Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

37. Na temelju članka 109. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13 i 65/17), članka 33. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 06/13) i Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/16), Općinsko vijeće Općine Strahoninec na svojoj 3. sjednici održanoj 12. prosinca 2017. godine donosi ODLUKU o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj: 8/05 i 21/09), u daljnjem tekstu: Odluka.
Članak 2.
(1) Sastavni dio Odluke je elaborat: II. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec, u daljnjem tekstu: Elaborat.
(2) Elaborat je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, obrazloženje, tekstualni dio i grafički dio.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Obrazloženjem se daje tumačenje izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec i evidencija postupka.
(4) Tekstualni dio sadrži odredbe za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine 2. Uvjeti za uređenje prostora 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana
(5) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1. Korištenje i namjena površina MJ=1:25.000 2. Infrastrukturni sustavi MJ=1:25.000 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite 3. MJ=1:25.000 prostora 4. Građevinska područja naselja Građevinsko područje naselja 4.1. MJ=1:5.000 Strahoninec Izdvojeno građevinsko područje 4.2. MJ=1:5.000 Poleve i gospodarske zone
(6) Grafičkim prikazima iz stavka 5. ovog članka zamjenjuju se svi dosadašnji kartografski prikazi i kartogrami Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec, čime svi dosadašnji kartografski prikazi i kartogrami prestaju važiti.

Članak 3.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU
Članak 4.
(1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj: 8/05 i 21/09) članci od broja 3. do broja 177. i pripadajući naslovi i podnaslovi mijenjaju se i glase: 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE „Članak 3.
(1) Namjena površina Općine Strahoninec određena je kartografskim prikazom broj: 1. “Korištenje i namjena površina” i razlikuje: - građevinsko područje naselja Strahoninec i izdvojena građevinska područja naselja - izdvojena građevinska područja izvan naselja - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodene površine - površine infrastrukturnih sustava.
(2) Građevinsko područje naselja je površina naselja namijenjena izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti.
(3) Izdvojena građevinska područja naselja su odvojeni dijelovi građevinskog područja istog naselja, nastali djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja i utvrđeni prostornim planom.
(4) Izdvojena građevinska područja izvan naselja su izgrađene ili planirane površine izvan naselja namijenjene gospodarskim i drugim sadržajima, a na području Općine Strahoninec se utvrđuju: - površine zona gospodarske, poslovne namjene /oznake K/ - površina zone gospodarske, komunalno – servisne namjene /oznaka K3/ - površina kompleksa stočarskog poljoprivrednog gospodarstva u Polevama /oznaka PG/.

Članak 4.

(5) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene namijenjeno je obavljanju djelatnosti poljoprivrede, a na području Općine Strahoninec je utvrđeno u kategorijama osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P1/ i ostalo obradivo tlo /oznaka P3/
(6) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ je prostor miješane strukture zemljišta koji se ograničeno ili povremeno koristi u funkciji poljoprivrede i šumarstva. Stranica 4202 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017.
(7) Šume isključivo osnovne namjene unutar područja Općine utvrđene su u kategoriji gospodarske šume /oznaka Š1/.
(8) Vodene površine su: - površina retencije „Globetka“ /oznaka V/ - postojeći otvoreni vodotoci – potoci i kanali /linijska oznaka/.
(9) Površine infrastrukturnih sustava su zemljišne čestice koje zauzimaju građevine i uređaji infrastrukture, a na području Općine su: - površine rezervirane za lociranje velike linijske infrastrukture – cestovna i željeznička infrastruktura - građevine retencije, uključujući pripadajući zaštitni nasip - površine za formiranje građevnih čestica građevina prijenosnih i opskrbnih infrastrukturnih sustava, kao i sustava zbrinjavanja otpadnih voda (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), za koje je unutar planskog razdoblja utvrđena ili se može pojaviti potreba izgradnje.

Članak 4.

