GLASNIK

Arhiva › 2019. › SGMŽ 7

SGMŽMeđimurska županija · 5. srpnja 2019. · KLASA 350-02/18-04/3 · URBROJ 531-05-18-6

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana Međimurske županije

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1983

Članak 81.

Članak 81.
(1) Iza članka 127d. dodaju se članci 127e., 127f., 127g., 127h. i 127i. koji glase:
Članak 127e. Prije planiranja trase ceste potrebno je istražiti na području koridora: - rasprostranjenost stanišnih tipova 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion, 6510 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli i 91E0 Aluvijalne šume (Alno – Padion, Alnion incanae, Salicion albae); - rasprostranjenost riba ciljeva očuvanja ekološke mreže HR2000364 Mura (vijun (Cobitis elongatoides), piškur (Misgurnus fossilis), Keslerova krkuša (Romanogobio kesslerii), tankorepa krkuša (Romanogobio uranoscopus), bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi), crnka (Umbra krameri) i mali vretenac (Zingel streber), a istraživanja je potrebno obaviti na način da se utvrdi značaj pješčanog spruda na području rijeke Mure; - način korištenja prostora ciljeva očuvanja šišmiša širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii); - način korištenja prostora (područje hranjenje, nastambe i sl.) ciljeva očuvanja dabar (Castor fiber) i vidra (Lutra lutra) u širem području koridora; Stranica 1984 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. - rasprostranjenost ciljeva očuvanja vezanih za vodena staništa: crveni mukač (Bombina bombina), barska kornjača (Emys orbicularis), istočna vodendjevojčica (Coenagrion ornatum), rogati regoč (Ophiogomphus cecilia) i Anisus vorticulus.

Članak 127e.

U skladu s rezultatima istraživanja prilikom projektiranja trase treba nastojati da se izbjegne trajno zauzeće ciljnih stanišnih tipova 91E0 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) te vodenih i obalnih staništa važnih za ciljne vrste područja HR2000364 Mura. Na temelju rezultata istraživanja potrebno je odabrati varijantu trase za planiranu cestu koja izbjegava negativne utjecaje na ciljeve očuvanja ekološke mreže. U skladu s rezultatima istraživanja prilikom projektiranja treba voditi računa da se odabere trasa koja izbjegava moguće značajne utjecaje na pješćani sprud na području rijeke Mure.

Članak 127f.

Članak 127f. Prije planiranja trase željezničke pruge istražiti na području koridora za istraživanje: - rasprostranjenost stanišnih tipova 3130 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea, 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion, 3230 Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica, 3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p., 6510 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), 9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli, 91E0 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) i 91F0 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia; - rasprostranjenost riba ciljeva očuvanja ekološke mreže HR5000014 Gornji tok Drave (Balonijev balavac (Gymnocephalus baloni), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetzer), bolen (Aspius aspius), piškur (Misgurnus fossilis), sabljarka (Pelecus cultratus), gavčica (Rhodeus amarus), bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykovi), plotica (Rutilus virgo), zlatni vijun (Sabanejewia balcanica), crnka (Umbra krameri), mali vretenac (Zingel streber), veliki vretenac (Zingel zingel); - način korištenja prostora ciljeva očuvanja šišmiša širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii); - način korištenja prostora (područje hranjenje, nastambe i sl.) ciljeva očuvanja dabar (Castor fiber) i vidra (Lutra lutra) u širem području koridora;

Članak 127f.

- istražiti na području koridora za istraživanje rasprostranjenost ciljeva očuvanja vezanih za vodena staništa: crveni mukač (Bombina bombina), barska kornjača (Emys orbicularis), veliki dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus), istočna vodendjevojčica (Coenagrion ornatum), rogati regoč (Ophiogomphus cecilia) i veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis); - rasprostranjenost kultiviranih površina koje su cilj očuvanja za pojedine ptičje vrste područja HR1000014 Gornji tok Drave: malog sokola (Falco columbarius), pjegave grmuše (Sylvia nisoria) i rode (Ciconia ciconia). Na temelju rezultata istraživanja potrebno je odabrati varijantu trase pruge koja neće imati značajne utjecaje na ciljeve očuvanja ekološke mreže.

Članak 127g.

