Arhiva › 2026. › SGGČ 7

SGGČGrad Čakovec · 19. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-17/1 · URBROJ 2109-2-02-26-28

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Grada Čakovca

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 891

Članak 47.

Članak 47.
(1) Urbanistički plan uređenja za cjelovita naselja, osim za naselje Mačkovec, za koji je izrađen, preporuča se izraditi još i za naselja Ivanovec, Novo Selo Rok, Mihovljan i Savska Ves, te u slučaju zakonom uvjetovanog prestanka važenja GUP-a Čakovca i za Čakovec.
(2) Ukoliko se za naselja Ivanovec, Novo Selo Rok, Mihovljan i Savska Ves izrade urbanistički planovi uređenja cjelovitih naselja, na njihovom području nije potrebno izrađivati provedbene planove uređenja užeg obuhvata.
Članak 48.
(1) Ovim prostornim planom je predviđeno opremanje područja Grada Čakovca sljedećom prometnom i komunalnom infrastrukturom: - prometne površine (ceste, željeznička pruga), - mreža telekomunikacija, - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodoopskrba - odvodnja.
(2) Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koje su određene ovim prostornim planom, utvrđuje se idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Gdje god je to moguće, trase komunalne i energetske infrastrukture smjestiti izvan pojasa voznih traka prometnica.
(3) Planirane linijske infrastrukturne površine (planirani koridori ili trase) određene su aproksimativno u prostoru, obzirom da će se točna trasa odrediti odgovarajućim aktom o građenju za pojedini zahvat u prostoru
(4) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 48.

(5) Ovim planom se predviđa korištenje mjesnih i međumjesnih ulica, te željezničkih pruga za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.
Članak 49.
(1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu Stranica 892 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
(2) Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u kvalitetna tla (vrijedna obradiva tla), i treba ih trajno štititi od prenamjene.
(3) Marginalna poljoprivredna zemljišta na manjim česticama u državnom vlasništvu, koja nije moguće okrupniti za veću poljoprivrednu proizvodnju, planirati kao zone sadnje zelene infrastrukture - budući parkovi za rekreaciju lokalnog stanovništva i druge usluge ekosustava. Prilikom sadnje drveća na takvim površinama potrebno je prednost dati zavičajnim vrstama drveća, imajući u vidu klimatske promjene i njihov utjecaj na autohtonu vegetaciju.
(4) Na obradive površine može se razastirati, odnosno izlijevati sadržaj iz gnojnih jama, samo ukoliko je u potpunosti biološki razgradiv, odnosno ukoliko u njemu nema primjesa tvari štetnih za tlo, vode, te uzgoj usjeva ili konzumaciju konačnog poljoprivrednog proizvoda temeljem odredbi utvrđenih kodeksom dobre poljoprivredne prakse.
(5) Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice sa štetnom emisijom u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s najmanjim dozvoljenim standardima.

Članak 49.

(6) Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.
(7) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.
Članak 50.
(1) Za područje Grada Čakovca donesena je Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Čakovec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 5/17) kao temeljni dokument za izradu Plana djelovanja civilne zaštite čijom će se implementacijom razraditi mjere mogućeg sprječavanja, otklanjanja i ublažavanja procijenjenih prijetnji i rizika, te umanjiti rizici, prijetnje i opasnosti za život i zdravlje ljudi i životinja, materijalna i kulturna dobra i okoliš u slučaju prirodnih i tehničkotehnoloških katastrofa i velikih nesreća.
(2) Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja na području Grada Čakovca, a po potrebi snaga u županiji kao i na razini Republike Hrvatske. Grad Čakovec u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu i spašavanje.
(3) Prilikom provedbe Prostornog plana uređenja Grada Čakovca potrebno je pridržavati se svih mjera zaštite od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća propisanih sljedećim važećim zakonima i pravilnicima: - Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Čakovec, - Zakon o sustavu civilne zaštite, - Zakon o prostornom uređenju, - Zakon o gradnji, - Zakon o zaštiti okoliša, - Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, - Zakon o zaštiti od požara, - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, - Prostorni plan Međimurske županije, - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, - Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva, - Pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva, - Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja, - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, - Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima, - Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Svim prostorima koji će se uređivati i građevinama koje će se graditi u svrhu gospodarenja s otpadom prema odredbama ovog plana precizna namjena i način korištenja se utvrđuje prema Zakonu o gospodarenju otpadom.
(2) Gospodarenje otpadom mora se obavljati na način da se spriječe negativni utjecaji na okoliš, posebno za zdravlje ljudi, te da se primjenom mjera propisanih posebnim propisima spriječe pojave i rizici od opasnih pojava koje bi mogle imati negativne utjecaje na sve sastavnice okoliša.
(3) Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati na način predviđen Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
(4) Korisni dio komunalnog otpada potrebno je sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.).
(5) Kontejnere za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet.
(6) Za postavljanje posuda i kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 893 kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.
(7) Višestambene i poslovno - stambene građevine s više od 3 zasebne korisničke jedinice, trebaju u prizemlju osnovne građevine ili u prizemlju pomoćne građevine na istoj građevnoj čestici, imati namjensku prostoriju za skupljanje otpada.
(8) Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice sa štetnom emisijom u pogledu produkcije otpada u skladu s najmanjim dozvoljenim standardima.