Članak 4.
(1) Građevinsko područje naselja i izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama građevinskih područja naselja.
(2) Izdvojena građevinska područja izvan naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama izdvojenih građevinskih područja.
(3) Zahvati gradnje se u pravilu trebaju planirati u građevinskim područjima.
(4) Površine izvan građevinskih područja trebaju se koristiti u planiranu svrhu, a gradnja na tim površinama je ograničena i načelno u funkciji osnovne djelatnosti ili u funkciji infrastrukturnih ili gospodarskih transportnih sustava.
(5) Prenamjena površina izvan građevinskih područja, kao ni korištenje površina u druge svrhe nije dozvoljena, osim za slučajeve utvrđene člankom 67. i prema uvjetima utvrđenim ovom Odlukom.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Temeljna ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora unutar i izvan građevinskih područja proizlaze iz posebnih propisa, pri čemu: - se zabranjuje gradnja građevina visokogradnje, uključujući i postavu ograda u pojasu od 6,0 m od nožice nasipa i od ruba otvorenog vodotoka (potoka i kanala), a ostala ograničenja zahvata u inundacijskom pojasu utvrđuju Hrvatske vode, izdavanjem posebnih uvjeta prema Zakonu o vodama („Narodne novine“ broj 53/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) - ograničenja zahvata na kulturnim dobrima utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17) - ograničenja zahvata u šumi i u pojasu 50,0 m od ruba šume, kao i nadležnost izdavanja posebnih uvjeta u postupcima izdavanja akata u svrhu gradnje, proizlaze iz Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) i odredbi poglavlja 3.3.3. „Šumarstvo i lovstvo“ - zabranjuje se prenamjena obradivog tla, a mogućnosti gradnje u svrhu poljoprivrede i kompatibilnih djelatnosti utvrđuje se prema odredbama iz poglavlja 3.3.1. „Poljoprivreda“. - ograničenja zahvata u zonama zaštite linijske infrastrukture utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Odstupanja od temeljnih ograničenja iz stavka 1. ovog članka moguća su u slučajevima zahvata na već postojećim legalnim građevinama i u slučaju gradnje infrastrukture, ukoliko odstupanje posebnim uvjetima za pojedinačni zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo.

Članak 5.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
Članak 6.
(1) Klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na općinskom području utvrđuje se temeljem Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja („Narodne novine“ broj 37/14 i 154/14).
(2) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i zaštite predmetnih građevina utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ - za infrastrukturne građevine u poglavlju 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Građevine i površine od državnog značaja na području Općine: 1. Prometne i komunikacijske građevine i površine: - prometne – cestovne građevine, s pripadajućom cestovnom infrastrukturom: - postojeća državna cesta DC 3 / G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8) / obilaznica s izvedenim sjevernim i planiranim južnim kolničkim trakom - postojeća državna cesta DC 209 / G.P. Mursko Središće (gr. R. Slovenije) – Šenkovec – Čakovec (D3)/ - planirana državna cesta DC 3 (obilaznica Nedelišća i Pušćina) - prometne – željezničke građevine, s pripadajućom željezničkom infrastrukturom: - željeznička pruga za međunarodni promet M 501 / Središče ob Dravi (R. Slovenija) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – Murakeresztur (R. Mađarska) / - željeznička pruga za regionalni promet R 201 / Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec / - građevine i površine elektroničkih komunikacija 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4203 - magistralni komunikacijski vodovi - svjetlovodni sustav prijenosa. 2. Energetske građevine: - međunarodni i magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - magistralni plinovod Varaždin II – Šenkovec DN 200/50 - magistralni plinovod Varaždin II – Čakovec DN 200/50. 3. Vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda: - postojeća kanalska mreža I. reda – kanal Trnava - retencija Globetka s nasipom.

Članak 7.

