Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije

51. Na temelju odredbi članaka 109. i 113. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19), a u svezi s odredbom članka 59. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 65/17), odredbe članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije” broj 26/10, 4/13, 6/13-pročišćeni tekst, 8/13, 6/14, 2/18 i 10/18-pročišćeni tekst), Suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja na Konačni prijedlog II. izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije, KLASA: 350-02/18-04/3, URBROJ: 531-05-18-6 od 29. studenog 2018. godine i Suglasnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja na amandmane na Konačni prijedlog II. izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije, KLASA: 350-02/18-04/3, URBROJ: 531-06-19-8 od 25. travnja 2019. godine, Skupština Međimurske županije na 13. sjednici održanoj 4. srpnja 2019. godine donijela je ODLUKU o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donose se II. izmjene i dopune Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/01, 8/01, 23/10) – u nastavku: II. izmjene i dopune PPMŽ.
(2) Izrađivač II. izmjena i dopuna PPMŽ-a je Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije, Čakovec, Ruđera Boškovića 2. II. SADRŽAJ PROSTORNOG PLANA
Članak 2.
(1) II. izmjene i dopune PPMŽ-a sadrže odredbe za provedbu prostornog plana, grafički dio i obrazloženje, sukladno članku 54. Zakona o prostornom uređenju.
(2) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena prostora (M 1:100 000) 2. Infrastrukturni sustavi (M 1: 100 000) 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, područja posebnih uvjeta korištenja (M 1:100 000) 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, područja posebnih ograničenja i primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (M 1:100 000) III. ODREDBE ZA PROVEDBU

Članak 1.

Članak 1.
(1) U članku 12. u stavku 1., u podtočki 4. točke a) tekst „spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena (prikazana)” zamjenjuje se riječima “prikazani su”, a broj “3.” zamjenjuje se izrazom “3.1. i 3.2.”
(2) U stavku 2. tekst „zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano i skupo” zamjenjuje se tekstom “prema posebnim propisima”.
Članak 2.
(1) U članku 14. dodaje se stavak 3. koji glasi: “Iznimno, detaljni prikaz namjene prostora odnosi se na zahvate u prostoru za koje je propisana neposredna provedba Plana u Glavi XI, Mjere provedbe.“

Članak 3.

Članak 3.
(1) U članku 15. u stavku 1. dodaje se tekst: Planirane građevine su zahvati u prostoru za koje je temeljem idejnih rješenja određen prostor za izradu tehničke dokumentacije i daljnju realizaciju. Planirane moguće građevine su oni zahvati u prostoru za koje je ovim planom rezerviran raspoloživi prostor za njihovo planiranje.
(2) U istom članku u stavku 3. iza riječi „građevinsku dozvolu“ dodaje se tekst „navedeni u Glavi XI, Mjere provedbe“.
Članak 4.
(1) Članak 16. mijenja se i glasi: Postojeće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1971 - autocesta: A4 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Varaždin - Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) - državne ceste: D3: GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8) D20: Čakovec (D3) – Prelog – Donja Dubrava – Đelekovec – Koprivnica (D2) D208: GP Trnovec (granica Republike Slovenije) – Nedelišće (D3) D209: GP Mursko Središće (granica Republike Slovenije) – Šenkovec – Čakovec – Nedelišće (D3) D227: granica R. Slovenije – Banfi –Štrigova – Prekopa – Lopatinec – Šenkovec (D209) - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu: Goričan, Trnovec, Mursko Središće - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu: Bukovje, Goričan II, Donja Dubrava (nalazi se u Koprivničko – križevačkoj županiji), Kotoriba Željezničke građevine s pripadajućim građevinama - željeznička pruga za međunarodni promet M501 (Središče ob Dravi) Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur)

Članak 4.