Članak 51.

(9) Sve površine koji se koriste ili su se koristile za neprimjereno odlaganje otpada, a do sada nisu sanirane na odgovarajući način, potrebno je sanirati sukladno Zakonu o otpadu i drugim važećim propisima koji reguliraju postupanje s otpadnim tvarima.
(10) Uvjeti iz prethodnog stavka ovog članka odnose se na sve vrste otpada, što uključuje i neprimjereno uređene građevine za gnoj, gnojnicu, te druge vrste otpadnih voda, koje nastaju u domaćinstvima ili su nusprodukt proizvodnih djelatnosti.
Članak 52.
(1) Površine pogodne za lociranje reciklažnih dvorišta /oznaka RD/ za sve vrste komunalnog otpada, na području Grada Čakovca su: - prostor unutar izdvojenog područja komunalnih servisa »Totovec«, - prostor unutar izdvojenog područja komunalnih servisa »Čakom« sjeverno od Mihovljana, - prostor unutar istočne ind. zone Istok u Čakovcu - čestica »Unimer«-a - prostor istočno od benzinske postaje uz Savsku Ves i južnu čakovečku obilaznicu.
(2) U naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište funkcioniranje reciklažnog dvorišta uređuje se posredstvom mobilne jedinice koja se, u smislu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, smatra reciklažnim dvorištem.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Za područje Grada Čakovca gospodarenje otpadom vršit će se u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske »Piškornica«.
(2) Ako se ne pristupi realizaciji regionalnog centra, Županija planira centar za gospodarenje otpadom, na jednoj od navedenih lokacija: Totovec, Pustošija.
(3) Konačna lokacija za izgradnju centra odredit će se na osnovu važeće i prihvaćene geološke i hidrogeološke studije Međimurja i nakon obavljenih istražnih radova i provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš.
(4) Županijski centar za gospodarenje otpadom treba sadržavati sve funkcije određene posebnim propisima (Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Plan gospodarenja otpadom Međimurske županije, Plan gospodarenja otpadom Grada Čakovca i drugi odgovarajući akti i propisi).
(5) Unutar područja županijskog centra za gospodarenje otpadom mogu se dodatno, sukladno posebnim propisima, graditi: - postrojenja za proizvodnju bioplina, - kompleks građevina za privremeno skupljanje lešina i drugog otpada animalnog podrijetla do njihove otpreme na obradu, sukladno Zakonu o veterinarstvu i njegovim provedbenim propisima.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Koeficijenti uvjetnih grla (UG) određeni su na sljedeći način: - Krava, steona junica - koeficijent 1,00, težina 500, Ekvivalent 10 UG = 10, Ekvivalent 30 UG = 30, Ekvivalent 40 UG = 40, Ekvivalent 60 UG = 60, Ekvivalent 100 UG = 100, Ekvivalent 250 UG = 250, Ekvivalent 400 UG = 400 - Bik - koeficijent 1,50, težina 750, Ekvivalent 10 UG = 6,6, Ekvivalent 30 UG = 19,8, Ekvivalent 40 UG = 26,4, Ekvivalent 60 UG = 39,6, Ekvivalent 100 UG = 66, Ekvivalent 250 UG = 165, Ekvivalent 400 UG = 264 - Vol - koeficijent 1,20, težina 600, Ekvivalent 10 UG = 8,33, Ekvivalent 30 UG = 25,2, Ekvivalent 40 UG = 33,3, Ekvivalent 60 UG = 50, Ekvivalent 100 UG = 83,3, Ekvivalent 250 UG = 208, Ekvivalent 400 UG = 333 - Junad 1-2 godina - koeficijent 0,7, težina 350, Ekvivalent 10 UG = 14,3, Ekvivalent 30 UG = 42,8, Ekvivalent 40 UG = 57,2, Ekvivalent 60 UG = 85,8, Ekvivalent 100 UG = 143, Ekvivalent 250 UG = 357,5, Ekvivalent 400 UG = 576 - Junad 6-12 mjeseci - koeficijent 0,5, težina 250, Ekvivalent 10 UG = 20, Ekvivalent 30 UG = 60, Ekvivalent 40 UG = 80, Ekvivalent 60 UG = 120, Ekvivalent 100 UG = 200, Ekvivalent 250 UG = 500, Ekvivalent 400 UG = 800 - Telad - koeficijent 0,25, težina 125, Ekvivalent 10 UG = 40, Ekvivalent 30 UG = 120, Ekvivalent 40 UG = 160, Ekvivalent 60 UG = 240, Ekvivalent 100 UG = 400, Ekvivalent 250 UG = 1000, Ekvivalent 400 UG = 1600 - Krmača+prasad - koeficijent 0,3, težina 300, Ekvivalent 10 UG = 16,7, Ekvivalent 30 UG = 50, Ekvivalent 40 UG = 133,2, Ekvivalent 60 UG = 200, Ekvivalent 100 UG = 1332, Ekvivalent 250 UG = 832, Ekvivalent 400 UG = 13332 - Tovne svinje > 6 mj - koeficijent 0,25, težina 125, Ekvivalent 10 UG = 40, Ekvivalent 30 UG = 120, Ekvivalent 40 UG = 160, Ekvivalent 60 UG = 240, Ekvivalent 100 UG = 400, Ekvivalent 250 UG = 1000, Ekvivalent 400 UG = 1600 Stranica 894 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.

