Arhiva › 2017. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Strahoninec · 18. prosinca 2017. · KLASA 351-03-01/17-01 · URBROJ 2109/23-03-17-56

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 4233

Članak 172.

Članak 172.
(1) Na području Općine Strahoninec evidentirana su nepokretna dobra s preporukom zaštite na lokalnoj razini: - kapela Marije Pomoćnice u Čakovečkoj ulici u Strahonincu - poklonac Žalosne Marije, iz 18. stoljeća, u središtu naselja Strahoninec - poklonac Sv. Jurja ispred parkovne površine na raskrižju Dravske i Kalničke ulice u Strahonincu - poklonac sv. Florijana u Ulici Žrtava fašizma - raspelo na križanju Čakovečke i Poljske ulice u Strahonincu - memorijalno obilježje u središtu naselja Strahoninec.
(2) Evidentirana dobra se predlažu za zaštitu na lokalnoj razini usvajanjem zasebne odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, sukladno članku 17. Zakona.
(3) Odluka o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja se donosi na temelju elaborata vrednovanja evidentiranih dobara, izrađenog uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 173.

Članak 173.
(1) U postupku izrade stručnog elaborata za potrebe Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja potrebno je izvršiti i analizu tradicijske gradnje unutar Općine.
(2) Zaštitu odnosno prezentaciju tradicijskih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
Članak 174.
(1) Javne uređene površine na kojima su locirane gradnje evidentirane kao kulturna dobra od lokalnog značaja smatraju se površinama ambijentalnih vrijednosti i potrebno ih je nadalje održavati u obliku javnih parkova ili malih trgova.
(2) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino evidentirano kulturno dobro, stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine potrebno je tražiti i u slučajevima: - planiranja građevinskih zahvata i na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru udaljenosti do 30,0 m od evidentiranog dobra - utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 175.

Članak 175.
(1) Postupanje otpadom potrebno je provoditi primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17), odgovarajućih podzakonskih propisa i općinskog plana gospodarenja otpadom.
Članak 176.
(1) Na općinskom području se zasnivanje odlagališta otpada ne predviđa.
(2) Sva periodično uočena „divlja“ odlagališta potrebno je promptno sanirati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.
Članak 177.
(1) Uspostava i provedba cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, koji će obuhvaćati odvojeno skupljanje, odvoz, odvajanje korisnih komponenti, zbrinjavanje komunalnog otpada na siguran način i druge potrebne postupke, u nadležnosti je Općine, a potrebno ga je integrirati u centralni sustav gospodarenja otpadom (CGO) županijske, odnosno regionalne razine.
(2) Uspostavljen je sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada za cjelovito općinsko područje.
(3) Uspostavljen je sustav organiziranog odvojenog skupljanja otpada putem postavljanja odgovarajućih spremnika/ posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih skupina otpada, na javnim površinama unutar građevinskog područja naselja.
(4) Prikladni opasni otpad malog volumena (stare baterije i slično) može se uključiti u sustav iz prethodnog stavka.
(5) Daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom treba usklađivati prema razvoju sustava županijske, odnosno regionalne razine.“ Stranica 4234 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Iza članka 177. dodaju se novi članci od članka 178. do članka 201. i pripadajući naslovi i podnaslovi koji glase: „Članak 178.
(1) Unutar izdvojenog građevinskog područja komunalno – servisne namjene /oznaka K3/ lociranog neposredno uz županijsku cestu ŽC 2020 predviđaju se locirati: - centralno reciklažno dvorište za područje Općine /oznaka RD/ - općinsko reciklažno dvorište za građevinski otpad /oznaka RDG/ - deponija za deponiranje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/.
(2) Točne lokacije svake pojedine namjene unutar predmetnog izdvojenog građevinskog područja odredit će se projektom.
(3) Alternativno se utvrđuje mogućnost da se reciklažna dvorišta za područje Općine Strahoninec organiziraju na području Grada Čakovca, a na temelju sporazuma između dvije jedinice lokalne samouprave.
(4) Funkcioniranje reciklažnog dvorišta se prema potrebi dodatno uređuje posredstvom mobilne jedinice, funkcionalno vezane za odgovarajuće funkcionalno stacionarno reciklažno dvorište unutar Općine ili u bliskom okruženju.

