GLASNIK

Arhiva › 2006. › SGMŽ 1

SGMŽGrad Prelog · 4. veljače 2006. · KLASA 350-02 · URBROJ 2109/14-01-06-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Prelogu – Sjever

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 52

Članak 43.

Članak 43. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku NAMJENA GRAĐEVINE infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 44. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) Ukoliko je formirana samo jedna od više planiranih ulica, na koje se predviđa prometni priključak građevne čestice na prometnicu, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 4) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste.

Članak 45.

Članak 45. 1) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 1. industrijska i obrtnička proizvodnja i skladišta 2. uredski prostori 100 m2 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m2 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 46.

Članak 46. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. 2) Ukoliko se čestica oblikuje na način da se u njenom prednjem dijelu uređuje parkirališni prostor i/ili reprezentativni park – ogradu je moguće uvući od linije regulacije u dubinu čestice. 1 zaposleni 0,45 PGM korisnog prostora 2 PGM korisnog prostora 4 PGM 3) Ulične ograde proizvodnih i poslovnih čestica (oznake K1, K2 i K3) trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 1,80. 4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,20 m. 5) Ograde se ne predviđaju na česticama infrastrukturnih sustava (oznaka IS1 i IS2) i parkiralištima lociranim unutar uličnog koridora ili na vlastitim česticama.

Članak 47.

Članak 47. 1) Svaka građevna čestica za proizvodnu i/ili poslovnu namjenu (oznaka K1) treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. B r o j 1 S t r a n i c a 53 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih vrsta. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PRO- METNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRU- KTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 48.

Članak 48. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa. 2) Županijska prometnica se kod rekonstrukcije ceste predviđa širine kolnika od 6,5 do 7,0 m. 3) Jednake širine se predviđa i kolnik planirane ulice UK3, u trenutku kada se izvede u funkciji sjeverne obilaznice Preloga, odnosno kad preuzme funkciju županijske ili državne ceste, a do tada može imati najmanju širinu 5,0 m. 4) Za ostale planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,0 do maksimalno 6,5 m. 5) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.

Članak 49.

Članak 49. 1) Spoj planiranih prometnica UK1, UK2, UK3 i UK4 potrebno je riješiti prometnim elementom kružnog kretanja, pri čemu je potrebno uzeti u obzir da se UK3 dugoročno može izgraditi u sjevernu gradsku obilaznicu, čime se dobiva još jedan cestovni ulaz na rotor s njegove istočne strane, te da ova prometnica može dobiti kategoriju minimalno županijske, a najvjerojatnije državne ceste. 2) Do završetka izvedbe rotora, prometno rješenje moguće je riješiti privremenom regulacijom prometa – postavom prometne signalizacije, koja će, uzevši u obzir postojeće i planirano stanje prometnica, omogućiti realizaciju gospodarske zone i prije tehničkog završetka rotora.

Članak 50.

Članak 50. 1) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 2) Kod projektiranja i izvođenja novih ulica poželjno je na prikladnim udaljenostima predvidjeti izvedbu cijevi ispod kolničke konstrukcije, kroz koje će se moći kablirati infrastrukturni priključci s jedne na drugu stranu prometnice, odnosno infrastrukturno opremiti čestice bez prekapanja ceste.
Članak 51. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu broj 3 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,20 m, a pješačko-biciklističkih s 2,50 m 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRU- KTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVA- NJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 52.

Članak 52. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 53. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine S t r a n i c a 54 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 1 dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 54.

Članak 54. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog voda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe u smjeru Čehovca, odnosno vodocrpilišta Prelog. 2) Izuzetno je zonu moguće priključiti na vodoopskrbu sa strane Preloga, pod uvjetom da se izvede rekonstrukcija cjevovoda u postojećem dijelu naselja sve do magistralnog voda (do Glavne ulice) na način da profil cjevovoda zadovolji potrebe dodatnog opterećenja radi vodoopskrbe gospodarske zone. 3) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 4) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 5) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim propisima, odnosno uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara.

Članak 55.

Članak 55. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog srednjetlačnog plinovoda te njegovim spajanjem na postojeći srednjetlačni vod koji se nalazi unutar zone. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Redukcijske stanice za reduciranje srednjeg tlaka plina na niski potrebno je predvidjeti kao pojedinačne na građevnim česticama, sukladno posebnim propisima. 4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci (m) vođenje (m) plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu 0,20 0,60 i kanalizaciji plinovod prema informa- 0,30 0,50 cijskim kablovima plinovod do elektroeneget- 0,50 1,00 skih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 56.