Članak 54.

- Tovne svinje < 6 mj - koeficijent 0,13, težina 60, Ekvivalent 10 UG = 76,9, Ekvivalent 30 UG = 237, Ekvivalent 40 UG = 307, Ekvivalent 60 UG = 461,4, Ekvivalent 100 UG = 769, Ekvivalent 250 UG = 1922, Ekvivalent 400 UG = 3088 - Prasad do 2mj - koeficijent 0,04, težina 20, Ekvivalent 10 UG = 2500, Ekvivalent 30 UG = 750, Ekvivalent 40 UG = 2000, Ekvivalent 60 UG = 3000, Ekvivalent 100 UG = 5000, Ekvivalent 250 UG = 12500, Ekvivalent 400 UG = 20000 - Teški konj - koeficijent 1,2, težina 600, Ekvivalent 10 UG = 8,33, Ekvivalent 30 UG = 25,2, Ekvivalent 40 UG = 33,3, Ekvivalent 60 UG = 50, Ekvivalent 100 UG = 83,3, Ekvivalent 250 UG = 208, Ekvivalent 400 UG = 333 - Srednje teški konj - koeficijent 1,00, težina 500, Ekvivalent 10 UG = 10, Ekvivalent 30 UG = 30, Ekvivalent 40 UG = 40, Ekvivalent 60 UG = 60, Ekvivalent 100 UG = 100, Ekvivalent 250 UG = 250, Ekvivalent 400 UG = 400 - Laki konj - koeficijent 0,8, težina 400, Ekvivalent 10 UG = 12,5, Ekvivalent 30 UG = 37,5, Ekvivalent 40 UG = 50, Ekvivalent 60 UG = 75, Ekvivalent 100 UG = 125, Ekvivalent 250 UG = 312,5, Ekvivalent 400 UG = 500 - Ždrebad - koeficijent 0,75, težina 375, Ekvivalent 10 UG = 1,3, Ekvivalent 30 UG = 40, Ekvivalent 40 UG = 53,2, Ekvivalent 60 UG = 80, Ekvivalent 100 UG = 133, Ekvivalent 250 UG = 332,5, Ekvivalent 400 UG = 532 - Ovce i koze - koeficijent 0,1, težina 50, Ekvivalent 10 UG = 100, Ekvivalent 30 UG = 300, Ekvivalent 40 UG = 400, Ekvivalent 60 UG = 600, Ekvivalent 100 UG = 1000, Ekvivalent 250 UG = 2500, Ekvivalent 400 UG = 4000 - Janjad - koeficijent 0,05, težina 25, Ekvivalent 10 UG = 200, Ekvivalent 30 UG = 600, Ekvivalent 40 UG = 800, Ekvivalent 60 UG = 1200, Ekvivalent 100 UG = 2000, Ekvivalent 250 UG = 5000, Ekvivalent 400 UG = 8000 - Divljač papkari (srne, jeleni) - koeficijent 0,15, težina 75, Ekvivalent 10 UG = 66, Ekvivalent 30 UG = 200, Ekvivalent 40 UG = 264, Ekvivalent 60 UG = 396, Ekvivalent 100 UG = 660, Ekvivalent 250 UG = 1650, Ekvivalent 400 UG = 2640 - Konzumna perad - koeficijent 0,002, težina 1, Ekvivalent 10 UG = 5000, Ekvivalent 30 UG = 15000, Ekvivalent 40 UG = 20000, Ekvivalent 60 UG = 30000, Ekvivalent 100 UG = 50000, Ekvivalent 250 UG = 125000, Ekvivalent 400 UG = 200000 - Rasplodne nesilice - koeficijent 0,004, težina 2, Ekvivalent 10 UG = 2500, Ekvivalent 30 UG = 7500, Ekvivalent 40 UG = 10000, Ekvivalent 60 UG = 15000, Ekvivalent 100 UG = 25000, Ekvivalent 250 UG = 62500, Ekvivalent 400 UG = 100000 - Perad težine do 5kg/kom- koeficijent 0,004, težina 5, Ekvivalent 10 UG = 1000, Ekvivalent 30 UG = 3000, Ekvivalent 40 UG = 4000, Ekvivalent 60 UG = 6000, Ekvivalent 100 UG = 10000, Ekvivalent 250 UG = 25000, Ekvivalent 400 UG = 40000 - Velika perad prosječne težine 5 - 30 kg/kom (veliki purani i sl.) - koeficijent 0,04, težina 20, Ekvivalent 10 UG = 250, Ekvivalent 30 UG = 750, Ekvivalent 40 UG = 2000, Ekvivalent 60 UG = 3000, Ekvivalent 100 UG = 5000, Ekvivalent 250 UG = 12500, Ekvivalent 400 UG = 20000 - Velika perad prosječne težine preko 80 kg/kom (nojevi i sl.) - koeficijent 0,25, težina 125, Ekvivalent 10 UG = 40, Ekvivalent 30 UG = 120, Ekvivalent 40 UG = 160, Ekvivalent 60 UG = 240, Ekvivalent 100 UG = 400, Ekvivalent 250 UG = 1000, Ekvivalent 400 UG = 1600 - Zečevi i kunići - koeficijent 0,007, težina 3,5, Ekvivalent 10 UG = 1429, Ekvivalent 30 UG = 4290, Ekvivalent 40 UG = 5716, Ekvivalent 60 UG = 8574, Ekvivalent 100 UG = 14290, Ekvivalent 250 UG = 35725, Ekvivalent 400 UG = 57160 - Činčile i sl. male životinje - koeficijent 0,005, težina 2,5, Ekvivalent 10 UG = 2000, Ekvivalent 30 UG = 6000, Ekvivalent 40 UG = 8000, Ekvivalent 60 UG = 12000, Ekvivalent 100 UG = 20000, Ekvivalent 250 UG = 50000, Ekvivalent 400 UG = 80000

