Arhiva › 2026. › SGGČ 7

SGGČGrad Čakovec · 19. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-17/1 · URBROJ 2109-2-02-26-28

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Grada Čakovca

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 900

Članak 86.

Članak 86.
(1) Zaštitni pojas cjevovoda magistralnih plinovoda, kao i drugih vodova koji se planiraju izvesti ili prenamijeniti u druge namjene, u zahvatu izvedbe Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 901 dijela proizvodnog sustava »Projekt Međimurje« i rekonstrukcije CPS Mihovljan (vodovi os CPS Mihovljan do čvora Međimurje), iznosi 30 m, odnosno minimalno 15 m lijevo i desno od krajnjih cjevovoda u koridoru ako se primijene posebne mjere zaštite.
(2) Zaštitni pojas oko koridora instalacija od bušotine Mih-2 do CPS Mihovljan, kao i slanovoda od bušotine Mač-1 do CPS Mihovljan, uz primjenu posebih mjera zaštite iznosi 10 m. 2.3.2. Elektroenergetika

Članak 87.

Članak 87.
(1) Postojeće elektroenergetske građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku su: - HE »Čakovec« instalirane snage 80,4 MW i dio akumulacijskog jezera s pripadajućim građevinama, koji se nalaze na području Grada.
(2) Postojeće elektroenergetske građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - DV 110 kv TS Nedeljanec/TS Čakovec - TS Lenti (R. Mađarska).
(3) Planirane Elektroenergetske građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - planirani priključni dalekovod DV 2x110 kv TS Čakovec na postojeći DV 110 TS Nedeljanec - TS Lenti (R. Mađarska)

Članak 88.

Članak 88.
(1) Za planiranu mrežu elektroopskrbe na temelju analize dosadašnjeg razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja. Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzuma i mogućnostima razvoja mreže. Nova 20 kV mreža gradit će se u principu zračno Al/Če vodičima, osim u naseljenim mjestima gdje će se izvoditi kabelski na dijelu gdje bi uzrokovala smetnju širenju naselja.
(2) Pojedinačne građevine poželjno je koncipirati na način da se građevini omogući cjelovita ili djelomična energetska neovisnost, kod čega je moguće predvidjeti predaju električne energije u sustav javne elektroopskrbe, a što je distributer dužan tehnički omogućiti.

Članak 89.

Članak 89.
(1) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4 m uvučeno od linije regulacije ulice, - da budu najmanje 30 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike, - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama), uvećana za po najmanje 1 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice, - da se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m, pri čemu je pretpostavljena visina kabineta 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 90.

Članak 90.
(1) Kod rekonstrukcije postojećih visokonaponskih dalekovoda potrebno je rekonstrukciju izvesti korištenjem postojećih koridora i po mogućnosti polaganjem podzemno. 2.3.2.1. Obnovljivi izvori energije
Članak 91.
(1) Osim postojećih i planiranih konvencionalnih energetskih sustava, ovim Planom se u pogledu racionalnog korištenja energije preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora energije iz obnovljivih izvora, ukoliko su takve mogućnosti dostupne.
(2) Dopunskim izvorima energije smatraju se uređaji i postrojenja koja za proizvodnju električne energije i/ili tople vode koriste obnovljive izvore sunca, vode, vjetra, toplinu iz industrije, okoline, energiju iz otpada, biomase i sl., odnosno svaki oblik energije kojim se djelomično ili u potpunosti zamjenjuju fosilna goriva.
(3) Energetske građevine odnosno postrojenja i uređaji namijenjeni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe ili za tržište mogu se graditi sukladno posebnim propisima unutar građevinskih područja i izvan njih pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.
(4) Građevine, postrojenja i uređaje za korištenje obnovljivih izvora energije moguće je smjestiti unutar ili izvan građevinskog područja.

Članak 92.

