Arhiva › 2019. › SGMŽ 7

SGMŽMeđimurska županija · 5. srpnja 2019. · KLASA 350-02/18-04/3 · URBROJ 531-05-18-6

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1977

Članak 35.

Članak 35.
(1) U članku 59. u 7. redu tabele u stupcu „najmanja površina čestice“ broj „420“ zamijenjuje se brojem „490“.
(2) U članku 59. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase: Primjenu minimalnih dimenzija građevnih čestica potrebno je izbjegavati u ruralnim sredinama, pogotovo izbjegavati planiranje minimalne dubine građevne čestice. Planiranje i određivanje dimenzija i oblika građevnih čestica potrebno je prilagoditi i približiti postojećoj parcelaciji. Interpolirana građevna čestica u zoni povijesne ruralne matrice označene u prostornom planu općine/grada može biti uža od dimenzija navedenih u tabeli, ali ne uža od 10 m, uz uvjet da se na njoj gradi prizemna građevina s mogućim nadozidom i korištenjem potkrovlja. Gradnja navedene građevine moguća je prema općim uvjetima uređenja prostora koji se odnose na površinu čestice, koeficijent izgrađenosti, udaljenosti od susjedne međe i građevina, poštivanje građevnog pravca, uvažavanje okolne izgradnje i drugo. Na čestici minimalnih dimenzija u povijesnim ruralnim cjelinama i ruralnim sredinama gdje takva tipologija gradnje nije uobičajena, ne mogu se graditi građevine u nizu, odnosno građevina ne može zauzimati površinu čestice od međe do međe. Poluotvoreni način gradnje naveden u tabeli u podstavku b), podrazumijeva dvojne građevine i građevine čija je jedna strana odmaknuta od međe najviše 0,5 m, slijedeći tipologiju izgradnje koja se primjenjuje u tradicionalnom načinu gradnje u povijesnoj ruralnoj matrici.

Članak 36.

Članak 36.
(1) U članku 67. u stavku 1. izraz „P+1+Pot“ zamjenjuje se izrazom „P+1+Pk“.
(2) U istom članku stavak 2. mijenja se i glasi: U gradovima Prelog i Mursko Središće, naselju Nedelišće i u zonama turističke namjene (T1), visina građevine hotela i građevina namijenjenih kolektivnom stanovanju s mogućom poslovnom namjenom može iznositi najviše P+4, a najviše P+2 u naseljima –područnim središtima (Kotoriba, Štrigova, Donji Kraljevec, Mala Subotica, Nedelišće, Domašinec i Orehovica) i središtima prigradskih općina (Šenkovec, Pribislavec, Strahoninec), i to na onim prostorima gdje su takve nove ambijentalne cjeline planirane prostornim planom užeg područja.
(3) Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: U gradovima i naseljima iz prethodnog stavka, u dijelovima naselja gdje je izvršena transformacija stambene u pretežito mješovitu namjenu (više od polovice građevina je poslovne i poslovno – stambene namjene), moguće je planirati građevine dozvoljene visine do P+1+NE, ukoliko na tom prostoru ne dominira tradicionalna slika naselja (velika gustoća izgrađene strukture, prizemna izgradnja, minimalna širina čestice uz građevni pravac, zabatno pročelje uz ulicu). Detaljni uvjeti određuju se prostornim planovima lokalne razine, vodeći računao o čuvanju identiteta naselja. „NE“ (nepotpuna etaža) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Članak 68. se briše.
Članak 38.
(1) U članku 69. broj „50“ zamjenjuje se brojem „30“.
Članak 39.
(1) U članku 70. u alineji 2. tekst „nagib i položaj krovnih ploha“ se briše.
Članak 40.
(1) U članku 71. alineja 5. se briše.
Članak 41.
(1) Članak 76. mijenja se i glasi: Stranica 1978 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. U zonama gospodarske djelatnosti visina vijenca građevine određena je tehnološkim procesom koji se odvija u građevini. Poslovna proizvodna građevina unutar naselja mora visinom poštovati izgrađenu strukturu naselja, ne može biti viša nego što određuje visina susjednih građevina osnovne namjene, ako se proizvodna ili poslovna nalazi na građevinskom pravcu. Ukoliko je proizvodna ili poslovna građevina uvučena u dubinu građevne čestice iza pojasa stambene namjene susjednih čestica, visina vijenca može iznositi do 7,0 m.

Članak 42.

