Arhiva › 2026. › SGGČ 7

SGGČGrad Čakovec · 19. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-17/1 · URBROJ 2109-2-02-26-28

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Grada Čakovca

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 880

Članak 31.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuje se.
Članak 32.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: P-2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Građevna čestica za gradnju farme biljne proizvodnje, minimalne je površine 1000 m2 i izdvaja se iz područja poljoprivrednog tla, čija površina ne može biti manja od 5000 m2, te uz uvjet da ukupni zemljišni posjed gospodarstva (na jednoj ili više lokacija) na području Grada Čakovca treba, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje iznositi: ratarstvo - 25 ha, vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha, uzgoj povrća 3 ha, uzgoj voća 1,7 ha, uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja 0,3 ha. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 881 b. Građevna čestica za gradnju farme na kojoj se vrši uzgoj životinja, minimalne je površine 2000 m2. c. Infrastrukturne građevine ili kompleksi lociraju se na, za tu svrhu, izdvojenim područjima ili na pojedinačnim građevnim česticama koje se u svrhu gradnje infrastrukture izdvajaju iz poljoprivrednog ili šumskog tla. d. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se naknadno dijeliti (parcelirati) na manje dijelove. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljeno uređenje i gradnja farmi i građevina za uzgoj životinja, već isključivo građevina u funkciji ratarske proizvodnje. Iznimno, na podvrtnici stambene čestice poljoprivrednog gospodarstva svih naselja osim Grada Čakovca, odnosno na površini obradivog tla koja se neposredno nastavlja na površinu stambene čestice locirane unutar građevinskog područja naselja dozvoljena je gradnja građevina za uzgoj životinja maksimalnog kapaciteta do 30 uvjetnih grla.

Članak 32.

b. Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog kompleksa. c. Ako se farme organiziraju kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva i djelatnost seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, određeno prema posebnom propisu, te djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. d. Izvan građevinskog područja naselja mogu se planirati zone sporta i rekreacije koje ne zahtijevaju izgradnju većih pratećih građevina, sportskih borilišta i korištenje infrastrukturnih sustava većih kapaciteta. To su zone čiji sadržaji mogu biti staze za hodanje, trčanje, trim staze, staze za (rekreativno) bicikliranje, sportovi i igre na otvorenom, kao što su odbojka na pijesku, streličarski sportovi, tematski parkovi koji koriste prirodne datosti prostora i sl. Uz sportske sadržaje moguća je izgradnja prateće građevine ugostiteljske namjene sa sanitarnom jedinicom, spremištem rekvizita i opreme i manjom nadstrešnicom. Za manifestacije koje se mogu povremeno organizirati na tim prostorima, u svrhu potrebe za povećanjem kapaciteta usluga, mogu se postaviti montažne građevine i pokretne sanitarne jedinice.

Članak 32.

e. Postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (benzinske postaje, prodaja plina za vozila i drugo) se mogu graditi na obradivom tlu uz pojas kategorizirane državne i gradske ceste. Sadržaj postaja određuje se prema pravilniku o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, a uvjeti su propisani u poglavlju 2.1.1. f. Pilane se na poljoprivrednom tlu Grada Čakovca ne mogu graditi. g. Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je, osim na u tu svrhu uređenim prostorima reciklažnih dvorišta, dodatno i individualno kompostirati unutar prostora građevnih čestica građevina izvedenih za potrebe poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskih područja naselja, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od najbližih stambenih prostora. h. Farmom se smatra gospodarski kompleks, koji se gradi u funkciji poljoprivredne proizvodnje, lociran izvan naselja na poljoprivrednom tlu, a koji može sadržavati i stambene sadržaje u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, te kompatibilne trgovačke i ugostiteljske djelatnosti. i. Na građevnoj čestici farme mogu se graditi gospodarske građevine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, druge vrste primarne poljoprivredne proizvodnje, spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda (silosi, spremišta, manje hladnjače), primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda, proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare, manje mljekare i slično, osim klanja životinja i prerade mesa i drugih životinjskih produkata.