Članak 92.
(1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora unutar građevinskih područja moguće je smjestiti: - u zonama gospodarske namjene, kao osnovne ili prateće građevine, odnosno u zonama in- Stranica 902 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. frastrukturnih sustava i komunalno servisnim zonama isključivo kao prateće građevine, ako se grade na za to odgovarajućim slobodnim površinama, tako da najmanje 20% površine građevne čestice ostane ozelenjeno te prema ostalim uvjetima za gradnju i uređenje građevnih čestica u predmetnim zonama; - u drugim funkcionalnim zonama ako se ugrađuju u/na postojeće građevine ili su integralni dio građevina koje se planiraju graditi pod uvjetom da se time ne mijenja utvrđena osnovna namjena građevine i njezin utjecaj na okoliš, ili kao prateće građevine prema općim uvjetima za izgradnju pratećih građevina odnosno uređenje građevnih čestica u građevinskom području i u skladu s posebnim propisima;
(2) Sunčane prijemnike (sunčani kolektori, fotonaponske ćelije i sl.) moguće je smjestiti u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja tako da njihova površina ne bude veća od površine krovnih ploha građevine na koju se postavljaju te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na arhitektonsko oblikovna svojstva građevine.
(3) Unutar prostora s posebnim ambijentalnim, kulturnim ili povijesnim vrijednostima, postava sunčanih prijemnika na krovove građevine dozvoljena je samo u posebnim slučajevima kada se za to pribavi odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine.

Članak 92.

(4) Izgradnja postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u javnim parkovima i na javnim zelenim površinama nije dozvoljena.
(5) Unutar građevinskih područja, postrojenja i pogoni za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase mogu se locirati samo u zonama gospodarske namjene, te zonama infrastrukturnih sustava i komunalno servisnim zonama.
(6) Unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena izgradnja postrojenja koja za proizvodnju energije koriste snagu vjetra (vjetroturbine).

Članak 93.

Članak 93.
(1) Postrojenja namijenjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora izvan građevinskih područja moguće je smjestiti: - na česticama minimalne veličine 0,1 ha koje udovoljavaju uvjetima da budu građevne čestice (opremljene infrastrukturom u minimalnom opsegu) i s kojih je moguće izvesti prihvat proizvedene električne energije u sustav prijenosa i distribucije, a ako se nalaze unutar zaštićenih dijelova prirode, područja značajnih za očuvanje divljih svojti i staništa (nacionalna ekološka mreža) ili u zoni osobito vrijednog krajolika, potrebno je dokazati njihovu prihvatljivost za prirodu i okoliš, - vjetroelektrane i sunčane elektrane (osim panela na krovovima građevina) ne smiju se planirati u zaštićenim dijelovima prirode, - pogoni i postrojenja za proizvodnju energije iz bioplina i/ili biomase smještaju se u pravilu što bliže mjestu nastanka biomase odnosno bioplina (npr. poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja), a od najbliže stambene građevine moraju biti udaljeni najmanje 50 m, - postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene ili neugodne mirise potrebno je od građevinskih područja naselja udaljiti najmanje za iste udaljenosti kao za gospodarske građevine za uzgoj životinja navedene u pravilima provedbe P-1 i P-2, pri čemu se uzimaju udaljenosti propisane za srednji kapacitet staje odnosno peradarnika, - lokacije vjetroturbina mogu se odrediti / odobriti na temelju provedene procjene utjecaja na okoliš, a ne smiju biti udaljene od građevinskih područja naselja manje od 500 m, - vjetroelektrane se ne smiju smještati na/u blizini poznatih koridora preleta ptica odnosno šišmiša te u blizini poznatih porodiljnih ili zimskih kolonija šišmiša, - ostali uvjeti gradnje utvrđuju se jednako kao i za građevine unutar gospodarskih zona.

Članak 93.

(2) Izvan građevinskog područja dozvoljena je gradnja solarnih elektrana kao integriranih postrojenja na poljoprivrednim gospodarskim građevinama koje se mogu graditi izvan građevinskog područja. Solarne elektrane ne smiju se smještati na/u blizini poznatih koridora preleta ptica. 2.4. Vodnogospodarski sustav 2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda
Članak 94.
(1) Postojeće vodne građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - vodospremnik Čakovec, - građevine za korištenje voda - magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice.
(2) Planirane vodne građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - građevine za korištenje voda: 1. magistralni cjevovodi vodoopskrbne mreže i hidrostanice, 2. vodosprema Čakovec II.