4. Deponije mineralnih sirovina: - planirana površina za deponiranje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova u gospodarskoj, komunalno – servisnoj zoni uz ŽC 2020.
Članak 8.
(1) Građevine od županijskog značaja na području Općine: 1. Prometne i komunikacijske građevine i površine: - ceste u nadležnosti županijske uprave za ceste: - ŽC 2020 / A.G. Grada Čakovca – Totovec – A.G. Grada Čakovca – G. Kuršanec (D3)/ - LC 20026 / A.G. Grada Čakovca (D3) – Strahoninec – Poleve – A.G. Grada Čakovca / - LC 20078 / Nedelišće (D3) – Strahoninec (ŽC 2026) / - građevine i površine elektroničkih komunikacija - bežična elektronička komunikacijska infrastruktura - bazne postaje, antenski sustavi, te prateća oprema ukoliko se lociraju izvan građevinskih područja. 2. Energetske građevine: - za prijenos električne energije: - postojeći dalekovodi 110 kV: - DV 110 kV /TS Čakovec – TS Nedeljanec / - DV 110 kV /TS Čakovec – HE Čakovec/ - planirani dalekovodi 110 kV: - priključni DV 2 x 110 kV TS Čakovec 110 kV TS Nedeljanec – TS Lenti (R. Mađarska) - postojeći dalekovod 35 kV Železna Gora – Čakovec - postojeće transformatorsko postrojenje TS 110/35 kV „Trokut“ Čakovec. 3. Vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama, osim za vode I. reda: - postojeća kanalska mreža za melioracijsku odvodnju - za navodnjavanje: - dijelovi mogućeg planiranog sustava, prema Studiji navodnjavanja Međimurske županije - za zaštitu voda: - sustav za odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda Strahoninec, kao dio Aglomeracije Čakovec.

Članak 8.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
Članak 9.
(1) Građevinsko područje naselja Strahoninec, uključujući i izdvojene dijelove građevinskog područja naselja prikazana su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:25000, te detaljnije na kartografskim prikazima iz grupe 4. „Građevinska područja naselja“ u mjerilu 1:5000.
(2) Građevinsko područje naselja razlikuje: - izgrađena i/ili komunalno uređena područja - neizgrađena i/ili komunalno neuređena područja, planirana za daljnji prostorni razvoj naselja.
(3) Svi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja na području Općine se smatraju izgrađenim, odnosno komunalno uređenim građevinskim područjem.
(4) Na izgrađenim i/ili komunalno uređenim područjima gradnja je moguća neposrednom primjenom ove Odluke.
(5) Na većim površinama neizgrađenih i/ili komunalno neuređenih područja utvrđena je obveza izrade provedbenog prostornog plana kao osnove uređenja i gradnje.
(6) Za gradnju na površinski manjim neizgrađenim i/ili komunalno neuređenim područjima, za koja ovom Odlukom nije propisana obveza izrade provedbenog prostornog plana, prije gradnje je potrebno osigurati minimalne komunalne uvjete, koji se sastoje od osiguranja neposrednog pristupa na građevnu česticu s javne kolne prometne površine, te osiguranja mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda i postupanja s otpadom, sukladno ovoj Odluci. 2.2.1. Opći urbanistički pojmovi i vrste građevina

Članak 10.

Članak 10.
(1) Značenje općih urbanističkih pojmova i određenje vrste građevina iz ovog poglavlja se osim na zahvate uređenja prostora i gradnje unutar građevinskih područja naselja, analogno primjenjuje i na ostalim površinama u obuhvatu Prostornog plana uređenja Općine.
Članak 11.
(1) Opći urbanistički pojmovi: - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili kompleksa. - Ulično pročelje je vanjska zidna ploha zgrade najbliža liniji regulacije, bez obzira na namjenu prostora iza nje, pri čemu se vanjskom zidnom plohom, osim zida, smatraju i drugi veliki plošni oblikovni elementi bez Stranica 4204 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. obzira na stupanj perforiranosti kao što su vanjske ravnine lođa, galerija, stubišnih vertikala, kontinuiranih vertikalnih brisoleja i drugih tipova zaštitnih panela, a ne smatraju se pojedinačni konzolni istaci kao što su pojedinačni balkoni, nadstrešnice nad ulazom, prozorski istaci i slično. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice.

Članak 11.

- Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Vijenac građevine ili zgrade je zamišljena linija prelomnice ravnine pročelja i ravnine krova. - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a ne smije biti viši od 1,20 m. - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Visina građevine je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (V) je najveća dozvoljena visina (vijenca) građevine. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike.

Članak 11.

