Arhiva › 2021. › SGMŽ 24

SGMŽOpćina Strahoninec · 27. prosinca 2021. · KLASA 400-10-01/21-01/01 · URBROJ 2109/23-01-21-1

Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Strahoninec za 2022. godinu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 7102

Članak 6.

Članak 6.
(1) U odnosu na namjenu površina razlikuju se: - funkcionalna zona stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ - ulični koridori /oznaka UK s numeričkom oznakom/.
(2) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji osnovne utvrđene namjene uličnog koridora, kao što su zelene površine, pješačke i biciklističke staze i slično.
Članak 7.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedinu prostornu cjelinu, odnosno funkcionalnu zonu, određuju obvezu uređenja i korištenja zemljišta u svrhu određenu namjenom.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka iz površina zona stambene namjene /oznaka namjene S1/ mogu se izdvajati zasebne građevne čestice za sljedeće sadržaje: - parkovne površine - dječja igrališta - javna parkirališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanica, TK stanica i slično), osim antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu.
(3) Dimenzioniranje građevnih čestica za javna parkirališta, građevine i opremu komunalne infrastrukture provodi se prema poglavlju 5. „Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama.
(4) Površina i dimenzije zemljišne čestice koja se prema stavku 2. ovog članka izdvaja za formiranje parka ili dječjeg igrališta utvrđuju se sukladno funkciji i ovom Odlukom se ne uvjetuju. 1.1. Funkcionalna zona stambene namjene individualne gradnje /oznaka namjene S1/

Članak 8.

Članak 8.
(1) Unutar funkcionalne zone stambene namjene individualne gradnje /oznaka namjene S1/ moguće je kao osnovnu ili prateću namjenu na pojedinačnoj građevnoj čestici smjestiti sadržaje: - stambene namjene - poslovne namjene - kombinacija kompatibilnih sadržaja iz prethodne dvije alineje.
(2) Sadržaji poslovne namjene koji se mogu smjestiti unutar pojedine građevne čestice mogu biti: - gospodarski: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično) - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (restoran, bar, bistro i slično) - turističkih djelatnosti koje se mogu obavljati u sklopu domaćinstva (sobe za odmor, apartman i slično) - djelatnosti izrade finalnih proizvoda u manjem obimu (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, i slične djelatnosti) - društveni: - specijalistička ambulanta (zubar, dermatolog i slično) - smještajni kapaciteti socijalnog sadržaja do 12 ležajeva unutar obitelji (za udomljavanje djece, skrb o starijim i nemoćnim osobama, i slično)

Članak 8.

- građevine, odnosno prostori za socijalnu interakciju (dječje igraonice, prostori za privremeni boravak 27. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 7103 starijih ili drugih osjetljivih skupina, prostori građanskih udruga i slično).
(3) Svi sadržaji se smještaju se unutar osnovne građevine, u koju se na čestici može smjestiti više pomoćnih građevina, a gradnja prateće građevine nije dozvoljena.
(4) Poslovni sadržaji ne smiju utjecati na povećanje buke i onečišćenja zraka, niti značajno povećati kolni promet.
(5) Ukupni broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici iznosi najviše 3 ZKJ, bez obzira na namjenu pojedinačne zasebne korisničke jedinice i bez obzira na tipologiju gradnje. 1.2. Ulični koridori /oznaka namjene UK s numeričkom oznakom/

Članak 9.