Članak 55.

Članak 55.
(1) U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od odrednica iz ovih Odredbi za provođenje, kod izdavanja lokacijskih dozvola primjenjivat će se strože odrednice.
(2) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena korištenju obradivog tla za gospodarsku djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, te rekreativne i sportske aktivnosti, a gradnja je moguća jedino ukoliko je u funkciji poljoprivrede, pratećih funkcija izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva, te za potrebe lociranja linijskih infrastrukturnih sustava.
(3) Prirodni i prirodi bliski predjeli su površine na kojima se ne obavljaju ljudske djelatnosti i površine na kojima i usprkos obavljanju ljudskih djelatnosti nije došlo do bitne promjene izvornih ekosustava, prvenstveno šume, vodene površine i područja inundacija, pri čemu na ovim područjima nije moguća gradnja, osim ukoliko gradnja nije predviđena šumskim, vodnim ili lovnim gospodarskim osnovama.
(4) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Grada, Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 895 kao i lokacije građevinskih čestica za građevine u funkciji infrastrukturnih sustava, usklađuju se s osnovnim kategorijama i namjenama prostora, na način da što manje narušavaju osnovne namjene prostora, a posebno građevinska područja, te prirodne i prirodi bliske predjele. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. Prometni sustav 2.1.1. Cestovni promet

Članak 56.

