Odluka o usvajanju Izvješća o stanju u prostoru Grada Čakovca 2008.-2012. godine

130. Temeljem članka 47. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13), članka 9. Pravilnika o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (»Narodne novine«, broj 117/12) te članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13 i 3/13 - pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na 4. sjednici, održanoj 21. studenoga 2013. godine, donijelo sljedeću O D L U K U

Članak 1.

Članak 1. Usvaja se razmotreno Izvješće o stanju u prostoru Grada Čakovca 2008. - 2012. godine.
Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. KLASA: 021-05/13-01/246 URBROJ: 2109/2-02-13-06 Čakovec, 21. studenoga 2013. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Jurica Horvat Stranica 484 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 Iz VJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRAD ČAKOVEC 2008. - 2012. IZRADIO: UPRAVNI ODJEL zA PROSTORNO UREĐENJE I GOSPODARSTVO ODSJEK ZA PROSTORNO PLANIRANJE, ZAŠTITU OKOLIŠA I GRADNJU SADRŽAJ I. POLAzIŠTA 1. Osnova i ciljevi izrade Izvješća 2. Zakonodavno-institucionalni okvir 3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne 4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornoga II. ANALIz samouprave uređenja županije A I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG RAzVOJA 1. Demografska obilježja 2. Prostorna struktura korištenja i namjene površina 3. Sustav naselja 4. Gospodarske djelatnosti 5. Opremljenost prostora infrastrukturom 6. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog 7. Obvezni prostorni pokazatelji III. ANALIzA Iz jedinice lokalne samouprave značaja RADE I PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOGA UREĐENJA 1. Izrada dokumenata prostornoga uređenja 2. Provedba dokumenata prostornoga uređenja 3. Provedba drugih razvojnih i programskih dokumenata 4. Provedba zaključaka, smjernica i preporuka iz samouprave IV. PREPORUKE z prethodnog Izvješća o stanju u prostoru jedinice lokalne A UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAzVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune jedinice lokalne samouprave 3. Prijedlog aktivnosti za unaprjeđenje održivog V. IzVORI PODATAKA održivog razvoja u prostoru jedinice lokalne samouprave izazove postojećih dokumenata prostornoga uređenja na razini razvoja u prostoru Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 485 I. POLAzIŠTA I. 1. OSNOVA I CILJEVI IzRADE IzVJEŠĆA Izvješće o stanju u prostoru za Grad Čakovec (u vijeće Grada Čakovca, stručnu i širu javnost izvješćuje 2008. do 2012. god., na temelju analize i ocjene osnovne štite i korištenja posebno vrijednih prostora, kao i analize U okviru Izvješća daje se analiza i ocjena učinkovitosti nica prostornog razvoja Grada Čakovca te određuje planova i drugih dokumenata vezanih za prostorno Cilj ovog Izvješća je prikazati utvrđene probleme u pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći Izradom i donošenjem ovog Izvješća kao obveznog vjeti za daljnju izradu svih dokumenata prostornog i procjenu potrebe izrade drugih strateških i razvojnih I. 2. z daljnjem tekstu: Izvješće) je dokument kojim se Gradsko o prostornom razvoju Grada Čakovca u razdoblju od prostorne strukture, trendova prostornog razvoja, zai ocjene provedbe dokumenata prostornog uređenja.

Članak 2.

planskih mjera, daje se osnova za definiranje smjerpotreba izrade izmjena i dopuna ili izrada novih prostornih uređenja Grada. prostoru, analizirati promjene u prostoru koje nastaju ili manji neposredan utjecaj na prostor. dokumenta praćenja stanja u prostoru stvaraju se preduuređenja, eventualno potrebnih izmjena i dopuna istih, kao odluka i dokumenata na nivou Grada. AKONODAVNO - INSTITUCIONALNI OKVIR Obveza izrade Izvješća o stanju u prostoru utvrđena i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09, 55/11, područne (regionalne) samouprave razmatraju je odredbom članka 47. Zakona o prostornom uređenju 90/11 i 50/12). Predstavnička tijela jedinica lokalne i četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru koje sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom 2012. god. donesen je Pravilnik o sadržaju i obveznim (»Narodne novine«, broj 117/12) prema kojem se Izvješće Sukladno odredbi članka 9. navedenog Pravilnika upravna tijela velikog grada, grada i općine nadležna za đenje velikog grada ukoliko su ustrojeni. Izvješće je izrađeno na temelju dostupnih podataka područne (regionalne) i lokalne samouprave i pravnih tacije koja je detaljno navedena (popisana) u Poglavlju I. 3. prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornih pokazatelja za naredno razdoblje. prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru izrađuje.

Članak 2.

Izvješće na razini velikog grada, grada i općine izrađuju prostorno uređenje, odnosno zavodi za prostorno ureprikupljenih od nadležnih državnih tijela, tijela jedinica osoba s javnim ovlastima te dostupnih izvora i dokumen- V. ovog Izvješća. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE - GRADA ČAKOVCA Prostor Grada Čakovca nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, nekako na sredini puta između Rijeke i Budimpešte, te Zagreba i Maribora, a unutar utjecajnog bivše istoimene općine, a danas Međimurske županije, gospodarskog razvoja i agrarnog krajolika. Veoma je geopolitički i prometno - geografski položaj, vrijedne Grad Čakovec smješten je u središnjem dijelu područja Varaždina i Zagreba, gotovo u središnjem dijelu povijesno jedinstvene i specifične cjeline društvenog i zanimljiv i vrijedan prostor, koji ima važan geostrateški, prirodne izvore, te raznoliki krajolik. Međimurske županije, a nakon korekcija granica prema susjednim općinama, prostire se na površini od 72,87 km 2 Po veličini je najveća jedinica lokalne samouprave Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad . u Županiji, te čini cca 10% ukupne površine Županije. Čakovec je u trenutku popisa imao 27.104 stalnih stanovnika. Gustoća naseljenosti prema tom podatku je 371,95 Grad Čakovec u svom sastavu ima 13 naselja, od županijsko središte - grad Čakovec, koje je i jedino U ostalim naseljima je ustanovljena politička st/km2. kojih je središte jedinice lokalne samouprave, a ujedno i gradsko naselje.

Članak 2.

samoupravna jedinica - mjesni odbor. Područje Grada Čakovca je, s obzirom na izduženost - sjeverni dio, lociran na pleistocenoj zaravni s Rok, Slemenice i Žiškovec, - središnji dio s Čakovcem i prigradskim naseljima stepenice prema jugu, - južni dio lociran unutar Dravskog bazena, koji Totovec. u smjeru sjever - jug podijeljeno na: naseljima Krištanovec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo Ivanovec, Savska Ves i Mihovljan, na poziciji od Dravske obuhvaća Kuršanec, Novo Selo na Dravi, Šandorovec i Stranica 486 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 Područje Grada s južne je strane prostorno određeno Čakovec - tzv. Varaždinsko jezero, iako se sama granica dijelom proteže u prostoru akumulacijskog jezera. Preostale granice nemaju neko posebno geografsko prostora, te su uglavnom određene prema katastarskim Od usvajanja osnovnog PPUG Čakovca, 2003. godine, ali i radi drugih administrativnih razloga djelomično lokalne samouprave i s pripadajućim naseljima: - Općina Šenkovec - naselje Šenkovec i Mačkovec, - Općina Podturen - naselje Sivica i Novo Selo - Općina Belica - naselje Belica i Novo Selo Rok, - Općina Mala Subotica - naselje Mala Subotica - Općina Orehovica - naselje Orehovica i Ivanovec, - Općina Nedelišće - naselje Gornji Kuršanec i - Općina Strahoninec - naselje Strahoninec i Savska - Općina Pribislavec - naselje Pribislavec. Navedena promjena utjecala je i na promjenu površina odnosno smanjena je u odnosu na stanje prije promjene, sveukupna dužina dužina granice prema susjednoj udaljenost krajnjih točaka udaljenost krajnjih točaka istok Kroz ovaj gradski prostor prolazi glavni poprečni hrvatskog koridora, svladavajući visoki hrvatski gorski Tim pravcem usmjerena su ne samo hrvatska, nego i iz srednjoeuropskih i podunavskih prostora prema može ustvrditi da ovaj širi međimurski prostor predstavlja u susjednu Sloveniju.

Članak 2.