Članak 9.
(1) Ulični koridori namijenjeni su javnom cestovnom i pješačkom prometu, te osiguravaju pristup do pojedinačnih građevnih čestica.
(2) Unutar čestica uličnih koridora predviđa se smještaj pješačkih ili pješačko – biciklističkih staza, mreža komunalne infrastrukture i javna rasvjeta. 2. UVJETi SMJEŠTaJa GRaĐEVina GoSpoDaRSKiH DJELaTnoSTi
Članak 10.
(1) Sadržaji gospodarskih djelatnosti smještaju se obavezno u osnovnoj građevini na čestici i to kao osnovna namjena ili u kombinaciji sa stambenim sadržajem.
(2) Sadržaji gospodarskih djelatnosti ne mogu se na istoj čestici kombinirati sa sadržajem društvenih djelatnosti.
(3) Površina građevne čestice s gospodarskim sadržajem ograničava se na najmanje 540,0 m2 i najviše 2.500,00 m2 pri čemu širina građevne čestice na liniji regulacije treba biti najmanje 18,0 m širine, a dužina ne smije biti manja od 30,0 m.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Smještaj postaja za komercijalnu opskrbu vozila gorivom/ energijom, kao ni samouslužne i automatske praonice vozila unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljen.
(2) Komercijalne elektropunionice se u vidu pratećeg sadržaja mogu smještati uz kompatibilne gospodarske sadržaje druge namjene (npr. uz turistički smještajni sadržaj), pri čemu dimenzioniranje elektropunionice treba odgovarati kapacitetu osnovnog sadržaja kojem je prateći.
Članak 12.
(1) Pomoćni sadržaji u funkciji obavljanja gospodarskih djelatnosti mogu se organizirati u jednoj ili više pomoćnih građevina smještenih u stražnjem dijelu građevne čestice: - priručno spremište - garaža za službeno vozilo NAJVEĆI ZONA GRADNJE NAČIN GRADNJE BROJ ZKJ STAMBENE NAMJENE – INDIVIDUALNI / INDIVIDUALNE /oznaka 3 oznaka IG/ S1/ - skladište repromaterijala - spremište radnih strojeva i vozila - druge vrste pomoćnih prostora u funkciji obavljanja djelatnosti.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Ostali uvjeti uređenja površina i gradnje utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 3. UVJETi SMJEŠTaJa GRaĐEVina DRUŠTVEniH DJELaTnoSTi
Članak 14.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti smještaju se obavezno u osnovnoj građevini na čestici i to kao osnovna namjena ili u kombinaciji sa stambenim sadržajem.
(2) Sadržaji društvenih djelatnosti ne mogu se na istoj čestici kombinirati sa sadržajem gospodarskih djelatnosti, osim prezentacijsko – trgovačkog i ugostiteljskog sadržaja koji može biti prateći uz sadržaj prostora za socijalnu interakciju, pri čemu površina prateće namjene mora biti manja od površine osnovnog sadržaja.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Pomoćni sadržaji u funkciji obavljanja društvenih djelatnosti mogu se organizirati u jednoj ili više pomoćnih građevina smještenih u stražnjem dijelu građevne čestice: - priručno spremište - garaža za službeno vozilo - druge vrste pomoćnih prostora u funkciji obavljanja djelatnosti.
Članak 16.
(1) Ostali uvjeti uređenja površina i gradnje utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 4. UVJETi i naČin GRaDnJE STaMBEniH GRaĐEVina 4.1. opći uvjeti
Članak 17.
(1) Na građevnim česticama unutar područja obuhvata UPU stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar obuhvata UPU stambeni sadržaj nije obavezan.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Formiranje građevnih čestica i način gradnje stambenih sadržaja, kao i drugih odgovarajućih sadržaja unutar funkcionalne zone stambene namjene /oznaka S1/ utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: NAJVEĆA DOZVOLJENA TIPOLOGIJA GRADNJE ETAŽNOST slobodnostojeća /SS/ E=Po+P+1K+Pk (ili NE) poluugrađena /PU/ dvojna /D/ Stranica 7104 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2021.
(2) Gradnja u tipologiji ugrađene gradnje, odnosno gradnja grada u nizu unutar obuhvata UPU nije dozvoljena.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Prateće građevine se unutar obuhvata UPU ne mogu graditi.
(2) Pomoćne građevine se mogu graditi ukoliko je osnovna građevina već izgrađena ili se predviđa istovremena gradnja osnovne i pomoćne građevine.
(3) Sadržaj pomoćnih građevina uz stanove: - garaža, alatnica, spremište i slično - vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, kamin, peka i slično - prostori za držanje malih životinja do ukupno najviše 0,05 UG NAČIN GRADNJE OSNOVNE - fontana i/ili dekorativno vrtno jezerce površine do 10,0 m2 i dubine do 1,0 m - najviše jedan bazen.
(4) Sadržaj pomoćnih građevina uz građevine ili prostore gospodarskih i društvenih djelatnosti utvrđen je u poglavljima 2. i 3. ove Odluke. 4.2. Uvjeti formiranja građevnih čestica

Članak 20.