Članak 32.

j. Na dijelu površina obradivog tla isključivo osnovne namjene, moguća je: gradnja građevina u funkciji poljoprivrede, prema uvjetima iz ovog članka, uređenje rekreacijskih prostora bez značajnog utjecaja na okolinu, prema uvjetima iz ovog članka, izvedba istražnih i eksploatacijskih bušotina unutar utvrđenih eksploatacijskih polja plina, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1., 3.3.1., te pravila provedbe E-1, izgradnja infrastrukturnih građevina, prema uvjetima iz ovog članka, rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih izvan građevinskih područja, prema uvjetima iz ovog članka. Stranica 882 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Farma se na području Grada Čakovca može graditi na površinama obradivog tla uz uvjet da nije manje od 200 m udaljena od južne granice građevinskog područja grada (naselja Čakovec) i da nije locirana između naselja Čakovec i Šenkovec. b. Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20 m, od građevina za držanje životinja najmanje 10 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina. c. Za građevine farmi regulacijski pravac od osi pristupne javne površine treba biti udaljen najmanje 5 m, građevine od regulacijskog pravca trebaju biti udaljene minimalno 5 m. Građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4 m, a od ostalih minimalno 1 m. Međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, treba biti minimalno jednaka 1/2 visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora.

Članak 32.

d. Na česticama infrastrukturnih građevina, odnosno kompleksa nije predviđena mogućnost gradnje drugih sadržaja, osim sadržaja za koji se čestica formira kao građevna. Izuzetno, ukoliko se radi o infrastrukturnim građevnim kompleksima za koje je obavezno provoditi neprestanu kontrolu sustava, kao što su centralna plinska stanica, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i slično, unutar građevne čestice moguće je urediti uredske i servisne prostore u navedenoj funkciji. e. Gospodarske građevine poljoprivredne namjene za uzgoj stoke (tovilišta) mogu se graditi prema uvjetima (udaljenostima) ovisno o kapacitetima (broj uvjetnih grla - UG): najmanja udaljenost od najbliže stambene građevine za tovilište do 10 UG iznosi 12 m; najmanja udaljenost od najbliže stambene građevine za tovilište 10-30 UG iznosi 50 m. f. Koeficijenti uvjetnih grla (UG) određeni su u poglavlju 1.4. g. Izuzetno, udaljenost staje, odnosno peradarnika od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je staja, odnosno peradarnik propisno udaljen od drugih građevinskih područja. h. Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u ovom članku. i. Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja naselja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja), a isto vrijedi i kada se predmetne građevine smještaju kao prateća funkcija stambene čestice unutar stambenih zona svih naselja ruralnih obilježja.

Članak 32.

j. Veličina (kapacitet) pojedine građevine za uzgoj životinja (unutar naselja, u samostalnoj građevini za uzgoj izvan naselja ili unutar farme za uzgoj životinja) određuje se na temelju broja životinja izvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnih propisa koji normiraju potrebnu površinu za uzgoj pojedine jedinke, ovisno o vrsti životinje, sukladno važećem Pravilniku o uvjetima kojima moraju zadovoljiti farme i o uvjetima za zaštitu životinja na farmama, te drugim važećim propisima. Sukladno posebnom propisu, uvjetnim grlom smatra se životinja težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iskazanih u poglavlju 1.4. Za životinje koje nisu sadržane, koeficijent se određuje kao kvocijent prosječne težine odrasle jedinke izražene kilogramima i broja 500. Dozvoljeni kapacitet farme, odnosno građevine ili kompleksa građevina za uzgoj životinja utvrđuje se ovisno o lokaciji i s obzirom na uvjete iz ovog članka. k. Ukoliko posebnim propisima iz područja veterinarskih djelatnosti i zaštite okoliša nije normirano drugačije, u postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je dokazati posjedovanje ili dugoročni zakup poljoprivrednih površina na području Međimurja u funkciji proizvodnje hrane i/ili prihvata gnoja i gnojnice u omjeru: za krupnu stoku (goveda, konje i sl.), najmanje 1,5 ha po 1 životinji; za sitnu stoku (ovce, koze i sl.), najmanje 0,5 ha po 1 životinji; za svinje najmanje 100 m2 po 1 životinji;

Članak 32.