Tim se tzv. podravsko (panonsko) - jadranskim nom prometnicom (D3, E65, E71), drugim važnim infrastrukturnom građevinom akumulacijskog jezera HE lokalne samouprave, prema susjednoj županiji, većim određenje koje bi prostor Grada izdvajale iz okolnog općinama iako i u odnosu na njih postoje odstupanja. Grad Čakovec je, temeljem međuopćinskih sporazuma, korigirao granice i to sa slijedećim susjednim jedinicama Rok, i Ivanovec, Kuršanec, Ves, JLS, tako da površina Grada sada iznosi 72,87 km 2, kada je površina iznosila cca 72,92 km2. površina 72,87 km2 granice 73,3 km županiji 8,26 km sjever - jug 16,79 km - zapad 9,03 km hrvatski prometni pravac kojim se u nastavku preko uskog prag, povezuju Središnja Hrvatska i Hrvatsko Primorje. europska prometna i gospodarska strujanja, osobito ona mediteranskom prostoru, odnosno prema Jadranu. Zato se sjeverozapadna ulazna vrata u Hrvatsku, a dijelom i pravcem hrvatskom i europskom magistralnom autocestovdržavnim i županijskim cestama i magistralnim željezničkim prugama, preko područja Grada Čakovca, kao važnog položene zemlje Srednje Europe (Madžarska, Austrija, sa središnjim hrvatskim (Varaždin i Zagreb) i s južnim i dalmatinskim gradovima), te tako imaju izlaz na prometnog čvorišta, prometno spajaju neke sjevernije Češka, Slovačka, Ukrajina, pa djelomično i Slovenija) jadranskim područjem Hrvatske (Rijekom i dalje Istrom Mediteran. Tako kroz prostor Grada Čakovca idu cestovne Budimpešta), na sjever, sjeverozapad i na zapad prema Sobota i dalje prema Mađarskoj ili Austriji, odnosno prema Varaždinu i Zagrebu. Ostalim regionalnim ili Dubravi i Kotoribi, Strahonincu i Kuršancu, Pribislavcu, Podturnu, ovaj se prostor i njegova naselja povezuju s ali i međusobno. Županijske ceste treba modernizirati dijela Hrvatske.

Članak 2.

Kroz ovaj prostor također prolaze dvije magistralne Budimpešta - Trst preko prometnice na istok i sjever prema Mađarskoj (Goričan - Sloveniji (Mursko Središće - Donja Lendava - Murska Štrigova - Ljutomer i Nedelišće - Ormož - Ptuj), te na jug županijskim i lokalnim cestama prema Prelogu, Donjoj Belici i Dekanovcu, Mihovljanu, Novom Selu Rok i ostalim međimurskim općinama, središtima i naseljima, i uklopiti u cjelokupni cestovni prometni sustav ovog željezničke pruge, od kojih je na pravcu istok-zapad Kotoribe-Čakovca-Ptuja-Pragerskog-Ljubljane, u ovom prostoru izgrađena još 1860. godine, dok se drugi pravac sjever - jug sastoji iz dva Središća do Čakovca i od Čakovca preko Varaždina i jadranskim lukama, koje prvenstveno imaju međudržavno značenje, ali i unutar hrvatske međuregionalnu važnost. postati sastavni dio željezničkih pruga velikih brzina Na temelju svega proizlazi da se prostor Grada dijela i to iz zapadne Madžarske preko Lendave-Murskog Zaboka do Zagreba, izgrađena 1886.godine, i dalje prema (Mađarska-Hrvatska-Slovenija), pa time i europsko Ovi pravci bi mogli preuzeti veću ulogu i bar djelomično koja će povezivati Podunavlje s Jadranom. Čakovca treba razvijati kao važno tranzitno i kontaktno područje, ali po svojim mogućnostima i kao važno razvojno Hrvatske, što treba uvažavati u njegovom prostornom i Na području Grada Čakovca ističu se dvije prirodne i najznačajnijim središnjim kontaktnim prostorom: - Dravsko-međimurska nizina na jugu ovog područje unutar šireg urbaniziranog područja Središnje funkcionalnom razvitku.

Članak 2.

i gospodarske prostorne cjeline s njihovim najvrednijim područja, aluvijalna riječna tvorevina, aluvijalni sedimenti (šljunak i pijesak) rašireni u širem pojasu uz Dravu, se na terenu između 160 i 170 m nadmorske visine, koja je izgradnjom HE Čakovec ujezerena, prostire uglavnom pod oranicama i livadama. Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 487 - Krajni jugoistočni ogranci Međimurskih gorica ili valovito tercijarno pobrđe, koje se pruža od 170 do mladotercijarni sedimenti lapora, pješčenjaka, i voćnjacima. - Središnje nešto više ocjedito zaravnjeno područje navedenih prirodnih cjelina, sastavljena od šljunka, kanala na sjeveru i Trnave na jugu, odnosno koje se od sjeverozapada prema jugoistoku snizuje najnaseljenije, pretežno kultivirano (oranice), te U ovom prostoru vlada svježa umjerena klima Goričkog na sjeveru ove jedinice lokalne samouprave, 210 m nadmorske visine i s vrhom Slemenice 212,6 m, gline, šljunka i pijeska, pretežno pod šumom, vinogradima i zatim povišena terasa na kontaktnom području gore pijeska i ilovače, većim dijelom između Lateralnog pleistocenih ilovina na povišenom terenu dravske terase, od 190 m, odnosno 170 m do 160 m nadmorske visine, razvojno i infrastrukturno najvrijednije područje. kontinentalnih osobina sa svježim perialpskim i kontinentalnim panonskim klimatskim utjecajima, vruća ljeta i hladne vlažnim i hladnim sjevernim zimskim vjetrovima. Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područja nosti, prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i pretjerane sječe i propadanja, poljodjelske površine od naselja i građevinska područja od neracionalne i zime, dovoljno humidno područje s južnim i zapadnim obvezatno zahtjeva vođenje brige o zaštiti prirodnih vrijedod ljudi stvorene krajolike, kako bi se sačuvala šuma od poplava, klizanja i drugih oštećenja i neagrarnih namjena, neekonomične izgradnje, dok kod eksploatacije šljunka i pijeska treba paziti da ne dođe do devastacije krajolika. Posebna i podzemnih voda od zagađenja, jer se ta voda koristi stanovnika, životinja i industrije na ovom i širem se pozornost treba posvetiti očuvanju stajačih, tekućih ili može koristiti kao pitka i tehnološka voda za potrebe području.

Članak 2.

Treba podržavati na čitavom području Grada Čakovca (poljodjelstvo, stočarstvo, industrija, građevinarstvo, kojima su najpoželjnije brojne manje poduzetničke programe gospodarskog razvitka raznih usmjerenja obrt, promet, turizam, rekreacija, razne usluge i sl.), među inicijative, koje su najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, uključujući i graničarsko gospodarstvo, načelima održivog razvitka i voditi računa o usklađenom I. 4. koje će se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema razvoju i uređenju prostora. JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U OKVIRU PROSTORNOGA UREĐENJA ŽUPANIJE Grad Čakovec smješten je u središnjem dijelu Međimurske županije, a nakon korekcija granica prema susjednim općinama, prostire se na površini od 72,87 km2 Po veličini je najveća jedinica lokalne samouprave Čakovec županijsko središte Međimurske županije, prostora. Šire područje Grada spada u demografsko i prometno značenje koje je glavni pokretač razvoja, te Čakovec je subregionalno središte Središnje Hrvatske, Na mikroregionalnoj razini razvoj konurbacije Čakovca dućnosti, a ponajprije na migracijske tokove radne snage. neovisna, fizionomski sve više prerasta u jedinstvenu Grad Čakovec je rubna jedinica lokalne samouprave vodenom površinom akumulacijskog jezera HE Čakovec. županiji su Grad Varaždin i Općina Trnovec Bartolovečki. Unutar Međimurske županije Grad Čakovec graniči - Općinom Nedelišće, naseljima Gornji Kuršanec, - Općinom Strahoninec, naseljem Strahoninec, - Općinom Šenkovec, naseljima Šenkovec i Knezovec, - Općinom Sv.Juraj na Bregu, naseljem Zasadbreg, - Općinom Mursko Središće, naseljem Štrukovec, - Općinom Vratišinec, naseljima Vratišinec i Gornji - Općinom Podturen, naseljem Sivica, - Općinom Belica, naseljem Belica, - Općinom Pribislavec, naseljem Pribislavec, - Općinom Mala Subotica, naseljem Štefanec, - Općinom Orehovica, naseljima Vularija i Podbrest.