Članak 95.

Članak 95.
(1) Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 903
(2) Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
(3) Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže treba biti takva da zadovoljava standarde za transport vode za piće za ljudsku upotrebu i da osigurava dostatan tlak za hidrantsku mrežu.
(4) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima.
(5) Ukoliko raspoložive količine voda i tlakovi u izvedenoj vodovodnoj mreži nisu dostatni da zadovolje posebne propise zaštite od požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara pojedinih građevina može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, uz eventualnu mogućnost korištenja oborinskih i pročišćenih tehnoloških voda za navedene potrebe (u slučaju da iste po svojoj kvaliteti omogućavaju korištenje u navedene svrhe), odnosno uz eventualno potrebnu izgradnju uređaja za povećanje tlaka u hidrantskoj mreži.
(6) Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe.

Članak 95.

2.4.2. Otpadne i oborinske vode
Članak 96.
(1) Postojeće vodne građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - građevine za zaštitu voda: sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (izvedeni u potpunosti ili većim dijelom): 1. aglomeracija Čakovec, 2. aglomeracija Novo Selo na Dravi.
(2) Planirane vodne građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - kanalska mreža za odvodnju.
Članak 97.
(1) Izvedeni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Čakovca, koncipiran kao mješoviti sustav odvodnje s mehaničko-biološkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i ispustom u regulirani potok Trnava, potrebno je održavati i poboljšavati rekonstrukcijom izvedenih elemenata sustava, što se posebno odnosi na najstarije kolektore (kolektor I i II), ali i druge dijelove sustava kod kojih se radi preopterećenosti pojavljuju negativni efekti (povrat otpadne vode, dreniranje vode u tlo i drugo).
(2) Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za dio naselja Dravskog bazena, predviđen je kao razdjelni sustav s uređajem za pročišćavanje lociranim južno od Novog Sela na Dravi i s ispustom u drenažni kanal HE Čakovec, kao recipijentom.
(3) Na svim područjima Grada, gdje još nije izveden sustav javne odvodnje otpadnih voda, potrebno je težiti izvedbi razdjelnog sustava, odnosno sustava kojim će se oborinske vode izdvajati od sanitarnih otpadnih voda. Prilikom izgradnje razdjelnog sustava odvodnje oborinsku i sanitarnu kanalizaciju planirati u istom koridoru radi smanjenja troškova izgradnje.

Članak 97.

(4) Pri planiranju zona gospodarske namjene na površini većoj od 3 ha ili kada se planiraju pojedinačni zahvati u prostoru čija je izgrađenost veća od 1.5 ha (građevina i prometnih površina zajedno), zbrinjavanje oborinskih voda može se planirati ili da se pročišćena oborinska voda ponovno upotrijebi kao tehnološka ili da se skuplja u lagune s mogućnošću odvodnje viška vode u prirodni prijamnik, stvarajući na taj način novoformirani krajobrazni element u prostoru.
(5) Skupljena oborinska voda s prometnih površina mora se prethodno pročistiti kroz separator ulja i masti, i tek se onda može ispustiti u lagunu.
(6) Sve sustave odvodnje na području grada treba projektirati i održavati na način da osiguraju kvalitetu vode koja se ispušta u vodotoke na razini propisanoj posebnim propisom.

Članak 98.

