Arhiva › 2017. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Strahoninec · 18. prosinca 2017. · KLASA 351-03-01/17-01 · URBROJ 2109/23-03-17-56

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 4228

Članak 135.

Članak 135.
(1) Postojeću zračnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture koji se lociraju unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Kabelsku kanalizacijsku mrežu za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar prikladnih mjesta na zelenim površinama unutar uličnih koridora, te unutar građevnih čestica drugih namjena moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(4) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju podzemno lociranju na javnoj površini u uličnom koridoru, ne smiju onemogućiti prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture.

Članak 136.

Članak 136.
(1) Lociranje samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a može ih se locirati unutar izdvojenih područja gospodarskih zona.
(2) Ovisno o tehničkim mogućnostima, na isti samostojeći antenski stup potrebno je omogućiti postavljanje uređaja više operatera
(3) Unutar zona stambene namjene i zona javne i društvene namjene antenske uređaje moguće je locirati samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate
(4) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.
(5) Za postavu samostojećeg stupa za antenske uređaje potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 137.

Članak 137.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada („Narodne novine“ broj 155/09). 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 138.
(1) Na području Općine se ne nalaze niti se predviđa mogućnost lociranja građevina za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom.
(2) Unutar Općine za sada ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te povlaštenih proizvođača.
(3) Uvjeti za lociranje i gradnju građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) utvrđuju se prema poglavlju 3.6. „Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije“.

Članak 139.

Članak 139.
(1) Visokonaponska energetska postrojenja su temeljem Zakona o energiji („Narodne novine“ broj 120/12, 14/14, 95/15 i 102/15) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a njihova gradnja, održavanje i zaštita provodi se neposrednom primjenom predmetnog zakona i odgovarajućih podzakonskih propisa.
(2) Područjem Općine utvrđena je trasa: - postojeći dalekovodi 110 kV: - DV 110 kV /TS Čakovec – TS Nedeljanec / - DV 110 kV /TS Čakovec – HE Čakovec/ - planirani dalekovodi 110 kV: - priključni DV 2 x 110 kV TS Čakovec 110 kV TS Nedeljanec – TS Lenti (R. Mađarska) - postojeći dalekovod 35 kV Železna Gora – Čakovec - postojeće transformatorsko postrojenje TS 110/35 kV „Trokut“ Čakovec.
(3) Zaštitni pojasevi prijenosnih elektroenergetskih sustava, unutar kojih je za provedbu zahvata gradnje potrebno tražiti posebne uvjete nadležnog operatora (prijenosnog ili distribucijskog sustava) su: - za planirani dalekovod 2 x 110 kV – 60,0 m odnosno 30,0 m obostrano od osi - za postojeće dalekovode 110 kV i 35 kV – 40,0 m odnosno 20,0 m obostrano od osi.

Članak 140.

Članak 140.
(1) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, lociranja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4229
Članak 141.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području Općine je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(3) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(4) U građevinskim područjima naselja se niskonaponske mreže elektroopskrbe i javne rasvjete preporuča locirati podzemno.
(5) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete potrebno je koristiti isti koridor.

Članak 142.

Članak 142.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove, kod odabira oblika zaslona svjetiljke treba voditi računa o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja okoliša, a kod izbora svjetlosnog izvora rasvjetnog tijela o emisiji energije u okoliš.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 143.
(1) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, locirati kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 144.

Članak 144.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu elektroopskrbnu mrežu treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. Sustavi za prijenos ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika

Članak 145.

Članak 145.
(1) Unutar područja Općine locirani su međunarodni i magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - magistralni plinovod Varaždin II – Šenkovec DN 200/50 - magistralni plinovod Varaždin II – Čakovec DN 200/50.
(2) Gradnja, odnosno rekonstrukcija magistralnih građevina sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa neposredno se primjenjuje Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.)

Članak 146.

Članak 146.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Unutar zaštitnih koridora naftovoda i plinovoda mogući su zahvati u prostoru uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 147.

Članak 147.
(1) Javni sustav opskrbe plinom na području Općine je uspostavljen izgradnjom srednjetlačne i niskotlačne opskrbne mreže, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, lociranja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Širenje mreže plinoopskrbe očekuje se na prostorima planiranim za razvoj naselja, a sukladno tome se očekuje i potreba za postavom novih redukcijskih plinskih stanica.
(4) Srednjetlačna plinska mreža preferira se u područjima gospodarskih zona.
(5) Udaljenost plinskih vodova od ostalih instalacija potrebno je osigurati prema sljedećoj tabeli: minimalni razmaci križanje paralelno /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do šahtova i uličnih 0,20 0,30 jaraka plinovod do toplovoda 1,00 1,00 Stranica 4230 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017.