- željeznička pruga za regionalni promet R201 Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec, pruga velike učinkovitosti i velikih brzina - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu: Kotoriba, Čakovec Elektroenergetske građevine - HE ”Čakovec” instalirane snage 80,4 MW - HE ”Dubrava” instalirane snage 80,6 MW - male HE na derivacionim kanalima - dalekovod Žerjavinec – Mađarska 2x400 kV Građevine i rudarski objekti za transport plina i nafte - Jadranski naftovod - otpremni plinovod DN 300/75 ČVOR Međimurje – CPS Molve - magistralni plinovod DN 200/50 ČVOR Međimurje – Lendava - trasa vodova ČVOR Međimurje – CPS Mihovljan - trasa vodova 1 bušotine Vučkovec-1 i Vučkovec-5 - ČVOR Vučkovec - trasa vodova 2 bušotine Vukanovec-1 – ČVOR Vučkovec - trasa vodova 3 ČVOR Vučkovec ČVOR Međimurje - trasa vodova 4 bušotina Zebanec-2 – ČVOR Međimurje - CPS Mihovljan - Čvor Međimurje - Čvor Vučkovec - magistalni plinovod Varaždin II – Šenkovec DN 200/50 - magistalni plinovod Varaždin II – Čakovec DN 200/50 - magistralni plinovod Čakovec – Šenkovec DN 150/50 - magistalni plinovod Šenkovec – Mihovljan DN 150/50 - magistalni plinovod Mihovljan – Mursko Središće DN 150/50 - magistalni plinovod Legrad – Donja Dubrava DN 150/50 - mjerno redukcijske stanice: MRS Kuršanec, MRS Nedelišće, MRS Čakovec, MRS Šenkovec, MRS Mihovljan, MRS Mursko Središće, MRS Donje Međimurje - međučistačka stanica MČS Šenkovec - spojni plinovod za MRS Šenkovec DN 150/50 - mjerno redukcijska stanica MRS Šenkovec Eksploatacijska polja i istražni prostori energetskih mineralnih sirovina i rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije - eksploatacijska polja ugljikovodika Mihovljan, Vučkovec, Vukanovec, Zebanec i Legrad - rudarski objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika povezane s odobrenim istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima - eksploatacijska polja geotermalne vode „Lunjkovec – Kutnjak“ i „Draškovec AATG“ Eksploatacijska polja mineralnih sirovina - eksploatacijska polja šljunka i pijeska Turčišće I, Turčišće II, Turčišće III, Cirkovljan, Ivanovec, Poredje, Kuršanski lug – Poleve, Verk – Zavrtje, Galovo – Totovec, Držimurec – Strelec i Prodi - eksploatacijsko polje gline u Šenkovcu Vodne građevine - vodozahvat za korištenje mineralnih i termalnih voda – Vučkovec - građevina za vodoopskrbu Nedelišće – kapaciteta zahvata 600 l/s Regulacijske i zaštitne vodne građevine - građevine za obranu od poplava na Dravi, a prema Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi Pušćine, Gornji Hrašćan, Trnovec, nasipi akumulacija i brane HE “Čakovec” i “Dubrava”, nasipi dovodnog i odvodnog kanala i nasip Marija na Muri (kod Svete Marije)

Članak 4.

- kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije, brane i kanali) - građevine za obranu od poplava na Muri, a prema Državnom planu obrane od poplava i to: glavni murski nasipi, nasip Kot – Hotiza, nasip Sveti Martin, nasip Križovec i nasip kod Podturna i Lončareva.
Članak 5.
(1) Članak 17. mijenja se i glasi: Planirane građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - dionica državne ceste D20 (Čakovec (D3) – Prelog – Donja Dubrava – Đelekovec –Koprivnica (D2)) – zaobilaznica Preloga i Cirkovljana - dionica državne ceste D3 (GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka - D8) – od Nedelišća do Varaždina Stranica 1972 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. - cesta: Čakovec – Mursko Središće – Slovenija (uključujući obilaznicu Murskog Središća, most na Muri i stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu) Vodne građevine - vodozahvat za korištenje mineralnih i termalnih voda – Draškovec Igralište za golf s pratećim sadržajima - golf igralište uz liječilišno turistički kompleks Draškovec Građevine za transport plina i nafte - magistralni plinovod Sotin – Mursko Središće DN 1200/100 - višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate Elektroenergetske građevine - planirani priključni dalekovod DV 2x400 kV TS Cirkovce – Pinze na DV 2x400 kV TS Heviz – TS Žerjavinec Eksploatacijska polja energetskih mineralnih sirovina i građevine u funkciji eksploatacije - istražni prostor geotermalne vode „Kotoriba“ - istražni prostor ugljikovodika „Drava 2“.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Članak18. mijenja se i glasi: Planirane - moguće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - dionica državne ceste D208 od Graničnog prijelaza Trnovec do Čakovca (uključujući sjevernu zaobilaznicu Nedelišća) - zeleni most na A4, na dionici sjeverno od željezničke pruge - čvor na autocesti Turčišće - čvor Goričan i spoj na prateće uslužne objekte – odmorište “Goričan” - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu Podturen i Kotoriba Željezničke građevine s pripadajućim uređajima - željeznička pruga za međunarodni promet M501 (Središče ob Dravi) Državna granica - Čakovec - Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur), drugi kolosjek - željeznička pruga za regionalni promet R201 Zaprešić – Zabok - Varaždin – Čakovec (pruga velike učinkovitosti i velikih brzina) – drugi kolosjek - granična željeznička postaja Macinec - koridor u istraživanju željezničke pruge Koprivnica – Kotoriba – Državna granica Eksploatacijska polja energetskih mineralnih sirovina - planirano moguće eksploatacijsko polje geotermalnih voda Kotoriba i Merhatovec Eksploatacijska polja mineralnih sirovina - eksploatacijska polja šljunka na prostorima visoke istraženosti nalazišta Držimurec – Turčišće - eksploatacijska polja gline na prostorima visoke istraženosti nalazišta Mihovljan – Krištanovec.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Članak 19. mijenja se i glasi: Postojeće građevine: Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - sve županijske i lokalne ceste - stalni granični prijelazi za pogranični promet: Banfi, Preseka i Sveti Martin na Muri Željezničke građevine s pripadajućim građevinama - željeznička pruga za lokalni promet L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica – (Lendava) Vodne građevine - građevina za vodoopskrbu Prelog, kapaciteta zahvata 300 l/s i izvorište pitke vode Sveta Marija - vodospremnici: Čakovec, Železna Gora, Dragoslavec, Sveti Urban, Lopatinec, Mohokos, Zebanec i Prelog - građevine za korištenje voda – magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice - građevine za zaštitu voda: sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (izvedeni u potpunosti ili većim dijelom): 1. aglomeracija Čakovec 2. aglomeracija Podturen 3. aglomeracija Donji Kraljevec 4. aglomeracija Novo Selo na Dravi - retencije: Globetka, Pribislavec, Šenkovec, Jegerseg, Dragoslavec, Selnica i Vučkovec - mikroakumulacije Balogovec i Vratišinec, - sustav navodnjavanja Kuršanec Građevine za transport plina - lokalni distribucijski plinovod Nedelišće – Gornji Kuršanec - lokalni distribucijski plinovod Nedelišće – Šenkovec - lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava – Prelog - lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava – Kotoriba - lokalni distribucijski plinovod Prelog – Gornji Kuršanec - lokalni distribucijski plinovod Donji Kraljevec – Goričan - lokalni distribucijski plinovod Križopotje – Preseka – Štrigova - lokalni distribucijski plinovod Lopatinec – Štrigova - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće – Peklenica - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće – Sveti Martin na Muri – Štrigova - lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće – Selnica – Zebanec – Lopatinec - lokalni distribucijski plinovod Turčišće – Domašinec – Ferketinec - lokalni distribucijski plinovod Orehovica – Ivanovec - lokalni distribucijski plinovod Orehovica – Mala Subotica - distribucijski glavni gradski prsten grada Čakovca - distribucijski prigradski plinski prsten 5. srpnja 2019.

Članak 7.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1973 - distribucijski prsten Ivanovec – Pribislavec – Belica – Gardinovec – Strelec –Palovec – Štefanec - distribucijski prsten grada Preloga - distribucijski prsten Peklenica – Ferketinec – Sivica – Vratišinec Zrakoplovne građevine - aerodrom “Čakovec” Građevine za gospodarenje otpadom - građevine za gospodarenje otpadom – Totovec, Čakovec, Mursko Središće, Prelog - kazete za azbest Elektroenergetske građevine - DV 110 kV TS Nedeljanec/TS Čakovec – TS Lenti (R. Mađarska) - DV 110 kV TS Ljutomer – TS Lendava.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Članak 20. mijenja se i glasi: Planirane građevine: Centar za gospodarenje otpadom Vodne građevine - građevine za korištenje voda: magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice vodospreme Dekanovec, Kotoriba, Bukovec, Čakovec II, Frkanovec građevine za eksploataciju pitke vode Draškovec - građevine za zaštitu voda: sustavi odvodnje otpadnih voda s pripadajućim građevinama i uređajima, i uređajima za pročišćavanje (planirani ili dijelom započeta realizacija): 1. aglomeracija Donja Dubrava 2. aglomeracija Mursko Središće 3. aglomeracija Podbrest 4. aglomeracija Štrigova - retencije Bratjanec, Krompač, Šantavec, Praporčan I, Praporčan II, Trnava, Vugrišinec - kanalska mreža za odvodnju - sustav navodnjavanja Prelog – Donji Kraljevec - sustav navodnjavanja Belica Elektroenergetske građevine: - izmještanje trase postojećeg DV 110 kV HE Dubrava – TS Prelog.

