Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina

30. Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18 i 115/18), članka 4. stavka 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (Narodne novine broj 22/19) i članka 31. Statuta Općine Domašinec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 03/13, 02/18), Općinsko vijeće Općine Domašinec na 15. sjednici održanoj 28.06.2019. godine, donijelo je ODLUKU o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu poljoprivrednom zemljištu i onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine Domašinec.
Članak 2. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje. II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.

Članak 3. U cilju održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i sprečavanje nastajanja štete na istom propisuju se sljedeće agrotehničke mjere: 1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta, 2. sprečavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, 3. suzbijanje biljnih bolesti i štetočina, 4. korištenje i uništavanje biljnih ostataka, 5. održavanje organske tvari u tlu, 6. održavanje povoljne tvari u tlu, 7. zaštita od erozije. 1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta

Članak 4.

Članak 4. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: Stranica 2094 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. - redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta, - održavanje i poboljšanje plodnosti tla, - održivo gospodarenje trajnim pašnjacima, - održavanje voćnjaka i vinograda u dobrom stanju. 2. Sprečavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 5.

Članak 5. U cilju sprečavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem vlasnici, posjednici ili ovlaštenici su dužni primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada i to naročito sljedeće mjere: - redovito okopavati i kositi travu i korov, te krčiti višegodišnje raslinje, - spaljivanjem uništavati korov i višegodišnje raslinje u skladu s odredbama ove Odluke koje se odnose na zaštitu od požara, - u neposrednoj blizini međa kositi travu i korov kako ne bi došlo do ometanja i zasjenjivanja susjednih kultura. Vlasnici, ovlaštenici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, u više navrata, sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova) redovito uklanjati i suzbijati ambroziju sljedećim mjerama: - agrotehničkim: pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine; - mehaničkim: međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka; - kemijskim: uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo. Kod sprečavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, biotehničke i biološke mjere zaštite a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnim ekotoksikološkim svojstvima.

Članak 5.

3. Suzbijanje biljnih bolesti i štetočina
Članak 6. Vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta su dužni provoditi postupak za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina sukladno mjerama propisanim posebnim propisima za zaštitu bilja i posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. Nakon provedenog postupka iz stavka 1. ovog članka vlasnici su dužni ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja odlagati sukladno uputama proizvođača koje su priložene uz ta sredstva, te u skladu sa posebnim zakonima, odlukama i propisima. 4. Gospodarenje biljnim ostacima

Članak 7.

Članak 7. Vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta su dužni sa zemljišta ukloniti sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetočina u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi.
Članak 8. Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju: - primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla, - primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla, - obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima, - obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl. Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika. Uništavanje biljnih ostataka paljenjem poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima i ovoj Odluci. 5. Održavanje razine organske tvari u tlu

Članak 9.

Članak 9. Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalnog trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke. Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlo primjenom konvencionalne ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti organskim gnojem. 6. Održavanje strukture tla
Članak 10. Korištenje mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu mora biti primjereno stanju i svojstvima zemljišta tako da se u uvjetima mokrog i vodom natopljenog zemljišta preporučuje izbjegavanje obrade i provoza mehanizacije osim obavljanje žetve i berbe. 7. Zaštita od erozije

Članak 11.

Članak 11. U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije određuju se sljedeće mjere: 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2095 - zabrana sječe dugogodišnjih nasada podignutih radi zaštite tla od erozije vodom, osim sječe iz agrotehničkih razloga, - zabrana preoravanja livada i pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama, - zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja na poljoprivrednom zemljištu, osim u slučaju prenamjene poljoprivrednog zemljišta, - zabrana uzgoja jednogodišnjih kultura, odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura, - zatravljivanje i sadnja voćaka na strmim terenima. III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 12.

Članak 12. Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih površina propisuju se: 1. održavanje živica i međa, 2. održavanje poljskih putova, 3. uređivanje i održavanje kanala, 4. sprečavanje zasjenjivanja susjednih parcela, 5. sadnja i održavanje vjetrobranih pojasa. 1. Održavanje živica i međa
Članak 13. Vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu dužni su je redovito održavati i orezivati na način da spriječe njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela, prerastanje živice na visinu iznad 1 m, da spriječe njenu zakorovljenost i da ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskog puta. Živice uz poljske putove i međe mogu se zasaditi najmanje 0,50 m od ruba poljskog puta odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,50 m, te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju orezivati tako da njihova visina ne prelazi 1m. Vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja, te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata. Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednih površina. Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža. Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa. 2. Održavanje poljskih putova

Članak 14.

