Arhiva › 2017. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Strahoninec · 18. prosinca 2017. · KLASA 351-03-01/17-01 · URBROJ 2109/23-03-17-56

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 4221

Članak 100.

Članak 100.
(1) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.
(2) Otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od stambenih prostora u okruženju.
Članak 101.
(1) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, zelene površine manje od 4,0 m2, niti zelenilo izvedeno na krovu podrumske etaže.
(2) Osim minimalnih 20% zelenih površina, na pojedinačnoj čestici smještajnog sadržaja društvenog tipa (dom za starije i nemoćne osobe, privremeni socijalni smještaj i drugo) dodatno treba osigurati vanjski ozelenjeni prostor za šetnju i odmor, lociran u mirnom i tihom dijelu čestice, oblikovan pristupačno za osobe smanjene pokretljivosti i uređen kao cjelina najmanje površine 60,0 m2.
(3) Ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka. Stranica 4222 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017.

Članak 102.

Članak 102.
(1) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti se usklađuje s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(2) Pojedinačna građevna čestica građevine društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene može se povećavati: - širenjem na površinu stambene zone, bez ograničenja - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/ uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu. 4.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA OVISNO LOKACIJI 4.2.1. Uvjeti provedbe zahvata u zonama javne i društvene namjene /oznaka D/

Članak 103.

Članak 103.
(1) U zonama javne i društvene namjene prioritet je formiranje čestice za gradnju građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a ukoliko je površina zone dovoljno velika da se ne narušava njena primarna funkcija, dodatno se mogu formirati i zasebne građevne čestice drugih građevina kompatibilnih namjeni zone: - zgrada društvenih djelatnosti – društvene nadogradnje - poslovna zgrada - tihih i čistih djelatnosti - uredskih, trgovačkih i/ili ugostiteljskih - turističkih smještajnih sadržaja (hotel, pansion, hostel i slično) - stambena zgrada – individualna ili višestambena - građevni kompleks koji objedinjuje međusobno kompatibilne navedene sadržaje.
(2) Broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici u zoni javne i društvene namjene nije ograničen.
(3) Ukoliko se na istoj čestici kombiniraju višestambeni i drugi sadržaji, stambeni dio kompleksa treba imati vlastiti ulaz i stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena.
(4) Pomoćni sadržaj na pojedinačnoj građevnoj čestici mogu bit otvorena i/ili natkrivena parkirališta, garažni prostori i spremišta za otpad.
(5) Isključivo ukoliko se radi o postojećoj građevnoj čestici na kojoj je osnovni sadržaj individualna stambena zgrada, uz nju se kao prateći sadržaj mogu locirati građevine kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva, pod jednakim uvjetima kao i u stambenoj zoni, ali gospodarski, poljoprivredni sadržaj ne može biti osnovna namjena građevne čestice u zoni javne i društvene namjene, niti se u zoni javne i društvene namjene može formirati nova čestica s poljoprivrednim sadržajima.

Članak 104.

Članak 104.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(4) Etažnost zgrada se utvrđuje prema slijedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).
(5) Ukoliko se građevina društvenih djelatnosti oblikuje kao kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.

Članak 104.

(6) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks i locirani u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad treba najmanje 12,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.2. Uvjeti provedbe zahvata u zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/

Članak 105.

Članak 105.
(1) Veličina pojedinačne građevne čestice se usklađuje s posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(2) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje stambene zone. 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4223
Članak 106.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe ili locirana na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.

Članak 106.

(6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za lociranje spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 12,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.3. Građevine društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju i izvan naselja
Članak 107.
(1) Pojedeni sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske koji se mogu locirati u zoni stambene namjene i u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske, poslovne namjene, specificirani su u odredbama za navedene zone.
(2) Način lociranja i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena potrebno je uskladiti s uvjetima za gradnju određenim za zonu u koju se lociraju.

Članak 108.

Članak 108.
(1) Izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine vodotoka predviđene su rekreacijske aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava.
(2) Prostori rekreacijskih aktivnosti mogu se organizirati na način da ne utječu značajno na prostor i to trasiranjem biciklističkih, pješačkih i sličnih staza korištenjem postojećih poljskih i šumskih putova, mogu se uređivati izletničke točke – odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu i slični manji zahvati. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. OPĆI UVJETI GRADNJE INFRASTRUKTURE

Članak 109.

Članak 109.
(1) Infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“.
(2) Infrastrukturne građevine od interesa za Državu i Županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
Članak 110.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno locirati unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a lociranje linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost lociranja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 110.