Članak 42.
(1) U članku 77. u stavku 1. dodaje se tekst: Iznimno, nije moguće proširenje izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja na čestice koje su neposredno vezane uz državnu i županijsku cestu.
Članak 43.
(1) Članak 80. mijenja se i glasi: Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 1) gospodarske građevine – tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni su u članku 38. 2) građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje – tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni su u člancima 32a., 33. i 33a. 3) energetske građevine – uvjeti za smještaj navedeni su u članku 110a. 4) građevine i uređaji prometnih i drugih infrastrukturnih sustava – uvjeti za smještaj navedeni su u glavi VI Odredbi za provedbu 5) rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (E3, E4), energetskih mineralnih sirovina (E1), i geotermalnih voda (E2) – uvjeti za smještaj određeni su člankom 44. ovih Odredbi za provedbu 6) zone sporta i rekreacije u prostorima manjih prirodnih vrijednosti 7) građevine OPG-a s građevinama za potrebe seoskog turizma, na posjedu većem od 2,0 h na prostorima disperzne naseljenosti gdje je takva tipologija izgradnje tradicionalna 8) reciklažna dvorišta građevinskog otpada 9) rekonstrukcija postojećih građevina – uvjeti rekonstrukcije navedeni su u članku 80c. ovih Odredbi za provedbu.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Iza članka 80. dodaju se članci 80a. 80b. i 80c. koji glase:
Članak 80a. Uvjeti za planiranje građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i građevina u funkciji seoskog turizma (na posjedu 2,0 ha i više) - zahvati se mogu planirati na prostorima manjih prirodnih vrijednosti, izvan utvrđenih lokaliteta stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže - “Natura 2000“, - zahvati se ne mogu planirati na poljoprivrednom zemljištu P1 i šumskom zemljištu - za planirani zahvat mora se formirati građevna čestica, uz uvjet da je moguć priključak na javnu prometnu površinu i na infrastrukturu minimalnog opsega

Članak 80b.

Članak 80b. Uvjeti za planiranje zona sporta i rekreacije Izvan građevinskog područja naselja mogu se planirati zone sporta i rekreacije koje ne zahtijevaju izgradnju većih pratećih građevina, sportskih borilišta i korištenje infrastrukturnih sustava većih kapaciteta. To su zone čiji sadržaji mogu biti staze za hodanje, trčanje, trim staze, staze za (rekreativno) bicikliranje, sportovi i igre na otvorenom kao što su odbojka na pijesku, streličarski sportovi, tematski parkovi koji koriste prirodne datosti prostora, i slično. Uz sportske sadržaje moguća je izgradnja prateće građevine ugostiteljske namjene sa sanitarnom jedinicom, spremištem rekvizita i opreme i manjom nadstrešnicom. Za manifestacije koje se mogu povremeno organizirati na tim prostorima, u svrhu potrebe za povećanjem kapaciteta usluga, mogu se postaviti montažne građevine i pokretne sanitarne jedinice. Pri izvođenju navedenih građevina potrebno je koristiti prirodne materijale, koristiti postojeće staze i puteve, a u uređenju vanjskih prostora voditi računa o očuvanju visokog zelenila. Pri sadnji bilja ne smiju se uvoditi strane vrste, već primijeniti samo biljne vrste iz okruženja. Za planiranje zone sporta i rekreacije izvan građevinskog područja naselja potrebno je osiguranje osnovne infrastrukture u minimalnom opsegu, a zbrinjavanje otpadnih voda izvesti u nepropusnim trostrukim taložnicama, ili putem vlastitog uređaja za pročišćavanje. Provođenjem zahvata iz prethodnih stavaka ne mogu se mijenjati prirodna obilježja prostora (zadiranje u šumske površine uklanjanjem stabala, zadirati u vodotoke, vršiti velike iskope i nasipavanje zemljišta).

Članak 80c.