Članak 20.
(1) U kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ dan je prijedlog parcelacije građevnih čestica koji nije obvezujući.
(2) Formiranje novih građevnih čestica za stambenu namjenu, kao i preoblikovanje postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: NAJMANJE DIMENZIJE GRAĐEVNE ČESTICE NAJVEĆA DOZVOLJENA ETAŽNOST GRAĐEVINE OSNOVNE GRAĐEVINE E=Po+P+Pk (ili NE) SLOBODNOSTOJEĆA E=Po+P+1K+Pk (ili NE) E=Po+P+Pk (ili NE) POLUUGRAĐENA / DVOJNA E=Po+P+1K+Pk (ili NE)
(3) širina i dubina građevne čestice promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto.
(4) Dodatno uz uvjete iz stavka 1. ovog članka najmanja i najveća površina pojedinačne građevne čestice na kojoj se predviđaju pojedine gospodarske djelatnosti dodatno se utvrđuje prema poglavlju 2. „Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti“.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica stambenih i/ili poslovnih namjena obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) Pod uvjetima da svaka od novoformiranih građevnih čestica zadovolji uvjete iz ovog poglavlja: - moguće je međusobno spajanje čestica ili pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj građevnoj čestici osnovna građevina TIPOLOGIJA GRADNJE NA POJEDINAČNOJ GRAĐ. etažnost ČESTICI visina /Vos/ /Eos/ šIRINA /m/ DUBINA /m/ POVRšINA /m2/ 16 25 400 18 30 540 12 25 300 14 35 490 (proširenje postojeće građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period - zemljište smješteno unutar funkcionalne zone stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ može se pripajati i građevnim česticama izgrađenog dijela naselja Strahoninec uz Dravsku ulicu ili uz Ulicu Josipa Bajkovca - jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Najveći koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice iznosi kig=0,4.
(2) Najveći koeficijent iskoristivosti pojedinačne građevne čestice iznosi kis=1. 4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina
Članak 23.
(1) Najveća dozvoljena visina i etažnost pojedine građevine utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina pomoćne građevine visina / etažnost / etažnost / visina /Vpo/ Vpr/ Epr/ Epo/ Zona individualne gradnje /oznaka IG/ INDIVIDUALNA E=4 do 3 ZKJ 7,0 m /Po+P+1K+Pk (ili NE)/ /SS, pU, D/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ Višejedinična gradnja (više od 3 ZKJ) unutar obuhvata UPU nije dozvoljena ZKJ – zasebna korisnička jedinica 27. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 7105
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, mogu imati veću visinu (vijenca). 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 24.

Članak 24.
(1) Građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine utvrđuje se: - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru užom stranom, najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od linije regulacije - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru dužom stranom, najmanje 4,0 uvučeno od linije regulacije.
(2) Preporuča se osnovnu građevinu na građevnoj čestici smjestiti na način da ju se što je moguće više približi sjevernoj ili istočnoj bočnoj međi čestice.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Udaljenost osnovne građevine od bočnih i stražnje međe vlastite građevne čestice: - kod slobodnostojeće gradnje /SS/ udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe čestice treba iznositi najmanje 1,0 m, od nasuprotne bočne međe najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m - kod poluugrađene gradnje /PU/ i dvojne gradnje /D/ osnovnu građevinu treba smjestiti na jednu bočnu među čestice, od nasuprotne međe čestice je treba udaljiti najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Prateće i pomoćne građevine se smještaju: - u odnosu na ulicu, iza uličnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na stražnju među i u odnosu na bočnu među uz koju je smještena osnovna građevina, kao odmaknute ili na međi - u odnosu na osnovnu građevinu i međusobno, kao prigrađene ili odvojene.
(2) Najmanja udaljenost pomoćne građevine, odnosno prostora za držanje životinja od susjednih osnovnih građevina utvrđuje se s 12,0 m.
Članak 27.
(1) Izuzetno od prethodnog članka, pomoćne građevine koje služe za boravak ljudi na otvorenom ukupne tlocrtne projekcije do 12,0 m2 i visine (vijenca) do 2,5 m (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se smjestiti u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pa i ispred građevnog pravca osnovne građevine, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama treba biti najmanje: - 4,0 m za građevine visine (vijenca) do 5,0 m - 6,0 m za građevine visine (vijenca) višim od 5,0 m.
(2) Parametri iz prethodnog stavka utvrđuju se prema višoj građevini, bez obzira da li se radi o već izvedenoj ili o projektiranoj građevini.
Članak 29.
(1) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. oblikovanje građevina

Članak 30.

Članak 30.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha je 45°.
(3) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
(4) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 31.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.

Stranica 7106

Članak 31.

Stranica 7106 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2021.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, park, poljski put i slično).
Članak 32.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - da se kod osnovnih i pratećih poluugrađenih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod osnovnih dvojnih građevina i kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 33.

Članak 33.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. Uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici
Članak 34.
(1) Uvjeti priključenja građevne čestice na prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici utvrđuju se prema poglavlju: 5.2.5. „Promet unutar pojedinačnih građevnih čestica“. 4.4.3. Gradnja ograda

Članak 35.

Članak 35.
(1) Gradnja ograda nije obavezna.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Pješački i kolni ulazi na česticu trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(4) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,20 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visinska razlika između uređene kote terena susjednih čestica može biti 1,0 m. 4.4.4. obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 37.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u zelenilom zasađenom prirodnom terenu najmanje - 20% vlastite površine ukoliko na čestici nije predviđen sadržaj društvene namjene - 30% vlastite površine ukoliko je na čestici predviđen sadržaj društvene namjene, sukladno uvjetima Prostornog plana Međimurske županije.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 37.