(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima.
Članak 111.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar građevinskih područja ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, te izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog tla.
(2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću Stranica 4224 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. građevinu, odnosno kao slobodnostojeća pomoćna građevina.
(3) Ukoliko se građevine infrastrukturnih sustava prigrađuju ili ugrađuju u osnovnu ili prateću građevinu, smatraju se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade.
(4) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojećih pomoćnih građevina na čestici: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba locirati iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je locirati iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.

Članak 111.

(5) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za lociranje i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme, - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je locirati na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je locirati iza linije regulacije ulice - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - lociranje građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguće je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj detaljno predviđen provedbenim prostornim planom - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
(6) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je locirati više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 111.

(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava ne smiju se locirati na udaljenosti manjoj od 30,0 m od građevina kulturno – povijesnih vrijednosti. 5.2. PROMETNI SUSTAV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 112.
(1) Radi osiguranja uvjeta za lociranje novih prometnica čije trase su planski predviđene ili u slučajevima izmještanja dijelova trasa postojećih prometnica, osiguravaju se istražni, odnosno zaštitni koridori, unutar kojih do preciziranja trase prometnice lokacijskom dozvolom ili aktom za građenje, nije dozvoljeno graditi druge sadržaje i to u sljedećim širinama: - planirana državna cesta DC 3 (obilaznica Nedelišća i Pušćina) – 100,0 m, odnosno 50,0 m obostrano od planirane osi - planirana lokalna cesta (spoj LC 20078 na planiranu DC 3) – 20,0 m, odnosno 10,0 m obostrano od planirane osi
(2) Izuzetno koridori mogu biti i uži, u slučaju prilagodbi terenu ili izgrađenom dijelu prostora.
(3) Sukladno PP Međimurske županije, prije utvrđivanja točne lokacije planirane obilaznice Nedelišće i Pušćina lokacijskom dozvolom, investitor je dužan osigurati stručno arheološko rekognisciranje terena, s ciljem ispitivanja arheoloških ostataka na predmetnoj trasi.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se projektom, na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
(2) Širina novih cestovnih koridora unutar građevinskih područja naselja treba iznositi: - za državne ceste najmanje 16,0 m - za ostale ceste najmanje 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
(3) Širina novih cestovnih koridora slijepih ulica unutar građevinskih područja naselja treba iznositi najmanje 7,0 m.
(4) Slijepe ulice trebaju obavezno sadržavati kolnik odgovarajuće širine za dvosmjerni promet, te ne smiju imati ukupnu dužinu veću od 300,0 m.

Članak 114.

Članak 114.
(1) Kod postojećih ulica unutar građevinskih područja naselja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4225 - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.

Članak 115.

Članak 115.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano nalaze obradive površine, a 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 116.
(1) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(2) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 95/14).
(3) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/13 i 92/14).

Članak 117.

Članak 117.
(1) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
Članak 118.
(1) Kolnici trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - za dvosmjerni promet slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 150,0 m - za jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) Neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.

Članak 119.

Članak 119.
(1) Najmanja širina pješačkih staza unutar planiranih uličnih koridora utvrđuje se temeljem posebnih propisa, ali ne može biti manja od 1,2 m.
(2) Izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od 1,2 m.
(3) Najmanja širina pješačko-biciklističkih staza unutar uličnih koridora iznosi 2,5 m.
(4) Najmanje dimenzije pojedinačnog parkirališnog mjesta unutar uličnog koridora iznose 2,5 m širine i 5,5 m dužine.
(5) Sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 120.

Članak 120.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) Pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenje betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.

Članak 121.

Članak 121.
(1) Sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) Izuzetno od stavka 1 ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) Unutar koridora kategoriziranih cesta mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.

Članak 122.

Članak 122.
(1) U gospodarskim zonama i izdvajanjem čestica za tu namjenu iz površina obradivog tla uz državne i županijske ceste moguće je locirati: - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) Uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima formiranje čestica i gradnju u gospodarskim zonama.
Članak 123.
(1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati reklamni panoi.
(2) Reklamni panoi, kao slobodnostojeće konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati: Stranica 4226 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. - u gospodarskim zonama - na izdvojenim pojedinačnim građevnim česticama gospodarske namjene.
(3) Reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stambene namjene na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) Reklamni panoi ukupne reklamne površine iznad 3,0 m2, u zonama stambene namjene mogu se postavljati isključivo kao naslikani ili obješeni na pročeljima i krovovima zgrada.
(5) Unutar površina zona javne i društvene namjene, sportsko - rekreacijskih zona i javnog zelenila ne mogu se postavljati reklamni panoi.

Članak 124.

Članak 124.
(1) Na svaku građevnu čestica treba osigurati: - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - najmanje jedan neposredni kolni pristup s javne prometne površine, širine najmanje 3,0 m, - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna pristupa s javne prometne površine.
(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.