Članak 80c. Legalizirane građevine izvan građevinskog područja naselja (građevine povremenog stanovanja) koje ne pripadaju građevinama i uvjetima propisanim u članku 80. ovih odredbi, ne smatraju se građevinskim područjem i ne mogu se dograđivati, rekonstruirati, niti prenamijeniti. Dozvoljena je obnova i održavanje u istim zatečenim gabaritima i namjeni.
Članak 45.
(1) U podnaslovu iza članka 81. dodaju se riječi “IZVAN NASELJA”.
Članak 46.
(1) Članak 82. mijenja se i glasi: Gospodarske zone (I1, I2) Gospodarske zone mogu se zbog povoljnijeg korištenja infrastrukture, boljeg korištenja prirodnih uvjeta prostora, očuvanja visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta, iznimno planirati kao izdvojena građevinska područja izvan naselja. Gospodarske zone u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja su: - gospodarske zone županijskog značaja kapaciteta 200 - 300 ha: Planirane: Nedelišće (248,85 ha), Orehovica – Mala Subotica (236,57 ha) 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1979 - gospodarske zone lokalnog značaja kapaciteta od 10 do 50 ha: Postojeće: Sveta Marija (12,24 ha), Gospodarska zona K1 Goričan (23,38) Planirane: Vratišinec (10,35 i 10,02 ha), Podbrest (12,13 ha), Nedelišće (16,43 ha), Selnica (17,21 ha) i Donji Vidovec (33,40 ha). - gospodarske zone lokalnog značaja kapaciteta do 10 ha: Postojeće: Nedelišće (8,46 ha) Planirane: Palinovec (6,89 ha), Krištanovec (4,10 ha) i Podbrest (3,85 ha). Smjernice za planiranje gospodarskih zona određene su u Glavi III u člancima od 34. do 36.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Članak 82a. mijenja se i glasi: Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko – turističke i sportsko – rekreativne namjene mogu se planirati na način da planirano građevinsko područje ili čestice na kojima se planira zahvat imaju pristup na javnu prometnu površinu i infrastrukturu izvedenu u minimalnom opsegu i na način kojim će se nastojati da se zahvatom izbjegne ili umanji trajno zauzeće ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže – “Natura 2000”. Izdvojena građevinska područja izvan naselja ne mogu se osnivati unutar inundacijskih područja i na prostoru šume i šumskog zemljišta. Iznimno, izdvojena građevinska područja izvan naselja moguće je planirati: - unutar inundacijskog područja za namjene označene s T4, R5, R6 i R7 - na području šuma i šumskog zemljišta za namjene T3, T4, R6 i R7, prema uvjetima određenim u člancima 53., 127c. i 127d. ovih Odredbi. Unutar Regionalnog parka Mura Drava mogu se planirati zone sporta i rekreacije i tematski park, pri čijoj je realizaciji potrebno očuvati prirodne osobitosti prostora, a udio prirodnih obilježja zadržati najmanje u 60% raspoloživog prostora, vodeći da takvi sadržaji neće prouzročiti izgradnju sportskih borilišta i pratećih građevina u većem obimu. Zone i građevine u funkciji ugostiteljsko -turističke i sportsko-rekreativne namjene (T, R) 1) Kamp i kamp odmorište (T3): 2) Zone sporta, rekreacije i izletničkog turizma uz vodene površine (T4, R5, R7):

Članak 47.

A) Uz akumulacije hidroelektrana na Dravi (T4, R5, R7): Postojeće: Prelog, veličine 25 ha Gornji Kuršanec, veličine 12 ha Planirano: Donja Dubrava, na lokaciji starog toka Drave, veličine do 10 ha Sveta Marija, na lokaciji starog toka Drave, veličine do 5 ha B) Uz sanirane šljunčare i retencije: - sportski ribolov i rekreacija na saniranim šljunčarama, retencijama i rukavcima Mure i Drave površine do 5 ha (uključujući i vodene površine) lokalnog su značaja i sadržaj su programa sanacije posljedica ilegalne eksploatacije šljunka, kojeg provode jedinice lokalne samouprave - izletnički turizam, sport i rekreacija (T4, R7) Totovec, Sveti Martin na Muri, Goričan, površine veće od 5 ha 3) Zone sporta, rekreacije, izletničkog turizma na prostorima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (T4, R6): Planirano: Donji Mihaljevec, Mala Subotica, Peklenica, Selnica, Kotoriba, Vukanovec 4) Motošport (R8, R9) Postojeći: speedway Donji Kraljevec i carting Belica Planirani: speedway Prelog, poletno - sletne staze za ultralake letjelice Nedelišće i Prelog 5) Golf igrališta R1 - planirano golf igralište Draškovec maksimalne veličine 90 ha 6) Tematski parkovi (R10) - planirani tematski park „Goričan“ - adrenalinski parkovi – lokacije se određuju u PPUO/G.

Članak 48.