Članak 2.

U 13 naselja koja spadaju u administrativno područje nika što je iznosilo 23,81 % stanovnika Međimurske lokalne samouprave u Županiji, a i prostorno najveća s U naselju Čakovec 2011. godine živi više od polovice 13,31 % stanovnika dok gradovi Prelog i Mursko Središće je prema tome demografsko središte Županije. . u Županiji, te čini cca 11% ukupne površine Županije. a time i upravno, administrativno i političko središte tog gospodarsko žarište Županije, a nezaobilazan je faktor i koncentracije stanovništva i gospodarskih djelatnosti. čime spada u gravitacijski areal Zagreba. i Varaždina bitno utječe na razvojna kretanja u bu- Konurbacija dvaju gradova, koja iako funkcionalno urbanu cjelinu. u odnosu na Varaždinsku županiju. Granica prolazi Susjedne jedinice lokalne samouprave u Varaždinskoj s: Puščine i Nedelišće Kraljevec, Grada Čakovca 2011. godine je živjelo 27.104 stanovžupanije. Grad Čakovec je time najmnogoljudnija jedinica oko 11% površine Županije. stanovnika Grada (55,88 %), a u odnosu na Županiju zajedno čine tek 6,82% stanovnika Županije. Čakovec Stranica 488 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 489 II. ANALIz A I OCJENA STANJA, PROVEDBE I TRENDOVA PROSTORNOG RAzVOJA Stanje prostora analizirat će se pomoću obilježja koja interakciji potiču razvojna kretanja: demografska opisuju pojedine aspekte prostora i koja u međusobnoj obilježja, socijalno gospodarska struktura, struktura i sustav naselja, struktura površina postojećih naselja i površina struktura, gospodarske djelatnosti, struktura izdvojenih II. 1. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA a) razmještaj i struktura stanovništva U 13 naselja koja spadaju u administrativno područje 27.104 stanovnika što iznosi 23,82 % stanovnika za razvoj naselja, životni standard, društvena infrapovršina za razvoj izvan naselja i degradirana područja.

Članak 2.

Grada Čakovca prema popisu iz 20011. godine živi Međimurske županije. Grad Čakovec je time najmnogoljudnija jedinica lokalne samouprave u Županiji, a i prostorno godine broj stanovnika je smanjen za 1,53 % u posljednjih U naselju Čakovec 2011. godine živi više od polovice 13,27% stanovnika dok gradovi Prelog i Mursko Središće je prema tome demografsko središte Županije. Naselje P 2011 % Čakovec 15.147 Ivanovec 2.093 Krištanovec 626 Kuršanec 1.584 Mačkovec 1.326 Mihovljan 1.380 Novo Selo na Dravi 634 Novo Selo Rok 1.441 Savska Ves 1.217 Slemenice 244 Šandorovec 335 Totovec 534 Žiškovec 543 Ukupno 27.104 Prema promjeni broja stanovnika u posljednjem najveća s oko 11% površine Županije. Prema popisu 2011. deset godina. stanovnika Grada (55,88%), a u odnosu na Županiju zajedno čine tek 6,82% stanovnika Županije. Čakovec P 2001. % Index 11/01 55,88 15.790 57,36 95,92 7,72 2.195 7,97 95,35 2,31 673 2,44 93,00 5,84 1.314 4,77 120,54 4,89 1.359 4,94 97,57 5,09 1.235 4,49 111,74 2,34 622 2,26 101,92 5,32 1.476 5,36 97,62 4,49 1.238 4,50 98,30 0,90 218 0,79 111,93 1,24 316 1,15 106,01 1,97 529 1,92 100,95 2,00 561 2,04 96,79 100,00 27.526 100,00 98,46 dvadesetogodišnjem razdoblju vidljivo je da naselje Čakovec gubi stanovništvo dok neka okolna naselja obilježava Čakovca čime okolna naselja postaju takozvane porast stanovnika. Ta pojava je posljedica suburbanizacije »spavaonice« što znači da se stanovništvo zbog veće kvalitete života odlučuje za život izvan grada, ali opet dovoljno stena dijelom je rezultat i decentralizacije nekih funkcija prigradska područja.

Članak 2.

Ukupna promjena broja stanovnika suma je prirodne se vidjeti prevladavajući utjecaj obje komponente koje Najveći rast stanovnika zabilježen je u Kuršancu što romske nacionalne manjine koja je brojna u spomenutom gravitacijski areal spada Kuršanec. Slijedeći najveći elitno rezidencijalno prigradsko naselje Čakovca. Najveći naselje Krištanovec koje je udaljeno od glavnih prometnih Proces suburbanizacije Čakovca najizraženiji je do novec, Novo Selo Rok i Savska Ves imali maksimum njim popisom je utvrđen rast nekih manjih naselja, Novo blizu radnih mjesta. Porast stanovnika prigradskog prkoje se putem dnevnih migracija radne snage šire u promjene i migracija. Na primjeru grada Čakovca može utječu na ukupni porast, odnosno pad stanovnika. je direktna posljedica natprosječnog prirodnog prirasta naselju, a dijelom i suburbanizacije Varaždina u čiji rasta stanovnika zabilježen je u Mihovljanu koji postaje pad u posljednjem međupopisnom razdoblju pak bilježi tokova. 2001. godine kada su prigradski sateliti Mačkovec, Ivastanovnika dok je kasnijim popisima utvrđen pad. Posljed- Selo na Dravi, Slemenice i Šandorovec, koja postaju Stranica 490 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 povoljnija za život zbog nižih cijena zemljišta i veće središtu i prometno dostupna. 140 130 120 110 Indeks promjene broja stanovnika 100 1971. 1981. 1991. 130 125 120 115 110 105 100 Indeks promjene broja stanovnika 95 1971. 1981. 1991. U odnosu na Hrvatsku, Međimurska županija u cjelini stanovnika od 1991. godine do danas. Razlog pada su starenje stanovništva. Međimurje je izrazito demografski područje Županije koje također bilježi pad, ali po znatno zrakasto uzduž prometnih osovina prema Varaždinu, Prirodni prirast od 1964. godine, od kad se službeno Vidljiv je trend postupnog smanjenja od osamdesetih tranzicije čiji su pokazatelji niske stope nataliteta i Uzroci smanjenja nataliteta su veća obrazovanost žena, dijete u obitelji zbog želje za višim standardom, visoka dob. Mortalitet je dosegao najnižu razinu zbog razvijene ukupnog starenja stanovništva.

Članak 2.

Usprkos tome, prirodna slika Međimurja, a pogotovo već ranije i intenzivnije zahvatio proces starenja kvalitete života, a još uvijek su dovoljno blizu gradskom Čakovec Grad Čakovec Ostala naselja Godine 2001. 2011. Gra d Ča kovec Međi murs ka župa ni ja Republ i ka Hrva ts ka Godine 2001. 2011. ima puno bolju demografsku sliku, iako bilježi pad broja povećanje životnog standarda što utječe na niži natalitet i polarizirano, a pritom je grad Čakovec najnaseljenije manjoj stopi. Gusta naseljenost se od Čakovca širi Murskom Središću te donjem Međimurju. vodi evidencija broja rođenih i umrlih, stalno varira. godina što se poklapa sa završnom etapom demografske mortaliteta te prirodna stagnacija ili pad. kasnije stupanje u brak, »bijela kuga« odnosno jedno prosječna starost žena koje su dosegle gornju fertilnu sustavne zdravstvene zaštite, a očekuje se rast zbog Grada Čakovca puno je povoljnija od Hrvatske koju je stanovništva. Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 491 - dobno spolna struktura - Prema dobnoj strukturi, stanovništvo Grada Čakovca starih 60 i više godina (koeficijent starosti). Najmanji ima naselje Kuršanec (9,51%) koje karakterizira visok Totovec (18,90%) što je posljedica emigracije mladih, ima niski natalitet. Ukupno ima najviše stanovnika zrele dobi i to pripada starom stanovništvu sa 16,94% stanovnika udio spomenute dobne skupine i najmlađe stanovništvo udio romskog stanovništva. Najstarije stanovništvo ima zatim Čakovec koji također gubi mlado stanovništvo i podjednako oba spola. U dobnoj skupini 0-14 ima nešto više muškog stanovništva čemu je uzrok biološki jer se rađa postoji prevlast žena što je također normalna pojava s fizičkih razloga. Manjak muških stanovnika posljedica Prema tome, ukupno na području Grada živi nešto više - obrazovna struktura - Obrazovna struktura stanovništva nekog područja društvene promjene. Mogućnosti za obrazovanje u gradu spektra srednjih škola, nekoliko visokoškolskih studija, visokoškolskih ustanova.