Članak 98.
(1) Sve otpadne vode s pojedine čestice potrebno je ispuštati u za tu svrhu izvedene sustave javne odvodnje, a nije ih dozvoljeno direktno ispuštati na tlo i u vodotoke. Izuzetno, oborinsku vodu, za koju se ocjenjuje da je nezagađena, moguće je ispuštati na zelene površine, odnosno u upojne bunare, na vlastitoj čestici.
(2) Otpadne vode (oborinske, sanitarno - fekalne i tehnološke) potrebno je prije ispuštanja u odgovarajući javni sustav odvodnje, pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
(3) Kod izvedenog razdjelnog sustava odvodnje nije dozvoljeno sanitarno - fekalne i tehnološke vode ispuštati u kanale sustava oborinske odvodnje.
(4) U mješoviti sustav odvodnje, oborinske vode s prometnih, otvorenih skladišnih, manipulativnih i drugih kolnih površina, se mogu ispuštati, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 20 i više, kao i s drugih površina na kojima postoji mogućnost zagađenja uljima i mastima (benzinske postaje, servisne radionice, prostori obrade metala i slično) dodatno i kroz separator ulja i masti, koji je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.
(5) Kod razdjelnog sustava odvodnje, oborinske vode s prometnih, otvorenih skladišnih, manipula- Stranica 904 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. tivnih i drugih kolnih površina se mogu ispuštati u sustav oborinske odvodnje , samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, kao i s drugih površina na kojima postoji mogućnost zagađenja uljima i mastima, dodatno i kroz separator ulja i masti, koji je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.

Članak 98.

(6) Ukoliko u pojedinim izgrađenim dijelovima građevinskih područja (izvan ili unutar naselja) nema izvedene mreže javne odvodnje, sanitarno - fekalne otpadne vode treba sakupljati u vodonepropusnim septičkim i sabirnim jamama zatvorenog tipa, koje treba redovito održavati (prazniti) prema posebnom propisu. Nakon izvedbe sustava javne odvodnje, čime se građevinama izgrađenim prema ovom stavku, omogućava priključenje na javni sustav, građevine je na sustav obavezno priključiti, a septičke i sabirne jame je potrebno razgraditi i sanirati teren. Izuzetno, uz posebne uvjete Hrvatskih voda d.o.o., za gospodarske djelatnosti na područjima na kojima zbrinjavanje otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda nije moguće izvesti priključenjem na javni sustav, količine vode nisu primjerene za gradnju septičkih i sabirnih jama predviđene za pražnjenje, dozvoljava se izgradnja vlastitog sustava za pročišćavanje otpadnih voda (biorotori i slično) uz uvjet da voda koja se nakon tretmana ispušta u sustav oborinske odvodnje ili vodotoke ima kvalitetu II. kategorije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama. 2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 99.

Članak 99.
(1) Postojeće regulacijske i zaštitne vodne građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku su: - građevine za obranu od poplava na Dravi, a prema Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi akumulacija i brane HE »Čakovec« i nasipi dovodnog i odvodnog kanala, - kompleks građevina hidroenergetskog sustava na rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim zahvatom (akumulacije, brane i kanali).
Članak 100.
(1) Postojeće vodne građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - retencije: Globetka i Pribislavec, - mikroakumulacija Balogovec.
(2) Planirane-moguće vodne građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - građevine za zaštitu od erozivnog djelovanja bujičnih vodotoka, - građevine za melioracijsko navodnjavanje.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Za obranu od poplava područja Grada Čakovca izvedeni su retencije Globetka i Pribislavec, regulirani potok Trnava i Lateralni kanal, te je navedene građevine potrebno održavati, odnosno rekonstruirati u navedenoj funkciji.
(2) Na područjima specifičnih infrastrukturnih građevina - retencija Globetka i Pribislavec, koje zauzimaju velike površine, ali se istovremeno preklapaju s drugim (poljoprivrednim i šumskim) namjenama površina - nije dozvoljeno vršiti nikakve zahvate visokogradnje, a gradnja drugih građevina, prvenstveno prometne i linijske infrastrukture, dozvoljena je uz uvjet da se ne naruši osnovna funkcija retencija.
(3) Na plavnom području retencija moguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih sustava (prometnica, cjevovoda i slično) pod uvjetom da se omogući nesmetano plavljenje cijelog utvrđenog plavnog područja. Kod izvedbe ceste potrebno je predvidjeti nadvišenje iznad maksimalne razine vode u retenciji, kao i normalni prolaz velikog vodnog vala kroz trup ceste i retencioni prostor.
(4) Za privremeno retenciranje oborinskih dotoka u sjevernom dijelu naselja Novo Selo Rok, neposredno uz poljski put prema naselju Gornji Kraljevec, predviđa se izvedba plitke lagune.
(5) Potoci i kanali ne smiju se pretvarati u otvoreni ili zatvoreni kanalizacijski sustav naselja. Izuzetak su otvoreni kanali za prihvat oborinskih voda uz ceste koji se nalaze unutar pojasa cesta, uz uvjet da se prije ispuštanja u recipijent izvrši pročišćavanje oborinskih voda do razine II kategorije.