Članak 179.

Članak 179.
(1) Unutar općinskog područja se površine izdvojenih građevinskih područja gospodarske, poslovne namjene /oznaka K/ određuju se kao prostori unutar kojih je moguće utvrditi dodatne lokacije za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom prema članku 83. stavku 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, kao komercijalna i/ili vlastita reciklažna dvorišta.
(2) Građevine i manipulativni prostori reciklažnih dvorišta trebaju biti unutar čestice locirani i oblikovani na način da manipulacija otpadom nije vidljiva s ulice.

Članak 180.

Članak 180.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) Ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
(3) Na građevnim česticama s više od 3 zasebne korisničke jedinice, izdvojeno locirani zatvoreni ili otvoreni prostor za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 12,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u zonama stambene namjene uz uvjet da se kompostište locira u dvorišnom dijelu čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.

Članak 181.

Članak 181.
(1) Zbrinjavanje otpada koji nastaje na (obiteljskim) poljoprivrednim gospodarstvima treba se rješavati za svaku pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada.
Članak 182.
(1) Ukoliko je (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo locirano izvan građevinskih područja naselja, kao jedan od načina zbrinjavanja otpada nastalog na gospodarstvu, može se unutar vlastite čestice ili na zasebnoj čestici neposredno uz kompleks poljoprivrednog gospodarstva, graditi postrojenja za proizvodnju energije korištenjem otpada s poljoprivrednog gospodarstva kao obnovljivog izvora energije (OIE), i to prvenstveno postrojenja na biomasu do 10,0 MW instalirane snage.
(2) U okviru građevne čestice energane OIE, koja otpad koristi kao sirovinu, moguće je urediti odgovarajuće deponije i postrojenja za pripremu komponenti iz otpada, sukladno odgovarajućim posebnim propisima. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama

Članak 183.

Članak 183.
(1) Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u okoliš je zabranjeno.
(2) Za sve čestice treba riješiti postupanje s otpadnim i oborinskim vodama prema poglavlju 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“ i na način da se zadovolji propisani standard kvalitete za ispuštanje voda u sustave javne odvodnje ili u površinske vode prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16) prije ispuštanja.
(3) Svaki zahvat koji se predviđa na prostoru III. zone zaštite izvorišta međimurskih vodocrpilišta, potrebno je provoditi sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 8/14). 8.2. Zaštita zraka

Članak 184.

Članak 184.
(1) Mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka provode se prema Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11, 47/14 i 61/17) i odgovarajućim podzakonskim aktima. 8.3. Zaštita od buke
Članak 185.
(1) Razina buke koja je posljedica gospodarskih djelatnosti: - unutar područja posebno osjetljivih na buku, kojima se smatraju zone stambene namjene, javne i društvene 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4235 namjene, sporta i rekreacije i javnog zelenila /oznake S, D, R i Z/, buka ne smije premašivati vrijednosti 55 dB(A) danju i 40 dB(A) noću - na granici pojedine građevne čestice unutar izdvojenih područja gospodarskih namjena /oznake K i K3/ ne smije premašivati 80 dB(A) - na granici funkcionalnih zona ne smije prelaziti dopuštene razine za funkcionalnu zonu s manjom propisanom vrijednosti.
(2) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04).
(3) Ako se građevine ili dijelovi građevina u kojima se locira izvor buke, grade unutar funkcionalnih zona koja su posebno osjetljiva na buku, potrebno ih je locirati u dvorišnom dijelu čestice, najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada i drugih stacionarnih smještaja socijalne i turističke namjene (prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično).

Članak 185.

