Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Domašinec u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu

53. Na temelju članka 17. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i članka 31. Statuta Općine Domašinec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 03/13, 02/18), Općinsko vijeće Općine Domašinec na 18. sjednici održanoj 17.12.2019.godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Plana djelovanja Općine Domašinec u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu
Članak 1. Općinsko vijeće Općine Domašinec donosi Plan djelovanja Općine Domašinec u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu.

Članak 2.

Članak 2. Plan djelovanja Općine Domašinec u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu izradila je Ustanova za obrazovanje odraslih za poslove zaštite osoba i imovine „Defensor“, Zagrebačka 94, 42 000 Varaždin., i sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOMAŠINEC KLASA: 810-03/19-01/02 URBROJ: 2109/4-19-01-03 Domašinec, 17. prosinca 2019. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Goran Koren, v.r. PLAN djelovanja Općine Domašinec u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu Domašinec, listopad 2019. SADRŽAJ 1. UVOD 3 2. PRIRODNE NEPOGODE 3 3. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE DOMAŠINEC 5 4. IZVORI SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA 6 5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE 7 24. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 21 - Stranica 5469 5.1. SADRŽAJ PRIJAVE PRVE PROCJENE ŠTETE 8 5.2. KONAČNA PROCJENA ŠTETE 8 5.2.1. Način izračuna konačne procjene štete 9 5.3. ŽURNA POMOĆ 9 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADAVANJA STANOVNIŠTVA 10 6.1. PROCJENA PRIRODNIH NEPOGODA U POSLJEDNJIH 10 GODINA 11 7. MJERE I SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA11 7.1. POVJERENSTVA 12 7.1.1. Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda 12 7.1.2. Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda 13 7.1.3. Stručno povjerenstvo 14 7.2. AGROTEHNIČKE MJERE 14 7.3. MJERE ZAŠTITE OD SUŠE 17 7.4. MJERE CIVILNE ZAŠTITE 17 7.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA 18 7.6. MJERE OBRANE OD POPLAVA 18 7.7. PRIMJENA JEDINSTVENIH CIJENA I PRIRODA ZA RAZDOBLJE OD 1. TRAVNJA 2019. DO 31.

Članak 3.

OŽUJKA 2020. GODINE 19 7.8. OSIGURANJE USJEVA, ŽIVOTINJA I BILJAKA19 8. ZAKLJUČAK 20 POPIS TABLICA Tablica 1. registar prirodnih nepogoda općine Domašinec 4 Tablica 2. popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastanka prirodnih nepogoda 5 Tablica 3. štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 10 godina 11 1. UVOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Planom djelovanja definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Temeljem članka 17. stavka 2. Zakona, Plan djelovanja sadržava najmanje: - popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, - procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, - sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda.

Članak 3.

Člankom 17. stavkom 3. Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi predstavničkom tijelu do 31. ožujka tekuće godine, Izvješće o izvršenju Plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. 2. PRIRODNE NEPOGODE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: potres, olujni, orkanski i ostali jak vjetar, požar, poplava, suša, tuča, mraz, izvanredno velika visina snijega, snježni nanos i lavina, nagomilavanje leda na vodotocima, klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta i druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda Općine Domašinec za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod)

Članak 3.

umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području Općine Domašinec ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području Općine Domašinec najmanje 30%. Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Domašinec. Na temelju praćenja pojave prirodnih nepogoda na području Općine Domašinec u posljednjih 10 godina izrađen je Registar prirodnih nepogoda Općine Domašinec. Registar prirodnih nepogoda sadrži prirodne prijetnje čija je pojava evidentirana i vjerojatna na području Općine Domašinec, prirodne prijetnje koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi. Tablica 1. Registar prirodnih nepogoda Općine Domašinec Stranica 5470 - Broj 21 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2019. KRATAK OPIS PRIRODNE PRIJETNJA PREVENTIVNE MJERE PODRUČJE UTJECAJA NEPOGODE Dugotrajniji kišni period s MJERE ODGOVORA prekomjernom količinom Posljedice mogu biti oborina može značajno smanjenje prinosa u Prekomjerne Održavanje sustava Rano pridonijeti smanjenju prinosa, poljoprivredi i povrtlarstvu., oborine odvodnje, zaštita obavješćivanje i a na dijelu površina i potpuno štete na stambenim, podrumskih prostorija. upozoravanje. propadanje uroda povrća, gospodarskim, poslovnim voća, žitarica i ostalih ratarskih objektima, automobilima.