Članak 101.

(6) Kanal »Jalšovnica« istočno od Krištanovca predviđen za oborinsku odvodnju područja u smjeru Gornjeg Kraljevca, predviđen je kao otvoreni kanal, osim što se u dijelu neposredno uz Športsko - rekreacijski centar »Krištanovec«, kanal može izvesti kao zatvoreni.
Članak 102.
(1) U cilju očuvanja vodotoka potrebno je primjenjivati sljedeće odredbe: - očuvanje potoka i potočnih dolina s pripadajućim vegetacijskim pojasom uz obale vodotoka (minimalna širina vegetacijskog pojasa na kojem je izuzeta gradnja iznosi 15 m od osi vodotoka unutar, a 30 m od osi vodotoka izvan građevinskog područja naselja; izuzetak su građevine čije je funkcioniranje vezano uz sam vodotok - mlin, mlinska kuća, skelarska kuća i sl.), - unutar naselja ne dozvoliti izgradnju unutar vegetacijskog pojasa -iznimno, to se ne odnosi na postojeće izgrađene građevne čestice, - izvan građevinskog područja osigurati vegetacijski pojas u cilju zaustavljanja erozije i ispiranja poljoprivrednih zemljišta, Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 905 - nije dozvoljeno zacjevljivanje potoka unutar naselja, niti pretvaranje njihovih korita u otvorene kanalizacijske sustave, - unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi infrastrukturni koridori (prometni, elektroopskrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija i dr. ), - zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima gdje je njihova velika uloga u stvaranju identiteta krajolika naselja. 2.4.4. Melioracijska odvodnja

Članak 103.

Članak 103.
(1) Postojeće vodne građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - sustav navodnjavanja Kuršanec.
(2) Planirane vodne građevine od važnosti za Međimursku županiju su: - sustav navodnjavanja Belica.
Članak 104.
(1) Sustav navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, koji se izvodi prema Studiji navodnjavanja Međimurske županije, potrebno je u prostoru locirati racionalno u odnosu gospodarsku pogodnost poljoprivrednog tla za takvu vrstu implicirane kvalitete, veličinu površina koje se planiraju navodnjavati i blizinu sadržaja koji bi negativnim utjecajem na poljoprivredni proizvod anulirao poboljšanje u kvaliteti postignuto navodnjavanjem. 3. POSEBNE MJERE 3.1. Posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 105.

Članak 105.
(1) Sukladno zakonu o zaštiti prirode, zaštićeni spomenici prirode na području Grada Čakovca su: - spomenik parkovne arhitekture - »Perivoj Zrinski u Čakovcu«, - spomenik parkovne arhitekture - »Dvije glicinije u Čakovcu«, na ulazu visokog učilišta.
(2) Na području spomenika parkovne arhitekture iz alineje 1. prethodnog stavkai u njihovoj kontaktnoj zoni mogući su radovi koji ne mijenjaju ili ne narušavaju njihove neizmijenjene vrijednosti. U radovima vezanim za obnovu perivoja predvidjeti vodene površine, odnosno »vraćanje« nekadašnjeg jezera - opkopa.
(3) Na spomeniku prirode iz alineje 2. stavka 1. ovog članka i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje bi ugrožavale njegova obilježja i vrijednosti.
(4) Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava, kojeg je temeljem Zakona o zaštiti prirode donijela Vlada Republike Hrvatske 10. veljače 2011. godine (KLASA: 351-01/10-01/02; URBROJ: 5030104- 11-1), utvrđene su granice zaštićene prirodne vrijednosti šireg područja rijeke Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičkopodravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha, u koje ulazi i dio površine Grada Čakovca veličine 625,26 ha.