Članak 127g. Prije projektiranja magistralnih plinovoda (npr. u fazi studije izvodljivosti) potrebno je obaviti istraživanje ciljnih stanišnih tipova i vrsta na području zahvata te odrediti mjere ublažavanja s ciljem njihove zaštite tijekom projektiranja zahvata. Prilikom projektiranja trase treba nastojati izbjeći trajno zauzeće ciljnog stanišnog tipa područja HR2000364 Mura i HR5000014 Gornji tok Drave: 91E0 Aluvijalne šume (Alno Padion, Alnion incanae, Salicion albae). Planirati željezničku prugu Koprivnica – Kotoriba – državna granica, magistralni plinovod Sotin – MRS Mursko Središće DN 1200/100 i međunarodni produktovod za naftne derivate tako da zahvati budu na najmanjoj mogućoj međusobnoj udaljenosti.

Članak 127h.

Članak 127h. Izbjegavati organizaciju građevina za eksploataciju polja bliže od 250 m od vodotoka koji se ulijevaju u rijeku Muru.
Članak 127i. Potrebno je ograničiti crpljenje podzemne vode koje bi moglo ugroziti ciljne stanišne tipove i vrste ekološke mreže, poduzeti mjere zaštite od onečišćenja voda pri planiranju i izvođenju zahvata unutar zona zaštite te izbjegavati rizične zahvate na području ciljnih stanišnih tipova i staništa značajna za ciljne vrste. Mjere zaštite moguće je propisati na razini pojedinih budućih zahvata unutar zona.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Članak 129. mijenja se i glasi: Svi zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocijeni prihvatljivosti na ekološku mrežu.
Članak 83.
(1) U članku 132., u stavku 2. riječi „zaštićenom krajoliku” zamjenjuje se riječima “značajnom krajobrazu”.
(2) U stavku 3. tekst “točkastih lokaliteta ekološke mreže (izvan staništa ugroženih divljih svojti)” zamjenjuje se tekstom “prostora utvrđenh lokaliteta stanišnih tipova i staništa značajnih za ciljne vrste unutar ekološke mreže – Natura 2000“.

Članak 84.

Članak 84.
(1) U članku 135. u alineji 5. iza znaka „R5“ dodaje se znak „R7“.
(2) Dodaje se alineja 6. koja glasi: - rasprostranjenost osvjetljenje javnom rasvjetom potrebno je ograničavati samo na prostor uz građevine, a intenzitet prilagoditi da ne uzrokuje svjetlosna onečišćenja. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1985
Članak 85.
(1) U članku 139. u alineji 1. riječi „zaštićenom krajoliku” zamjenjuje se riječima “Značajnom krajobrazu rijeke Mure i Regionalnom parku Mura – Drava”.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Članak 141. mijenja se i glasi: Unutar predloženog obuhvata planirane park šume, na prostoru livade koja sa šumom čini krajobraznu cjelinu, moguće je planirati zonu sporta i rekreacije s turističkim sadržajima (T1, T3) prihvatljivih sadržaja i aktivnosti vezanih uz park šumu i male akumulacije na zapadnom rubu šume. Sportsko rekreacijski sadržaji trebaju se prilagoditi mogućnostima prostora, a veličinom izgrađenih građevina ne smiju se bitno mijenjati krajobrazne osobitosti prostora. Turistički sadržaj – hotel manjeg smještajnog kapaciteta moguć je uz uvjet da gabaritima građevine i sa sportskim sadržajima ne narušava krajobraznu cjelinu. Najviša dozvoljena visina izgradnje može iznositi P+2. Organizaciju prostora, broj i veličinu sadržaja potrebno je odrediti provedbenim planom, u kojem je osobitu pažnju potrebno posvetiti očuvanju cjelokupne šumske vegetacije. Prostor namijenjen izgradnji potrebno je priključiti na komunalnu infrastrukturu naselja Mačkovec, a obavezni je prikjučak na izvedeni sustav otpadnih voda u naselju.

Članak 87.

Članak 87.
(1) U članku 144. u stavku 2. tekst „Uprave za zaštitu kulturne baštine” zamjenjuje se tekstom “nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara”.
Članak 88.
(1) U članku 144a. u stavku 1. iza izraza u zagradi „otvaranje novih“ dodaju se riječi „i proširenje postojećih“.
(2) U istom članku dodaje se stavak 4. koji glasi: Ukoliko se pri izvođenju svih zahvata u prostoru naiđe na arheološka nalazišta, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležno tijelo za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 89.