Članak 3.

kultura. Područje Hrvatske nalazi se u Izbjegavati izgradnju nasada i građevina osjetljivih na tuču umjerenim geografskim širinama Štete na poljoprivrednim te poticati njihovo gdje je pojava tuče i sugradice površinama, stambenim, Tuča osiguranje. Osjetljivu Upozoravanje. relativno česta. Pojava tuče i gospodarskim, poslovnim kulturnu baštinu i sugradice najčešća je u toplom objektima, automobilima. dijelu godine. Suša može uzrokovati imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. Suša bi neminovno utjecala ozbiljne štete u poljodjelstvu, na vodostaje rijeka, vodoprivredi te drugim vodocrpilišta i druge izvore gospodarskim djelatnostima. vode za piće (bunare), jer Za poljodjelstvo mogu biti bi se razina istih snizila u opasne suše koje nastaju u ovisnosti od trajanja suše. vegetacijskom razdoblju. Suša Navodnjavanje, Smanjenjem nivoa i količine Upozoravanje. Nedostatak oborina u duljem savjetovanje vode u vodnim objektima, vremenskom razdoblju može, otežala bi se distribucija iste s određenim faznim pomakom, korisnicima, a mogućnost uzrokovati i hidrološku sušu pojave zaraze (hidrične koja se očituje smanjenjem epidemije – trbušni tifus, površinskih i dubinskih zaliha dizenterija, hepatitis) su veće. vode. 3. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE DOMAŠINEC Prilikom provedbi mjera radi djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela iz ovoga Zakona obvezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta R.

Članak 3.

i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi te onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva. Tablica 2. Popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastanka prirodnih nepogoda POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTANKA PRIRODNIH NEPOGODA BR. Prekomjerne Organizacija obavještavanja o pojavi 1. oborine, tuča, - opasnosti suša - - - - - - Organizacija provođenja mjera i - aktivnosti sudionika operativnih - snaga civilne zaštite za preventivnu - zaštitu i otklanjanje posljedica - ekstremnih vremenskih uvjeta - - - - - Općinski načelnik (Prilog 6.) Općina Domašinec (Prilog 6.) Postrojba civilne zaštite (Prilog 1.6.) Povjerenici civilne zaštite (Prilog 1.7.) Dobrovoljna vatrogasna društva (Prilog 1.2.) JVP Čakovec (Prilog (1.2.) HGSS – Stanica Čakovec (Prilog 1.4.) Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec (Prilog 1.3.) GKP Čakom d.o.o.(Prilog 5.) HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec (Prilog 5.) Hrvatski telekom (Prilog 5.) Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije (Prilog 4.) Dom zdravlja Čakovec (Prilog 4.) za provođenje higijensko epidemioloških mjera zadužen je: Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije (Prilog 4.) Opća bolnica Čakovec (Prilog 4.) Veterinarska stanica Prelog d.o.o., Ambulanta Domašinec (Prilog 4.) 24. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 21 - Stranica 5471 R. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTANKA PRIRODNIH NEPOGODA BR. Pregled raspoloživih operativnih - kapaciteta za otklanjanje posljedica - od ekstremnih vremenskih uvjeta s - utvrđenim zadaćama 4. IZVORI SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što su oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva.

Članak 3.

Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: - Državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije, - Fondova Europske unije, - Donacija. Sredstva iz fondova EU se ne mogu osigurati unaprijed, njihova dodjela se provodi prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova EU. Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu odlučuju nadležna tijela. Navedena sredstva su nepovratna i nenamjenska te se ne mogu koristiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna Općine Domašinec. Općinski načelnik Općine Domašinec te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se: a) za štete na imovini koja je osigurana, b) za štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda, a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite, c) za neizravne štete, d) za štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela, e) za štete nastale na objektu ili području koje je u skladu s propisima koji uređuju zaštitu kulturnog dobra aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom, f) za štete koje nisu prijavljene i na propisan način i u zadanom roku unijete u Registar šteta prema odredbama Zakona, Dobrovoljna vatrogasna društva (Prilog 1.2.)

Članak 3.

JVP Čakovec (Prilog 1.2.) vlasnici objekata kritične infrastrukture (Prilog 5.) g) za štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine. Iznimno, od navoda d) sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda mogu se dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave. Iznimno, od navoda g) oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. O prijedlogu i prihvaćanju ovih uvjeta odlučuje Županijsko povjerenstvo na prijedlog Općinskog povjerenstva. Temeljem članka 22. Zakona, prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. 5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE Odluku o proglašenju prirodne nepogode za Općinu Domašinec donosi župan Međimurske županije, na prijedloga načelnika Općine Domašinec.

Članak 3.

Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (općinsko), 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (općinsko), 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko). Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Općine Domašinec je Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Domašinec. Općinsko povjerenstvo u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta, jedinstvene cijene te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem. Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva. Oštećena osoba nakon nastanka prirodne nepogode, štetu na imovini prijavljuje Općinskom povjerenstvu za procjenu Stranica 5472 - Broj 21 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2019. šteta od prirodnih nepogoda Općine Domašinec u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Nakon isteka roka od 8 dana, Općinsko povjerenstvo unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Članak 3.

Također, iznimno, rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Domašinec može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički unos podataka u Registar šteta, produljiti za 8 dana. O produljenju navedenog roka odlučuje Županijsko povjerenstvo na temelju zahtjeva Općinskog povjerenstva. 5.1. SADRŽAJ PRIJAVE PRVE PROCJENE ŠTETE Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete te, 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode te ostale podatke o prijavi štete sukladno Zakonu. 5.2. KONAČNA PROCJENA ŠTETE Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem, 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti, 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode, 4. podatke o uzroku i opsegu štete, 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Domašinec, 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene Zakonom. Prijavu konačne štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta sukladno rokovima iz članka 28. stavaka 4. i 5.

Članak 3.

Zakona. Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Ona obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika, a tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: - stradanja stanovništva, - opseg štete na imovini, - opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, - iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, - opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja, - vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio uvjete iz članaka 25. i 26. Zakona, Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Domašinec prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene štete u skladu sa prijašnjim navodom, oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete.

Članak 3.

5.2.1. Način izračuna konačne procjene štete Kod konačne procjene štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za procjenu štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. 5.3. ŽURNA POMOĆ Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi većeg opsega, a uzrokovane su prirodnom nepogodom, i/ili katastrofom, te prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom. Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini: - Općini Domašinec za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša; - oštećenicima, fizičkim osobama koje nisu poduzetnici u smislu Zakona, a koje su pretrpjele velike štete na imovini, a posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

Članak 3.

24. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 21 - Stranica 5473 U slučaju ispunjenja navedenih uvjeta, Općina Domašinec može isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava Proračuna. Općinsko vijeće Općine Domašinec donosi Odluku o prijedlogu žurne pomoći, koja sadržava: - vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći, - kriterije, način raspodjele i namjenu korištenja žurne pomoći te - druge uvjete i postupanja u raspodjeli žurne pomoći. Vlada RH o dodjeli žurne pomoći donosi Odluku o dodjeli žurne pomoći za Općinu Domašinec, koju može donijeti na temelju prijedloga Državnog povjerenstva i/ili Općine Domašinec. Izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći, Općina Domašinec dužna je dostaviti Vladi RH u roku navedenom u zaprimljenoj Odluci. 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADAVANJA STANOVNIŠTVA Pod procjenom osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Općina Domašinec ne raspolaže vlastitom opremom kao ni sredstvima za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Članak 3.