Članak 56.
(1) Područjem Grada Čakovca prolazi mreža (razvrstanih) javnih cesta čiji su koridori definirani kartografskim prikazom br. 2.1. Prometni sustav.
Članak 57.
(1) Cestovne građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku s pripadajućim građevinama i uređajima su: - D3: GP Goričan (granica s Republikom Mađarskom) - Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Zagreb - Karlovac - Rijeka (D8), na području Grada Čakovca izvedena je kao južna gradska obilaznica, - D20: Čakovec (D3) - Prelog - Donja Dubrava - Đelekovec - Koprivnica (D2), - D209: GP Mursko Središće (granica s Republikom Slovenijom) - Šenkovec - Čakovec - Nedelišće (D3)
(2) Planirane cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima od važnosti za Republiku Hrvatsku su: - cesta: Čakovec - Mursko Središće - Slovenija.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Ovim Planom osiguravaju se sljedeće najmanje širine koridora planiranih prometnica i to: - za državne ceste 75 m, - za ostale kategorizirane ceste minimalno 20,0 m, - za planirane nekategorizirane ceste minimalno 16,0 m.
(2) Minimalna širina novoformirane čestice pojedine ceste, odnosno poljskog puta, izvan naselja i u područjima za razvoj naselja, ovisno o značaju iznosi: - za (ostale) ceste državnog značaja 20,0 m, - za ostale kategorizirane ceste minimalno 16,0 m, - za planirane nekategorizirane ceste minimalno 10,0 m, - za poljske putove 5,0 m, uz osiguranje slobodnog (neograđenog) prostora minimalno 5,0 m od osi puta, odnosno ukupno 10,0 m, ukoliko se s jedne strane puta nalazi barijera koja sprečava prolaz (pokos, kanal i slično).
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, širina čestice cesta i kolnih prilaza predviđenih sa jednom kolnom trakom, u naseljima, može biti minimalno 7,0 m.
(4) Prilikom izrade projektne dokumentacije za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih priključaka na državne ceste potrebno je pridržavati se važećih zakona i pravilnika, uz suglasnost nadležnih javnopravnih tijela.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Za planirane državne prometnice predviđen je koridor širine 75 m, unutar kojeg pojasa nije dozvoljeno formiranje građevinskih čestica niti gradnja građevina, do utvrđivanja pojasa prometnice, temeljem lokacijske dozvole. Zaštitni pojas državnih cesta i gradskih kategoriziranih cesta utvrđuje se sukladno Zakonu o cestama, odnosno utvrđen je za državne ceste sa 25 m, za gradske kategorizirane ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) sa 15 m, a za gradske kategorizirane ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta) sa 10 m, obostrano i mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste. Rekonstrukciju postojećih kategoriziranih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.
Članak 61.
(1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na koji te građevine imaju izravan pristup. Ulice u naselju s određenom kategorizacijom ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta).
(2) Ulica iz mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100,0 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50,0 m na nepreglednom. Stranica 896 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.
(3) Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organizacije nadležne za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.
(4) Postojeća raskrižja koja zahtijevaju rekonstrukciju, osobito iz razloga poboljšanja vidljivosti i sigurnosti u prometu obavezno izvesti u skladu s važećim pozitivnim propisima i pravilima prometne struke. Prilikom formiranja građevnih čestica na takvim raskrižjima, u slučajevima gdje je to nužno i opravdano, smanjiti površinu građevne čestice u korist proširenja kontaktnog prometnog koridora, a građevinu na toj čestici udaljiti od javne ceste na propisanu udaljenost.

Članak 61.

(5) Ukoliko se rekonstrukcija raskrižja planira izvesti uz izgrađenu građevnu česticu, postojeća građevina može se, prilikom rekonstrukcije ili dogradnje, zadržati na postojećoj poziciji iako je nova udaljenost postojeće građevine od regulacijskog pravca manja od Planom propisane, ali se ona rekonstrukcijom ili dogradnjom ne smije smanjivati.
Članak 62.
(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.
(3) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine ili na drugoj zasebnoj čestici u neposrednoj blizini, prema sljedećim normativima: - INDUSTRIJA I SKLADIŠTA: 0,45/1 zaposlenika - UREDSKI PROSTORI: 20/1000 m2 korisnog prostora - TRGOVINA, BANKA, POŠTA, USLUGE, UGOSTITELJSTVO: 40/1000 m2 korisnog prostora - VIŠENAMJENSKE DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE: 0,15/1 posjetitelja - ŠPORTSKE GRAĐEVINE: 0,20/1 gledatelje - STAMBENE GRAĐEVINE: 1/1 stan - SMJEŠTAJNE TURISTIČKE GRAĐEVINE: sukladno posebnom propisu, ovisno o kategorizaciji - BOLNICE: 1/ tri kreveta ili 2 zaposlena u smjeni - AMBULANTE, POLIKLINIKE, DOMOVI ZDRAVLJA, SOCIJALNE USTANOVE I SL.: 1/2 zaposlena u smjeni - ŠKOLE I PREDŠKOLSKE USTANOVE: 1/ jednu učionicu odnosno odgojnu skupinu + 5 parkirnih mjesta za iskrcaj djece.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka: - na područjima gospodarskih zona unutar i izvan građevinskih područja naselja, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta određuje se 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta određuje se s 5, - za parkirališne površine koje se uređuju na drugoj zasebnoj čestici, ukoliko se ne radi o javnim parkirališnim ili garažnim prostorima, potrebno je osigurati zemljište namijenjeno parkiranju od prenamjene, upisom prava služnosti na površinu zemljišta određenu za parkiranje za potrebe građevine (vlasnika) kojoj parkirališta služe.

Članak 64.