Članak 14. U svrhu korištenja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi. Vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje koriste. Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito: - redovito održavati i uređivati poljske putove tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnog vozila, - nasipavati oštećene dionice i udarne rupe odgovarajućim materijalom, - čistiti poljske putove od korova i vršiti sječu pojedinih stabala, grmlja ili grana koje sprječavaju korištenje poljskog puta, - čistiti i održavati odvodne kanale III i IV reda i propuste u sklopu tih kanala, - održavati živicu i drugo raslinje uz poljske putove.

Članak 15.

Članak 15. Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito: - naoravanje poljskih putova, - preoravanje poljskih putova, - sužavanje poljskih putova, - uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove, - nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta, - skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove. 3. Uređivanje i održavanje kanala
Članak 16. U cilju održavanja kanala u funkciji odvodnje suvišne vode vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta su dužni održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale IV reda, tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom, odnosno omogući prirodni tok voda. 4. Sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica

Članak 17.

Članak 17. Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja zabranjena je sadnja visokog raslinja neposredno uz međe. U protivnom, oštećeni vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje sukladno zakonskim propisima kojima se uređuju vlasnički i obvezni odnosi. 5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa
Članak 18. Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama. Stablašice koje čine vjetrobrani pojas vlasnici su dužni redovito održavati i obnavljati. IV. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 19.

Članak 19. Radi sprečavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su: Stranica 2096 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. - održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale IV reda te poljske i šumske putove, - uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl. najkasnije do 90 dana od završenih radova. - uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom.

Članak 20.

Članak 20. Spaljivanja korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla te loženje vatre na poljoprivrednim površinama (u daljnjem tekstu spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru) može se obavljati ako su poduzete sljedeće mjere opreznosti: - ako se spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru obavlja na većoj poljoprivrednoj površini, vlasnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta, dužni su o tome obavijestiti Dobrovoljno vatrogasno društvo koje će osigurati dežurstvo odgovarajućeg broja vatrogasaca s opremom za gašenje požara, a na manjim površinama treba primijeniti sve potrebne mjere zaštite od požara, - mjesto spaljivanja korova i loženje vatre na otvorenom prostoru mora biti najmanje 20 metara udaljeno od gospodarskih i stambenih objekata, - mjesto spaljivanja mora biti tako odabrano da se vatra ne može proširiti preko gorivog materijala na zemlji, kao ni prelijetanjem iskri, - osoba koja obavlja spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru mora biti punoljetna, stalno prisutna pri spaljivanju s priručnom opremom za gašenje požara, - osobe koje su izvršile spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti pogasiti.

Članak 21.

Članak 21. Zabranjeno je spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru u sljedećim uvjetima: - ljeti za vrijeme suše i žetve u blizini žitnih polja te za vrijeme velike i vrlo velike opasnosti po obavijesti Državnog hidrometeorološkog zavoda, - ako se spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru obavlja u prisutnosti više vlasnika odnosno korisnika zemljišta, koji organizirano vrše spaljivanje na većoj poljoprivrednoj površini, a nije osigurano vatrogasno dežurstvo, - za vrijeme jakog vjetra i noću. Zabranjuje se uklanjanje i spaljivanje korova i biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna tekuće godine. V. NADZOR

Članak 22.

Članak 22. Nadzor nad provedbom odredbi ove Odluke provode poljoprivredna inspekcija i inspekcija zaštite od požara, te nadležni poljoprivredni redar. U provedbi nadzora nad odredbama ove Odluke nadležne inspekcije iz stavka 1. ovog članka mogu odrediti vlasnicima i posjednicima zemljišta poduzimanje određenih mjera iz ove Odluke.
Članak 23. Poljoprivredni redar može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, uz izdavanje potvrde, sukladno zakonu i ovoj Odluci. VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 24.

Članak 24. Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbama iz ove Odluke. Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 kn do 15.000,00 kn. Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kn kaznit će se fizička osoba za prekršaj ako postupi protivno odredbama iz ove Odluke. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 25. Do popune radnog mjesta poljoprivrednog redara, odnosno organizacije obavljanja poslova poljoprivrednog redara na drugi način, poslove poljoprivrednog redara iz ove Odluke će neposredno izvršavati komunalni redar.

Članak 26.

Članak 26. Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Domašinec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 14/09).
Članak 27. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOMAŠINEC KLASA: 810-01/19-01/05 URBROJ: 2109/4-19-01-02 Domašinec, 28. lipnja 2019. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Goran Koren, v.r.