za male životinje i perad najmanje 10 m2 po 1 životinji. l. U postupku utvrđivanja uvjeta za držanje životinja potrebno je ishoditi i posebne veterinarske uvjete, a kojima se određuju Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 883 specifična ograničenja na broj životinja ovisno o vrsti, mogućnost držanja različitih vrsta životinja na istom prostoru ili potrebne udaljenosti građevina za držanje životinja od stambenih zona. Ostali uvjeti gradnje građevina za uzgoj životinja jednaki su kao za ostale građevine na farmama, uz uvjet da: visina (vijenca) građevina koje nisu locirane unutar farme, već se grade kao samostalne građevine, ne može biti viša od 4,8 m, te da se za građevine koje se lociraju na podvrtnici, kolni prilaz i priključci na komunalnu infrastrukturu mogu osigurati spojem na stambenu česticu unutar naselja. m. Za potrebe privremenog skladištenja gnoja za šestomjesečno razdoblje, koji nastaje pri uzgoju stoke, moguća je gradnja gnojnih jama uz građevine za tov kao sastavni dio procesa uzgoja stoke (ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima) izvan građevinskog područja naselja na sljedećim udaljenostima: - za gnojnu jamu određenu kapacitetom do 100 UG i do 25000 peradi, najmanja udaljenost od građevinskog područja iznosi 100 m, najmanja udaljenost od AC iznosi 90 m, najmanja udaljenost od DC iznosi 50 m, najmanja udaljenost od kategoriziranih gradskih cesta iznosi 20 m; - za gnojnu jamu određenu kapacitetom od 10-250 UG i >25000 peradi, najmanja udaljenost od građevinskog područja iznosi 200 m, najmanja udaljenost od AC iznosi 90 m, najmanja udaljenost od DC iznosi 50 m, najmanja udaljenost od kategoriziranih gradskih cesta iznosi 20 m; - za gnojnu jamu određenu kapacitetom > 250 UG, najmanja udaljenost od građevinskog područja iznosi 500 m, najmanja udaljenost od AC i DC iznosi 100 m, najmanja udaljenost od kategoriziranih gradskih cesta iznosi 50 m.

Članak 32.

n. Više tovilišta, čiji se kapaciteti zbrajaju mogu koristiti jednu gnojnu jamu. Gnojne jame potrebno je izvesti na građevnoj čestici na udaljenosti od susjedne međe za visinu bočne stranice jame i zadovoljiti sve tehničke uvjete propisane posebnim propisima. Propisane udaljenosti gnojnih jama od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zona sporta i rekreacije, te na postojeća i planirana izdvojena građevinska područja. o. Spremišta voća i klijeti mogu se graditi na obradivom tlu samo na čestici minimalne površine 1000 m2, koja se izdvaja iz područja poljoprivrednog tla u namjeni trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, čija površina ne može biti manja od 5000 m2. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca treba biti najmanje 3 m, a od osi pristupne javne površine čestici najmanje 10 m. p. Na površinama obradivog tla mogu se postavljati transportabilni pčelinjaci, bez ograničenja. Stacionarni pčelinjaci mogu se izvoditi izvan građevinskog područja naselja, kao prizemne građevine, bez podruma, s visinom vijenca 3.0 m od nivoa terena. Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 pčelinjih zajednica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine do 25 m2. Postavljanje i pozicija stacionarnih pčelinjaka i držanje pčela vrši se prema uvjetima propisanim posebnim propisima. r. Čestica na kojoj se grade gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti (spremišta u vinogradima, spremišta voća u voćnjacima, plastenici, staklenici i pilane) mora imati priključak na javnu prometnu površinu i odgovarajuće riješeno zbrinjavanje otpadnih voda.

Članak 32.

s. Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća. Staklenicima odnosno plastenicima se smatraju: montažne građevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom, odnosno montažne građevine od plastične folije na nosivoj konstrukciji koje trebaju biti udaljene od susjednih čestica najmanje 1 m. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 40% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od bruto 5000 m2 površine. b. Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu, mogu imati ukupnu bruto tlocrtnu površinu do 600 m2, a površina otvorenih rekreativnih sportskih igrališta može zauzeti još dodatnih 400 m2. 7. visina i broj etaža građevine a. Za građevine farmi visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,8 m, osim izuzetno, ukoliko je to nužno radi tehnologije proizvodnje ili gradnje visina vijenca građevina kada može biti do 7,0 m. Stranica 884 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Za građevine farmi uvjeti za oblikovanje su sljedeći: nagib krovnih ploha građevina može se kretati do 45°, pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, silos može biti visine do 15 m, a treba biti urađen od nehrđajućeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika ili ga se može obložiti drvetom.