(4) Ostale mjere zaštite od buke provode se temeljem Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16). 8.4. Zaštita od požara
Članak 186.
(1) Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) i odgovarajućih podzakonskih propisa.
Članak 187.
(1) Prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je projektirati vanjsku hidrantsku mrežu i odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, unutar uličnih koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.
(4) Ukoliko iz tehničkog razloga nije moguće mrežu vodoopskrbe predvidjeti za zaštitu od požara, ili područje nema izvedenu, odnosno nema planiranu javnu mrežu vodoopskrbe, sustav zaštite od požara je potrebno predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne policijske uprave.

Članak 188.

Članak 188.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici najmanje ½ visine više građevine.
(2) Izuzetno, udaljenost može biti i manja: - ako se protupožarnim elaboratom, odnosno projektom dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili - ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišne prostore, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Članak 189.

Članak 189.
(1) Za građevine u kojima se na bilo koji način koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od nadležne policijske uprave. 8.5. Svjetlosno onečišćenje
Članak 190.
(1) Radi zaštite od svjetlosnog onečišćenja rasvjetna tijela vanjske javne rasvjete trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa u vis.
(2) Ostale mjere zaštite utvrđuju se temeljem Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“ broj 114/11). 8.6. Zaštita resursa obradivih površina i šuma

Članak 191.

Članak 191.
(1) Zabranjena je prenamjena površina planski predviđenih kao poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene /oznake P1 / i kao gospodarska šuma /oznaka Š1/, izuzev u slučajevima iz članka 67.
(2) Na poljoprivrednim površinama gdje to nije u suprotnosti s ekonomikom poljoprivrednog gospodarenja, potrebno je čuvati mozaični krajolik isprepletenih obradivih površina i manjih šumaraka, odnosno visokog raslinja. 8.7. Osiguranje bitnih zahtjeva za građevine
Članak 192.
(1) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevinu, definirani prema Zakonu o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17), kao i drugi posebni uvjeti gradnje, određuju se na temelju normi i posebnih propisa.
(2) Zabranjena je gradnja na tektonskim rasjedima, klizištima, unutar inundacija vodotoka i na drugim plavnim područjima. Stranica 4236 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. 8.8. Upravljanje rizicima

Članak 193.

Članak 193.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa potrebno je provoditi prema dokumentu - Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za Općinu Strahoninec.
(2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladne Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15) i pripadajućim podzakonskim aktima. 8.9. Ostale mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 194.

Članak 194.
(1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš za pojedinačnu gradnju definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14 i 3/17).
(2) Ostali uvjeti sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE PROVEDBENIH PROSTORNIH PLANOVA
Članak 195.
(1) Provedbeni prostorni planovi koji su izrađeni za područje Općine Strahoninec, a čija primjena je i nadalje obvezna do pretežite dovršenosti uređenja prostora, su: - Detaljni plan uređenja dijela stambene zone iza Poljske ulice u Strahonincu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 21/09) - Urbanistički plan uređenja stambene zone između Prvomajske ulice i Ulice Matije Gupca u Strahonincu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/13) - Urbanistički plan uređenja gospodarsko – poslovne zone sjeverno od obilaznice u Strahonincu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/13).
(2) Mogućnost izmjene i dopune provedbenih prostornih planova iz stavka 1. ovog članka definirana je Zakonom o prostornom uređenju.
(3) Za površine obuhvaćene provedbenim prostornim planovima iz stavka 1. ovog članka, za koje se utvrdi neusklađenost provedbenog prostornog plana s Prostornim planom uređenja Općine Strahoninec, neposredno se primjenjuje Prostorni plan uređenja Općine Strahoninec.

Članak 196.