Članak 89.
(1) Članak 149. se briše.
Članak 90.
(1) Članak 150. mijenja se i glasi: U postupku gospodarenja otpadom Županija je obvezna postupiti prema obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, osnivanjem centra za gospodarenje otpadom (CGO) u kojem se mogu vršiti aktivnosti vezane uz sakupljanje i obradu komunalnog otpada, koje se može sastojati od: - centra za ponovnu uporabu - reciklažnog dvorišta - reciklažnog dvorišta za građevinski otpad - postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) - postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada - postrojenja/opreme za mehaničku obradu neiskoristivog krupnog (glomaznog) otpada - postrojenja za mehaničko biološku obradu miješanog komunalnog otpada - odlagališne plohe za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest i - odlagališne plohe za odlaganje prethodno obrađenog neopasnog otpada. Gospodarenje otpadom Međimurske županije planira se vršiti u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ koji se planira na prostoru Koprivničko – križevačke županije. Sastavni dio regionalnog centra bit će građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište) s lokacijom u Totovcu. Na spomenutoj lokaciji moguće je planirati: - reciklažni centar - sortirnice - postrojenja za biološku (aerobnu i anaerobnu) obradu otpada - građevine za obradu opasnog i neopasnog otpada, osim onih od državnog značaja - odlagalište neopasnog otpada uključujući i odlagalište s kazetom za zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest.

Članak 90.

Ukoliko regionalni centar za gospodarenje otpadom neće biti u funkciji, Županija planira centar za gospodarenje otpadom koji se određuje na jednoj od dviju potencijalnih lokacija: - Totovec - Pustošija. Konačna lokacija odabrat će se nakon obavljenih istražnih radova i provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, na osnovu važeće i prihvaćene Geološke i hidrogeološke studije Međimurja, te na osnovu kriterija i smjernica propisanih ovim Planom. Mogući centar za gospodarenje otpadom sadržavat će građevine vezane uz aktivnosti gospodarenja otpadom navedene u stavku 1. ovog članka. JLS može na svom području planirati građevine za gospodarenje otpada lokalnog značaja koja nije odlagalište, CGO, spalionica.

Članak 91.

Članak 91.
(1) U članku 151. riječi „i zbrinjavanja komunalnog“ i „tehnološkog“ se brišu.
Članak 92.
(1) Članak 152. mijenja se i glasi: Temeljem posebnih propisa i drugih potrebnih važećih dokumenata, jedinice lokalne samouprave mogu samostalno ili međusobnim udruživanjem planirati građevinu za gospodarenje otpadom, a koja nije odlagalište, centar za gospodarenje otpadom i spalionica. Općine i gradovi, samostalno ili više njih zajedno, dužni su osigurati provedbu mjera u gospodarenju otpadom, utvrđenih u njihovim planovima gospodarenja otpadom.

Članak 93.

Članak 93.
(1) Članak 153. se briše. Stranica 1986 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019.
Članak 94.
(1) U članku 154. u stavku 1. iza riječi „odlagališta“ dodaje se tekst „neopasnog otpada uključujući i kazete za azbest, u sastavu građevine za gospodarenje otpadom na regionalnoj razini (CGO)“.
(2) U istom članku dodaje se stavak 2. koji glasi: Odlagalište otpada mora se projektirati i izvesti poštujući posebne propise i odredbe ovog Plana.
Članak 95.
(1) Članak 155. se briše.

Članak 96.

Članak 96.
(1) Članak 156. mijenja se i glasi: Gospodarenje posebnim kategorijama otpada vršit će se prema posebnim propisima, u građevinama smještenim unutar radnih zona, prema uvjetima koje određuju prostorni planovi jedinica lokalne samouprave. Izuzetak su one kategorije posebnog otpada za koje posebni propisi određuju specifične uvjete obrade i zbrinjavanja. Posebne kategorije otpada na području jedinica lokalne samouprave privremeno se skupljaju i skladište unutar reciklažnih dvorišta, osim onih za koje posebni propisi određuju poseban, izdvojeni način obrade i zbrinjavanja. Lokacija reciklažnih dvorišta određuje se prostornim planovima uređenja općina/gradova unutar radnih zona, na samostalnim građevnim česticama opremljenim komunalnom infrastrukturom. Članak. 97.
(1) Dodaje se članak 157a. koji glasi:

Članak 157a.