Članak 48.
(1) U podnaslovu ispred članka 83. riječ „gradnja“ zamjenjuje se riječima „planiranje zona“.
Članak 49.
(1) U članku 84 u stavku 1. iza izraza „građevinskih područja“ dodaje se izraz „izvan naselja“.
Članak 50.
(1) U članku 86. iza riječi „građevinskih područja“ dodaju se riječi „izvan naselja“, a iza riječi „turističke namjene“ dodaje se izraz u zagradi „(T1, T2)“.
(2) U članku 86. iza riječi „30 kreveta/ha” dodaje se tekst “a u zoni T3 gustoća korištenja može iznositi najviše 25 jedinica/ha”.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Članak 86a. mijenja se i glasi: Golf igrališta ne mogu se planirati na visokovrijednom poljoprivrednom zemljištu P1 i na vrijednom poljoprivrednom zemljištu P2.
Članak 52.
(1) Iza članka 86a. dodaje se podnaslov „Uvjeti za planiranje kampova i kamp odmorišta” i članak 86b. koji glasi:
Članak 86b. Kampovi i kamp odmorišta mogu se planirati u sklopu izdvojenih građevinskih područja zona i građevina u funkciji sportsko - rekreativne i ugostiteljsko - turističke namjene, ili kao zasebno izdvojeno građevinsko područje prema istim uvjetima navedenim u članku 80b., st. 4. i 5. i 82a. Pored općih uvjeta određivanja prostora navedenih u članku 80b. u stavcima 3., 4. i 5., a koji vrijede i za izdvojena građevinska područja izvan naselja za namjenu kampa, za prostore koji se koriste povremeno za kampiranje, potrebno je uvažavati i sljedeće uvjete: Stranica 1980 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. - u situacijama kada se u zonama sporta i rekreacije održavaju manifestacije u kojima sudjeluje veliki broj posjetitelja (mnogo veći broj, koji prelazi kapacitete izgrađenog kampa), za namjenu kampiranja iznimno se mogu koristiti slobodni, neizgrađeni prostori izvan prostora određenih za kampiranje, ali uz primjenu sigurnosnih mjera prostora propisanih posebnim propisima (protupožarni uvjeti, opskrba osnovnom infrastrukturom, osiguranje sanitarnih uvjeta, prostor izvan zone inundacije).

Članak 53.

Članak 53.
(1) Iza članka 86b. dodaje se podnaslov „Tematski parkovi” i članak 86c. koji glasi:
Članak 86c. Tematski park, adrenalinski park za čiju je funkciju potrebna izgradnja građevina, konstruktivnih elemenata, prostornih struktura i instalacija infrastrukture, mogu se planirati u prostorima manje prirodne vrijednosti, izvan obuhvata tvrđenh lokaliteta stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže - “Natura 2000”, uz ispunjenje općih uvjeta za gradnju, navedenih u članku 80b.

Članak 54.

Članak 54.
(1) U članku 89a. stavak 2. mijenja se i glasi: Pri planiranju i utvrđivanju novih građevina, uređaja, trasa i koridora linijske infrastrukture ili pri izmicanju postojećih uslijed rekonstrukcije, potrebno je provesti istraživanje staništa i stanišnih tipova posebnih i zaštićenih vrsta. Ukoliko se utvrdi da se na trasi infrastrukturnih sustava nalaze navedena staništa, potrebno je alternativnim rješenjem planirati izmicanje trase, u skladu s rezultatima provedenih istraživanja. Ukoliko to nije moguće, prilikom projektiranja trase potrebno je izraditi takvo rješenje kojim će se nastojati da se zahvatom izbjegne ili umanji trajno zauzeće ugroženih i rijetkih staništa.
(2) Dodaje se stavak 3. koji glasi: Građevine i uređaji infrastrukture (trafostanice, plinske redukcione stanice i dr.) mogu se smjestiti unutar i izvan građevinskog područja naselja, uz uvjet da je formirana zasebna građevna čestica uz osigurani pristup na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu prema potrebi. Smještaj navedenih građevina i uređaja nije moguć na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizualno istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina. Veličina čestice određuje se idejnim rješenjem, a koeficijent izgrađenosti čestice može iznositi kig=0.8. Na čestici je potrebno osigurati sve potrebne površine za smještaj građevina i potrebnih manipulativnih površina.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Članak 91. mijenja se i glasi: Mrežu cestovnog prometa čine: državne, županijske i lokalne ceste. Glavni prometni cestovni pravci su: 1. auto cesta A4 – GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) – realizirana je na dionici prolaza kroz Međimursku županiju 2. državna cesta od čvora Čakovec (Sv. Križ) – dionice cesta D20 i D3 (južna obilaznica Čakovca) – sjeverna obilaznica Nedelišća – granični prijelaz Trnovec - u cilju unapređenja prometa u smjeru zapada, planira se mogući koridor izmještanja D208 kao trasa sjeverne obilaznice Nedelišća, Gornjeg Hrašćana, Macinca i Trnovca do sadašnjeg graničnog prelaza Trnovec 3. državna cesta Čakovec – M. Središće – most na Muri - u cilju dugoročnog sagledavanja razvoja prometa na području Međimurja potrebno je osigurati koridor za prolaz trase ceste koja zaobilazi Čakovec i druga naselja do mosta na Muri - rješenje ovog planiranog prometnog pravca treba sadržavati zaobilaznicu Murskog Središća i mosta na Muri s graničnim prijelazom te poboljšanje uvjeta odvijanja prometa na postojećoj cesti - osiguranjem potrebne širine kolnika sa odvojenim pješačkim i biciklističkim stazama (što je potrebno ugraditi u dokumente prostornog uređenja niže razine za naselja kroz koja cesta prolazi) 4. državna cesta Čakovec – Varaždin - u cilju budućeg prometnog povezivanja ova dva regionalna centra, ovim planom osigurava se koridor za prolaz prometnice koja se na sjeveru spaja na južnu obilaznicu Čakovca, a na jugu se alternativnim smjerovima veže na moguće planirane prometnice Varaždinske županije 5. državna cesta D20: Čakovec (D3) – Prelog – Donji Vidovec – Donja Dubrava - na dionici te ceste planirana je obilaznica Preloga 6. državna cesta D3: G.P. Goričan – Čakovec – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8)