Članak 106.

Članak 106.
(1) Ovim prostornim planom predlaže se za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode: - područje šume Balogovec u Mačkovcu u kategoriji park - šuma, - alternativno od proglašenja osobito vrijednim predjelom prema smjernicama Prostornog plana Međimurske županije, za područje Globetka može se pokrenuti postupak utvrđivanja zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz ili spomenik prirode.
(2) Korištenje prostora predloženog za zaštitu kao park-šume ograničeno je samo na one radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, a da se njima ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je proglašena park-šumom. U skladu s time osnovna namjena ove šume je rekreacija i odmor, a koja se nadovezuje na sadržaje u njezinoj kontaktnoj zoni (ribnjak i planirana zona športa i rekreacije). Unutar park-šume moguća je izgradnja građevina namijenjenih rekreaciji, odmoru i turizmu uz obvezatno ishođenje uvjeta gradnje od strane državnog tijela nadležnog za poslove zaštite prirodne baštine.

Članak 107.

Članak 107.
(1) Zaštita i revitalizacija zaštićenih i preventivno zaštićenih spomenika prirode, kao i zaštita područja koja se nalaze unutar ekološke mreže Republike Hrvatske, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode.
(2) Sve zahvate, a posebno građevinske zahvate na područjima zaštite prirode treba provoditi prema posebnim uvjetima zaštite i uz kontrolu nadležne Uprave za zaštitu prirode.
(3) Pri ishođenju lokacijske dozvole za zahvate u prostoru na područjima zaštite prirode obvezatno je ishođenje posebnih uvjeta državnog, odnosno županijskog tijela nadležnog za zaštitu prirodne baštine. 3.1.2. Kulturna baština

Članak 108.

Članak 108.
(1) Na području Grada Čakovca nalaze se sljedeća zaštićena kulturna dobra i arheološki lokaliteti: Stranica 906 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. - Povijesna graditeljska cjelina gradskog naselja 1. povijesna urbana cjelina Čakovca (br.reg. 722) - Čakovec 2. kulturno - povijesna cjelina grada Čakovca - Z-5187- Čakovec - Povijesni graditeljski sklop 1. dvorac Zrinskih (Z-908), unutar rješenja zaštićena je i skulptura sv. Jeronima postavljena u parku ispred ulaznog bastiona - Čakovec - Povijesne sakralne i javne građevine 1. Franjevačka crkva sv. Nikole i samostan (Z-907) - Čakovec 2. Pedagoška akademija - u postupku izrade Rješenja o trajnoj zaštiti prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara - Čakovec 3. Visoka učiteljska škola, Ulica dr. Ante Starčevića 55 - Z-3945 - Čakovec 4. kapela sv. Roka - Z-5922 - Novo Selo Rok - Javna plastika 1. Putjane, pil sv. Trojstva, 1794 - Z-6168 - Čakovec 2. Pustakovec, pil sv. Mihovila Arkanđela, 1750 - Z - 6108 - Čakovec - Arheološki lokaliteti 1. jug (stambeni nizovi) skupni nalaz novca, srednji vijek - Čakovec 2. Dom umirovljenika, oruđe, kasno brončano, srednji vijek - Čakovec 3. Stari grad, ostaci arhitekture, pećnjak, od 13. st na dalje - Čakovec 4. Pustakovec, naselje Lasinjske kulture (P- 1390) - Čakovec 5. Balogovec, slučajni nalaz kamene sjekire, brončano doba - Mačkovec 6. gotička crkva sv. Mihovila, na mjestu nekadašnjeg groblja, ostaci arhitekture, srednji vijek - Mihovljan.

Članak 109.