Članak 64.
(1) U koridoru prometnica preporuča se izvedba pješačkih staza ili pješačko - biciklističkih staza, pri čemu se minimalna širina pješačke staze određuje s 1,20 m, a pješačko - biciklističke s 1,60 m.
(2) Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti: - odvojeno od kolnika u drugoj razini, - kao fizički odvojeni dio od kolnika i - prometnim znakom odvojeni dio kolnika.
Članak 65.
(1) Kod izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, potrebno je: - najmanje 20% površine građevne čestice urediti kao hortikulturno uređene, zelene površine, od čega jedan dio treba činiti zaštitno zelenilo prema okolnim sadržajima drugih namjena, - građevine postaja za prodaju goriva na čestici locirati na način da koeficijent izgrađenosti ne prelazi kig=0,3, - visinu (vijenca) građevine predvidjeti do 7 m, - broj etaža građevina predvidjeti do najviše 1 podzemnu i 2 nadzemne etaže (E=Po+P+1). Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 897
(2) Ukoliko se postaja za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom locira uz cestovni pojas na poljoprivrednom tlu, dubina čestice ne može biti veća od 60 m, i uz nju se ne mogu graditi smještajni turistički sadržaji.
(3) Ukoliko se postaja za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom locira na izdvojenom području predviđenom za postaju za prodaju goriva na malo, uz postaju se preporuča izvesti i parkiralište za kamione s pratećim servisom, a u slučaju da se radi o prodaji plina za vozila, unutar izdvojenog područja se može predvidjeti i servis za ugradnju i kontrolu plinskih spremnika u vozilima.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Prilikom izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće prometnice na kritičnim lokacijama stradavanja vodozemaca potrebno je planirati izvedbu prometnica na način da se planiraju tuneli ispod prometnica za migraciju vodozemaca. 2.1.2. Željeznički promet
Članak 67.
(1) Područjem Grada Čakovca prolazi mreža željezničkih pruga čiji su koridori definirani kartografskim prikazom br. 2.1. Prometni sustav.
Članak 68.
(1) Postojeće željezničke građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku s pripadajućim građevinama: - željeznička pruga za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) - Čakovec - Kotoriba - državna granica (Murakerestur), - željeznička pruga za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec, pruga velike učinkovitosti i velikih brzina, - stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu: Čakovec.
(2) Planirane - moguće željezničke građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku s pripadajućim uređajima: - željeznička pruga za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) Čakovec - Kotoriba - državna granica (Murakerestur) - drugi kolosijek, - željeznička pruga za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec, (pruga velike učinkovitosti i velikih brzina) - drugi kolosijek.
(3) Postojeće Željezničke građevine s pripadajućim građevinama od važnosti za Međimursku županiju su: - željeznička pruga za lokalni promet L101 Čakovec - Mursko Središće - Državna granica - (Lendava).

Članak 69.

Članak 69.
(1) Pri izdavanju lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge za međunarodni promet M501 državna granica (Središće o.D.) - Čakovec - Kotoriba - državna granica (Murakerestur) i željezničke pruge za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec, treba obvezatno uzeti u obzir potrebe dogradnje drugog kolosijeka kako bi se dobila pruga s velikom propusnom moći za velike brzine (do 160 km/sat).
(2) Radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkim prugama M501 i R201 potreban je zaštitni koridor širine 100 m mjereno simetrično na osi trasa pruga (50 m + 50 m), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30 m + 30 m).
(3) Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovog članka odredit će javno poduzeće nadležno za održavanje pruge i pružnih postrojenja i sigurnosti prometa na pruzi.
(4) Za postojeću željezničku prugu za lokalni promet L101 Čakovec - Mursko Središće - Državna granica - (Lendava), planira se prenamjena ili ukidanje, ali do tog vremena potrebno je sanirati signalni sustav, kako bi se izbjegli prometni zastoji pred pružnim prijelazom u razini terena u Mihovljanu. 2.1.3. Pomorski promet

Članak 70.

Članak 70.
(1) Nije primjenjivo. 2.1.4. Promet unutarnjim vodama
Članak 71.
(1) Nije primjenjivo. 2.1.5. Zračni promet
Članak 72.
(1) Nije primjenjivo. 2.2. Komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža
Članak 73.
(1) Radijske i telekomunikacijske prijemnike i predajnike potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postave uređaji više raznovrsnih Stranica 898 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. operatera, uz poštivanje tehničkih ograničenja sustava. Ukoliko se postavljaju na visoke samostojeće stupove (iste ili grupirano na više njih), može ih se postavljati na obradivom tlu ili unutar gospodarskih zona izvan ili unutar naselja, uz potrebno ishođenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na moguće narušavanje vizura na naselja.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Planirana elektronička komunikacijska infrastruktura od važnosti za Međimursku županiju: samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
Članak 75.
(1) Ovim prostornim planom predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže (fiksne i pokretne), za više raznovrsnih operatera, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(2) Za novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova, potrebno je planirati koridore na sljedeći način: - za gradove i naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina, - za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina, - za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno, kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i zvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva.
(3) Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, rekonstrukciju, te proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija, odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirati postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima u gradovima, naseljima i izvan njih, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.
(2) Samostojeći antenski stupovi trebaju se locirati izvan građevinskog područja naselja i to na najmanjoj udaljenosti 400 m od granica građevinskog područja. Iznimno, samostojeći antenski stup moguće je locirati unutar građevinskog područja gospodarske namjene, ali uz uvjet da su smješteni najmanje 400 m od zone centralne, stambene i turističke namjene.
(3) Za izgradnju građevina potrebnih za antenske uređaje mobilne telefonije preporuča se predvidjeti zasebnu građevnu česticu, ukoliko se ne postavljaju na već izgrađenu građevinu ili na već formiranu građevnu česticu, odnosno izvan građevinskih područja naselja. Postavljanje visokih antenskih stupova uvjetuje se u postupku lokacijske dozvole ishođenjem mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjegle konfliktne situacije u krajoliku (vizualno eksponirane točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajolika).