Kako bi se zadržala te unaprijedila spremnost vatrogasnih postrojbi te ostalih snaga koji imaju ulogu u zaštiti i sprječavanju stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradavanja stanovništva, veoma je bitno kontinuirano ulaganje u opremu i sredstva kao i osposobljavanje te uvježbavanje pripadnika istih. 6.1. PROCJENA PRIRODNIH NEPOGODA U POSLJEDNJIH 10 GODINA Iznosi šteta u slučaju prirodnih nepogoda na području Općine Domašinec u posljednjih 10 godina iskazani su u sljedećoj tablici. Tablica 3. Štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 10 godina PRIRODNA IZNOS ŠTETA GODINA NEPOGODA -kn- 2009. TUČA 4.654.650,15 2011. SUŠA 37.848,20 PREKOMJERNE 2014. 2.261.132,39 OBORINE Sukladno članku 56. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08, 136/12 i 15/15) sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za nepredviđene namjene za koje u Proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Nadalje, člankom 57. istog Zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje načelnik Općine Domašinec. 7. MJERE I SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda jesu:

Članak 3.

- Vlada Republike Hrvatske, - Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, - Nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu i dr.), - Međimurska županija, - Općina Domašinec. Prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju spomenuta nadležna tijela, obavezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenom prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status. 7.1. POVJERENSTVA Poslove u svezi dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda obavljaju: - Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, - Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, - Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Postupanja i poslove vezane uz dodjelu sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje prirodnih nepogoda povjerenstva provode u suradnji s nadležnim ministarstvima, Vladom Republike Hrvatske i drugim tijelima koja sudjeluju u određenju kriterija i isplate sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda. 7.1.1. Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općinsko vijeće Općine Domašinec je na 2. sjednici održanoj 12. srpnja 2017. godine, donijelo Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Općinskog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 7/17). Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda za područje Općine Domašinec sastoji se od predsjednika i 4 člana.

Članak 3.

Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Općine Domašinec nastavlja s radom do imenovanja novog Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sukladno članku 44. stavku 1. Zakona. Rok za imenovanje članova povjerenstava je 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. Članove i broj članova Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, imenuje Općinsko vijeće Općine Domašinec na razdoblje od 4 godine i o njihovu imenovanju obavještava Županijsko povjerenstvo. Obaveze Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda: Stranica 5474 - Broj 21 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2019. - utvrđuju i provjeravaju visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine Domašinec, - unose podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, - unose i prosljeđuju putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, - raspoređuju dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, - prate i nadziru namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, - izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih Županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, - surađuju sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, - donose Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, - obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom.

Članak 3.

7.1.2. Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Skupština Međimurske županije je na 10. sjednici, održanoj dana 23. rujna 2010. godine, donijela Odluku o osnivanju Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 20/10), te na 11. sjednici održanoj dana 18. prosinca 2014. godine Odluku o izmjeni Odluke o osnivanju Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/14). Županijska skupština Međimurske županije na 11. sjednici održanoj dana 18. prosinca 2014. godine donijela je Rješenje o imenovanju predsjednice i članova Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/14) te na 20. sjednici održanoj dana 07. srpnja 2016. godine Rješenje o razrješenju članova i imenovanju članica Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/16). Stručne i administrativne poslove za Županijsko povjerenstvo obavlja Upravni odjel za gospodarske djelatnosti. Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Međimurske županije nastavlja s radom do imenovanja novog Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sukladno članku 44. stavku 1. Zakona. Rok za imenovanje članova povjerenstava je 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije imenuje Županijska skupština na razdoblje od 4 godine.

