisani način i u propisanim rokovima.

Članak 17.

Članak 17. Općinski načelnik može za obavljanje poslova iz prethodnog članka ovlastiti druge osobe. Prenošenjem ovlasti prenosi se i odgovornost, čime se ne isključuje odgovornost općinskog načelnika. Jedinstveni upravni odjel odgovoran je za naplatu i ubiranje prihoda iz svoje nadležnosti. Prijenos ovlasti i odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvima utvrđuju se zasebnom odlukom. Prijenos ovlasti iz stavka 1. ovog članka općinski načelnik mora obaviti po načelu razdvajanja dužnosti.
Članak 18. Zaduživanje, te davanje suglasnosti i jamstva za zaduživanje obavlja se u skladu sa Zakonom o proračunu, Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna i Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinicama lokalne i područne samouprave. Općina se može zaduživati uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira. Zaduživanje može biti kratkoročno i dugoročno. Odluku o kratkoročnom ili dugoročnom zaduživanju Općine Strahoninec donosi Općinsko vijeće.

Članak 19.

Članak 19. Općina se može kratkoročno zadužiti najduže do 12 mjeseci, bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova. Kratkoročno zaduživanje može se realizirati samo za premošćivanje nastale nelikvidnosti zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza.
Članak 20. Općina se može dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz proračuna, koji je potvrdilo Općinsko vijeće Općine Strahoninec, uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. Ugovor o zaduživanju sklapa općinski načelnik na osnovu donesenog proračuna i suglasnosti Vlade. Općina izvještava Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru o zaduživanju u roku od 8 dana od dana sklapanja, te tromjesečno o tijeku otplate zajma. Ukupna godišnja obveza po osnovi zaduživanja može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za iznose primljenih domaćih i stranih pomoći i donacija, za prihode iz posebnih ugovora i prihode ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija. U iznos ukupne godišnje obveze uključen je iznos prosječnog godišnjeg anuiteta po kreditima i zajmovima, obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava i suglasnosti koje se uključuju u opseg zaduživanja Općine, te nepodmirene dospjele obveze iz prethodnih godina. Ove se odredbe ne odnose na projekte koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije i na projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitosti.

Članak 21.

Članak 21. Postupak nabave roba i usluga i ustupanje radova obavlja se u skladu s propisima o javnoj nabavi.
Članak 22. Kao kaznene odredbe u smislu ove Odluke primjenjuju se kaznene odredbe Zakona o proračunu u dijelu koji se odnosi na jedinice lokalne samouprave.
Članak 23. Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku Međimurske županije“, a primjenjuje se od 01.01.2022. godine. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE STRAHONINEC KLASA: 400-10-01/21-01/01 URBROJ: 2109/23-01-21-1 Strahoninec, 22. prosinca 2021. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Lepen, v.r. 34. Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („NN“ broj 29/19 i 98/19) i članka 33. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 08/21), Općinsko vijeće Općine Strahoninec na 4. sjednici održanoj dana 22. prosinca 2021. godine donijelo je oDLUKU o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u općinskom vijeću općine Strahoninec za 2022. godinu

Članak 1.

Članak 1. Ovom se Odlukom uređuje način raspoređivanja sredstava osiguranih u Proračunu Općine Strahoninec za redovito godišnje financiranje političkih stranaka čiji su kandidati Stranica 7098 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2021. izabrani za vijećnike Općinskog vijeća Općine Strahoninec (u daljnjem tekstu: Općinsko vijeće).
Članak 2. Visina sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju se u Proračunu Općine Strahoninec u ukupnom iznosu od 13.000,00 kuna. Obračun sredstava iskazan je u tabelarnom prikazu u članku 7. ove Odluke.

Članak 3.

Članak 3. Pravo na financiranje prema ovoj Odluci imaju političke stranke koje imaju najmanje 1 (jednog) vijećnika u Općinskom vijeću.
Članak 4. Sredstva za financiranje političkih stranaka Općinskog vijeća, osigurana su u Proračunu Općine Strahoninec, raspoređuju se na način da se utvrdi jednaki iznos sredstava za STRANKA BROJ VIJEĆNIKA HDZ 2 HNS 2 HRAST 2 HSLS 2 MATIJA POSAVEC – NEZAVISNA LISTA – 3 NL CENTAR SDP 2
Članak 8. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE STRAHONINEC KLASA: 006-01-01/21-1 URBROJ: 2109/23-03-21-1 Strahoninec, 22. prosinca 2021. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Lepen, v.r. 35. Na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), članka 19. stavka 1. alineje 11. i članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) i članka 33. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije” br. 08/21), Općinsko vijeće Općine Strahoninec na 4. sjednici održanoj 22. prosinca 2021. godine, donosi svakog vijećnika u Općinskom vijeću razmjerno broju vijećnika u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća.