Članak 32.

b. Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Na česticama farmi najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu se zelena površina za jedno stablo dimenzionira sa najmanje 8 m2. b. Prilikom izgradnje građevina ugostiteljske namjene uz sportske sadržaje, potrebno je koristiti prirodne materijale, koristiti postojeće staze i putove, a pri sadnji bilja ne smiju se uvoditi strane vrste, te maksimalno očuvati postojeće visoko zelenilo. Ne mogu se mijenjati prirodna obilježja prostora: zadiranje u šumske površine uklanjanjem stabala, zadirati u vodotoke, vršiti velike iskope i nasipavanje zemljišta. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Svi zahvati unutar farme trebaju se izvesti na način da se osiguraju prometni i infrastrukturni servisi sukladno poglavlju 1 ovih odredbi. b. Prilikom izgradnje građevina ugostiteljske namjene uz sportske sadržaje potrebno je osigurati osnovnu infrastrukturu u minimalnom opsegu, a zbrinjavanje otpadnih voda izvesti u nepropusnim trostrukim taložnicama ili putem vlastitog uređaja za pročišćavanje 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 2. 1968. tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati, održavati i rekonstruirati unutar zakonskih gabarita te nije dopuštena njihova prenamjena.

Članak 32.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuje se.
Članak 33.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: Oz-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža. Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu. Izuzetno, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih linijskih građevina predviđenih ovim planom i planovima višeg reda. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ne određuje se. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Ne određuje se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se. Broj 7/2026.

Članak 33.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 885 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuje se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuje se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuje se.
Članak 34.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: Š-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. U šumama se mogu obavljati isključivo rekreacijske aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, na način da se šumske površine koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava, ukoliko je to u skladu sa šumskom gospodarskom osnovom, odnosno mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke - odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu. b. Na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, lovnogospodarski i lovnotehnički objekti, građevine za potrebe obrane i nadzora državne granice, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata i mjesta stradavanja, sve u skladu s odredbama ovog Plana. c. Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takvi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža. d. Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu. Izuzetno, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukturnih linijskih građevina predviđenih ovim planom i planovima višeg reda.

Članak 34.

e. Na prostoru južno od nogometnog igrališta u Šandorovcu područje je moguće koristiti sa postavom pokretnih elemenata za preponsko jahanje ili bez ikakvih zahvata za slobodno jahanje. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Izgradnja građevina u šumi i na šumskom zemljištu moguća je samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta. b. Prilikom ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole za gradnju građevina u šumi i na šumskom zemljištu, te izgradnju u pojasu do 50 m od ruba šume potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležnog šumoposjednika. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ne određuje se. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Ne određuje se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuje se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuje se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuje se.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: V1-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Na vodenim površinama jezera saniranih šljunčara mogu se organizirati rekreacijske aktivnosti koje bukom i drugim utjecajima neće bitno utjecati na okoliš, odnosno uređivati jezera za rekreacijski ribolov, što Stranica 886 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. uključuje i uzgoj ribe za navedenu namjenu, te uređenje okolnog prostora za športska rekreacijska natjecanja prirodnim materijalima iz neposrednog okoliša. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ne određuje se. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Ne određuje se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuje se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuje se.

Članak 35.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuje se.
Članak 36.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: V1-2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. U zoni inundacije akumulacije HE Čakovec nije dozvoljena gradnja, osim izvedbe i rekonstrukcije, odnosno održavanja infrastrukturnih građevina: vodozahvat iz akumulacije radi navodnjavanja lijevog zaobalja, te ispusti pročišćenih sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda u lijevi drenažni kanal HE Čakovec, kao dijelovi razdjelnog sustava odvodnje naselja Dravskog bazena. b. Na vodenim površinama akumulacijskog jezera HE Čakovec, mogu se dodatno uređivati dijelovi obale na način da omoguće korištenje jezera za sportove na vodi, poput veslanja, jedrenja i slično, uz uvjet da ne utječu na stabilnost nasipa, te da se građevine koje se u tu svrhu grade lociraju koncentrirano na manjem broju lokacija. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ne određuje se. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Ne određuje se.