Članak 76.

(4) Telekomunikacijske bazne postaje, kao i druge vrste antenskih prijemnika, odnosno predajnika (radijske antene i slično.) mogu se postavljati unutar naselja, izuzev parkovnih površina, isključivo na visoke građevine, osim crkava i kapela, građene s najmanje 3 pune nadzemne etaže (Emin = P+2), uz uvjet da se postavljaju na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5 m.
Članak 77.
(1) Telekomunikacijske stanice fiksne telefonije, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama), uvećana za po najmanje 1 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, - da se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m, pri čemu je pretpostavljena visina kabineta 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Stranica 899

Članak 77.

Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 899 2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara
Članak 78.
(1) Nije primjenjivo. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. Nafta i plin
Članak 79.
(1) Građevine i rudarski objekti za transport plina i nafte od važnosti za Republiku Hrvatsku su: - trasa vodova ČVOR Međimurje - CPS Mihovljan, - CPS Mihovljan, - magistralni plinovod Varaždin II - Čakovec DN 200/50, - magistralni plinovod Čakovec - Šenkovec DN 150/50, - magistralni plinovod Šenkovec - Mihovljan DN 150/50, - magistralni plinovod Mihovljan - Mursko Središće 150/50, - mjerno - redukcijske stanice: MRS Čakovec, MRS Mihovljan, - magistralni plinovod Varaždin II - Šenkovec DN 200/50.
(2) Građevine za transport plina od važnosti za Međimursku županiju su: - distribucijski glavni gradski prsten grada Čakovca, - distribucijski prigradski plinski prsten, - distribucijski prsten Ivanovec - Pribislavec - Belica - Gardinovec - Strelec - Palovec - Štefanec, - lokalni distribucijski plinovod Orehovica - Ivanovec, - lokalni distribucijski plinovod Prelog - Gornji Kuršanec.

Članak 80.