Članak 2.

1 - 3 4 -7 Bez razreda razreda Osnovna Spol škole osnovne osnovne škola škole škole Sv. 176 168 1904 4003 M 68 71 523 1513 Ž 108 97 1381 2490 Na grafičkim i tabličnim prikazima je vidljivo da srednju školu i to 53,45 % stanovništva. Srednju stručnu više muških stanovnika, a u dobnoj skupini 65 i više obzirom na dulji životni vijek žena iz više bioloških i je ratnih stradavanja, težih fizičkih poslova i iseljavanja. žena (52,01%). pokazatelj je spremnosti stanovništva na gospodarske i Čakovcu su velike s obzirom na postojanje cijelog a blizu su gradovi Varaždin i Zagreb koji nudi cijeli niz Viša škola, Fakulteti, i. (VI.) umjetničke Srednje Stupanj akademije škole fakulteta i i stručni sveučilišni Doktorat studij studij 12086 1651 2589 29 6593 693 1215 20 5493 958 1374 9 najveći udio stanovništva grada Čakovca ima završenu spremu ima više muškog stanovništva, dok žensko Stranica 492 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 stanovništvo prednjači s udjelom u stanovništvu sa Takvo stanje odraz je društvenih prilika u prošlosti kada razreda. Visok je udio stanovništva sa završenim osnovnim završenom tek osnovnom školom ili nezavršenom školom. žene nisu pohađale školu ili su završavale tek nekoliko školovanjem (17,7%) i bez škole (9,94%). 0,13 % dr. 2,36 % BEZ OŠ 11,45 % VSS 7,3 %VŠS 17,7 % OŠ BEZ OSNOVNE ŠKOLE OSNOVNA ŠKOLA SREDNJA ŠKOLA VŠS VSS DOKTORAT 53,45 % SREDNJA Š Udio visokoobrazovanih stanovnika iznosi 11,45%, bolja situacija u odnosu na ostatak Međimurske županije se da zaključiti da je u gradu Čakovcu koncentrirano više ženskog stanovništva u više i visokoobrazovanom a stanovnika sa završenom višom školom 7,3% što je koja u cjelini ima lošu obrazovnu strukturu. Iz toga visokoobrazovano stanovništvo. Prema spolu ima nešto stanovništvu, dok doktorat ima više muških stanovnika.

Članak 2.

Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 493 % 7 6 5 4 3 2 1 0 ČakovecIvanovecKuršanecMihovljan Mačkovec Krištanovec Udio studenata u ukupnom stanovništvu Naselje TotovecŽiškovec Slemenice Savska VesŠandorovec Ukupno Grad Novo Selo Rok Novo Selo na Dravi Budućnost obrazovne strukture stanovništva grada stanovništvu koji iznosi 4,88% što je iznad prosjeka Čakovcu koncentrirano je visokoobrazovano stanovništvo, naselja Mihovljan i Savska Ves, a najmanji udio studenata Čakovca može se iščitati iz udjela studenata u ukupnom Županije i Države. Sukladno prethodnoj tvrdnji, u gradu ali i studenti čiji udio iznosi 6,62%. Slijede prigradska imaju naselja Krištanovec i Kuršanec. - migracijska obilježja - Ukupan broj Udio Naselje Doseljeni stanovnika % Čakovec Ivanovec Krištanovec Kuršanec Mačkovec Mihovljan Novo Selo na Dravi Novo Selo Rok Savska Ves Slemenice Šandorovec Totovec Žiškovec Grad Čakovec Grad Čakovec karakterizira visoki udio doseljenog demografsko središte Županije i kao odredište 15.147 8489 56,04 2.093 860 41,09 626 201 32,11 1.584 380 23,99 1.326 602 45,40 1.380 649 47,03 634 251 39,59 1.441 707 49,06 1.217 586 48,15 244 132 54,10 335 165 49,25 534 177 33,15 543 202 37,20 27.104 13401 49,44 stanovništva. Činjenica je to koja potvrđuje Čakovec kao doseljavanja iz rubnih graničnih dijelova Međimurja kroz više desetljeća. U novije vrijeme prevladava trend suburbanizacije Čakovca čime raste stanovništvo okolnih naselja u Gradu Čakovcu te urbanizacije naselja koja se nalaze Murskom Središću. Najviše doseljenih, čak 54,10% ima 24%) koja su prometno najudaljenija te iz tog razloga i na prometnom pravcu od Čakovca prema Varaždinu i naselje Slemenice, a najmanje naselja Kuršanec (oko najmanje privlačna za doseljavanje.

Članak 2.

Stranica 494 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 - aktivnost stanovništva - Aktivno stanovništvo* nositelj je gospodarskih društva sa smanjenim udjelom radno sposobnog promjena i razvoja, a mali udio istog ukazuje na tromost stanovništva. U Gradu Čakovcu udio aktivnog stanovništva u ukupnom iznosi 52,03% što je prosjek Županije. To otpada na umirovljeno i uzdržavano stanovništvo što stanovništva je muškog spola. Prema naseljima, najmanje zbog visokog udjela romskog stanovništva koje najvećim socijalnu pomoć. Najviše radno sposobnog stanovništva Udio aktivnog stanovništva u ukupnom prema spolu Aktivno Ukupno stanovništvo stanovništvo Grad Čakovec 27.104 Žensko 14.121 Muško 12.983 *Aktivno stanovništvo čine osobe koje obavljaju zanimanje svojem ili obiteljskom imanju, obrtničkoj ili drugoj radionici, i osobe koje traže prvo ili ponovno zaposlenje, kao i osobe koje kazne lišenja slobode. % 70 60 50 40 30 20 10 0 ČakovecIvanovec KuršanecMačkovecMihovljan Krištanovec Novo Selo nD znači da pola stanovnika privređuje dok druga polovica može biti kočnica gospodarskom razvoju. Više aktivnog aktivnog stanovništva živi u Kuršancu (27%) što je dijelom spada u uzdržavano stanovništvo ili prima živi u Slemenicama i Žiškovcu. Udio u Ukupno ukupnom aktivno stanovništvu 14.102 52,03 6.658 47,15 7.444 57,34 tj. koje svojim radom (u radnom odnosu ili samostalno na u kući i sl.) zarađuju sredstva za život. Aktivnima se smatraju su prekinule rad radi ispunjenja vojne obveze ili izdržavanje Ž M Naselje TotovecŽiškovec Savska VesSlemeniceŠandorovec Novo Selo Rok b) razmještaj i struktura domaćinstava funkcija stanovanja jedna je od važnijih obilježja stanovnika nego zaposlenih što znači da većina stanovnika spavaonica. No, preko dnevnih migranata se urbane urbanizacije prigradskih naselja.