Članak 36.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuje se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuje se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuje se.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: E-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Ne određuje se. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 887 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Eksploatacija utvrđenih sirovina šljunka i pijeska može se vršiti isključivo unutar eksploatacijskog polja. b. Unutar utvrđenog eksploatacijskog polja za iskorištavanje mineralnih sirovina šljunka i pijeska moguće je uređivati prostore, postavljati strojeve i drugu opremu i graditi građevine za: osnovnu djelatnost eksploatacije i primarne prerade mineralne sirovine, preradu inertnog građevinskog otpada za korištenje kao sekundarne sirovine u proizvodnji betona i betonskih proizvoda (mljevenje građevinskog otpada), parkiranje građevinskih strojeva i transportnih vozila, te pratećih djelatnosti (uredski prostori). c. U sklopu uredske zgrade, može se urediti ugostiteljski prostor za internu upotrebu (caffe bar ili zalogajnica). d. Eksploatacijsko polje u Totovcu u jednom svom dijelu planira se proširiti kako bi se omogućila sanacija dijela vodene površine i pripadajuće obale, čime bi se omogućilo privođenje tog dijela konačnoj namjeni - izletnički turizam s kupalištem i pratećim uslužnim, ugostiteljskim i sportsko - rekreacijskim sadržajima. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Polja za eksploataciju gline, šljunka i pijeska ne mogu se osnivati na udaljenostima manjim od: 200 m od građevinskog područja naselja, 100 m od državnih cesta i gradskih kategoriziranih cesta većeg značaja. 50 m od gradskih kategoriziranih cesta manjeg značaja.

Članak 37.

b. Građevine trebaju od međe izdvojenog područja biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4 m. c. Međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ne određuje se. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 8,5 m, a silosi, separatori, transporteri, kranovi i drugi specijalni strojevi, mogu biti i viši. b. Iznimno, visina (vijenca) građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Nagib krovnih ploha može se kretati od 0° do 45°. b. Radi činjenice da se eksploatacijska polja nalaze unutar poljoprivrednog prostora, građevine koje se grade unutar izdvojenog područja, trebaju se oblikovati na način da se na pročeljima i krovu koriste boje koje se uklapaju u okolinu, odnosno zelene, bež i bijele nijanse, a za pokrove dodatno i crvena. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Izdvojeno područje je poželjno, a proizvodne prostore je obvezno ograditi sigurnosnom, prozračnom žičanom ogradom. b. Eksploatacijski prostor treba biti zaštićen prema posebnom propisu.

Članak 37.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Za područje je potrebno riješiti način zbrinjavanja otpadnih voda - sanitarno - fekalnih, tehnoloških i oborinskih (uključujući i oborinske vode s površina parkirališta i servisa vozila), pri čemu je potrebno sve vode koje se upuštaju u javne sustave odvodnje ili direktno u vodotoke ili jezera, pročistiti sukladno posebnim propisima do kvalitete vode u recipijentu. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuje se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuje se.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: E-1 1. sanacija terena građevne čestice i/ili obveza ispitivanja tla a. Lokalitete napuštenih šljunčara ili dijelove eksploatacijskih polja, koji se postupno napuštaju i zatvaraju, potrebno je sanirati i prostor prenamijeniti sukladno sanacijskom projektu, uz obvezu praćenja stanja okoliša. Stranica 888 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. b. Napuštene šljunčare, ukoliko u njima ima odgovarajuća količina vode, mogu se sanirati kao rekreacijski ribnjaci ili uzgajališta vodenih ptica. Obale iskopa je u takvom slučaju potrebno sanirati izvedbom blagih pokosa od ruba iskopa do vodene površine.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: PUPNS 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 4. izgrađenost građevne čestice a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 5. iskoristivost građevne čestice a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 7. visina i broj etaža građevine a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi.