Članak 9.

Članak 9.
(1) U članku 21. u podstavku 1. alineja 6. se briše.
(2) U istom članku podstavak 3. mijenja se i glasi: Elektroenergetske građevine: - planirani priključni dalekovod DV 2x110 kV TS Čakovec na postojeći DV 110 TS Nedeljanec – TS Lenti (R. Mađarska) - planirani priključni dalekovod DV 2X110 kV planirana TS Mursko Središće na postojeći DV 110 kV TS Nedeljanec/TS Čakovec – TS Lenti (R. Mađarska) - dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV
(3) U podstavku 5., alineja 2. se briše.
(4) U podstavku 5. alineja 3. mijenja se i glasi: - građevine za melioracijsko navodnjavanje.

Članak 10.

Članak 10.
(1) U članku 22. u alineji 1. iza riječi „državnih“ dodaje se riječ „županijskih“.
(2) U istom članku u alineji 2. riječ „brzu“ se briše, a iza riječi „željezničku prugu“ dodaje se tekst „za međunarodni i regionalni promet“.
(3) U istom članku u alineji 5. nakon izraza „eksploatacionih polja“ dodaje se izraz „šljunka i pijeska“.
(4) U istom članku alineja 6. mijenja se i glasi: - za proširenje postojećeg aerodroma potrebno je osigurati površinu širine 300 m i dužine 2000 m u smjeru položaja već postojeće uzletno – sletne staze.

Članak 11.

Članak 11.
(1) U članku 23. alineja 2. mijenja se i glasi: - za planiranu prometnu građevinu Čakovec – Varaždin potrebno je osigurati prostorni koridor prema Kartografskom prikazu broj 1. za dionicu koja prolazi unutar građevinskog područja prostorni koridor između postojećih građevnih pravaca, za dionicu izvan građevnog područja naselja prostorni koridor od 75 m u skladu s posebnim propisima
(2) U istom članku dodaju se alineje 3. i 4. koje glase: - za planiranu prometnu građevinu Čakovec – Mursko Središće – most na Muri, potrebno je osigurati prostorni koridor prema Kartografskom prikazu broj 1. za dionicu koja prolazi unutar građevinskog područja osigurati prostorni koridor između postojećih građevnih pravaca; za dionicu izvan građevnog područja naselja na području ekološke mreže osigurati koridor širine 300 m; za dionicu izvan ekološke mreže na udaljenosti većoj od 50 m od granice ekološke mreže osigurati koridor 300 m ili uz moguća odstupanja najviše 10% njegove širine - za prometne građevine – sjevernu zaobilaznicu Preloga potrebno je osigurati prostorni koridor prema Kartografskom prikazu broj 1. u širini 100 m
(3) U alineji 6. riječi „prema grafičkom prilogu Kartogramu broj 4.1.“ zamjenjuje se riječima „u Kartografskom prikazu broj 2. Infrastrukturni sustavi“
(4) U istom članku dodaje se alineja 7. koja glasi: - građevine i uređaje za izgradnju sustava za navodnjavanje potrebno je planirati izvan prostora potencijalnog za razvoj naselja, izvan prostora mogućih gospodarskih aktivnosti izvan građevinskih područja naselja i izvan područja ekološke mreže - Natura 2000.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Članak 24. mijenja se i glasi: Uvjeti za smještaj planiranih mogućih građevina: - koridor sjeverne zaobilaznice Nedelišća koja se produžuje do graničnog prijelaza Trnovec, utvrđuje se u širini 100 m prema Kartografskom prikazu broj 1. - za prometnu građevinu zapadnu zaobilaznicu Preloga potrebno je osigurati prostorni koridor prema Kartografskom prikazu broj 1. u širini 100 m Stranica 1974 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. - za prometnicu Turčišće – most na Muri potrebno je osigurati prostorni koridor prema Kartografskom prikazu broj 1 u širini 200 m - za planiranu prometnu građevinu Kotoriba – Donji Kraljevec – Goričan potrebno je osigurati prostorni koridor šine 100 m prema grafičkom prikazu - za smještaj planirane moguće građevine granične željezničke postaje Macinec potrebno je dugoročno osigurati prostor uz željezničku prugu unutar zaštitnog koridora širine 100 m i na udaljenosti do 1200 m istočno od postojećeg cestovnog prijelaza županijske ceste - za koridor u istraživanju planirane moguće željezničke pruge Koprivnica – Kotoriba – Državna granica (Murakeresztur) potrebno je osigurati prostorni koridor prema Kartografskom prikazu broj 1. u širini 1000 m prostornog koridora za trasu u istraživanju sa istočne strane područja ekološke mreže HR1000014 Gornji tok Drave i HR5000014 Gornji tok Drave te u rubnom dijelu ekološke mreže u duljini 2000 m od granice ekološke mreže ili uz moguća odstupanja najviše 10% od te širine. - nova eksploatacijska polja šljunka i pijeska moguće je osnivati: na području unutar planom određenog istražnog prostora visoke istraženosti nalazišta Držimurec – Turčišće, prema uvjetima određenim prostornim planom uređenja općine na čijem se teritoriju planira eksploatacija; na lokaciji bivšeg saniranog eksploatacijskog polja Poleve u obuhvatu postojećeg eksploatacijskog polja uz primjenu tehnološkog postupka koji omogućava eksploataciju u dubinu - nova eksploatacijska polja gline moguće je osnivati na području unutar planom određenog istražnog prostora visoke istraženosti nalazišta Mihovljan – Krištanovec, prema uvjetima određenim prostornim planom uređenja općine/grada na čijem se teritoriju planira eksploatacija.