Članak 2.

naselja koja okružuju Čakovec jer ta naselja imaju više migrira na rad u grad dok ta naselja dobivaju karakter funkcije šire u prostor pa tako dolazi do transformacije i Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 495 Broj domaćinstava, konkretnije promjena broja broj domaćinstava u pravilu s razvojem povećava, a broj standarda. U Gradu Čakovcu broj domaćinstava porastao je za domaćinstava na godinu. To nije posljedica porasta fragmentacije obitelji. Najveći porast broja domaćinstava nika, a najveći pad je u Krištanovcu u kojem se smanjuje domaćinstava, tek 3,01, a to je zbog činjenice što je životni članova domaćinstava čemu su uzrok mnogobrojne obitelji domaćinstava ukazuje na jedan aspekt urbanizacije jer se članova kućanstava pada što znači i podizanje životnog 2,71% u posljednjih deset godina što znači porast za 23,8 stanovništva već smanjivanja broja članova domaćinstava i bilježi Mihovljan čemu je glavni uzrok porast stanovbroj stanovnika. Čakovec ima najmanji broj članova standard najviši. Druga krajnost je Kuršanec sa 5,13 romske nacionalne manjine. - broj kućanstva - Naselje 2011. Čakovec 5.611 Ivanovec 660 Krištanovec 167 Kuršanec 340 Mačkovec 382 Mihovljan 412 Novo Selo na Dravi 180 Novo Selo Rok 416 Savska Ves 360 Slemenice 62 Šandorovec 98 Totovec 150 Žiškovec 167 Ukupno grad Čakovec 9.005 Promjena broja Indeks promjene 2011./2001. 120,00 115,00 110,00 105,00 100,00 95,00 90,00 85,00 80,00 ČakovecIvanovec Kuršanec Mihovljan Mačkovec Krištanovec Novo Selo nD Indeks Prosječna Ukupna 2001. promjene godišnja promjena 11/01 promjena 5.414 103,64 197 19,7 642 102,80 18 1,8 188 88,83 -21 -2,1 343 99,13 -3 -0,3 374 102,14 8 0,8 357 115,41 55 5,5 177 101,69 3 0,3 424 98,11 -8 -0,8 390 92,31 -30 -3 60 103,33 2 0,2 94 104,26 4 0,4 148 101,35 2 0,2 156 107,05 11 1,1 8.767 102,71 238 23,8 kućanstva po naseljima Naselja TotovecŽiškovec SlemeniceŠandorovec Savska Ves Grad Čakovec Novo Selo Rok Stranica 496 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 Prosječan broj c) poljoprivredno stanovništvo Napuštanje poljoprivrede kao dominantne djelatnosti je od važnijih čimbenika preobrazbe i razvoja nekog smanjivanje glavni je indikator deagrarizacije.

Članak 2.

Grad Čakovec karakterizira 6,63% poljoprivrednog obzirom na očekivanu urbaniziranost tog prostora. No, bilo tradicionalno poljoprivredno područje te se u nekim zacijskih osi još zadržao poljoprivredni karakter. Naselja Krištanovec (21,73%), Žiškovec (19,89%), Novo Selo Rok od grada, a što je još važnije, okružena su osobito vrijednim 2,92% poljoprivrednog stanovništva što je posljedica Broj Naselje stanovnika Čakovec 15.147 Ivanovec 2.093 Krištanovec 626 Kuršanec 1.584 Mačkovec 1.326 Mihovljan 1.380 Novo Selo na Dravi 634 Novo Selo Rok 1.441 Savska Ves 1.217 Slemenice 244 Šandorovec 335 članova domaćinstva i zapošljavanje u nepoljoprivrednim djelatnostima jedan prostora. Poljoprivredno stanovništvo, odnosno njegovo stanovništva što je još uvijek dosta visoka vrijednost s Međimurje je u cijelosti, osim samog Čakovca, oduvijek naseljima udaljenijim od Čakovca i glavnih urbanis najvećim udjelom poljoprivrednog stanovništva su (18,25%) i Totovec (16,48%), a ta naselja su udaljenija poljoprivrednim tlom. Očekivano, Čakovec ima tek gospodarskog prestrukturiranja stanovništva. Broj Udio poljoprivrednog poljoprivrednog stanovništva stanovništva % 443 2,92 216 10,32 136 21,73 107 6,76 98 7,39 154 11,16 62 9,78 263 18,25 81 6,66 32 13,11 10 2,99 Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 497 Broj Naselje stanovnika Totovec 534 Žiškovec 543 Ukupno 27.104 d) socijalno-gospodarska struktura - ekonomski rast i dohodak stanovništva - - razvijenost JLS - Razvijenost jedinice lokalne samouprave može se razvijenosti prema kojem se jedinice smještaju u stupnjeve - II. skupinu jedinica područne (regionalne)

Članak 2.

Broj Udio poljoprivrednog poljoprivrednog stanovništva stanovništva % 88 16,48 108 19,89 1.798 6,63 odrediti u okvirima Hrvatske pomoću vrijednosti indeksa razvijenosti. samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske: Međimurska - IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je prosjeka Republike Hrvatske: Čakovec - tržište rada - Od ukupno aktivnog stanovništva, 86,82 % stanovnika zaposleno u ukupno aktivnom ženskom stanovništvu. Ukupno zaposleno Aktivno stanovništvo županija vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% je zaposleno, a prema spolu je viši udio žena (88,4%) Udio u aktivnom stanovništvu (zaposleno) Grad Čakovec 12.243 Žensko 5.886 Muško 6.357 Raspodjela zaposlenog stanovništva po djelatnostima se s gospodarskim razvojem prestrukturira što je vidljivo nosti. U pravilu se s razvojem prvo smanjuje udio 86,82 88,40 85,40 pokazuje stupanj razvijenosti društva. Stanovništvo u promjenama udjela zaposlenih po sektorima djelatpoljoprivrednog sektora, a raste industrijski, da bi se zatim industrijski postupno smanjivao dok raste udio uslužnih U Gradu Čakovcu je broj stanovnika koji se bave pridonosi stanovništvo rubnih tradicionalnih djelatnosti i kvartarnog sektora. poljoprivredom još uvijek dosta visok (12,65%) čemu poljoprivrednih naselja. Udio zaposlenih u sekundarnom sektoru prevladava (37,95%) jer najviše stanovnika radi u radno Međimurskoj županiji. Što se tiče tercijarnog sektora, zaposlenih u kvartarnom sektoru ukazuje na javnu upravu djelatnosti javnog sektora.

Članak 2.

Sektor Djelatnosti Poljoprivreda, lov i šumarstvo I. Ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija II. Opskrba električnom energijom, plinom i Građevinarstvo intenzivnoj prerađivačkoj industriji koja dominira u najviše stanovnika radi u trgovini, a relativno visok udio prisutnu u županijskom središtu Čakovcu te na ostale Udio u ukupno Ukupno po Broj zaposlenom sektorima zaposlenih stanovništvu (%) (%) 1.567 12,65 12,65 0,00 8 0,06 3.390 27,36 37,95 vodom 216 1,74 1088 8,78 Stranica 498 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 Sektor Djelatnosti Trgovina na veliko i malo; popravak motornih i motocikla te predmeta za kućanstvo Hoteli i restorani III. Prijevoz, skladištenje i veze financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i usluge Javna uprava i obrana; obvezno socijalno Udio u ukupno Ukupno po Broj zaposlenom sektorima zaposlenih stanovništvu (%) (%) vozila 1681 13,57 406 3,28 532 4,29 30,61 352 2,84 poslovne 821 6,63 osiguranje 642 5,18 Obrazovanje IV. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Ostale društvene, socijalne i osobne djelatnosti Na području Grada Čakovca udio neaktivnih stanovnika od ukupnog broja stanovnika. Neaktivno stanovništvo sobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene. u Kuršancu što je posljedica većinski romskog 779 6,29 580 4,68 18,79 uslužne 327 2,64 Ukupno: 12.389 100,00 100,00 iznosi 48,76%, a više je neaktivnih žena, njih 53,02% čine osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno spo- Najviše neaktivnih stanovnika prema naseljima živi stanovništva.

Članak 2.