Članak 55.

7. državna cesta D227: G.R.Slovenije – Banfi – Štrigova – Šenkovec (D209).
Članak 56.
(1) Članak 92. mijenja se i glasi: Prostorni plan Županije razvrstava sustav cesta u tri razine planiranja: - sanacija i rekonstrukcija postojećih prometnica - planirani koridori prometnica: 1. Čakovec – Varaždin 2. sjeverna obilaznica Preloga 3. istočna obilaznica Čakovca, Mihovljana, Šenkovca i Mačkovca, nastavak trase do Murskog Središća 4. obilaznica Murskog Središća, most na Muri - mogući koridori cesta za istraživanje 1. sjeverna obilaznica Nedelišće – Trnovec 2. zapadna obilaznica Preloga 3. čvor Turčišće (auto cesta Zagreb – Goričan) - most na Muri – čvor Tornyszentmiklos (autocesta Budimpešta – Trst).

Članak 57.

Članak 57.
(1) U članku 94 dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: „Unutar zaštitnog pojasa autoceste širine 100 m zabranjuje se postavljanje svih vizualnih efekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklamni panoi, reklame na objektima visokogradnje). Svi zahvati u prostoru unutar zaštitnog pojasa trebaju se izvesti prema uvjetima određenim posebnim propisima. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1981 Na dionici autoceste sjeverno od željezničke pruge potrebno je istražiti pogodan prostor za prijelaz za divlje životinje i to u širini najmanje 70 m, u obliku „zelenog mosta“ s oblikovanjem koje je blisko okolnom krajobrazu.“

Članak 58.

Članak 58.
(1) U članku 95. u stavku 2. alineja 1. se briše.
Članak 59.
(1) Iza članka 98. dodaje se članak 98a. koji glasi: Rekonstrukciju lokalnih cesta čiji je profil kolnika uži od standardno propisanih dimenzija može se izvoditi unutar postojećeg profila prometnice, uz uvjet da se kod rekonstrukcije osigura i izvede prostor za ugibališta na vidljivoj dionici puta, i to na udaljenostima svakih 100 m.
Članak 60.
(1) U članku 106. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: Za planirani mogući koridor nove pruge Koprivnica – Kotoriba – Državna granica (Murakeresztur) potrebno je osigurati prostorni koridor prema Kartografskom prikazu broj 1. u širini 1000 m prostornog koridora za trasu u istraživanju s istočne strane područja ekološke mreže HR1000014 Gornji tok Drave i HR5000014 Gornji tok Drave te u rubnom dijelu ekološke mreže u duljini 2000 m od granice ekološke mreže ili uz moguća odstupanja najviše 10% od te širine. U prostornim planovima lokalne razine, jedinice lokalne samouprave mogu planirati građevine željezničke infrastrukture – industrijske kolosjeke s pripadajućim uređajima, kao dio infrastrukturnih sustava gospodarskih zona, a prema uvjetima Hrvatskih željeznica.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Članak 107. mijenja se i glasi: Za razvoj aerodroma Čakovec, za proširenje uzletno – sletne staze i gradnju pratećih sadržaja potrebno je u prostornim planovima lokalne razine osigurati rezervni prostor između postojećih građevinskih područja Općine Pribislavec i Općine Belica. Za gradnju objekata unutar površina ograničenja prepreka koje se utvrđuju na prostoru oko aerodroma Čakovec u skladu s odredbama posebnih propisa o aerodromima, potrebno je ishoditi suglasnost tijela nadležnog za civilni zračni promet.