Članak 12.

Potencijalno polje za eksploataciju gline, treba se nalaziti na prostoru složene konfiguracije terena, gdje bi se sanacijom nakon iskopa moglo postići formiranje novog krajolika bliskog okruženju u kojem se nalazi, a ne smije se nalaziti na ravnom terenu gdje bi mogle nastati duboke depresije (jame) kao posljedica eksploatacije - energetske građevine za proizvodnju bioplina i električne energije iz obnovljivih izvora mogu se locirati izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka izvora ili unutar gospodarske zone ovisno o njezinim specifičnostima, a izvan osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta P1, P2 i navodnjavanog poljoprivrednog zemljišta - izgradnjom i puštanjem u rad novih magistralnih plinovoda, koridor s cjevovodom magistralnog plinovoda koji ostaje izvan funkcije, može se staviti u funkciju lokalnog plinskog distribucijskog sustava, ili pak se prostor tog koridora može koristiti za potrebe drugih dijelova infrastrukture.

Članak 13.

Članak 13.
(1) U članku 25. u stavku 1. u alineji 2. riječ poljodjelstvo“ zamjenjuje se riječju „poljoprivreda“.
Članak 14.
(1) U članku 26. dodaje se stavak 2. koji glasi: Na šumskom zemljištu moguće je graditi građevine šumske infrastrukture, građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu, spomenici i spomen obilježja.
Članak 15.
(1) U članku 31. izraz „te stvarati uvjete za farmerski tip poljoprivrednog gospodarstva“ se briše.
Članak 16.
(1) Članak 32. mijenja se i glasi: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo uz koje se veže djelatnost seoskog turizma može se planirati izvan građevinskog područja naselja na građevnoj čestici većoj od 2,0 ha, na području disperzne naseljenosti gdje izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja predstavljaju tradicionalan način izgradnje. Na građevnoj čestici pored sadržaja stambene namjene i namjene poljoprivrednog gospodarstva nalazi se prateća djelatnost seoskog turizma, u vidu smještajnih jedinica unutar iste ili unutar druge prateće građevine.

Članak 17.

Članak 17.
(1) iza članka 32. dodaje se članak 32a. koji glasi: Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje koje se odnose na: - građevine vezane uz djelatnost bilinogojstva, stočarstva i prvog stupnja prerade poljoprivrednih proizvoda a koji su sastavni dio proizvodnih resursa na poljoprivrednom gospodarstvu (zgrade za stoku, pomoćne zgrade, skladišta, građevine za proizvodnju u zaštićenom prostoru, građevine za uzgoj bilja u zaštićenom prostoru – staklenici i plastenici, građevine s opremom za čuvanje, skladištenje, pakiranje i preradu, građevine za prodaju, boravak i usluge) - građevine koje se odnose na dopunske djelatnosti koje se prema posebnom propisu mogu obavljati na poljoprivrednom gospodarstvu (prodaja, kušaona, prezentacija poljoprivrednih proizvoda, turističke i ugostiteljske usluge, proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, zamrzavanje, pakiranje, sušenje, konzerviranje prehrambenih proizvoda iz sirovine vlastite proizvodnje i dr.). Građevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma moraju pored uvjeta propisanih ovim odredbama udovoljiti uvjetima propisanim posebnim propisima za određenu djelatnost i vrstu građevine. Veličina čestice izvan građevinskog područja naselja na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti minimalne površine 0,4 ha, odnosno najmanje 0,3 ha za potrebe rasadnika i uzgoj cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori). Građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira izgradnja tih građevina može biti i manja, a koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,4, izuzetno 0,9 kod izgradnje staklenika i plastenika. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od južne susjedne međe najmanje 3 m.