Članak 157a. Azbest kao kategorija posebnog otpada mora se zbrinjavati u kazetama, za tu namjenu planiranoj i izgrađenoj građevini. Građevina treba biti izgrađena prema uvjetima propisanim posebnim propisima.
Članak 98.
(1) Članak 158. mijenja se i glasi: Gospodarenje otpadom mora se obavljati na način da se spriječe negativni utjecaji na okoliš, posebno na zdravlje ljudi, te da se primjenom mjera propisanih posebnim propisima spriječe pojave i rizici od opasnih pojava koje bi mogle imati negativne utjecaje na sve sastavnice okoliša.

Članak 99.

Članak 99.
(1) Članci 159., 160., 161., 162., 163. i 164. se brišu.
Članak 100.
(1) Članak 165. mijenja se i glasi: Nakon prestanka postupka odlaganja na lokaciji odlagališta Totovec, prostor odlagališta potrebno je zatvoriti u skladu s posebnim propisima.
Članak 101.
(1) Članci 166 i 167. se brišu.
Članak 102.
(1) Članak 168. mijenja se i glasi: Reciklažno dvorište građevinskog otpada moguće je locirati izvan građevinskog područja naselja na udaljenosti najmanje 200 m od građevinskog područja mješovite, pretežito stambene i turističke namjene, te zona sporta i rekreacije. Reciklažno dvorište može se locirati i unutar gospodarske zone ukoliko se u njoj nalaze ili se planiraju srodne djelatnosti (djelatnosti koje proizvode buku, prašinu i sl.), uz uvjet da je reciklažno dvorište udaljeno od stambene i turističke građevine, te građevine društvene infrastrukture najmanje 200 m.

Članak 103.

Članak 103.
(1) U članku 169. stavak 1. mijenja se i glasi: Jedinice lokalne samouprave dužne su sanirati sve lokacije odbačenog otpada na prostoru Županije i pratiti stanje okoliša, s ciljem krajnje zaštite podzemnih voda.
(2) U stavku 2. riječi „odlagališta komunalnog otpada” zamjenjuju se riječju “lokacija”.
(3) U stavku 3. broj „213.“ zamjenjuje se brojem „214.“
Članak 104.
(1) Članak 174. se briše. Članak. 105.
(1) U članku 175. stavak 2. i 3. zamjenjuju se stavkom koji glasi: Prioritet u realizaciji trebaju imati ona naselja koja se nalaze u zoni zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija. Otpadne vode obavezno treba pročistiti preko uređaja za pročišćavanje.

Članak 106.

Članak 106.
(1) Iza članka 175. dodaju se članci 175a., 175b. i 175c. koji glase:
Članak 175a. Prije projektiranja trase prometne građevine Čakovec – Mursko Središće – most na Muri potrebno je analizirati neposredne utjecaje izgradnje mosta kako bi se izbjegli negativni utjecaji na hidromorfologiju i ukupno stanje rijeke Mure.
Članak 175b. Prije projektiranja trase planirane pruge Koprivnica – Kotoriba – Murakeresztur potrebno je analizirati neposredne utjecaje zahvata na mjestima gdje pruga presjeca vodotoke, kao i na području opasnosti od poplava, te na mjestima gdje se pokaže potreba uvesti sustav kontroliranog sakupljanja oborinskih voda s pruge.

Članak 175c.

Članak 175c. Na projektnoj razini potrebno je odrediti mjere za očuvanje trenutnog ekološkog i kemijskog stanja vodotoka na kojima se vršiprekapanje,teihdovestiustanje(posebicehidromorgološko) kakvo je bilo prije početka radova. Prostor gradilišta smjestiti van poplavnih područja, a izgradnju planirati u vrijeme povoljnih hidroloških prilika. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1987
Članak 107.
(1) U članku 176. u stavku 1. broj „7/08“ zamjenjuje se brojem „8/14“.
(2) U istom članku stavak 2. se briše.

Članak 108.