Neaktivno stanovništvo Grad Čakovec Žensko Muško Udio neaktivnog stanovništva u ukupnom broju % 80 70 60 50 40 30 20 10 0 ČakovecIvanovecKuršanec Mihovljan Mačkovec Krištanovec Udio u Ukupno ukupnom stanovništvu 13424 48,76 7515 53,02 5909 44,25 Ž M Naselje TotovecŽiškovec SlemeniceŠandorovec Savska Ves Novo Selo nDNovo Selo Rok Stope aktivnosti su udjeli aktivnog i radnog stanovništva kontingent odnosno radno sposobno stanovništvo. U u dobnoj skupini 15-64 godina što predstavlja radni Čakovcu udio aktivnog stanovništva u radnom kontingentu Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 499 iznosi 73,05%, a udio radnog stanovništva u kontingentu novnika što je posljedica lakšeg zapošljavanja i brojnih zaposlenost muškog stanovništva. Stope aktivnosti Stope aktivnosti Aktivno Radna snaga Radni kontingent (15-64) % aktivnog u radnom kontingentu % radnog u radnom kontingentu - radne migracije - U uvjetima otvaranja radnih mjesta ne samo u infrastrukture i intenzifikacije prometa dolazi do sve ekonomskim razvojem slabi koncentracija stanovnika u migracije radne snage prema centru rada. Zbog povijesne razvojne politike došlo je do izrazite sko, središte Čakovec. Na području cijelog Grada Čakovca nizak udio s obzirom da je Čakovec dominantni centar pokazuje pravu situaciju jer gradsko središte ima tek znači da većina stanovnika radi i stanuje u gradu. Sva Grada Čakovca imaju preko 40% radnih migranata koji Novo Selo na Dravi (74,09%) i Savska Ves (73,70%) nicima što ukazuje na nedostatak radnih mjesta u tim zaposleni dnevni Ukupno migranti Čakovec 1.090 Žensko 635 Muško 455 Ivanovec 622 Žensko 302 Muško 320 Krištanovec 169 Žensko 87 Muško 82 Kuršanec 150 Žensko 85 Muško 65 Mačkovec 435 Žensko 217 Muško 218 Mihovljan 405 Žensko 208 Muško 197 Novo selo Rok 380 Žensko 193 iznosi 63,42%. U obje kategorije više je muških stadrugih faktora koji utječu na veću aktivnost odnosno prema spolu Ukupno Ž M 14.102 6.658 7.444 12.243 5.886 6.357 19.305 9.651 9.654 73,05 68,99 77,11 63,42 60,99 65,85 gradskim, već i u ruralnim naseljima, te razvoja prometne veće prostorne pokretljivosti radne snage. S društvenogradskom središtu u smislu stanovanja, a jačaju dnevne koncentracije radnih mjesta u županijsko, nekada općinudio radnih migranata iznosi 35,11% što je razumljivo rada u okviru Županije. No, tek analiza po naseljima 15,78% migranata u ukupno zaposlenim stanovnicima što okolna naselja koja spadaju u administrativno područje svakodnevno putuju na posao. Šandorovec (81,42%), imaju najviše udjele migranata među zaposlenim stanovnaseljima.

Članak 2.

Udio u Udio u ukupno ukupno zaposlenima aktivnom (%) (%) 15,78 13,70 18,81 16,61 12,89 11,00 63,28 53,90 65,51 57,52 61,30 50,87 46,81 42,46 46,52 44,62 47,13 40,39 50,68 41,78 69,67 61,59 37,36 29,41 66,01 57,77 68,89 60,28 63,37 55,47 61,36 54,14 68,87 60,64 55,03 48,64 49,74 44,19 50,00 46,28 Stranica 500 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 zaposleni dnevni Ukupno migranti Muško 187 Novo selo na Dravi 183 Žensko 98 Muško 85 Savska ves 440 Žensko 234 Muško 206 Slemenice 48 Žensko 32 Muško 16 Šandorovec 92 Žensko 49 Muško 43 Totovec 126 Žensko 59 Muško 67 Žiškovec 158 Žensko 77 Muško 81 Ukupno 4.298 Žensko 2.276 Muško 2.022 - životni standard - stanovanje - Trend suburbanizacije i preseljavanja stanovništva u Čakovca, a s druge strane povećanja u okolnim naseljima. mogućnost većeg komfora življenja, a dobra prometna i zadovoljavanju svih drugih potreba koje nisu moguće naselja, ali se putem dnevnih migranata transformiraju funkcija stanovanja se mjeri brojem stanova, Udio u Udio u ukupno ukupno zaposlenima aktivnom (%) (%) 49,47 42,21 74,09 57,55 93,33 69,01 59,86 48,30 73,70 65,19 90,00 78,52 61,13 54,64 40,34 35,82 58,18 55,17 25,00 21,05 81,42 67,65 100,00 75,38 67,19 60,56 56,25 48,09 55,66 47,97 56,78 48,20 50,32 45,66 47,53 44,77 53,29 46,55 35,11 30,48 38,67 34,18 31,81 27,16 prigradska naselja uzrokom su smanjenja broja stanovnika Razlozi preseljenja su najčešće niže cijene zemljišta, povezanost omogućuje veliku dostupnost radnom mjestu u naselju stanovanja. Naselja imaju karakter stambenih i dobivaju urbana obilježja.

Članak 2.

stambenom površinom po stanovniku i brojem stanovnika, a ovdje će se prilikom analize u obzir uzeti i neki drugi Čakovcu iznosi 336,41, a broj nastanjenih stanova na stanovnika je u Čakovcu gdje iznosi 369,98, odnosno stana i 302,91 nastanjena stana na 1000 stanovnika. 221,46 stana i 194,82 nastanjena stana. ukupan broj Naselje P2011 stambenih jedinica Čakovec 15.147 6.482 Ivanovec 2.093 749 Krištanovec 626 193 Kuršanec 1.584 383 pokazatelji. Broj stanova na 1000 stanovnika u Gradu 1000 stanovnika 304,51. Najveća gustoća stanova na 1000 332,36 nastanjenih stanova, a slijedi Savska Ves sa 324,72 Najmanju gustoću na 1000 stanovnika ima Kuršanec sa Broj stanova Broj stamb. stanovi za stalno jed./ 1000 za stalno stanovanje/ stanovnika stanovanje 1000 stanovnika 427,94 6.425 424,18 357,86 749 357,86 308,31 192 306,71 241,79 378 238,64 Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 501 ukupan broj Naselje P2011 stambenih jedinica Mačkovec 1.326 409 Mihovljan 1.380 450 Novo Selo na Dravi 634 188 Novo Selo Rok 1.441 455 Savska Ves 1.217 411 Slemenice 244 66 Šandorovec 335 105 Totovec 534 183 Žiškovec 543 188 Ukupno: 27.104 10.262 Nadalje, jedan od pokazatelja kvalitete stanovanja iznosi 982,63. Najveća odstupanja su u Kuršancu gdje je nika. U Gradu Čakovcu prosječno u jednom stanu živi (2,70), dok je u Kuršancu sukladno gustoj naseljenosti po jednom stanu. Broj stanova po stanovniku obrnuto je cijeli grad iznosi 0,34, a odstupanja su najveća također Broj Naselje P2001 soba Čakovec 15.790 15.618 Ivanovec 2.195 2.201 Krištanovec 673 668 Kuršanec 1.314 1.003 Mačkovec 1.359 1.360 Mihovljan 1.235 1.238 Novo Selo na Dravi 622 622 Novo Selo Rok 1.476 1.475 Savska Ves 1.238 1.238 Slemenice 218 218 Šandorovec 316 316 Totovec 529 529 Žiškovec 561 562 Ukupno: 27.526 27.048 Ukupna površina nastanjenih stanova iznosi 728.386 da je prosječna površina stanova po stanovniku 26,46 m2 stambenu površinu po stanovniku ima Kuršanec (14,44).

Članak 2.

Površina Naselje P2001 nastanjenih stanova (m²) Čakovec 15.790 442.974 Broj stanova Broj stamb. stanovi za stalno jed./ 1000 za stalno stanovanje/ stanovnika stanovanje 1000 stanovnika 308,45 396 298,64 326,09 450 326,09 296,53 186 293,38 315,75 448 310,90 337,72 407 334,43 270,49 66 270,49 313,43 105 313,43 342,70 180 337,08 346,22 186 342,54 378,62 10.168 375,15 je i broj soba na 1000 stanovnika koji u gradu Čakovcu prilikom popisa izbrojeno 763,32 sobe na 1000 stanov- 2,97 stanovnika, a ta vrijednost je najmanja u Čakovcu romskog stanovništva najviša i iznosi 4,52 stanovnika proporcionalna vrijednost prethodno spomenutoj te za u Čakovcu (0,37) i Kuršancu (0,22). Broj Broj Broj soba/1000 stanovnika/ stanova/ stanovnika stanova stanovnika 989,11 2,70 0,37 1002,73 3,14 0,32 992,57 3,60 0,28 763,32 4,52 0,22 1000,74 3,58 0,28 1002,43 3,28 0,31 1000,00 3,34 0,30 999,32 3,59 0,28 1000,00 3,08 0,32 1000,00 3,52 0,28 1000,00 3,19 0,31 1000,00 3,33 0,30 1001,78 3,42 0,29 982,63 2,97 0,34 m², a od toga je 442.974 m² u Čakovcu. Iz toga proizlazi . Najveća vrijednost je 29,38 u Savskoj Vesi, a najmanju Na području grada na km² se nalaze prosječno 126,9 stana. Površina stanova Površina Broj stanova/ po stanovniku naselja km² 28,05 16,45 355,14 Stranica 502 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 Površina Naselje P2001 nastanjenih stanova (m²) Ivanovec 2.195 56.944 Krištanovec 673 17.992 Kuršanec 1.314 18.968 Mačkovec 1.359 34.131 Mihovljan 1.235 34.638 Novo Selo na Dravi 622 12.633 Novo Selo Rok 1.476 35.258 Savska Ves 1.238 36.375 Slemenice 218 5.675 Šandorovec 316 6.982 Totovec 529 12.141 Žiškovec 561 13.675 Ukupno: 27.526 728.386 Površina stanova Površina Broj stanova/ po stanovniku naselja km² 25,94 9,52 73,53 26,73 4,59 40,74 14,44 5,35 54,39 25,11 5,41 70,24 28,05 4,82 78,22 20,31 1,41 131,91 23,89 9,97 41,22 29,38 3,04 132,24 26,03 22,09 3,95 25,06 22,95 5,93 26,81 24,38 2,53 64,82 26,46 72,97 126,90 II. 2. PROSTORNA STRUKTURA KORIŠTENJA I NAMJENE POVRŠINA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE Za sve površine Grada Čakovca određena je namjena Iskaz prostornih i korištenje prostora.