Članak 125.

Članak 125.
(1) U slučaju da se kolni pristup na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s ceste ili javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice se može ostvariti preko kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) Postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, ako se radi o izgrađenom ili komunalno uređenom dijelu građevinskog područja naselja.

Članak 126.

Članak 126.
(1) Služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) U slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz za česticu ne može riješiti drugačije.
Članak 127.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: namjena građevine koeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA po smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 PROSTORI korisnog prostora 3 TRGOVINE, 4,00 100 m2 USLUGE I korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 4,00 1 sportskom igralištu 6 PREDŠKOLSKA 1,00 1 zaposlenika I ŠKOLSKA po smjeni NAMJENA 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 2,00 100 m2 NAMJENA korisnog prostora 8 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se TURISTIČKI ovisno o SADRŽAJI kategorizaciji turističkog sadržaja, prema posebnom propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.

Članak 127.

(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4227 - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta
(4) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus.
(5) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.

Članak 128.

Članak 128.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici ili na neposrednoj susjednoj čestici zasebnog parkirališta.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, parkirališna i/ili garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 200,0 m od čestice.
(3) Površine parkirališta i/ili garaža izvedena na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(4) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.

Članak 129.

Članak 129.
(1) Parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, te se mogu locirati na specijaliziranim parkiralištima unutar izdvojenih građevinskih područja gospodarske namjene /oznake K i K3/.
(2) Parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih osnovnih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, odnosno unutar gospodarskih dvorišta zaklonjenih od pogleda s ulice. 5.2.2. Željeznički promet

Članak 130.

Članak 130.
(1) Željezničke pruge koje prolaze područjem Općine Strahoninec (M 501 i R 201) mogu se rekonstruirati uključujući povećanje razine usluge, sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture („Narodne novine“ broj 103/15).
(2) Zaštitni pružni pojas i mogući zahvati unutar njega određeni su odredbama Zakona o željeznici („Narodne novine“ broj 94/13, 148/13).
(3) Sve zahvate unutar zaštitnog pružnog pojasa potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležne institucije za upravljanje željezničkom infrastrukturom – HŽ Infrastruktura d.o.o., u skladu sa Zakonom o željeznici („Narodne novine“ broj 94/13, 148/13 i 73/17).
(4) Temeljem članka 106. odredbi za provedbu Prostornog plana Međimurske županije, radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkim prugama M 501 i R 201 potreban je zaštitni koridor širine 100,0 m, odnosno 50,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka pojedine željezničke pruge, a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na 60,0 m, odnosno 30,0 m obostrano od osi kolosijeka.

Članak 131.

Članak 131.
(1) Križanje državne ceste DC 3 (južne obilaznice Čakovca) i željezničke pruge M 501 izvedeno je cestovnim podvožnjakom ispod željezničke konstrukcije, a pješački i biciklistički promet je potrebno odgovarajuće riješiti u razini terena.
(2) Unutar područja Općine nalazi se jedan postojeći željezničko – cestovni prijelaz u istoj razini i to na križanju R 201 s lokalnom cestom LC 20078, za koji se predviđa izvedba u dvije razine - cestovnim nadvožnjakom u sklopu izvedbe jedinstvenog deniveliranog križanja predmetne lokalne ceste s planiranom brzom cestom DC 3 i željezničkom prugom R 201.
(3) Do izvedbe deniveliranog križanja potrebno je sigurnost na željezničko – cestovnom prijelazu osigurati izvedbom prijelaza sa svjetlosnom i zvučnom signalizacijom i rampom.
(4) Na ostalim cestovno – željezničkim prijelazima potrebno je održavati postojeću razinu sigurnosti, odnosno osigurati minimalno zvučnu i svjetlosnu signalizaciju. 5.2.3. Poštanski promet

Članak 132.

Članak 132.
(1) Za područje Općine Strahoninec u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan je poštanski ured 40 000 Čakovec.
(2) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se locirati u svim funkcionalnim zonama u naseljima u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.4. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 133.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju sljedeći propisi: - Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju („Narodne novine“ broj 114/10 i 29/13) - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obveze investitora radova ili građevine („Narodne novine“ broj 42/09 i 39/11) - Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže („Narodne novine“ broj 108/10) - Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme („Narodne novine“ broj 131/12 i 92/15).
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina infrastrukturnih sustava Stranica 4228 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. telekomunikacija utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.

Članak 134.

Članak 134.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“ okvirno su prikazani: - trasa postojećeg magistralnog komunikacijskog svjetlovodnog kabla - trase postojeće ostale zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture - pozicija područne telefonske centrale - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg lociranja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.

Ostali akti u ovom izdanju (153)