Članak 17.

Uvjeti uređenja i gradnje za zahvate u prostoru iz prethodnih stavaka određuju se prostornim planovima lokalne razine. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1975
Članak 18.
(1) U članku 33a. u nazivu Tabele br. 3. riječ „brojlera“ zamjenjuje se riječju „peradi“.
(2) U istom članku u tabeli u prvom stupcu riječ „pilići“ se briše.
Članak 19.
(1) Iza članka 33a. dodaju se članci 33b. i 33c. koji glase:
Članak 33b. Za potrebe privremenog skladištenja gnoja za šestomjesečno razdoblje, koji nastaje pri uzgoju stoke, moguća je gradnja gnojnih jama uz građevine za tov kao sastavni dio procesa uzgoja stoke (ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima) izvan građevinskog područja naselja na sljedećim udaljenostima: Tabela br. 4. Smještaj gnojnih jama Gnojna jama Najmanja udaljenost u određena kapacitetom metrima tovilišta od građevinskog do100 UG 100 m područja do 25000 peradi 90 m od AC 50 m od DC 20 m od ŽC i LC od građevinskog 100 – 250 UG 200 m područja >25000 peradi 90 m od AC 50 m od DC 20 m od ŽC i LC 500 m od građevnog područja Više od 250 UG 100 m od DC i AC 50 m od ŽC i LC Više tovilišta, čiji se kapaciteti zbrajaju mogu koristiti jednu gnojnu jamu. Gnojne jame potrebno je izvesti na građevnoj čestici na udaljenosti od susjedne međe za visinu bočne stranice jame i zadovoljiti sve tehničke uvjete propisane posebnim propisima. Propisane udaljenosti gnojnih jama od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije, te na postojeća i planirana izdvojena građevinska područja.

Članak 33c.

Članak 33c. Izvan građevinskog područja naselja mogu se izvoditi stacionarni pčelinjaci kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca 3,0 m od nivoa terena. Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 pčelinjih zajednica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine do 25 m2. Postavljanje i pozicija stacionarnih pčelinjaka i držanje pčela vrši se prema uvjetima propisanim posebnim propisima.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Iza članka 38. dodaje se podnaslov „Turizam“ i članci 38a. i 38b. koji glase: TURIZAM
Članak 38a. Pojedini oblici turističkih sadržaja mogu se planirati u odnosu na građevinsko područje naselja: Seoski turizam - izvan građevinskog područja naselja - unutar građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja naselja Hotel (T1), turističko naselje (T2) - unutar građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja naselja - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja Kamp (T3) - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja - unutar građevinskog područja i izdvojenog građevinskog područja Izletnički turizam (T4) - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja - unutar građevinskog područja i izdvojenog građevinskog područja.

Članak 38b.

Članak 38b. Turistički sadržaji (T1, T2, T3) namijenjeni smještaju posjetitelja mogu se planirati u prostornim planovima lokalne razine i to unutar građevinskog područja naselja ili u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, uz određivanje općih uvjeta uređivanja prostora, a prema Odredbama za provedbu ovog Plana. Seoski turizam može se planirati u prostornim planovima užeg područja unutar građevinskog područja naselja, uz određivanje uvjeta uređenja prostora za tu namjenu. Izvan građevinskog područja seoski turizam može se planirati prema članku 80a. ovih Odredbi, uz uvjet da je na istoj građevnoj čestici osnovano obiteljsko seosko gospodarstvo. Izletnički turizam može se planirati u izdvojenom građevinskom području izvan naselja prema Kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora i uz zone sporta i rekreacije, prema uvjetima određenim u članku 53. i 82a ovih Odredbi. Izletnički turizam je onaj segment turističke djelatnosti koji pruža turističku i ugostiteljsku ponudu bez smještajnih kapaciteta. Osnivanje izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za turističku namjenu nije moguće na prostorima inundacija (osim T4), i šumskog zemljišta (osim T3 i T4), na poljoprivrednim površinama P1, a na prostorima ekološke mreže – Natura 2000 ne smiju značajno smanjiti i trajno zauzeti lokalitete stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste. Izdvojena građevinska područja trebaju biti opremljena javnom prometnom površinom i komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu propisanom Zakonom o prostornom uređenju.