Članak 2.

pokazatelja za namjenu površina Red.br. NAMJENA PROSTORA Građevinska područja naselja 1. (izgrađeni i neizgrađeni dio GP) Izgrađene strukture van građ.područja 2. (eksploatacijska polja, zone komunalnih turističko, ugostiteljske zone, rekreacijske 3. Poljoprivredne površine 4. Šumske površine 5. Ostale poljoprivredne i šumske površine 6. Vodene površine 7. Ostale površine (groblja, infrastukturne Kultivirane predjele čini obradivo tlo, koje je isključivo koja se na tim prostorima dozvoljava, te se radi toga vrši treba biti isključivo u poljoprivrednoj funkciji, koja se u patibilnim djelatnostima prvenstveno u odnosu na seoski se dozvoljava prenamjena obradivog tla u građevinsko važni za funkcioniranje Grada, bilo u odnosu na % od Ukupno /ha/ površine Grada 1.969,4232 27,03% servisa, 199,5021 2,74% zone) 3.897,2765 53,48 547,0833 7,51 263,1164 3,61 375,2881 5,15 građevine) 35,0685 0,48 UKUPNO: 7.286,7581 100 % namijenjeno poljoprivrednoj proizvodnji, a gradnja prenamjena zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, specifično određenim situacijama može dopuniti komturizam i preradu poljoprivrednih proizvoda. Iznimno i u pojedinačno navedenim slučajevima, ukoliko su oni infrastrukturne sustave, bilo u odnosu na društvene odnose. Prirodni i prirodi bliski predjeli, čime su obuhvaćene laciju hidroelektrane, te površinski vodotoci (potoci i prostore u kojima je gradnja zabranjena, odnosno sve šume, vodene površine jezera, uključujući i akumukanali) uključujući i njihove inundacijske pojaseve, čine dozvoljava se isključivo ako je predviđena u gospodarskim Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 503 osnovama (vodnoj, šumskoj ili lovnoj) kao nužna za Unutar ovih površina se dozvoljavaju određeni zahvati svojstva prostora koja ga čine prirodnim predjelom.

Članak 2.

Struktura površina postojećih naselja i površina za U ovom poglavlju daju se površine građevinskih građevinskog područja, odnosno površine izgrađenog i njegova namjena. Sukladno broju stanovnika i funkcionalnom značenju, od kojeg 682,98 ha (70,09%) otpada na postojeće djelatnosti vodnog gospodarstva, šumarstva ili lovstva. koji nemaju karakter građenja i koji ne djeluju štetno na razvoj naselja (GP) područja pojedinih naselja Grada Čakovca, analiza strukture planiranog građevinskog područja po naseljima, kao i Čakovec ima najveću površinu građevinskog područja izgrađeno, dok je 291,50 ha (29,91%) planirano građevinsko područje. S obzirom na pad broja stanovnika u posljednjem daljnjeg širenja stambenih površina u Čakovcu. Namjena usmjeravati na komplementarne zone stambenim koje namjena, rekreacijska namjena i zelene površine. Za slovnih površina, a uz to i komunalnih i infrastrukturnih Prosječno izgrađeni dio građevinskog područja u planirani dio 28,54%. Najviši udio izgrađenog, odnosno imaju redom Novo Selo na Dravi, Krištanovec, Žiškovec površina je u Kuršancu zbog velike gustoće naseljenosti Izgrađena površina po stanovniku ukazuje na potrebu Najveće izgrađene površine po stanovniku imaju naselja deno znači da su ta naselja rijeđe naseljena i da nema naselja s najmanje izgrađenih površina po stanovniku su se, vezano uz ovaj pokazatelj, javlja potreba za širenjem Planirana površina najveća je u Mačkovcu i međupopisnom razdoblju, postavlja se pitanje opravdanosti proširenih građevinskih područja trebala bi se više povećavaju kvalitetu života, kao što su javna i društvena razvoj ovog prostora bitno je i širenje proizvodnih i pozona.

Članak 2.

naseljima Grada Čakovca iznosi 71,46%, a suprotno tome najmanje površine planiranog građevinskog područja i Totovec. S druge strane najviše planiranih građevinskih i Slemenicama zbog širenja novoformiranog naselja. smanjenja, odnosno povećanja građevinskog područja. Totovec s 0,09 ha/st i Krištanovec s 0,08 ha/st, a navepotrebe širiti građevinsko područje. Najgušće naseljena Kuršanec s 0,03 ha/st i Čakovec s 0,04 ha/st u kojima građevinskog zemljišta. Slemenicama i iznosi 0,04 ha/st, a najmanja 0,01 ha/st u Mihovljanu, Novom Selu na Dravi, Šandorovcu i Žiškovcu. Izgrađeno GPn Planirano GPn Ukupno građevinsko Naselje Površina % od područje (ha) ukupno (ha) Čakovec 974,48 682,98 70,09 Ivanovec 183,18 126,92 69,29 Krištanovec 59,09 49,73 84,16 Kuršanec 79,67 46,58 58,47 Mačkovec 149,47 95,07 63,60 Mihovljan 99,15 82,07 82,77 Novo Selo na Dravi 39,19 35,19 89,79 Novo Selo Rok 141,92 97,40 68,63 Savska Ves 87,89 68,00 77,37 Slemenice 24,88 14,55 58,48 Šandorovec 23,49 19,13 81,44 Totovec 59,55 49,94 83,86 Žiškovec 47,46 39,72 83,69 Ukupno: 1969,42 1407,28 71,46 Izgrađena Planirana Površina % od površina/st površina/st (ha) ukupno (ha/st) (ha/st) 0,04 291,50 29,91 0,02 0,06 56,26 30,71 0,03 0,08 9,36 15,84 0,02 0,03 33,09 41,53 0,02 0,07 54,40 36,40 0,04 0,06 17,08 17,23 0,01 0,05 4,00 10,21 0,01 0,07 44,52 31,37 0,03 0,06 19,89 22,63 0,02 0,06 10,33 41,52 0,04 0,06 4,36 18,56 0,01 0,09 9,61 16,14 0,02 0,07 7,74 16,31 0,01 0,05 562,14 28,54 0,02 Stranica 504 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 Ukupno 3,03 7,79 3,92 64,0442,66 55,12 901,28 109,69 Žiškovec 1,223,07 37,3894,11 Totovec 0,260,520,480,96 47,6695,43 Šandorovec 0,351,83 16,6486,98 Slemenice 0,251,72 14,2998,21 Savska Ves 2,263,32 63,6793,63 Novo Selo Rok 1,721,77 92,8495,32 namjeni Dravi Novo Selo na0,250,71 prema 34,6398,41 GPn Mihovljan 0,360,44 74,3490,58 naselja Mačkovec 1,881,98 69,9973,62 Površine Kuršanec 2,826,050,591,272,936,29 38,5082,65 Krištanovec 0,410,82 49,0698,65 Ivanovec 2,682,114,153,27 86,79 110,15 Čakovec 4,13 7,64 36,9228,20 15,3052,19 252,13 104,47 Namjena Stambena% stambenaJavna i društvena% javna i društvenaGospodarska 1,25 0,09 3,29 5,30 9,471,12 43,23,07 46,23 74,52 21,5720,51 133,33 1407,3 0,721,810,401,01 39,7 1,292,580,250,50 49,9 1,578,210,583,03 19,1 14,5 1,832,690,240,35 68,0 2,182,240,650,67 97,4 0,190,540,120,34 35,2 2,152,620,530,65 4,69 4,695,71 82,1 1,171,230,490,52 4,66 95,1 16,88 21,5422,66 1,553,330,190,41 46,6 0,260,52 49,7 4,713,714,123,25 1,12 1,120,88 126,9 1,25 0,18 4,23 9,76 2,32 28,87 66,69 19,52 15,8515,85 683,0 133,33 dio izgrađeni elene površine Športsko-rekreacijska% športsko-rekreacijska% infrastrukturnaGroblja (1)Šume (2)Vode (3)Ostale namjene (1+2+3)% ostale namjeneUkupnogp (ha)

Članak 2.