Članak 62.

Članak 62.
(1) U članku 109. stavak 3. mijenja se iglasi: Za određivanje lokacija samostojećih antenskih stupova koristi se Kartografski prikaz broj 2. „Infrastrukturni sustavi“ na kojem su prikazane elektroničke komunikacijske zone radijusa od 1000 do 3000 metara unutar kojih je moguće smjestiti samostojeći antenski stup.
(2) U stavku 4. tekst posljednje rečenice mijenja se i glasi: U slučaju potrebe izgradnje samostojećeg antenskog stupa unutar građevinskog područja, lokaciju je moguće odrediti u zoni gospodarske namjene prema uvjetima iz stavka 5. ovog članka, a kvalitetno pokrivanje radijskim signalom građevinskog područja naselja mješovite namjene potrebno je ostvariti izvedbom antenskih prihvata na postojećim građevinama.
(3) Stavak 5. mijenja se i glasi: Samostojeći antenski stupovi trebaju se locirati izvan građevinskog područja naselja i to na najmanjoj udaljenosti 400 m od granica građevinskog područja. Iznimno, samostojeći antenski stup moguće je locirati unutar građevinskog područja gospodarske namjene, ali uz uvjet da su smješteni najmanje 400 m od zone centralne, stambene i turističke namjene.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Iza članka 109. dodaju se članci 109a., 109b. koji glase:
Članak 109a. Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje može se izvoditi podzemno unutar koridora koji prate već postojeće infrastrukturne koridore (cesta, željeznica ili drugih infrastrukturnih sustava), a već izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura može se proširivati i rekonstruirati u cilju primjene novih tehnologija. Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje usluga putem elektromagnetskih valova izvodi se temeljem uvjeta za postavu baznih stanica i pripadajućih antenskih stupova unutar zona elektroničke komunikacijske infrastrukture, navedenih u prethodnom članku.

Članak 109b.

Članak 109b. Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture ne mogu se izvoditi na prostorima utvrđenh lokaliteta stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže – „Natura 2000”.
Članak 64.
(1) U članku 110. u stavku 1. riječ „Strategije“ se briše.
Članak 65.
(1) U članku 110a. stavak 3. se briše.
(2) U istom članku u stavku 4. riječi „člankom 22.“ zamjenjuje se riječima „u članku 111. u stavku 2.“
Članak 66.
(1) U članku 111. dodaju se stavci 3., 4., 5. i 6. koji glase: U zaštitnom koridoru dalekovoda nije dozvoljena gradnja ni rekonstrukcija objekata bez prethodne suglasnosti i posebnih uvjeta određenih posebnim propisima. Zaštitni koridor postojećih dalekovoda: - DV 2x400 80 m (40+40 od osi DV) - DV 2x110 kV 50 m (25+25 od osi DV) - DV 110 kV 40 m (20+20 od osi DV) Zaštitni koridor planiranih dalekovoda: - DV 2x400 100 m (50+50 od osi DV) - DV 400 kV 80 m (40+40 od osi DV) - DV 2x110 kV 60 m (30+30 od osi DV) - DV 110 kV 50 m (25+25 od osi DV) - Kabel 110 kV 10 m Prilikom izvođenja elektroenergetskih građevina, potrebno je primijeniti tehnička rješenja u cilju zaštite ptica i malih životinja od stradavanja od strujnog udara na elektroenergetskim postrojenjima. Stranica 1982 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019.

Članak 67.