Članak 56. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe, u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine ili tipizirani samostojeći plinski ormar unutar građevne čestice.
Članak 57. 1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Prelog je predviđen kao razdjelni te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode u koju se mogu upuštati i prethodno pročišćene tehnološke vode i odvojena zatvorena kanalizacija za oborinsku odvodnju. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarno – fekalnih voda treba pročistiti do razine određene posebnim propisima. 3) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih prometnica, odnosno unutar vlastitih čestica.

Članak 58.

Članak 58. 1) Sanitarno – fekalna kanalizacija ne može se koristiti prije izvedbe cjelovitog sustava, odnosno do njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 2) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada, otpadne sanitarno – fekalne vode i oborinske vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u trodijelne zatvorene septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. 3) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. 4) Septičke taložnice i jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. 5) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.

Članak 59.

Članak 59. 1) Oborinske vode s površina čestica i s površina uličnih koridora potrebno je predvidjeti uređenjem za- B r o j 1 S t r a n i c a 55 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” tvorenog oborinskog kanala koji će se vezati na sustav odvodnje naselja Prelog. 2) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do II. stupnja kakvoće prema posebnom propisu.

Članak 60.

Članak 60. 1) Oborinske vode ne smiju se upuštati u sanitarno – fekalnu kanalizaciju, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u oborinsku kanalizaciju. 2) Područje industrijske zone Sjever u Prelogu nalazi se unutar III. zone, te dijelom i unutar II. zone zaštite izvorišta vodocrpilišta Prelog, zbog čega je potrebno primijeniti posebne mjere zaštite podzemnih voda, odnosno zaštite izvorišta, a kojima će se dokazati kontrolirano zbrinjavanje otpadnih voda – sanitarno fekalnih, tehnoloških i oborinskih. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 61.

Članak 61. 1) Područjem obuhvata prolazi zračni visokonaponski dalekovod - DV 110 kV HE Čakovec – TS Prelog, čija trasa je prikazana kartografskim prikazima. 2) Zaštitni koridor 110 kV dalekovoda utvrđuje se s 15,0 m obostrano od osi dalekovoda, odnosno ukupno 30,0 m. 3) Unutar zaštitnog koridora nije dozvoljeno graditi nadzemne građevine. 4) Unutar zaštitnog koridora, moguća je gradnja prometnica u razini zemlje ili gradnja podzemnih, komunalnih uređaja i prijenosnih elemenata, isključivo prema posebnim uvjetima građenja kojima se određuje udaljenost pasivnih (konstruktivnih) i aktivnih dijelova (pod naponom), a koji se od nadležnog elektroprivrednog poduzeća trebaju ishoditi u slučaju planiranja takve gradnje.

Članak 62.

Članak 62. 1) Područjem obuhvata prolazi zračni visokonaponski dalekovod - DV 35 kV TS Ivanovec – TS Prelog, čija trasa je prikazana kartografskim prikazima. 2) Zaštitni koridor 35 kV dalekovoda utvrđuje se s 10,0 m obostrano od osi dalekovoda, odnosno ukupno 20,0 m. 3) Unutar zaštitnog koridora nije dozvoljeno graditi nadzemne građevine. 4) Unutar zaštitnog koridora, moguća je gradnja prometnica u razini zemlje ili gradnja podzemnih, komunalnih uređaja i prijenosnih elemenata, isključivo prema posebnim uvjetima građenja kojima se određuje udaljenost pasivnih (konstruktivnih) i aktivnih dijelova (pod naponom), a koji se od nadležnog elektroprivrednog poduzeća trebaju ishoditi u slučaju planiranja takve gradnje.

Članak 63.

Članak 63. 1) Područjem obuhvata prolaze dva zračna srednjenaponska dalekovoda - DV 10 kV TS Prelog – TS Otok i DV 10 kV Prelog – TS na ind. čestici broj 5p. 2) Unutar područja zone potrebno je u cijeloj dužini podzemno kablirati srednjenaponski el. vod DV 10 kV TS Prelog – TS Otok, te na njega vezati planiranu trafostanicu unutar zone. 3) Lokacija kabla predviđa se unutar koridora javnih prometnica, a radi tehničke optimizacije mreže, dijelom i preko planiranih gospodarskih građevnih čestica, kod čega je kabel potrbno postaviti uz među čestica, odnosno unutar područja u kojem nije predviđeno građenje.