Članak 38.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Određuje se planom užeg područja koji je na snazi. 1.3.2. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja / Provedba s detaljnošću UPU-a
Članak 39.
(1) Prostorni planovi užeg područja moraju biti izrađeni u skladu s ovim prostornim planom. Prostornim planovima mogu se propisati detaljniji uvjeti za izgradnju i uređenje prostora.
Članak 40.
(1) Ovim PPUG za građevinsko područje grada Čakovca nije dana namjena površina, već samo granice građevinskog područja naselja.
(2) Namjena površina se za grad Čakovec utvrđuje Generalnim urbanističkim planom grada Čakovca, odnosno GUP-om grada Čakovca, čija granica obuhvata je utvrđena u kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.
(3) U slučaju prestanka važenja GUP-a grada Čakovca, daljnje uređivanje prostora i gradnja, unutar dijelova grada za koje ne postoje važeći planovi uređenja užih područja (UPU) nije moguća, bez prethodne izrade kartografskog prikaza građevinskog područja naselja Čakovec, kao sastavnog dijela ovog PPUG-a, kojim će se površine unutar građevinskog područja Čakovca diferencirati po namjeni i izgrađenosti, u smislu izgrađenih i neizgrađenih dijelova naselja, prema definiciji danoj Zakonom.
(4) Na lokaciji »Unimer« - istočna ind. zona Čakovec, te na prostoru istočno od benzinske postaje uz Savsku Ves i južnu čakovečku obilaznicu potrebno je GUP-om planirati reciklažno dvorište.

Članak 41.

Članak 41.
(1) U obuhvat urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec ulazi i područje »park-šume« Balogovec sa športsko-rekreacijskom zonom i ribnjakom: - Izgradnja unutar šume Balogovec nije moguća. - Sukladno odredbama Prostornog plana Međimurske županije, prostor turističke namjene uz šumu Balogovec, planirane rekreacijske Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 889 površine uz šumu Balogovec i mogućnost korištenje prostora šume Balogovec kao prostora rekreacije uređuju se temeljem urbanističkog plana uređenja cjelokupnog područja. - Kao specifični prostor prirodnih obilježja - šuma unutar naselja odnosi se na šumske površine unutar građevinskih područja naselja unutar kojih nje dozvoljena gradnja, te koje je potrebno štititi održavanjem u postojećoj površini iz ambijentalnih razloga i kao šume značajne prirodne vrijednosti. U zonama zelenila i unutar šuma u naselju moguća je izvedba parternih građevina u funkciji pješačke i biciklističke komunikacije.
(2) Zona ugostiteljsko - turističke namjene određuje se kao prostor naselja namijenjen za izgradnju građevine ili ugostiteljsko - turističkog kompleksa, s mogućim pratećim uslužnim i trgovačkim, te sportsko - rekreacijskim sadržajima i parkovnim površinama, te pomoćnim građevinama infrastrukture i komunalnog opremanja. Drugi gospodarski sadržaji i sadržaji društvene namjene ne mogu se locirati unutar ove zone. Uvjeti za izgradnju unutar ove zone jednaki su kao i za ostale funkcionalne zone unutar građevinskih područja naselja, odnosno određeni su pravilom provedbe S5-1.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Stambene zone je planovima uređenja užih područja moguće dodatno diferencirati s obzirom na zastupljenost pratećih sadržaja stambene namjene (mješovitost funkcija) i tipologiju gradnje (individualna ili višestambena), pri čemu se u višestambenim područjima mogu pojedine čestice odrediti i za isključivo poslovnu namjenu. Unutar neizgrađenih dijelova stambenih zona najmanje 5% ukupne površine neizgrađenih dijelova naselja potrebno je urediti kao javne zelene površine, ne uključujući zeleni koridor prometnih površina, na način da je minimalno 30% javne zelene površine uređeno kao visoko zelenilo. Prilikom izrade planova užih područja obuhvata 5 ha i više, mješovite, pretežito stambene namjene potrebno je planirati i sadržaje središnjih funkcija naselja, čija vrsta i karakter ovise o tipu naselja, o sadržajima središnjih funkcija koji nedostaju naselju, a mogu biti prilagođeni potrebama dijela naselja ili šireg okruženja planiranog prostora za razvoj.
(2) Unutar građevinskih područja naselja, prostornim planom užeg područja mogu se propisati i drugačiji (stroži) urbanističko - tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, koeficijenata izgrađenosti, interpolacije i rekonstrukcije građevina. PPUG-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnost (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju građevina društvenih sadržaja (osim za odgoj i obrazovanje), građenih na:

Članak 42.