Članak 67.
(1) U članku 111a., u stavku 1. iza riječi „određivanje trasa“ dodaje se tekst „novih cjevovodnih sustava – višenamjenskog produktovoda za naftne derivate, toplovoda, cjevovoda za transport geotermalne vode”, a iza riječi „za obradu plina“ dodaje se tekst u zagradi „(trasa spojnih transportnih cjevovoda)”.
(2) U stavku 2. iza riječi “gradnja” dodaje se tekst “građevina namijenjenih stanovanju i boravku ljudi”.
(3) U stavku 3. broj „20“ zamjenjuje se brojem „30“.
(4) Dodaje se stavak 4. koji glasi: Za sve građevine koje su dio magistralnog i međunarodnog cjevovodnog transportnog sustava primjenjuju se mjere zaštite i sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš propisane posebnim propisima.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Iza članka 111a. dodaje se članak 111b. koji glasi:
Članak 111b. Prilikom projektiranja trase treba nastojati izbjeći trajno zauzeće ciljnog stanišnog tipa područja HR2000364 Mura i HR5000014 Gornji tok Drave: 91E0 Aluvijalne šume (Alno- Padion, Alnion incanae, Salicion albae).
Članak 69.
(1) U članku 113. stavak 1. mijenja se i glasi: U cilju zaštite od poplava, na prostoru uz Muru planira se rekonstrukcija većeg dijela glavnog murskog nasipa, a uz tok Drave rekonstrukcija nasipa Pušćine, Gornji Hrašćan i Trnovec.
(2) U istom članku dodaje se stavak 3. koji glasi: U cilju zaštite od erozivnog djelovanja bujičnih vodotoka moguća je izgradnja retencija manjih akumulacija (kontrolirani prostor izvan naselja unutar nasipa malih visina) – planiranih poplavnih područja na prostorima vlažnih livada, koje prihvaćaju bujične vode i akumuliraju ih u kraćem vremenskom razdoblju, a određeni su u Kartografskom prikazu broj 2. Infrastrukturni sustavi.

Članak 70.

Članak 70.
(1) U članku 114. u stavku 2. u izrazu „(Službeni glasnik Međimurske županije, broj 7/08)“ broj „7/08“ zamjenjuje se brojem „8/14“.
Članak 71.
(1) U članku 115. stavci 1. i 2. zamjenjuju se stavkom koji glasi: Zbrinjavanje otpadnih voda planira se i izvodi prema projektnoj dokumentaciji koja sadrži najpovoljnija tehnička rješenja, formiranjem sustava aglomeracija koji uključuje isplativost projekta, uvažavanje prirodnih i geografskih karakteristika prostora, uvažavajući opće smjernice ovih odredbi a koje se odnose na prostorne uvjete za planiranje koridora i trasa infrastrukturnih sustava, pripadajućih uređaja i građevina.
(2) U stavku 3. tekst „sukladno zakonskoj regulativi” zamjenjuje se tekstom “u skladu s posebnim propisima. Izuzetno, mješoviti sustav odvodnje moguće je primijeniti pri proširenju i rekonstrukciji postojećeg mješovitog sustava.”
(3) Stavci 4. i 5. zamjenjuju se stavkom 4. koji glasi: Prioritetna je izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje aglomeracije Donja Dubrava i aglomeracije Mursko Središće u cilju zaštite izvorišta Prelog i sprečavanja daljnjeg zagađivanja vodotoka upuštanjem postojećih kanalizacijskih sustava u otvorene vodotoke.
(4) Stavak 7. postaje stavak 5.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Iza članka 115. dodaju se članci 115a. i 15b. koji glase:
Članak 115a. Pri planiranju prostora za razvoj, u prostornim planovima užih područja u kojima se planiraju zone gospodarske namjene na površini većoj od 3 ha ili kada se planiraju pojedinačni mogući zahvati u prostoru čija je izgrađenost veća od 1.5 ha (građevina i prometnih površina zajedno), zbrinjavanje oborinskih voda može se planirati na specifičan način – bilo da se pročišćena oborinska voda ponovno upotrijebi kao tehnološka ili da se skuplja u lagune s mogućnošću odvodnje viška vode u prirodni prijamnik, stvarajući na taj način novoformirani krajobrazni element u prostoru. Skupljena oborinska voda s prometnih površina mora se prethodno pročistiti kroz separator ulja i masti, i tek onda se može ispustiti u lagunu.

Članak 115b.

Članak 115b. Za građevinska područja naselja (izdvojena građevinska područja izvan naselja, izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja) gdje zbog specifične strukture izgrađenih prostora i složene konfiguracije reljefa nije moguće primijeniti uobičajena tehnička rješenja priključivanjem na širi sustav odvodnje, potrebna je primjena vlastitih uređaja za pročišćavanje ili skupljanje otpadnih voda u vodonepropusne trodjelne sabirne jame zatvorenog tipa, koje su izvedene i koje se redovno održavaju prema posebnim propisima. Pri projektiranju i izvođenju sustava odvodnje otpadnih voda mogu se primijeniti i druga rješenja koja uključuju nove tehnologije skupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, uz uvjet da je sastav pročišćenih voda u skladu s posebnim propisima o graničnim vrijednostima otpadnih tvari u vodi prije ispuštanja u prijamnik.

Članak 73.