Članak 80.
(1) Sustav prijenosa i opskrbe zemnim plinom na području Grada je u većoj mjeri uspostavljen, a predviđa se širenje mreže i povećanje broja priključaka. Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostorima planiranim za širenje naselja i na izdvojenim područjima za gospodarske djelatnosti i to na način da se: - osigura kontinuirano vođenje srednjetlačnog plinovoda uličnim koridorima do planiranih gospodarskih zona i područja za razvoj naselja, kao i njihov spoj u prsten, - cjevovodi niskotlačnog plinovoda također lociraju unutar javnih, prometnih površina - koridora ulica, a ne preko građevinskih čestica, i to u pravilu jednostrano, - plinske redukcijske stanice lociraju unutar javnih zelenih površina, a ako to nije moguće, na vlastitoj čestici, minimalne površine 5,0 x 6,0 m, pri čemu čestica treba imati direktni pristup na javnu prometnu površinu.
(2) U briježnim dijelovima Grada, umjesto niskotlačne mreže može se u svrhu opskrbe naselja plinom predvidjeti srednjetlačna mreža.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Udaljenost ostalih instalacija unutar uličnih koridora od plinskih vodova potrebno je osigurati prema sljedećim uvjetima: - Minimalni međusobni razmak plinovoda za križanje je 0,20 m, a za paralelno vođenje je 0,60 m - Minimalni razmak plinovoda prema vodovodu i kanalizaciji za križanje je 0,20 m a za paralelno vođenje je 0,60 m - Minimalni razmak plinovoda prema informacijskim kablovima za križanje je 0,30 m a za paralelno vođenje je 0,50 m - Minimalni razmak plinovoda do elektroenergetskih vodova za križanje je 0,50 m a za paralelno vođenje je 1,00 m - Minimalni razmak plinovoda do okna i instalacijskih kanala za križanje je 0,20 m a za paralelno vođenje je 0,30 m - Minimalni razmak plinovoda do toplovoda za križanje je 1,00 m a za paralelno vođenje je 1,00 m - Minimalni razmak plinovoda do ruba vodotoka ili vanjske nožice nasipa za paralelno vođenje je 5,00 m.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno sljedećim uvjetima: - od dvorišnih ograda 1,00 m - od javnih cesta, ulica, putova i nadzemnih niskonaponskih vodova 3,00 m - od stambenih građevina, trafostanica i visokih stabala 4,00 m - od nožice nasipa ili od ruba vodotoka ili reguliranih kanala 5,00 m - od bolnica, škola, dvorana i sl. građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i skladišta zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo 6,00 m - od nadzemnih visokonaponskih kabela 10,00 m - od željezničkih pruga 12,00 m. Stranica 900 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, tako da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Ugradnja plinskog priključnog seta moguća je s vanjske strane pročelja građevine, u pravilu na uličnom pročelju, ako građevina nije na liniji regulacije ulice, te na bočno ili stražnje pročelje, i na način da se do seta osigura neposredni pristup za održavanje i kontrolu.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Važniji naftno-rudarski objekti i postrojenja na području Grada Čakovca su: - plinovod DN80/50 Mih-2 - CPS Mihovljan, - kondenzatovod DN50/80 Mih-2 - CPS Mihovljan, - 2xVN elektrovod 10kV Mih-2 - CPS Mihovljan, - utisni slanovod DN80/50 Mač-1-2 - CPS Mihovljan, - elektrovod VN 10kV Mač-1-2 - CPS Mihovljan, - elektrovod VN 10kV TS Šenkovec - CPS Mihovljan, - CPS Mihovljan, - aktivne bušotine Mačkovec-1 (Mač-1), - neaktivne bušotine Međimurje-4 (Mđ-4) i Čakovec-1 (Ča-1).
(2) Sigurnosni pojas cjevovoda iz prethodnog stavka iznosi 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda, te je prilikom bilo kakvog zahvata unutar istoga potrebno zatražiti posebne uvjete od nadležnog javnopravnog tijela. Posebnim uvjetima određuju se zaštitni pojasevi za svaku gradnju koja nije u funkciji instalacija iz prethodnog stavka, a u cilju sigurnosti ljudi i objekata u kojima žive i borave ljudi.
(3) Zaštitni pojasevi ovise o promjeru i radnom tlaku cjevovoda, te uz primjenu posebnih mjera zaštite, zaštitni pojasevi mogu biti: - za promjer cjevovoda do 125 mm - 10 m, - za promjer cjevovoda od 125 mm do 300 mm - 15 m, - za promjer cjevovoda od 300 mm do 500 mm - 20 m, - za promjer cjevovoda veći od 500 mm - 30 m.
(4) Zaštitna i požarna zona oko izgrađene bušotine iznosi 30 m u polumjeru oko osi bušotine. Zaštitna i požarna zona oko trajno napuštene bušotine iznosi 3 m u polumjeru oko osi kanala bušotine. Kanal trajno napuštene bušotine nalazi se 1,5 - 2 m pod zemljom.
(5) Unutar zaštitnih pojaseva zabranjeno je: graditi objekte koji nisu u funkciji proizvodnje nafte i plina, te graditi stabilne objekte namijenjene radu i boravku ljudi.

Članak 84.

(6) Kod paralelnog vođenja s ostalim infrastrukturnim instalacijama, minimalna udaljenost od instalacija iz stavka 2. ovog članka mora biti 5 m, računajući od vanjskog ruba infrastrukturnih instalacija do vanjskog ruba instalacija iz stavka 1. ovog članka.
(7) Na mjestima križanja ostalih infrastrukturnih instalacija s navedenim instalacijama, infrastrukturne instalacije polažu se na udaljenosti minimalno 0,5 m ispod instalacija iz stavka 1. ovog članka, računajući od donje kote instalacija iz stavka 1. ovog članka do gornje kote instalacija koje se polažu. Kut križanja mora biti između 90º i 60º. Iznad mjesta križanja obavezno se postavlja pocinčana rešetka kao oznaka da ispod postojećeg cjevovoda prolazi još najmanje jedan cjevovod ili kabel.
(8) U pojasu širine 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije korjenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.
(9) Na mjestima križanja i paralelnog hoda prometnica, željezničke pruge, vodotoka, kanalske mreže i dr. s instalacijama iz stavka 1. ovog članka međusobna udaljenost definira se posebnim uvjetima, sukladno posebnim propisima.

Članak 85.

Članak 85.
(1) Za postojeće bušotine ugljikovodika i prateće građevine i uređaje, unutar plinskog polja Mihovljan planiraju se samo rudarski radovi na održavanju. Nove istražne i/ili eksploatacijske plinske bušotine moguće je locirati unutar eksploatacijskog plinskog polja Mihovljan i planiranog plinskog polja »Međimurja - Peklenica«, pri čemu se mikrolokacije određuju u skladu s posebnim propisima, a čestica, odnosno zemljišna površina koju zauzimaju, uključujući i pripadajući manipulativni prostor, smatra se izdvojenim građevinskim područjem.
(2) Postojeće bušotine s nalazom slatke vode se ne predviđaju eksploatirati, već se planiraju samo rudarski radovi na njihovom održavanju, dok se planira mogućnost korištenja geotermalne vode na bušotini »Međimurje 4« (Mđ-4).
(3) Udaljenost osi svih vrsta bušotina od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ ili eksploatacije plina, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90 m.

Ostali akti u ovom izdanju (19)