Članak 108.
(1) U članku 178. tekst „predviđene za ispuštanje u vodotoke II kategorije” zamjenjuje se tekstom “dopuštenih graničnih vrijednosti otpadnih tvari propisanih posebnim propisima“.
Članak 109.
(1) U članku 179. stavak 2. se briše.
Članak 110.
(1) U članku 180. izraz „recipient“ se zamjenjuje riječju „prijamnik“, a tekst „II kategorije” zamjenjuje se tekstom “dopuštenih graničnih vrijednosti otpadnih tvari propisanih posebnim propisima“.
Članak 111.
(1) U članku 185. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase: Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište izvan granica građevinskog područja ne može se planirati u nepoljoprivredne svrhe. Izuzetno je to dopušteno ukoliko nema manje vrijednog poljoprivrednog zemljišta u blizini (što ne uključuje igrališta za golf), ukoliko se planirani zahvat odnosi na građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji i poljoprivrednoj djelatnosti, te ukoliko se planira zahvat u funkciji javne i komunalne infrastrukture. Za primjenu odredbe iz prethodnog stavka temeljene na posebnom propisu, na lokalnoj razini potrebno je točno utvrditi vrijednosti poljoprivrednog zemljišta. Zbog prikaza u velikom mjerilu na Kartografskom prikazu broj 1., oznake vrijednosti zemljištana su usmjeravajuće ali ne i obvezujuće.

Članak 112.

Članak 112.
(1) U članku 187. u stavku 1. riječi „odlagališta otpada (smetlišta)” i “deponija otpada” zamjenjuju se riječima “lokacija odbačenog otpada”.
(2) U istom stavku tekst „i premještanje otpada na legalno uređeno odlagalište” zamjenjuje se tekstom “a sanaciju izvesti u skladu s posebnim propisima”.
(3) U stavku 2. tekst “i poštivanja Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 107/95)” zamjenjuje se tekstom “a u skladu s postupanjem prema posebnim propisima,”.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Iza članka 187. dodaje se članak 187a. koji glasi:
Članak 187a. Na prostorima gdje su utvrđena i na prostorima za koja se pretpostavlja pojava mogućih klizišta (Gornje Međimurje) nije moguće izvođenje zahvata u prostoru, ni vršenje zemljanih iskopa i zemljanih radova na većim površinama. Na tim prostorima narušene stabilnosti tla potrebno je čuvati postojeću visoku vegetaciju i saditi novu gdje je to moguće.
Članak 114.
(1) U članku 188. dodaje se stavak 2. koji glasi: Najveći izvor onečišćenja zraka predstavlja promet stoga je potrebno provesti mjere za sprečavanje ukupnih emisija prometa a to su: - racionalizacija i modernizacija prometne strukture, uvođenje automatiziranog sustava upravljanja prometom, odnosno informacijskog sustava za nadzor i usmjeravanje prometa - poticanje korištenja svih oblika javnog prijevoza, autobusnog i željezničkog, osiguravanjem dovoljnog broja linija, umjeravanjem i harmonizacijom njihovih voznih redova, osiguranjem parkirališnog prostora na postajama i glavnim terminalima u rubnim područjima - zamjena vozila s pogonom na naftna goriva vozilima na prirodni plin, biodizel i električnim vozilima u javnom prijevozu - razvoj mreže biciklističkih staza i promociju korištenja biciklističkog servisa.

Članak 115.

Članak 115.
(1) U članku 189. stavak 1. se briše. Članak. 116.
(1) Članci 190. i 191. se brišu.
Članak 117.
(1) U članku 194. dodaje se stavak 3. koji glasi: U skladu s obavezama propisanim posebnim propisima, za prostor Županije potrebno je izraditi kartu buke, te utvrditi prostore ugrožene bukom.
Članak 118.
(1) U članku 196. tekst „ocjene prihvatljivosti za prirodu“ zamjenjuje se tekstom „prema posebnom propisu“.
Članak 119.
(1) U članku 196a., u stavku 2. iza riječi „trase autoceste“ dodaje se tekst „na dionici autoceste sjeverno od željezničke pruge”.
(2) U istom članku dodaje se stavak 3. koji glasi: Zeleni mostovi trebaju se izvesti u nasipu širine utvrđene u pratećoj studiji – stručnoj dokumentaciji, simulirajući okolni krajobraz u karakterističnim elementima – formiranjem mozaične strukture livada, šumaraka i šumske vegetacije.

Članak 120.

Članak 120.
(1) Članak 197. mijenja se i glasi: Prilikom projektiranja retencija potrebno je voditi računa da se predloženim rješenjem smanji udio površine na rijetkim i ugroženim staništima, odnosno očuvaju šumska staništa. Prilikom planiranja tehničkog rješenja brane retencije očuvati kontinuiranosti vodenih staništa odnosno planirati retenciju na način da se omoguće uzvodne migracije faune, ukoliko se ne može isključiti da se događaju. Prilikom planiranja izmicanja nasipa, retencija i mikro – akumulacija izbjegavati zauzeće, šumskih, rijetkih i ugroženih staništa, odnosno očuvati šumska staništa. Stranica 1988 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019.