Članak 64.

Članak 64. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu broj 5. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Elektroopskrba područja industrijske zone Sjever u Prelogu predviđa se spojem na srednjenaponski (kablirani) 10 kV dalekovod TS Prelog - TS Otok. 3) Unutar zone se predviđaju izgraditi dvije transformatorske stanice, locirane na vlastitim česticama, te dimenzionirane na snagu od najmanje 1x 630(1000) kVA. 4) Trafostanice je srednjenaponskom podzemnom vezom potrebno spojiti na srednjenaponski (kablirani) 10 kV elektroenergetski vod, međusobno ih je potrebno također povezati srednjenaponskom vezom, a južno lociranu trafostanicu potrebno je dodatno srednjenaponskom podzemnom vezom spojiti na najbližu postojeću trafostanicu u naselju Prelog. 5) Izuzetno je moguće na pojedinačnoj građevnoj čestici izgraditi transformatorsku stanicu za potrebe pojedinačnog korisnika ili nekoliko korisnika, podzemnim srednje-naponskim kabelskim spojem nove transformatorske stanice na najbližu postojeću transformatorsku stanicu ili direktnim spojem na najbliži 10 kV dalekovod. S t r a n i c a 56 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 1

Članak 65.

Članak 65. 1) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu planira se unutar područja obuhvata, kao podzemna, prema grafičkom prikazu, jednostrano ili obostrano unutar uličnih koridora. 2) Niskonaponska mreža javne rasvjete planirana je kao podzemna, vođena jednostrano unutar uličnih koridora. 3) Trase nn mreža javne rasvjete određene su u kartografskom prikazu i u pravilu su predviđene u koridorima javnih prometnica. 4) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 66.

Članak 66. 1) Niskonaponsku mrežu javne rasvjete treba projektirati na način da se mogu kvalitetno osvijetliti raskrižja ulica. 2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 67.

Članak 67. 1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Polaganje takvih priključaka treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 68.

Članak 68. 1) Trasa fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu broj 5. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 69. 1) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to od križanja ulica A.Mihanovića i F. Glada u smjeru industrijske zone. 2) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao jednostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 70.

Članak 70. 1) Priključci na mrežu fiksne telefonije se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 71. 1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati na visokim građevinama unutar građevnih čestica poslovne i/ili proizvodne namjene (oznaka K1). 2) Izuzetno se bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu locirati i na vlastitim stupnim nosačima, lociranim unutar građevinskih čestica, za što je, radi zaštite vizura na jezgru Preloga, potrebno ishoditi suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne baštine –Konzervatorskog odjela u Varaždinu. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 72.

Članak 72. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice, a unutar njega je moguće urediti travnu površinu i saditi stabla u drvoredu. 3) Česticu zelene površine unutar koje se locira linijska infrastrukture (oznake Z) preporuča se urediti kao travnjak. B r o j 1 S t r a n i c a 57 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 73.

Članak 73. 1) Unutar pojedinačne čestice proizvodne ili poslovne namjene, a posebno ukoliko se na njoj nalazi upravna zgrada tvrtke, poželjno je urediti reprezentativni predvrt, kao element povećanja kvalitete životne i radne sredine. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 74. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu broj 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 – 2.5.

Članak 75.

Članak 75. 1) Za gradnju građevina određen je način gradnje: - samostojeća gradnja (oznaka SS) - gradnja u kompleksu (oznaka K) - mješoviti način gradnje (oznaka MJ). 2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 3) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj čestici. 4) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.

Članak 76.

Članak 76. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 77. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 78. 1) Područje gospodarske zone nalazi se na prostoru III. zone i u kontaktnom području, te dijelom i unutar II. zone zaštite izvorišta vodocrpilišta Prelog, sukladno čemu se na zahvate unutar zone primjenjuju odredbe posebnih propisa zaštite izvorišta vodocrpilišta.

Članak 79.

Članak 79. 1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih - sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda – na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji. 3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 80.

Članak 80. 1) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava minimalno II. kategoriju kakvoće zraka (umjereno onečišćen zrak).
Članak 81. 1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću. 3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata DPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.

Članak 82.

Članak 82. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, S t r a n i c a 58 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” B r o j 1 odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 83. 1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA

Ostali akti u ovom izdanju (116)