- slobodnostojeći način - ne može bit veći od 0,6, - poluugrađeni način - ne može biti veći od 0,8
(3) Prilikom izrade urbanističkih planova uređenja neuređenih dijelova naselja potrebno je držati se sljedećih smjernica: - planirati komunalnu i prometnu infrastrukturu na način da se svakoj čestici omogući prometni pristup na javnu prometnu površinu s pripadajućom komunalnom infrastrukturom, - javne prometne površine iz prethodne alineje planirati s minimalnom širinom koridora 8.5 m, što podrazumijeva minimalno dvosmjeran promet širine kolnika min. 5.5 m, s obostrano izvedenim nogostupima min širine 1.5 m, - sukladno prethodnoj alineji formira se građevna čestica namjene javne prometne površine, kojom se osigurava neposredan pristup na građevne čestice stambene namjene, - prilikom formiranja građevnih čestica potrebno je poštivati načelo racionalnog korištenja prostora te čestice formirati neposrednim nastavljanjem jedne do druge, odnosno granice susjednih građevnih čestica formirati tako da čine među tih dviju građevnih čestica, - iznimno od prethodne alineje, ukoliko se kao posljedica parcelacije čestica formira međuprostor između dvije susjedne građevne parcele, njegova širina mora biti minimalno jednaka minimalno dozvoljenoj širini građevne čestice prema pravilima provedbe S5-1, - ukoliko nije moguće postići minimalnu širinu iz prethodne alineje, tako formirani međuprostori privode se konačnoj namjeni - zelene površine u vlasništvu vlasnika čestice, te se kao takve moraju uređivati i održavati, - nije dozvoljeno formiranje čestica koje neće imati pristup na javnu prometnu površinu, već se u tom slučaju formira dodatna prometna mreža sukladno uvjetima iz ovog stavka, - za planiranje građevina unutar građevinskih područja obuhvaćenih obveznom izradom urbanističkih planova uređenja potrebno je primjenjivati uvjete izgradnje dane u ovim Odredbama, pravilima provedbe S5-1, S5-2.

Članak 42.

- prilikom izrade planova užih područja, obuhvata 5 ha i više potrebno je planirati i sadržaje središnjih funkcija naselja, čija vrsta i karakter ovise o tipu naselja, o sadržajima središnjih funkcija koji nedostaju naselju, a mogu biti prilagođeni potrebama dijela naselja ili šireg okruženja planiranog prostora za razvoj, - najmanje 5% ukupne površine obuhvata urbanističkog plana uređenja potrebno je urediti kao javne zelene površine, ne uključujući zeleni koridor prometnih površina, na način da je Stranica 890 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. minimalno 30% javne zelene površine uređeno kao visoko zelenilo. Unutar tako određenih javnih zelenih površina planirati izgradnju dječjih igrališta, prilagođenih djeci različitih uzrasta (1- 7 godina) uzimajući u obzir radijuse od 50 m za najmlađe do 200 m za starije.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Izrada urbanističkog plana uređenja obvezatna je za zahvate u prostoru izvan građevinskog područja naselja, pri čemu je obuhvat pojedinog prostornog plana uređenja izdvojenog (građevinskog) područja obavljanja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, jednak obuhvatu izdvojenog područja.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, prostorni plan uređenja izdvojenog (građevinskog) područja obavljanja gospodarskih ili društvenih djelatnosti nije potrebno raditi za: - eksploatacijska polja mineralnih sirovina, - izdvojena područja namijenjena gospodarskim djelatnostima postupanja s otpadom, - izdvojena područja gospodarskih djelatnosti u slučaju kada je cjelokupno izdvojeno područje istovremeno i građevinska čestica, - izdvojena područja rekreacije uz rekreacijske ribnjake i uzgajališta vodenih ptica, - izdvojena područja rekreacije i športski park uz Krištanovec.
(3) Za prostore navedene u stavku 2. ovog članka, kao i za komplekse i/ili građevine u poljoprivrednoj funkciji, koja se sukladno ovim odredbama mogu graditi na površinama poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene /oznake P1 i P2/ nije potrebno raditi planove uređenja užih područja, već se takvi zahvati izvode temeljem projekata. 1.3.3. Mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu

Članak 44.