Članak 5.

Članak 5. Ukoliko se tijekom proračunske godine izmijeni sastav Općinskog vijeća, sredstva raspoređena ovom Odlukom neće se preraspodijeliti.
Članak 6. Sredstva koja su osigurana za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika Općinskog vijeća doznačuju se na žiro – račune političkih stranaka, odnosno na poseban žiro – račun nezavisnog člana Općinskog vijeća u jednakim tromjesečnim iznosima.
Članak 7. TABELARNI PRIKAZ FINANCIRANJA ZA 2022. GODINU GODIšNJI IZNOS UKUPNO PO VIJEĆNIKU UKUPNO STRANKA ZA 2022. GODINU 1.000,00 2.000,00 2.000,00 1.000,00 2.000,00 2.000,00 1.000,00 2.000,00 2.000,00 1.000,00 2.000,00 2.000,00 1.000,00 3.000,00 3.000,00 1.000,00 2.000,00 2.000,00 UKUPNO ZA 2022. GODINU 13.000,00 oDLUKU o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za općinu Strahoninec

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec, koju je izradila Radna skupina osnovana Odlukom općinskog načelnika o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec i osnivanju Radne skupine (KLASA: 810-01/20-01/1, URBROJ: 2109/23-02-20- 1, od 18.12.2020.god.
Članak 2. Temeljem članka 7. stavak 3. Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“ broj 65/16), za potrebe izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Strahoninec iz članka 1. ove Odluke, ugovorom je angažiran ovlaštenik za prvu grupu stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite, u svojstvu konzultanta - Defensor, Ustanova za obrazovanje odraslih za poslove zaštite osoba i imovine, Zagrebačka 71, 42 000 Varaždin.

Članak 4.

Članak 4. Ova Odluka objavit će se u „Službenom glasniku Međimurske županije“ i stupa na snagu osmog dana od dana objave. 27. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 7099 OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE STRAHONINEC KLASA: 810-03-01/21-01/3 URBROJ: 2109/23-01-21-1 Strahoninec, 22. prosinca 2021. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Lepen, v.r. 36. Na temelju članka 109. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 33. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 08/21) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja područja istočno od Dravske ulice u Strahonincu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 21/20), Općinsko vijeće Općine Strahoninec na 4. sjednici održanoj 22. prosinca 2021. donijelo je: oDLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja istočno od Dravske ulice u Strahonincu i. općE oDREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja istočno od Dravske ulice u Strahonincu; (u daljnjem tekstu: Odluka).
Članak 2.
(1) Sastavni dio Odluke je provedbeni dio elaborata: „Urbanistički plan uređenja područja istočno od Dravske ulice u Strahonincu“; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži odredbe za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana.
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000: 1. KORIšTENJE I NAMJENA POVRšINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIšTENJA, UREĐENJA I ZAšTITE POVRšINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE ii. oDREDBE Za pRoVEDBU

Članak 4.

Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi.

Članak 4.

- Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom Stranica 7100 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2021. čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade /GBP/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice.

Članak 4.

- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pročelja. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površina, odnosno čestica, drugih namjena. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE). - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m.

Članak 4.

- Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučen na uličnom pročelju od građevinskog pravca najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stalnom ili privremenom stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smještava. - Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene za stalno i povremeno stanovanje, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge. - Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: - Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice - Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice.

Članak 4.

- Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu. - Uvjetno grlo - jedinica uvjetnog grla (UG) se određuje kao usporedna vrijednost mase uzgajanih životinja matematički svedene na jediničnu vrijednost od 500,0 kg. - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na građevnom pravcu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza 27. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 7101 na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. Izuzetno, visina (vijenca) zgrada s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže.

Članak 4.

- Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor, turistički apartman i slično). Jednom zasebnom korisničkom jedinicom može se smatrati i arhitektonski kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici i kojima se prostori nalaze unutar osnovne zgrade i u pomoćnim zgradama (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine iste djelatnosti). - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje.

Članak 4.

- Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine.
(2) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima. - Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče.

Članak 4.

- Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se, izvedbom sustava odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša.

Članak 4.

- Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. Stranica 7102 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2021. - Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka.

Članak 4.

- Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih.“ 1. UVJETi oDREĐiVanJa i RaZGRaniČaVanJa poVRŠina JaVniH i DRUGiH naMJEna

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja područja istočno od Dravske ulice u Strahonincu (u daljnjem tekstu: UPU), utvrđuju se: - površine uličnih koridora - površine namijenjene formiranju građevnih čestica i gradnji zgrada i drugih građevina - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora.
(2) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.