Članak 21.

Članak 21.
(1) U članku 40. stavak 1. mijenja se i glasi: Stranica 1976 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. Eksploatacija šljunka i pijeska E3 vrši se na postojećim eksploatacijskim poljima i to: Turčišće I, Turčišće II, Turčišće III, Cirkovljan, Ivanovec, Poredje, Kuršanski lug – Poleve, Verk – Zavrtje, Galovo – Totovec, Držimurec – Strelec i Prodi.
(2) Stavak 2. se briše.
(3) U stavku 3. izraz „na novim lokalitetima Poleve i Prodi i“ se briše.
(4) U stavku 5. umjesto teksta „a smještaj na“ dodaje se „i“, a riječi „potrebno je izbjegavati“ se brišu.

Članak 22.

Članak 22.
(1) U članku 43. prva alineja mijenja se i glasi: 1. 200 m od građevinskog područja.
Članak 23.
(1) Članak 44. mijenja se i glasi: Istraživanje i eksploatacija energetskih mineralnih sirovina (E1) vrši se i planira unutar odobrenih istražnih prostora, odnosno eksploatacijskih polja ugljikovodika određenih ovim Planom. Eksploatacija geotermalnih voda (E2) vrši se u turističke svrhe na lokalitetu Vučkovec, dok se na lokalitetu Draškovec planira korištenje u više namjena. Istražnim radovima na lokalitetima Merhatovec i Kotoriba utvrđen je veliki potencijal geotermalnih voda koje se mogu koristiti u više namjena. Obuhvat zahvata na kojem se nalazi rudarski zahvat u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika – bušotina za istraživanje i eksploataciju energetskih mineralnih sirovina, može se locirati unutar eksploatacijskog polja, a izvan građevinskog područja naselja i prostora izuzetih od gradnje na udaljenostima najmanje: - 70 m od stambene građevine, zone sporta i rekreacije, turističke zone, groblja, zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra, - 100 m od zaštićenih područja - 50 m od kategoriziranih prometnica - 250 m od vodotoka koji se ulijevaju u rijeku Muru. Obuhvat zahvata u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika može se locirati na način da se maksimalno izbjegava šumsko zemljište, te da se zahvatom izbjegne ili umanji trajno zauzeće ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže - Natura 2000, a ne smije se nalaziti unutar evidentiranih i zaštićenih arheoloških zona.

Članak 23.

Rudarski zahvat u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije geotermalne vode može se odobriti uz ograničenja navedenih u 2. i 3. stavku ovog članka, a iznimno se može odobriti unutar građevinskog područja naselja ili izdvojenog građevinskog područja van naselja, ukoliko je eksploatacija geotermalne vode u funkciji zone u kojoj se nalazi. Buka koja se može javiti u okruženju stambenih i radnih građevina u postupku eksploatacije, ne smije prelaziti granične vrijednosti propisane posebnim zakonom. Istražni radovi i aktivnosti kojima je cilj utvrditi stanje rezervi ugljikovodika i geotermalnih voda mogu se vršiti unutar obuhvata zona određenih za vršenje istražnih radova.

Članak 24.

Članak 24.
(1) U članku 45. na kraju stavka 3. riječi „te PPUO/G i UPU” se brišu.
Članak 25.
(1) Članak 47. mijenja se i glasi: U regionalnom središtu – gradu Čakovcu i manjim regionalnim središtima – gradovima Mursko Središće i Prelog potrebno je u prostornim planovima lokalne razine planirati i osigurati prostore za institucije županijskog, odnosno regionalnog značaja a koji bi mogli biti namijenjeni području koje nadilazi administrativne granice i pripadajuće gravitaciono područje tih središta. U cilju dugoročnog sagledavanja poznatih potreba i tek moguće pretpostavljenih sadržaja društvene infrastrukture regionalnog značaja (upravne, kulturne, obrazovne, socijalne funkcije) potrebno je rezervirati prostore za nove ili za poboljšanje funkcioniranja postojećih javnih funkcija i to u zonama središnjih funkcija u gradovima na neizgrađenim površinama i u urbano nedovršenim prostorima, prije svega u gradu Čakovcu – regionalnom središtu, kao najviše pozicioniranom naselju sa središnjim funkcijama u Županiji te u preostala dva manja regionalna središta. U PPUO/G i drugim planovima lokalne razine potrebno je osigurati prostore za smještaj onih sadržaja društvenih djelatnosti koje nedostaju u naseljima, vodeći računa o ulozi i značaju pojedinog sadržaja u prostoru naselja. Sadržaje društvene infrastrukture prvenstveno treba locirati u naselja koja imaju značajnu poziciju u hijerarhiji naselja sa središnjim funkcijama, osim kada se radi o specifičnim sadržajima koji zahtijevaju posebne prostorne uvjete (potrebne velike površine, vodene površine za sportske sadržaje i poligone i slično).