- Etaža je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. Na kosom terenu strmog nagiba suteren može mijenjati podrum ili se može graditi kao dodatna podzemna etaža, bez obzira na ukupnu dozvoljenu etažnost. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi iznad prizemlja ili iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine. - Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi najviše 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se radi korisne visine manje od 1,20 m, ne može svrsishodno koristiti više od 60% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao:

Članak 11.

- potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj ploči prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža izvedena s ravnim krovom, uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,5 m i ukupne visine najviše 3,5 m, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljene pune etaže do vrha stropne konstrukcije nepotpune etaže. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili građevnog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+2K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+2K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (PK) ili nepotpuna etaža (NPE), pri čemu se druga etaža potkrovlja gradi kao dodatna etaža iznad potkrovlja, a ostala dva tipa nepotpune etaže se grade umjesto potkrovlja.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
(2) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) određuje se prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi i sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom funkcionalne zone.
(3) Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se građevna čestica nalazi. 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4205
(4) Pomoćna građevina je građevina koja je kao slobodnostojeća ili kao dograđena smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.
(5) Legalna građevina je građevina izgrađena temeljem akta za građenje ili zgrada ozakonjena u postupku prema posebnom propisu.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture.
(2) Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice.
(3) Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta.
(4) Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu.
(5) Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Zasebna korisnička jedinica je prostor unutar zgrade koji se može vlasnički odijeliti od drugih dijelova zgrade i koristiti zasebno.
(2) Izuzetno, jednom zasebnom korisničkom jedinicom smatraju se: - funkcionalno jedinstven smještajni turistički sadržaj od više smještajnih jedinica (soba i slično) unutar iste zgrade ili građevnog kompleksa - smještajni sadržaji društvenog tipa od više smještajnih jedinica (soba) unutar zgrade ili kompleksa (institucija za smještaj starijih i nemoćnih osoba, privremeni socijalni smještaj i drugo) - kompleks gospodarskih građevina iste djelatnosti: - radionica ili proizvodni pogon - skladišta i otvoreni prostori za skladištenje repromaterijala i proizvoda - druge građevine u funkciji obavljanja djelatnosti - funkcionalni gospodarski sklop poljoprivrednog gospodarstva od više poljoprivrednih građevina: - spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda, uključujući manje hladnjače i silose - prostori za držanje životinja - staklenici, plastenici i druge montažne konstrukcije u poljoprivrednoj funkciji - pčelinjaci - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(3) Zasebna stambena jedinica je zasebna korisnička jedinica stambene namjene.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Stambena građevina ili stambena zgrada je zgrada namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a osim stambenih može sadržavati i pomoćne prostore kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i druge instalacijske prostore i slično.
(2) Individualna stambena zgrada je zgrada s najviše 3 zasebne stambene jedinice.
(3) Višestambena zgrada je zgrada s više od 3 zasebne stambene jedinice.
Članak 16.
(1) Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti sadržavaju prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hoteli, pansioni, restorani, barovi i slično) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male pekare i slastičarske radionice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare, mini mljekare - kapaciteta do 10.000 l/dnevno i slično) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (solarne energane, energane na biomasu i slično) - rasadničke djelatnost i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem dijele se u dvije grupe: - Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - industrijske proizvodnje i prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga Stranica 4206 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično)

Članak 18.

- drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Gospodarskim poljoprivrednim građevinama smatraju se prostori i građevni sklopovi namijenjeni djelatnosti poljoprivrede, a dijele se na: - građevine bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliš ili širenje neugodnih mirisa. - građevine s potencijalnim izvorima zagađenja za: - držanje životinja - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, uključujući bioenergane, kogeneracijska postrojenja i druge tipove energana za koje se koristi otpad iz poljoprivrednog gospodarstva.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - građevina (osnovne) društvene infrastrukture - građevina društvene nadgradnje.
(2) Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebice ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično).
(3) Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih funkcionalnih zona stambene namjene: - uslužne predškolske i osnovnoškolske ustanove, izvan osnovne mreže - razni oblici obrazovanja za odrasle i obrazovanja, izvan javnog sustava - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj starijih i/ili nemoćnih osoba - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i slično - druge vrste uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Poslovna građevina ili poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje. 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4207
(2) Stambeno – poslovna građevina ili stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene.
Članak 22.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturne sustava, koji se instaliraju ili grade unutar ili izvan naselja.
(2) Građevine infrastrukturnih sustava mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, telekomunikacijske, plinske i druge stanice, ormari telekomunikacijske, elektro i druge opreme, crpne stanice sustava vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). 2.2.2. Razgraničenje površina naselja prema namjeni i izgrađenosti

Članak 23.