% gospodarskaPoslovna% poslovnaUgostiteljsko-turistička% ugostiteljsko-turistička z % zelene površineInfrastrukturna namjena Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 505 Struktura površina građevinskog područja naselja može tvenu, gospodarsku, poslovnu, ugostiteljsko-turističku, ostale namjene. Očekivano, 64,04 % površina građevinskog a slijede površine infrastrukturne (9,47%) i gospodarske svih ostalih namjena zauzimaju oko 3%, osim se raščlaniti na nekoliko zona: stambenu, javnu i druššportsko-rekreacijsku, infrastrukturnu, zelene površine i područja Grada Čakovca zauzimaju stambene zone, namjene (7,79%) te zelene površine (5,3%). Površine ugostiteljsko-turističkih zona koje su zastupljene sa samo 0,09%. 3,03 3,07 0,09 3,29 3,92 5,30 7,79 9,47 Naselje Žiškovec Totovec Šandorovec Slemenice Savska Ves Novo Selo Rok Novo Selo nD Mihovljan Mačkovec Kuršanec Krištanovec Ivanovec Čakovec 0% 20% 40% Analizom po naseljima vidljivo je da su sve zone zima tek 36,92%, dok u svim ostalim naseljima stambene na funkcionalno značenje Čakovca za okolni prostor koji dominantan. U Čakovcu je 19,52% površina Stambena Infrastrukturna Gospodarska Zelene površine Poslovna Športsko-rekreacijska 64,04 Groblja, šume, vode Javna i društvena Ugostiteljsko-turistička Stambena Javna i društvena Gospodarska Poslovna Ugostiteljskoturistička Športskorekreacijska Zelene površine Infrastrukturna Groblja, šume, vode 60% 80% 100% Udio namjene zastupljene samo u Čakovcu u kojem stambena zona zauzone zauzimaju iznad 70%. Takav omjer zona ukazuje mu gravitira. Udio stambenih zona je najviši, ali ne i infrastrukturne, 15,30% gospodarske, a 7,64% poslovne namjene.

Članak 2.

Udio zelenih površina, koje su bitne za kvalitetu života grada, 4,23% površina zauzimaju športsko-rekreacijske površine, a 0,18% površina je ugostiteljsko-turističke U ostalim naseljima dominira funkcija stanovanja Najviši udio površina stambene namjene je u Krištanovcu grada, iznosi 9,76%. Sukladno centralnom značenju zone, 4,13% javni i društveni sadržaji, 2,32% vodene namjene. što je vidljivo u natprosječnom udjelu stambenih zona. (98,65%), Novom Selu na Dravi (98,41%) i u Sleme- Stranica 506 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7 nicama (98,21%). U većini naselja izuzev Čakovca zastupljene su i površine javnih i društvenih sadržaja (0,44% Mihovljan - 6,05% Kuršanec), športsko-rekreacijske zelene površine (Slemenice nema, 0,34% Novo Selo na su samo u Ivanovcu (3,27%), Kuršancu (1,27%) i Totovcu unutar naselja u Mačkovcu i Mihovljanu, vodene površine II. 3. SUSTAV NASELJA Struktura naselja A) razmještaj i Naselje P2011 % Čakovec 15.147 Ivanovec 2.093 Krištanovec 626 Kuršanec 1.584 Mačkovec 1.326 Mihovljan 1.380 Novo Selo na Dravi 634 Novo Selo Rok 1.441 Savska Ves 1.217 Slemenice 244 Šandorovec 335 Totovec 534 Žiškovec 543 Ukupno 27.104 Međimurska županija je izrazito populacijski zone (0,54% Novo Selo na Dravi - 8,21% Šandorovec) i Dravi - 3,25% Ivanovec). Gospodarske površine prisutne (0,96%). Od ostalih namjena površine zauzimaju šume u Mačkovcu i groblje u Ivanovcu. tipologija naselja P2001. % Index 11/01 55,88 15.790 57,36 95,92 7,72 2.195 7,97 95,35 2,31 673 2,44 93,00 5,84 1.314 4,77 120,54 4,89 1.359 4,94 97,57 5,09 1.235 4,49 111,74 2,34 622 2,26 101,92 5,32 1.476 5,36 97,62 4,49 1.238 4,50 98,30 0,90 218 0,79 111,93 1,24 316 1,15 106,01 1,97 529 1,92 100,95 2,00 561 2,04 96,79 100,00 27.526 100,00 98,46 polarizirana, a najveća koncentracija stanovnika je upravo na području Čakovca. Grad Čakovec i okolna naselja dio najizraženija, u smislu koncentracije stanovnika, upravo Čakovca, najviše stanovnika živi u bližem prigradskom kovcu i Savskoj Vesi. Kuršanec, iako udaljeniji od grada, stanovništva te zbog blizine Varaždina.

Članak 2.

Prema veličinskim kategorijama, vidljivo je da na naselja imaju manje od 500 stanovnika u kojima živi Čakovec, živi u naseljima od 1000 do 1500 stanovnika, koja su dobro prometno povezana. U naseljima od 1500 ljudniji čakovečki satelit Ivanovec i naselje Kuršanec. Broj Naselje stanovnika (P2011) Slemenice 244 Šandorovec 335 Totovec 534 Žiškovec 543 Krištanovec 626 Novo Selo na Dravi 634 su urbanizacijske osi sjevernog dijela Hrvatske koja je na potezu od Varaždina do Murskog Središća. Osim prstenu, Ivanovcu, Novom Selu Rok, Mihovljanu, Mačrast doživljava pod utjecajem brzo rastućeg romskog području Grada nema malih naselja i zaseoka jer tek dva 2,16% stanovnika. Najviše stanovnika (19,80%), izuzevši a to su upravo spomenuta naselja u prigradskom prstenu do 2500 stanovnika živi 13,61%, a tu spada najmnogo- Ukupan broj Veličinske stanovnika po Udio kategorije veličinskim % kategorijama 0-500 579 2,14 500-1000 2337 8,62 Broj 7 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 507 Broj Naselje stanovnika (P2011) Savska Ves 1.217 Mačkovec 1.326 Mihovljan 1.380 Novo Selo Rok 1.441 Kuršanec 1.584 Ivanovec 2.093 Čakovec 15.147 Ukupno 27.104 2,14% 55,88% Grad Čakovec obuhvaća 13 naselja koja se nalaze na gustoća naselja, odnosno broj naselja na 1000 km² iznosi murske županije. Naime, visoka gustoća naselja spomenutog Gustoća naselja (broj naselja/1000km²) B) gradska naselja U Čakovcu 2011. godine živi nešto više od polovice s obzirom na dominatno značenje grada u prostoru. gradskog naselja u odnosu na JLS kojoj pripada. Rast upravo koncentracijom stanovnika u samom naselju 58,88%. Uzrok tome je, kao što je već prije navedeno, potrazi za radnim mjestima. Godine 1991. broj stanovnika ništva ostaje na istoj razini (58,71%) što znači da se urbanizacijom okolnih naselja. Posljednjih tridesetak Ukupan broj Veličinske stanovnika po Udio kategorije veličinskim % kategorijama 1000-1500 5.364 19,79 1500-2500 3.677 13,57 > 2500 15.147 55,88 27.104 100,00 8,62% 0-500 19,79% 500-1000 1000-1500 1500-2500 13,57% >2500 površini od ukupno 72,87 km². Iz navedenog proizlazi da 178,16 što je približno jednako gustoći naselja Međiprostora odgovara natprosječnoj gustoći naseljenosti.