Članak 26.

Članak 26.
(1) U članku 48. dodaju se stavci 3. i 4.koji glase: Građevne čestice koje pripadaju školskim ustanovama ne mogu se cijepati niti odvajati od građevine škole, a ukoliko se funkcija školske ustanove ukida u naselju, građevina bivše škole može se prenamijeniti samo u javnu namjenu. Građevne čestice koje pripadaju školskim ustanovama mogu se uz suglasnost osnivača, cijepati i odvajati od građevine škole samo u iznimnim slučajevima kada je to dio građevne čestice već u službi javne namjene.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Članak 51. se briše.
Članak 28.
(1) U članku 52., u stavku 2. iza izraza “12,0 m” dodaju se riječi “(izuzev Čakovca)”.
(2) Dodaje se stavak 3. koji glasi: Iznimno, ukoliko na čestici ne postoje mogućnost dogradnje za proširenje potrebnih novih školskih sadržaja, moguće je povećati etažnost građevine škole, vodeći računa o okolnoj izgradnji i međusobnoj udaljenosti građevina.
Članak 29.
(1) Iza članka 52. dodaje se članak 52a. koji glasi: U cilju osiguranja minimalnih standarda za osiguranjem prostora za funkcioniranje građevina društvene infrastrukture, čestica na kojoj je smještena građevina društvene infrastrukture kao što je dječji vrtić, ustanove za smještaj starih i nepokretnih osoba, osoba s posebnim potrebama, potrebno je osigurati da najmanje 30% površine čestice bude hortikulturno opremljeno, ne računajući ozelenjene parkirališne i manipulativne površine. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1977

Članak 30.

Članak 30.
(1) U članku 53. izraz “izvan građevinskog područja naselja” zamjenjuje se izrazom “u izdvojenom građevinskom području izvan naselja”.
Članak 31.
(1) U članku 54. dodaje se stavak 2. koji glasi: Neizgrađeno građevinsko područje – prostor za razvoj može biti uređeno i neuređeno građevinsko područje. Osnovni uvjet da građevinsko područje naselja bude uređeno je mogućnost priključka građevinskih čestica na izvedenu infrastrukturu minimalnog opsega. Uređeno i neuređeno građevinsko područje naselja detaljno se određuje prostornim planovima uređenja općina i gradova.

Članak 32.

Članak 32.
(1) U članku 55., podstavku a) alineja 16. mijenja se i glasi: - utvrđeni lokaliteti stanišnih tipova i značajnih vrsta unutar ekološke mreže – „Natura 2000“
(2) U istom članku u podstavku c), u alineji 3. riječi “najviše bonitetne klase” zamjenjuju se riječima “osobito vrijednog obradivog P1, vrijedno obradivog P2”.
Članak 33.
(1) U članku 57. izrazi „uređenja općina/gradova, urbanistički planovi i detaljni planovi“ mijenjaju se izrazom „lokalne razine“.
Članak 34.
(1) Iza članka 58. dodaje se članak 58a. koji glasi:

Članak 58a.

Članak 58a. U prostornim planovima lokalne razine, pri planiranju prostora za razvoj mješovite, pretežito stambene namjene, najmanje 5% planiranih površina mora biti namijenjeno javno zelenim površinama javne namjene, ne uključujući zeleni koridor prometnih površina. Zelene površine potrebno je oblikovati na način da je najmanje 1/3 površine pokrivena visokim zelenilom. U prostornim planovima užih područja, obuhvata 5 ha i više, mješovite, pretežito stambene namjene potrebno je planirati i sadržaje središnjih funkcija naselja, čija vrsta i karakter ovise o tipu naselja, o sadržajima središnjih funkcija koji nedostaju naselju, a mogu biti prilagođeni potrebama dijela naselja ili šireg okruženja planiranog prostora za razvoj.