Članak 148.

Članak 148.
(1) Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(2) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: vrsta gradnje minimalni razmak od plinovoda /m/ od dvorišnih ograda 0,20 od javnih cesta, ulica, putova i 3,00 nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenih građevina, trafostanica i 4,00 visokih stabala od vodotoka, bolnica, škola, dvorana 6,00 i sl. građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo od nadzemnuih visokonaponskih kabela 10,00 od željezničkih pruga 12,00

Članak 149.

Članak 149.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak ne može se locirati na ulično pročelje zgrade locirane na liniju regulacije ulice. 5.3.3. Sustavi za prijenos i opskrbu toplinskom energijom

Članak 150.

Članak 150.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se području Općine ne predviđa.
(2) Za prijenos toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je unutar područja Općine postavljati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode, kabelsku kanalizaciju i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, lociranja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta distributera. 5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 151.

Članak 151.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi za vodoopskrbu, odvodnju i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda i za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskog osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, lociranja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Vodoopskrba

Članak 152.

Članak 152.
(1) Vodoopskrbni sustav je na području Općine izgrađen, a osnovu vodoopskrbnog sustava općine čini magistralna i opskrbna mreža vodoopskrbe vezane na sustav napajan iz izvorišta Nedelišće.
(2) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama za razvoj građevinskih područja.
(3) Na dijelu područja Općine utvrđena je III. zona zaštite izvorišta Nedelišće, radi čega se mjere pasivne i aktivne zaštite na predmetnom području, kao i ograničenja u korištenju prostora utvrđuju temeljem Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14) u postupku izdavanja posebnih uvjeta od strane Hrvatskih voda.

Članak 153.

Članak 153.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Na parkovno uređenim površinama treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
Članak 154.
(1) Na svim područjima na kojima je u funkciji javni sustav vodoopskrbe, priključenje građevina na njega je obavezno. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 155.

Članak 155.
(1) Sustav odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda za područje naselja Strahoninec je izveden kao mješoviti i dio je sustava javne odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda Čakovca.
(2) Dugoročno se na sustav predviđa spojiti i izdvojeno građevinsko područje Poleve.
(3) Daljnji razvoj javnog sustava odvodnje preferira razdjelni koncept, odnosno zbrinjavanje oborinskih voda na mjestu njihova nastanka.
(4) Na područjima na kojima je uspostavljen javni sustav odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda svi korisnici septičkih taložnica i sabirnih jama trebaju iste staviti izvan funkcije i priključiti se na javni sustav.

Članak 156.

Članak 156.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4231 prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje moguć je prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.

Članak 157.

Članak 157.
(1) Sukladno odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15,3/16), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javi sustav odvodnje otpadnih voda, - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način po ovlaštenom poduzeću - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.

Članak 158.

Članak 158.
(1) Priključke građevina na sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Na područjima Općine na kojima se izgradnja javnog sustava odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda ne predviđa ili se izgradnja sustava još nije dovršila: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(3) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda.

Članak 159.

Članak 159.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima Općine, gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(4) Oborinske vode nije dozvoljeno ispuštati u sustav odvodnje otpadnih voda, ukoliko je sustav utvrđen kao razdjelni. 5.4.3. Sustav za zaštitu od štetnog djelovanja voda

Članak 160.

Članak 160.
(1) Obrana od štetnog djelovanja voda je uspostavljena kao dio sustava za šire područje, a uspostavljena je izvedbom: - retencije Globetka s nasipom - postojeće kanalska mreža I. reda – dio kanala Trnava - postojećeg sustava kanala za oborinsku i melioracijsku odvodnju.
(2) Za retenciju i kanal Trnavu utvrđene su granice inundacije, a za ostale kanale se zaštitni pojas utvrđuje sukladno odredbama Zakona o vodama.
(3) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata iz članka 7. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“. 5.4.4. Korištenje voda

Članak 161.

Članak 161.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode (jezera, akumulacije i slično) i voda iz podzemlja mogu se koristiti Stranica 4232 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju locirati unutar koridora cesta, te poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu locirati i unutar poljoprivrednih površina.