Članak 3.

Obaveze Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda: - usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, - provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, - podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, - po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, - objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, - imenuje Stručno povjerenstvo na temelju prijedloga Općinskog odnosno Gradskog povjerenstva, - donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, - obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. 7.1.3. Stručno povjerenstvo Ako Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Domašinec nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje Stručnog povjerenstva na području Općine Domašinec. U svojem radu Stručno povjerenstvo surađuje sa Općinskim povjerenstvom za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Domašinec.

Članak 3.

Procjenu šteta Županijsko povjerenstvo obavezno je dostaviti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i resornim Ministarstvima. 7.2. AGROTEHNIČKE MJERE Pravilnikom o agrotehničkim mjerama („Narodne novine“, broj 22/19) propisuju se agrotehničke mjere koje moraju provoditi vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta kako se ne bi umanjila njegova bonitetna vrijednost. Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. Pod agrotehničkim mjerama smatraju se: 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: - redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta, - održavanje ili poboljšanje plodnosti tla, 24. prosinca 2019.

Članak 3.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 21 - Stranica 5475 - održivo gospodarenje trajnim pašnjacima, - održavanje maslinika, voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju 2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetnika u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi. 3. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. 4. Korištenje i uništavanje biljnih ostataka Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetnika u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi. Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih ostataka obuhvaćaju: - obvezu uklanjanja biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna obrada tla. - primjenu odgovarajućih postupaka sa žetvenim ostacima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla.

Članak 3.

- obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima. - obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem. Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika. Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. 5. Održavanje organske tvari u tlu Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke. Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu: strne žitarice – okopavine – industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese. Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese, travnodjetelinske smjese su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine. Podusjevi i međuusjevi i ugar se smatraju kao dio plodoreda. Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti organskim gnojem. 6. Održavanje povoljne strukture tla Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima. U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom ne smije se koristiti poljoprivredna mehanizacija na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.

Članak 3.

7. Zaštita od erozije Zaštita od erozije provodi se održavanjem minimalne pokrovnosti tla sukladno specifičnostima agroekološkog područja. Tijekom vegetacijskog razdoblja, na područjima na kojima je uočena erozija, poljoprivredne površine bi trebale imati pokrov koji umanjuje eroziju tla. Tijekom zime u uvjetima kada se na oranicama ne nalaze usjevi, odnosno ukoliko nema pokrova primjenjuje se ograničena obrada tla. Zaštita od erozije provodi se upravljanjem i pravilnom obradom na poljoprivrednom zemljištu ovisno o specifičnim karakteristikama tla. 8. Održavanje plodnosti tla Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla. Odlukom o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 7/19), propisane su agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu poljoprivrednom zemljištu i onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanja poljoprivrednih rudina, te mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine Domašinec. Sukladno Pravilniku o agrotehničkim mjerama („Narodne novine“, broj 22/19), jedinice lokalne samouprave podnose Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centar za tlo sa sjedištem u Osijeku, godišnje izvješće o primjeni agrotehničkih mjera do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 3.