Članak 23.
(1) Površine unutar građevinskih područja naselja se s obzirom na namjenu razgraničuju na funkcionalne zone, odnosno prema pretežitosti sadržaja dijela naselja.
(2) Razgraničenje područja na funkcionalne zone određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih namjena i s ciljem izbjegavanja negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti na područja s posebnom osjetljivošću u pogledu emisija buke, onečišćenje zraka i drugog.
(3) Pojedinačni sadržaj se ne može locirati unutar pojedine funkcionalne zone ukoliko mogućnost njegova lociranja nije izričito utvrđena u odredbama za provedbu za predmetnu funkcionalnu zonu prema ovoj Odluci ili ukoliko se ne može jednoznačno utvrditi sličnost predmetnog pojedinačnog sadržaja sa sadržajima, odnosno djelatnostima za koje je mogućnost lociranja u odredbama za provedbu za pojedinu funkcionalnu zonu izričito utvrđena.
(4) Razgraničenje prostora prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena i/ili komunalno uređena područja od neizgrađenih i komunalno neuređenih područja.

Članak 24.

Članak 24.
(1) U odnosu na namjenu površina, građevinska područja naselja su diferencirana na sljedeće funkcionalne zone: - stambene namjene /oznaka S/ - javne i društvene namjene /oznaka D/ - sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/ - javnog zelenila /oznaka Z/. 2.2.2.1. Zona stambene namjene /oznaka S/
Članak 25.
(1) Zona stambene namjene je funkcionalna zona primarno namijenjena stanovanju, ali u kojoj se omogućuje miješanje stambenih sadržaja i određenih vrsta sadržaja gospodarske i društvene namjene, uz primjenu mjera zaštite stambenih i društvenih sadržaja od negativnih utjecaja obavljanja gospodarskih djelatnosti.
(2) Iz površine stambene zone mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i slično - površine za memorijalna ili sakralna obilježja i drugu javnu plastiku (poklonci, skulpture i drugo) - parkovi i dječja igrališta - otvorena sportsko – rekreacijska igrališta za male sportove bez gledališta (tenis, košarka i slično) uz uvjet najmanje udaljenosti igrališta 12,0 m od najbližeg stambenog ili drugog smještajnog prostora - građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje, lagune za prihvat oborinskih voda), osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - čestice za lociranje linijske komunalne infrastrukture i njenu zaštitu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar zone stambene namjene mogu se locirati stambeni i/ili poslovni sadržaji, te pojedini gospodarski sadržaji s potencijalnim negativnim utjecajem.
(2) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 (građevine većeg negativnog utjecaja) ne mogu se locirati u zoni stambene namjene.
(3) Unutar zone stambene namjene mogu se locirati sadržaji djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 (građevine manjeg negativnog utjecaja), kao i sadržaji poljoprivrednog gospodarstva, uz uvjet da se dva sadržaja ne lociraju na istoj građevnoj čestici.
(4) Višestambene zgrade i zgrade namijenjene smještaju u turizmu ili u socijalnom sektoru, kao što su hoteli, hosteli, domovi za starije i nemoćne i slično, ne mogu se na istoj građevnoj čestici kombinirati sa sadržajima iz stavaka 2. i 3. ovog članka.
(5) Izuzetak od stavka 4. ovog članka je smještajni turistički sadržaj koji se organizira kao prateći u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava, sukladno posebnom propisu.
(6) Ukoliko se unutar zone stambene namjene locira zgrada dječjeg vrtića i/ili jaslica, na istoj čestici se ne mogu locirati drugi sadržaji.
(7) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u zonama stambene namjene utvrđuju se prema poglavlju 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama stambene namjene“. 2.2.2.2. Zona javne i društvene namjene /oznaka D/

Članak 27.