Članak 162.

Članak 162.
(1) Uzgoj riba je moguć u ribnjacima izvedenim u sklopu (obiteljskih) poljoprivrednih gospodarstava i to prvenstveno kao rekreacijski ribnjak, odnosno u funkciji ugostiteljske djelatnosti u sklopu poljoprivredne djelatnosti gospodarstva.
(2) Zasnivanje ribnjaka i uzgoj riba, radi mogućeg negativnog utjecaja na ciljne vrste, ciljna staništa i ekološku mrežu, bez obzira na lokaciju, način izvedbe i veličinu zahvata, podliježe ispitivanju utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 163.

Članak 163.
(1) Lokacije i površine krajobraznih, prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.
(2) Detaljniji prikaz površina ambijentalnih vrijednosti u naseljima dan je na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja. 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak 164.
(1) Utvrđuje se obveza očuvanja prirodnih vegetacijskih zaštitnih pojaseva uz otvorene vodotoke, unutar kojih je zabranjena gradnja zgrada, i to na udaljenosti 30,0 m od osi vodotoka izvan građevinskih područja, odnosno 15,0 m od osi vodotoka unutar građevinskih područja.
(2) Na obradivim površinama potrebno je mjestimično uređivati površine s prirodnom vegetacijom u vidu šumaraka, živica i livada i slično.
(3) Zabranjene su intervencije u kultiviranom krajobrazu, koje bi značajno utjecale na izmjenu njegova obilježja u vizualnom i ekološkom smislu: - gradnja na vizualno istaknutim mjestima - uvođenje genetski modificiranih organizama i invazionih alohtonih vrsta.

Članak 165.

Članak 165.
(1) U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, na raskrižjima poljskih putova i u naseljima, potrebno je obnavljati i održavati tradicijska sakralna obilježja (kapelice, poklonce i raspela) zajedno s pratećim hortikulturnim elementima - ograđenim cvjetnjakom, te jednim ili skupinom visokih stabala.
(2) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima prometnica i poljskih putova postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela. 6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 166.

Članak 166.
(1) Na području Općine Strahoninec nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13), niti utvrđenog područja ekološke mreže Republike Hrvatske.
Članak 167.
(1) Popis strogo zaštićenih i ugroženih vrsta i ekološki značajnih područja, kao i mjere njihove zaštite dane su u Obrazloženju Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec, temeljem stručne studije „Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec, izrađene od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu iz veljače 2017.
(2) Ugrožena i rijetka staništa na području Općine su mješovite hrastovo – grabove i čiste grabove šume.
(3) Na području Općine nema ugroženih i endemičnih vrsta, niti su definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja.

Članak 168.

Članak 168.
(1) Zaštita prirode treba se provoditi kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila.
(2) U cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, te treba osobito štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada, kao ekološki vrijednih područja.
(3) U cilju zaštite prirodnih vrijednosti potrebno je primijeniti mjere zaštite: - očuvati vodena i močvarama staništa u što prirodnijem stanju - gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma - postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja. 6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 169.

Članak 169.
(1) Za neposredni nadzor provedbe mjera zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti na području Općine nadležno je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Varaždinu, u daljnjem tekstu nadležni Konzervatorski odjel.
Članak 170.
(1) Prostoru arheološkog lokaliteta „Stara Ves“ utvrđene su granice koje se dijelom nalaze na području Općine Strahoninec, te je za lokalitet u tijeku postupak valorizacije s ciljem upisa u Registar kulturnih dobra Republike Hrvatske.
(2) Do dovršetka postupka utvrđivanja kulturnog dobra, na području lokaliteta, označenog na kartografskim prikazima 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4233 brojeva 3. i 4.1., primjenjuje se sustav mjera zaštite utvrđenih u dispozitivu Rješenja o preventivnoj zaštiti lokaliteta „Stara Ves“.
(3) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, na dubini većoj od 40,0 cm ispod razine tla, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina lociranih unutar arheoloških lokaliteta.
(4) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel ili Arheološki odjel Muzeja Međimurja, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.

Članak 171.

Članak 171.
(1) Na prostoru Općine Strahoninec prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04,87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17) trenutno nema zaštićenih kulturnih dobara koja bi bila upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
(2) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu gradnju neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Ostali akti u ovom izdanju (153)