7.3. MJERE ZAŠTITE OD SUŠE Pravilnikom o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. („Narodne novine“, broj 91/19), kao jedna od podmjera navedeno je ulaganje u građenje novih sustava navodnjavanja kojim bi se znatnije smanjile štete od suše. Tijekom obrade tla, cilj je povećanje njegove sposobnosti da akumulira što veću količinu oborina te da je zadrži u tlu i spriječi isparavanje kako bi u zadanom trenutku bila biljkama na raspolaganju. Na zadržavanje vlage u tlu utječu struktura tla, organska tvar u tlu i biljni ostaci na tlu koji pospješuju upijanje oborina, a ujedno štite tlo od erozije i utječu na mikrobiološku aktivnost tla. Dubokim oranjem dolazi do akumuliranja zimske vlage u tlu. Prilikom obrade tla zahtijeva se primjereno korištenje mehanizacije na način da se mehanizacija ne koristi na poljoprivrednim površinama ako je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom berbe/žetve uroda). U jesen uzorana zimska brazda pospješuje upijanje zimskih oborina, kiše i snijega. Na proljeće je zimsku brazdu potrebno zatvoriti, primjerice drljanjem, pri čemu se stvara površinski izolacijski sloj tla, koji čuva vlagu u dubljim slojevima. Nakon žetve žitarice, najpoželjnije je odmah obaviti Stranica 5476 - Broj 21 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2019. plitko oranje kako bi se zaustavio kapilarni uspon vode, spriječilo isparavanje i sačuvala voda u tlu. Osima same obrade tla, veoma je bitna i gnojidba tla. U periodu suše, način gnojidbe treba prilagoditi vremenskom periodu trajanja sušnih uvjeta.

Članak 3.

Ako biljke pokazuju teže posljedice suše, uvenuće/žućenje listova, gnojidba im ne može pomoći. Tijekom visokih temperatura i nedostatka vlage, treba izbjegavati gnojidbu dušičnim gnojivima (KAN, UREA), prije svega na travnjacima jer u nedostatku vlage gnojiva ne mogu djelovati kako treba1. 7.4. MJERE CIVILNE ZAŠTITE Temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18), Općina Domašinec ima usvojenu Procjenu rizika od velikih nesreća za Općinu Domašinec („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 02/18). Procjenom rizika od velikih nesreća za Općinu Domašinec detaljnije su razrađene i druge prirodne nepogode čija pojava nije česta ili nije evidentirana kao prirodna nepogoda na predmetnom području (potres, poplave). Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda označava blisku poveznicu sa sustavom civilne zaštite te djelovanjem operativnih snaga u sustavu civilne zaštite (Prilog 1.). Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) za sprječavanje nastanka i uklanjanje posljedica velikih nesreća i katastrofa te dr. Mjere civilne zaštite su jednokratni postupci i zadaće koje provode svi sudionici u sustavu civilne zaštite na svim razinama spašavanja života i zdravlja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša i to: uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje, spašavanje, prva pomoć, KBRN zaštita, asanacija (humana, animalna, asanacija terena) zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla te zaštita bilja i namirnica biljnog porijekla.

Članak 3.

Općinski načelnik Općine Domašinec donijeti će Plan djelovanja civilne zaštite Općine Domašinec, sukladno odredbama članka 17. stavka 3. Zakona o sustavu civilne zaštite. 7.5. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA Zakonom o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) uređen je sustav zaštite od požara. U cilju zaštite od požara, Zakonom o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) propisano je poduzimanje organizacijskih, tehničkih i drugih mjera i radnji za: - otklanjanje opasnosti od nastanka požara, - rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara, - sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom, - sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara, - utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica. Zaštitu od požara provode, osim fizičkih i pravnih osoba i pravne osobe te udruge koje obavljaju vatrogasnu djelatnost i djelatnost civilne zaštite, Općina Domašinec te Međimurska županija. Svaka fizička i pravna osoba odgovorna je za neprovođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara, kao i za posljedice koje iz toga nastanu. 1 Izvor: http://www.savjetodavna.hr/adminmax/File/savjeti/ agrotehnika.pdf 7.6. MJERE OBRANE OD POPLAVA Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10), kojeg donosi Vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak, 2018.), kojeg donose Hrvatske vode. Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Navedeni planovi su javno dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda. Državnim planom obrane od poplava uređuju se:

Članak 3.

teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima. Obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda su: prikupljanje i dostava podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava, kartografski prikaz granica branjenih područja. Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim jedinicama za obranu od poplava - vodnim područjima, sektorima, branjenim područjima i dionicama. Republika Hrvatska je na taj način podijeljena na 2 vodna područja, 6 sektora i 34 branjena područja. Prema Državnom planu obrane od poplava („Narodne Novine“ broj 84/10) i Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne Novine“ broj 97/10), Općina Domašinec spada u sektor A – Mura i gornja Drava: – branjeno područje 21 Mali sliv Trnava (osim međudržavnih rijeka Mure i Drave), dionica obrane A. 21.2. potok Trnava Murska, lijeva i desna obala; – branjeno područje 33, Mura i gornja Drava, dionica A.33.18. rijeka Mura – desna obala, rkm 37+500 – 54+000, od područja Vološćak do Podturna. 7.7. PRIMJENA JEDINSTVENIH CIJENA I PRIRODA ZA RAZDOBLJE OD 1. TRAVNJA 2019. DO 31.

Članak 3.

OŽUJKA 2020. GODINE Državno povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih nepogoda na sjednici održanoj 27. ožujka 2019. godine, donijelo je Zaključak o prihvaćanju prosječnih prinosa i cijena poljoprivrednih kultura za razdoblje od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. godine. Navedenim Zaključkom su prihvaćene cijene za procjenu štete od prirodnih nepogoda koje će se koristiti od 01. travnja 2019. godine do 31. ožujka 2020. godine prilikom utvrđivanja šteta u poljoprivredi (Prilog 7.). 7.8. OSIGURANJE USJEVA, ŽIVOTINJA I BILJAKA Pravilnikom o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. („Narodne novine“, broj 91/19), kao jedna od podmjera navedeno je osiguranje usjeva, životinja i biljaka. Nepovoljne klimatske prilike u poljoprivredi označavaju nepovoljne vremenske uvjete kao što su mraz, udar groma, oluja, tuča, led, duža vremenska razdoblja visokih temperatura te jaka kiša, koji se mogu izjednačiti s prirodnom nepogodom, kao i njihove posljedice u obliku poplava, suša i/ili požara. 24. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 21 - Stranica 5477 Predmet osiguranja je vrijednost biljne ili stočarske proizvodnje (prinos, urod, grlo, kljun, proizvod uključujući kvalitetu) na određenoj proizvodnoj jedinici koju u proizvodnji predstavlja ARKOD parcela, a u stočarskoj proizvodnji Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva. Ako se dogodi osigurani slučaj, osiguravateljsko društvo je dužno isplatiti osigurninu. Osigurninu po polici osiguranja moguće je ostvariti ako je župan proglasio nepovoljnu klimatsku priliku, koja se može izjednačiti s prirodnom nepogodom. U slučaju da župan ne proglasi prirodnu nepogodu, društvo za osiguranje prije isplate osigurnine mora zatražiti potvrdu Državnog hidrometeorološkog zavoda o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na predmetnom području.

Članak 3.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, objavila je Natječaj za provedbu podmjere 17.1 „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“ dana 08. ožujka 2019. godine, na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (www. appprr.hr), mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr) i Programa ruralnog razvoja (www.ruralnirazvoj. hr). II. izmjene Natječaja za provedbu podmjere 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka na snazi su od 04. listopada 2019. godine. Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i koje odgovaraju definiciji aktivnog poljoprivrednika. Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatu potpore. Isti (jedan) korisnik može podnijeti više zahtjeva za isplatu potpore tijekom jednog natječaja, a zahtjev se može podnijeti za jednu ili više polica osiguranja. 8. ZAKLJUČAK Svrha ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Općine, prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprječavanja nepogoda ili ublažavanju njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive te se stanovništvo ne može pravovremeno pripremiti. Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen.

Članak 3.

Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću. U cilju sprječavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda veoma je bitna suradnja Općine Domašinec, Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, operativnih snaga sustava civilne zaštite te stanovnika Općine, koji svojim djelovanjem mogu u znatnoj mjera spriječiti nastanak prirodne nepogode i ublažiti njihove posljedice. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOMAŠINEC PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Goran Koren, v.r.