Članak 27.
(1) Zona javne i društvene namjene je funkcionalna zona primarno namijenjena gradnji zgrada društvenih djelatnosti. Stranica 4208 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017.
(2) Vrsta djelatnosti koje se unutar zone javne i društvene namjene predviđaju obavljati su upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulture, vjerska, javnih i civilnih servisa, civilnog društva i slično, pri čemu se: - upravni sadržaji odnose na vrstu javnih usluga koje se obavljaju u uredima (lokalna uprava, ispostave državne uprave i slično) - socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, vjerska i slične funkcije smatraju prostorno specifičnima u odnosu na površinu čestice i veličinu gradnje - sadržaji javnih i civilnih servisa odnose se na prostorno specifične sadržaje u odnosu na lokaciju i veličinu gradnje (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično) - sadržaji civilnog društva odnose se na aktivnosti udruga građana, a potreban prostor za njihovo djelovanje ovisi o vrsti aktivnosti.
(3) Iz površine zone javne i društvene namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i slično - površine za memorijalna ili sakralna obilježja i drugu javnu plastiku (poklonci, skulpture i drugo) - parkovi i dječja igrališta i otvorena sportsko – rekreacijska igrališta isključivo uz predškolske i školske sadržaje - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Unutar zone javne i društvene namjene veće površine može se formirati više pojedinačnih građevnih čestica, od kojih svaka pojedinačna ne mora obavezno sadržavati javnu i društvenu namjenu.
(2) Osnovna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici može biti: - zgrada društvenih djelatnosti - poslovna zgrada: - tihih i čistih djelatnosti - uredskih, trgovačkih i/ili ugostiteljskih - turističkih smještajnih sadržaja (hotel, pansion, hostel i slično) - stambena zgrada – individualna ili višestambena - građevni kompleks koji objedinjuje međusobno kompatibilne navedene sadržaje.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, vjerski sadržaji koji uključuju sakralne građevine i funkcionalno povezanu prateću gradnju (crkve, kapele, poklonci, raspela, memorijalni prostor i slično), ne mogu se prenamijeniti niti kombinirati sa sadržajem koji narušava dignitet osnovne funkcije.
(4) Druge vrste gospodarskih građevina tihih i čistih djelatnosti osim navedenih u stavku 2. ovog članka, jednako kao ni gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 1 i 2) ne mogu se locirati u zonama javne i društvene namjene.
(5) Obavljanje svih vrsta djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, uključujući i držanje životinja, unutar zona javne i društvene namjene nije dozvoljeno, osim ukoliko se radi o postojećoj građevnoj čestici individualnog stanovanja, u kom slučaju se na čestici može organizirati (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo.
(6) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje sadržaja društvenih djelatnosti u zonama javne i društvene namjene utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“, a za ostale sadržaje prema poglavlju 2.2.3.

Članak 28.

„Uvjeti provedbe zahvata u zonama stambene namjene“. 2.2.2.3. Zona sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R/
Članak 29.
(1) Zona sportsko – rekreacijske namjene je funkcionalna zona primarno namijenjena uređenju površina i gradnji otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih igrališta, te uz njih pratećih servisnih prostora kao što su tribine uz sportska borilišta, te prostori sportskih klubova sa sanitarijama i pratećim ugostiteljskim sadržajem.
(2) Zatvoreni sportski sadržaji kao što su sportske dvorane i sezonske građevine kojima se natkrivaju sportska igrališta mogu se locirati unutar zone sportsko – rekreacijske namjene ukoliko je zona dovoljno velike površine i gradnja, ili privremena postava takvog sadržaja, ne utječe negativno na korištenje okolnog prostora.
(3) Područje pojedine sportsko – rekreacijske zone može obuhvaćati jednu ili više građevnih čestica.
(4) Iz površine zona sportsko – rekreacijske namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i slično - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(5) Držanje životinja unutar zone sportsko – rekreacijske namjene dozvoljeno je isključivo ukoliko se radi o registriranoj sportskoj ili rekreacijskoj aktivnosti (jahački klub, kinološki klub i slično).