(6) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom). 5. UVJETi UREĐEnJa, oDnoSno GRaDnJE, REKonSTRUKCiJE i opREManJa pRoMETnE, KoMUnaLnE i TELEKoMUniKaCiJSKE MREžE S pRipaDaJUćiM oBJEKTiMa i poVRŠinaMa 5.1. opći uvjeti

Članak 38.

Članak 38.
(1) Površine rezervirane za gradnju uličnih /oznaka namjene UK/ prikazane su na svim kartografskim prikazima. 27. prosinca 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 7107
(2) Trase linijske komunalne infrastrukture i značajke infrastrukturnih mreža prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkim ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost priključenja pojedinačnih čestica na mrežu javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničkom kabelskom kanalizacijom za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Predviđa se oborinska odvodnja ulica.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smještati prvenstveno unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina funkcionalne zone stambene namjene je moguće izuzetno ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(3) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove prometnice i/ili linijske komunalne infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek prometnog koridora i osim za projektiranu utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(5) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Ostale građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar funkcionalne zone stambene namjene /oznaka namjene S1/ kao slobodnostojeće pomoćne građevine na pojedinoj građevnoj čestici druge namjene ili se za njih mogu formirati vlastite građevne čestice.
(2) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava: - građevinu infrastrukturnih sustava treba smjestiti iza linije regulacije ulice i na način da ne smeta javnom prometu - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od međa vlastite građevne čestice treba iznositi najmanje 1,0 m - građevinu infrastrukturnih sustava treba oblikovati kao prizemnu, s visinom (vijenca) najviše 3,5 m - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od okolnih građevina treba iznositi najmanje 4,0 m - ukoliko je građevinu infrastrukturnih sustava iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, visine najviše 1,80 m.
(3) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne, pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama s gospodarskim sadržajima na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(2) Reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i nosač) mogu se postavljati isključivo kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.
(3) Unutar uličnih koridora se ne mogu postavljati reklamni panoi. 5.2. Uvjeti gradnje prometne mreže 5.2.1. Ulični koridori /oznaka namjene UK s dodatnom numeričkom oznakom/

Članak 43.

Članak 43.
(1) Ulični koridori osnova su cestovnog prometa, a formiraju se prema grafičkim prilozima.
(2) širina uličnih koridora određena grafički ne može se smanjivati.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, projektnim rješenjem ulice UK2 i odgovarajućom parcelacijom koja iz tog projektnog rješenja proizlazi, moguće je suziti dio planiranog uličnog koridora UK2 sjeverno od križanja s planiranim uličnim koridorom UK3 na način: - širina suženog dijela uličnog koridora ne smije biti manja od 15,0 m - suženje se može predvidjeti isključivo s istočne strane uličnog koridora utvrđenog grafički - površina koja suženjem uličnog koridora prestaje biti dio građevne čestice prometnice, smatra se površinom stambene namjene i može se pripojiti građevnim Stranica 7108 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. prosinca 2021. česticama stambene namjene koje se prema UPU formiraju istočno od ulice UK2 i sjeverno od ulice UK3.
(4) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture, a mogu se formirati i graditi fazno u linearnim segmentima.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Unutar uličnih koridora kolne površine je potrebno izvesti kao asfaltirane, a pješačke, odnosno pješačko-biciklističke površine, kao asfaltirane ili opločene odgovarajućom podnom oblogom.
(2) Kolnici u uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m.
(3) Najmanja širina pješačkih staza unutar uličnih koridora ne može biti manja od 1,20 m.
(4) Biciklističke staze nisu obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko – biciklistička staza, pri čemu se dimenzioniranje istih vrši prema odgovarajućem pravilniku za biciklističku infrastrukturu.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(2) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.2.2. Javna parkirališta
Članak 46.
(1) Javna parkirališta, kao dio komunalnih površina u općinskom vlasništvu, moguće je graditi izdvajanjem građevnih čestica za tu namjenu iz površine zone stambene namjene individualne gradnje /oznaka namjene S1/.
(2) Javna parkirališta treba projektirati sukladno posebnim propisima i na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(3) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(4) Unutar građevne čestice javnog parkirališta, na svakih 5 parkirnih mjesta treba osigurati dostatan prostor i predvidjeti sadnju jednog bjelogoričnog stabla koje u punoj zrelosti dostiže širinu krošnje od najmanje 6,0 m. 5.2.3. promet unutar pojedinačnih građevnih čestica (priključci, parkirališta, parkirališne i garažne zgrade i druge kolne površine).

Ostali akti u ovom izdanju (103)