Članak 44.
(1) Planom se ne određuju mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu. 1.4. Ostale odredbe
Članak 45.
(1) Etaža je zajednički naziv za sve korisne razine zgrade, odnosno pojedinu etažu čini korisni prostor između pripadajućeg poda i stropa, ili poda i krovne konstrukcije, pri čemu je visinska kota poda iste etaže ista ili se razlikuje do okvirno 1/2 visine etaže (poluetaža). S obzirom na odnos prema tlu, etaže su: podrum(i), suteren, kat(ovi) i potkrovlje. Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže.
(2) Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tloctrna površina iznosi više od 75% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova.
(3) Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža oblikovana ravnim krovom, čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine., uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.
(4) Visina građevine je visina vijenca građevine, a utvrđuje se izmjerom od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. Izuzetno, visina osnovne građevine izvedene sa skrivenim kosim krovom ili s ravnim krovom kod koje je posljednja etaža izvedena kao nepotpuna (katna etaža uvučena od uličnog pročelja), utvrđuje se mjerenjem na uličnom pročelju od uređenog terena do vrha atike iznad zadnje pune etaže, odnosno visina građevine se ne mjeri na nepotpunoj etaži.

Članak 45.

(5) Osnovna građevina ili građevina osnovne namjene je građevina koja određuje namjenu građevne čestice. Namjena osnovne građevine u pravilu se određuje kao identična namjeni zone unutar koje se nalazi, ali može biti i druga, ukoliko je u opisu pojedine zone u odredbama za provođenje navedena kao moguća namjena osnovne građevine.
(6) Prateća građevina ili građevina prateće namjene je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz osnovnu građevinu, a u pravilu služi obavljanju određene djelatnosti. Izuzetno, ukoliko osnovna građevina služi obavljanju djelatnosti bez štetnog utjecaja na stanovanje, prateća građevina može imati stambenu namjenu. Namjena prateće građevine treba biti kompatibilna namjeni osnovne građevine, a određuje se ovisno o namjeni zone u kojoj se nalazi i osnovne građevine uz koju se gradi, sukladno odredbama za provođenje.
(7) Pomoćna građevina je građevina koja je smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.
(8) Stambenim građevinama smatraju se: obiteljske kuće, stambeno - poslovne i višestambene građevine, te građevine za povremeno stanovanje - »vikendice«.
(9) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se poslovne građevine i proizvodni pogoni čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 891 servisi, te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.

Članak 45.

(10) Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za: odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, kulturne i društvene organizacije, javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), šport i rekreaciju i sakralne građevine.
Članak 46.
(1) Dosadašnji dokumenti prostornog uređenja užih područja, unutar administrativnih granica Grada Čakovca, odnosno njihovi dijelovi koji su u skladu s ovim PPUG ostaju na snazi, što se odnosi na: - Generalni urbanistički plan Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 5/05, 1/09, 4/11, 6/14, 1/16, 3/16, 1/17) i sve provedbene planove uređenja čiju izradu i primjenu propisuju odredbe GUP-a, - PUP Zona male privrede »Ivanovec« (»Službeni vjesnik općine Čakovec«, broj 10/89, 4/17), - PUP Zona male privrede »Krištanovec« (»Službeni vjesnik općine Čakovec«, broj 3/93), - DPU Mihovljan - Športska (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/02, 6/07, 4/19), - DPU područja Brezje u Mihovljanu (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 12/07), - DPU Slemenice »pod Jalšom« (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 3/04), - DPU Romskog naselja Kuršanec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/06, 4/18), - DPU Centar Ivanovec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/11 ), - DPU Zavrtna ulica Ivanovec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/10), - DPU Zapadnog dijela naselja Ivanovec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/10), - UPU sjeverozapadnog dijela poslovne zone na k.o. Strahoninec - uz južnu čakovečku obilaznicu (»Službeni glasnik Međimurske županije«, broj 4/09) - preuzet II. izmjenama i dopunama PPUG Čakovca, zbog promjene administrativne granice jedinica lokalnih samouprava - Grada Čakovca i Općine Strahoninec, - DPU »Ulice Ivana Novaka Štefanec« (»Službeni glasnik Međimurske županije«, broj 07/06) - zbog promjene administrativne granice jedinica lokalnih samouprava - Grada Čakovca i Općine Mala Subotica.

Članak 46.

(2) Zbog promjene administrativne granice jedinica lokalnih samouprava - Grada Čakovca i Općine Mala Subotica, preuzima se DPU »Ulice Ivana Novaka Štefanec« (»Službeni glasnik Međimurske županije«, broj 07/06).
(3) Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata ovog prostornog plana određuje se sukladno posebnim propisima. U cilju zaštite i racionalnog korištenja prostora obvezuje se jedinica lokalne samouprave da osigura sredstva za izradu tih dokumenata prostornog uređenja.

Ostali akti u ovom izdanju (19)