Članak 121.

Članak 121.
(1) Iza članka 197. dodaju se članci 197a. 197b. i 197c. koji glase:
Članak 197a. Pri izradi projektne dokumentacije, trasu prometne građevine Čakovec – Mursko Središće – most na Muri položiti rubnim dijelovima planiranog koridora i šumskog staništa (na istočnom dijelu trase) da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne stvaranje novih prosjeka te približiti jugoistočni dio predložene trase uz postojeći vodotok na šumskom području unutar planskog koridora postojećem vodotoku da ne nastane uski pojas šume između vodotoka i prometnice.

Članak 197b.

Članak 197b. U sklopu glavnog projekta željezničke pruge izraditi projekt krajobraznog uređenja kojim će eventualni utjecaji na krajobrazne kvalitete biti prepoznati i ublaženi.
Članak 197c. Na projektnoj razini, prilikom određivanja konačne trase priključnog dalekovoda DV 2x400 kV TS Cirkovce na DV 2x400 kV TS Heviz – TS Žerjavinec, u što većoj mjeri približi trasu dalekovoda postojećim prosječenim koridorima dalekovoda (110 kV) južno i sjeverno od zahvata (a imajući u vidu zaštitne koridore izgrađenih i planiranih dalekovoda).

Članak 122.

Članak 122.
(1) Članak 203. mijenja se i glasi: Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa potrebno je provoditi prema dokumentu – „Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za Međimursku županiju“. U postupku planiranja zahvata u prostoru potrebno je primjenjivati posebne propise kojima se određuju uvjeti za sigurnost građana i radnih zona.
Članak 123.
(1) Članak 210. se briše.

Članak 124.

Članak 124.
(1) Iza članka 211. dodaje se podnaslov „UVJETI PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU DRŽAVNOG ZNAČAJA“ te članci 211a., 211b. i 211c. koji glase: UVJETI PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU DRŽAVNOG ZNAČAJA
Članak 211a. Planom se utvrđuju uvjeti provedbe i lokacijski uvjeti za neposrednu provedbu za zahvate od državnog značaja za pet eksploatacijskih polja ugljikovodika od kojih se Vučkovec (maksimalne veličine 1592 ha), Vukanovec (maksimalne veličine 1132 ha), Zebanec (maksimalne veličine 1992 ha) i Mihovljan (maksimalne veličine 1266 ha) u cijelosti nalaze unutar obuhvata ovog Plana, dok se eksploatacijsko polje ugljikovodika Legrad (maksimalne veličine 1789 ha) samo dijelomično nalazi unutar obuhvata ovog Plana. Neposrednom provedbom ovog Plana unutar prikazanih granica eksploatacijskih polja ugljikovodika na Kartografskom prikazu broj 3.2. „Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora“ mogu se izdavati akti za provedbu, odnosno utvrditi eksploatacijsko polje ugljikovodika i graditi samo građevine, rudarski objekti i postrojenja, te izvoditi samo zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a koji su u funkciji rudarskih radova istraživanja i eksploatacije, skladištenja ugljikovodika i trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama, uključivo sve potrebne infrastrukturne, pomoćne i prateće građevine. U svrhu provođenja navedenih zahvata u prostoru iz prethodnog stavka potrebno je odrediti obuhvat zahvata na katastarskim česticama koje imaju priključak na javnu prometnu površinu i prema potrebi na javnu komunalnu infrastrukturu u minimalnom opsegu. Smještaj građevina i uređaja određuje se prema propisanim uvjetima u članku 44. Odredbi za provedbu ovog Plana i u skladu s posebnim propisima.

Članak 211a.

Sve površine neophodne za gradnju, održavanje i funkcioniranje rudarskih objekata i postrojenja potrebno je osigurati unutar obuhvata zahvata čija se veličina utvrđuje temeljem idejnog projekta. Spojni transportni cjevovodi između eksploatacijskih polja u stavku 1. ovog članka koji se vode izvan obuhvata eksploatacijskih polja, mogu se provoditi neposrednom primjenom ovog Plana, a prema uvjetima iz članka 111a. ovih Odredbi. Za utvrđivanje uvjeta za provedbu zahvata iz stavka 2. ovog članka nisu potrebne izmjene i dopune prostornih planova općina/gradova na čijem se teritoriju eksploatacijska polja nalaze.

Ostali akti u ovom izdanju (122)