Članak 73.
(1) U članku 119. u alineji 1. tekst „a 30 m od osi vodotoka“ se briše i dodaje „i“.
(2) U alineji 4. riječi „potoka unutar naselja” zamjenjuju se riječju “vodotoka”.
(3) U istom članku dodaje se alineja 7. koji glasi: - unutar vegetacijskog pojasa moguće je izvoditi razgledne točke, zahvate u funkciji rekreacije, kao što su staze za šetnju, poučne staze opremljene obavijesnim tablama, klupama i dr.
Članak 74.
(1) U članku 120. izraz „detaljne planove uređenja“ mijenja se izrazom „prostorne planove užih područja“.

Članak 75.

Članak 75.
(1) U članku 124. iza broja „3.“ dodaje se broj „2.“. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1983
Članak 76.
(1) U članku 126. iza riječi „unutar naselja“ dodaje se tekst „– parkovne površine, javne zelene površine, zone sporta i rekreacije”, a riječ “zelenila u naselju” zamjenjuje se riječima “javnih prostora uz očuvanje postojećeg udjela visokog zelenila”.
(2) U istom članku riječi „ne mogu se prenamjeniti u građevinsko zemljište, već se moraju očuvati u takvom obliku u funkciji javnih prostora uz očuvanje postojećeg udjela visokog zelenila,“ se zamijenjuju riječima „u pravilu se trebaju očuvati u funkciji javnih prostora, osim u slučajevima koji su predviđeni planovima gradova i općinama MŽ u skladu s njihovim razvojnim potrebama.“
(3) Dodaje se stavak 2. koji glasi: Novoplanirane javne površine u naseljima (dječja igrališta, zeleni trgovi, sportsko rekreativne površine), površine zelenila propisane kao obavezan udio građevne čestice gospodarske i društvene namjene moraju se projektirati na način da je najmanje 1/3 površine prekriveno visokim zelenilom.

Članak 77.

Članak 77.
(1) U članku 127., u stavku 1. alineja 1. mijenja se i glasi: - Regionalni park Mura – Drava
(2) U stavku 1. alineja 11. se briše.
(3) U istom članku stavak 3. mijenja se i glasi: Predlaže se da se izvrši vrednovanje u cilju postizanja zaštite: - Spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo tise (Taxus baccata) u Robadju. - Spomenik prirode – stanište bregunica u Svetom Križu.
Članak 78.
(1) Članak 127b. mijenja se i glasi: Područja ekološke mreže - Natura 2000 na području Međimurske županije su: Područja očuvanja značajna za ptice - POP (Područja posebne zaštite SPA) - HR1000013 Dravske akumulacije - HR1000014 Gornji tok Drave Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (Područje od značaja za zajednicu – SCI) - HR5000014 Gornji tok Drave - HR2000470 Čep – Varaždin - HR2001307 Drava – akumulacije - HR2001346 Međimurje - HR2001347 Donje Međimurje - HR2000364 Mura - HR2001034 Mačkovec ribnjak.

Članak 79.

Članak 79.
(1) U članku 127c. u drugom stavku alineja 7. se briše.
Članak 80.
(1) Članak 127d. mijenja se i glasi: U zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže – mreže Natura 2000 primjenjuju se ograničenja i zabrane: - na utvrđenim staništima zaštićenih vrsta i na utvrđenom prostoru stanišnih tipova unutar područja ekološke mreže - Natura 2000 ili u njihovoj neposrednoj blizini, ne može se provoditi prenamjena zemljišta u građevinsko područje, ne mogu se odobravati niti planirati zahvati u prostoru izvan građevinskih područja naselja, kao što su građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje (farme, skladišta, spremišta), građevine i uređaji prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture, građevine sporta i rekreacije - na utvrđenim staništima zaštićenih vrsta i na utvrđenom prostoru stanišnih tipova unutar područja Natura 2000 nasipavanja, prekopi zemljišta mogu se vršiti ukoliko se ne umanjuje trajno zauzeće ugroženih i rijetkih šumskih, vodenih i obalnih staništa - ne mogu se vršiti regulacije vodotoka - ne može se provoditi intenzivniji zahvat sječe - ne može se izvoditi izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije) - ne može se vršiti eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta - ne može se planirati i izvoditi golf igralište - ne smiju se unositi strane vrste. U postupku planiranja izdvojenih građevinskih područja van naselja i u postupku planiranja i odobravanja zahvata u prostoru izvan građevinskog područja naselja koji se nalaze unutar ekološke mreže i područja Natura 2000 - “Međimurje” i “Donje Međimurje”, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Ostali akti u ovom izdanju (122)