Članak 196.
(1) Detaljni plan uređenja stambenog područja uz Ulicu Marka Kovača u Strahonincu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/01 i 8/05) se, iz razloga pretežite dovršenosti područja, stavlja van snage.
Članak 197.
(1) Obavezna izrada provedbenih prostornih planova utvrđuje se za sljedeća neizgrađena i komunalno neuređena područja: - stambeno područje između ulica Žrtava fašizma i J.H. Zdelara u Strahonincu - stambeno područje južno od Prvomajske ulice u Strahonincu - stambeno područje južno od Ulice J. Bajkovca u Strahonincu - izdvojeno građevinsko područje gospodarsko – poslovne zone južno od obilaznice DC 3.
(2) Obuhvati izrade provedbenih prostornih planova u naselju utvrđen je u grafičkom prikazu građevinskog područja naselja Strahoninec, a može se, temeljem pojedinačne odluke o izradi prostornog plana, proširiti i na kontaktni izgrađeni prostor.
(3) Obuhvat pojedinog provedbenog prostornog plana užeg područja naselja, čija potreba se može propisati radi provedbe urbane transformacije ili obnove pojedinog izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, definirat će se odlukom o izradi pojedinog prostornog plana užeg područja.
(4) Neizgrađena građevinska područja, komunalno opremljena u mjeri koja omogućava neposrednu gradnju, bez potrebe prethodne izrade provedbenog prostornog plana, označena su na kartografskom prikazu broj 4.1. „Građevinsko područje naselja Strahoninec“, a odnose se na: - stambeno područje uz Ulicu Topolje u Strahonincu - izdvojeno građevinsko područje gospodarske, poslovne zone uz križanje DC 3 i DC 209.

Članak 197.

(5) Izdvojeno građevinsko područje gospodarske, poslovne zone istočno od retencije Globetka funkcionalni je dio zemljišta unutar gospodarske, poslovne zone „Zapad“ u Čakovcu, te se u provedbi tretira dijelom predmetne gospodarske zone, te se za navedenu površinu ne predviđa izrada provedbenog prostornog plana temeljenog na Prostornom planu uređenja Općine Strahoninec. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
Članak 198.
(1) Kao mjeru racionalizacije korištenja prostora naselja, predlaže se stimuliranje gradnje unutar izgrađenih dijelova naselja.
(2) Kao mjeru zaštite prostora naselja, od negativnih utjecaja gospodarstva, predlaže se subvencioniranje: - preseljenja poslovnih i proizvodnih gospodarskih sadržaja u gospodarske, poslovne zone - preseljenja poljoprivrednih sadržaja uzgoja životinja na odgovarajuće područja izvan naselja.

Članak 199.

Članak 199.
(1) Kao posebnu mjeru očuvanja graditeljske baštine značajne za lokalnu zajednicu predlaže se vrednovanje evidentiranih kulturnih dobara i temeljem navedenog postupka donošenje Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja. 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4237 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 200.
(1) Legalno izgrađenim građevinama smatraju se: - građevine koje se nalaze izvan građevinskih područja naselja, ukoliko su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. - zgrade ozakonjene u postupku prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13 i 65/17).
(2) Ukoliko su građevine iz prethodnog stavka, u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim PPUO-om, mogu se adaptirati, sanirati, ili rekonstruirati samo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

Članak 201.

Članak 201.
(1) Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih i/ili tihih i čistih gospodarskih prostora te prostora za poljoprivredu, tako da površina stana ukupno sa svim pomoćnim prostorima ne prelazi neto 150,0 m2, a površina za gospodarske djelatnosti ne prelazi neto 50,0 m2 - rekonstrukcijom na građevnoj čestici ne smije se povećati broj stanova niti broj zasebnih korisničkih jedinica druge namjene - adaptacija tavanskog prostora unutar postojećeg gabarita građevine dozvoljena je u stambenoj namjeni - izvedba priključka na prometnu i komunalnu infrastrukturu - ukoliko je postojeća građevina dotrajala, te nije moguća njena sanacija, može se odobriti gradnja zamjenske građevine.“ III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 6.

Članak 6.
(1) Svi propisi navedeni u ovoj Odluci kao osnova za utvrđivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, u slučajevima izmjene i dopune, odnosno supstitucije propisa novim, u primjeni ove Odluke zamjenjuju se važećim propisom.
Članak 7.
(1) Elaborat izvornika II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 4 primjerka.
Članak 8.
(1) Uvid u Odluku o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec, kao i u druge elemente Plana može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Strahoninec.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE STRAHONINEC KLASA: 351-03-01/17-01 URBROJ: 2109/23-03-17-56 Strahoninec, 12. prosinca 2017. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Lepen, v.r.

Ostali akti u ovom izdanju (153)