Članak 109.
(1) Na području Grada Čakovca nalazi se i sljedeća evidentirana kulturna baština: - Povijesne sakralne građevine 1. Pustakovec, poklonac sv. Trojstva, 1814 - Čakovec 2. Pustakovec, poklonac sv. Križa - Čakovec 3. Mihovljanska ulica, poklonac sv. Križa, 1882 - Čakovec 4. Gornji Vidovec, kapela sv. Vida, 18/19 st. - Ivanovec 5. poklonac sv. Ivana Krstitelja, kip sv. Ivana Krstitelja, 1800. - Ivanovec 6. poklonac sv. Antuna Padovanskog, 1903. - Ivanovec 7. kapela Tužnog Krista, 1909 - Krištanovec 8. kapelica sv. Križa, 1864. - Kuršanec 9. kapela sv. Petra i Pavla, 1928. - Mačkovec 10. baptistički molitveni dom - Mačkovec 11. kapela sv. Mihovila, 1939. - Mihovljan 12. kapela sv. Ane - Mihovljan 13. kapela sv. Nikole, 19/20 st. - Novo Selo na Dravi 14. kapelica sv. Obitelji, o. 1900, novoizgrađena 2008. - 15. poklonac sv. Ivana Nepomuka, 1934. - Novo Selo Rok 16. kapela Marije Kraljice, 2002. - Savska Ves 17. kapelica sv. Križa - Savska Ves 18. kapela sv. Florijana, 1994. - Šandorovec 19. kapelica sv. Križa - Totovec 20. kapelica sv. Vida, 1907. - 1910. - Žiškovec 21. poklonac sv. Helene, recentno - Žiškovec 22. kapela sv. Obitelji u Štefancu - Štefanec - Javna plastika 1. Pustakovec, pil Marije sa skulpturama sv. Josipa i sv. Mihovila - Čakovec 2. kip sv. Marije ispred franjevačke crkve, 1793. - Čakovec 3. pil Immaculata u klaustru franjevačkog samostana, kasnobarokni - Čakovec 4. pil tipa tabernakul u Ulici bana Jelačića ispred kč.br. 173., 1886. g. - Čakovec 5. kameno raspelo u Kalničkoj ulici, 1900. - Čakovec 6. kameno raspelo ispred franjevačkog samostana - Čakovec 7. kameno raspelo, Buzovec - Čakovec 8. spomenik nikoli Zrinskom na Trgu republike, 1904. - Čakovec 9. skulptura Luje Bezeredija, Športski park - Čakovec 10. skulptura Luje Bezeredija, Športski park - Čakovec 11. skulptura Luje Bezeredija, Ul. Matice Hrvatske, 1964. - Čakovec 12. skulptura Luje Bezeredija, Ul. O. Keršovanija - Čakovec 13. skulptura Luje Bezeredija, park R. Kropeka - Čakovec 14. skulptura Djeteta, Športski park - Čakovec 15. skulptura M. Štebiha, park Doma umirovljenika - Čakovec 16. skulptura M. Štebiha, Mihovljanska - Čakovec 17. skulptura S. Jerkovića, Perivoj Zrinskih - Čakovec Broj 7/2026.

Članak 109.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 907 18. skulptura T. Ostoje, Perivoj Zrinskih - Čakovec 19. skulptura Gašparića, Perivoj Zrinskih - Čakovec 20. spomenik J. Štolceru - Slavenskom, Perivoj Zrinskih - Čakovec 21. spomenik dr. I. Novaku, Ul. A. Starčevića 55 - Čakovec 22. spomenik V. Žganecu, Ul. A. Starčevića 55 - Čakovec 23. spomenik N. Paviću, Ul. A. Starčevića 55 - Čakovec 24. kameno raspelo na izlazu iz grada, na raskrižju ceste za Goričan i Ivanovec, 1908. - Čakovec 25. raspelo na ulazu u naselje iz smjera Čakovca, 1908. - Ivanovec 26. raspelo pred župnom crkvom - Ivanovec 27. raspelo u Ul. Slavenskog nasuprot kč.br. 2., 1912. - Ivanovec 28. raspelo na JZ ulazu u naselje, 1930. - Ivanovec 29. raspelo na ulazu u naselje iz pravca Slemenica, 1911. - Krištanovec 30. pil sv. Florijana, o. 1900. - Krištanovec 31. raspelo u južnom dijelu naselja, o. 1930, srušeno - Krištanovec 32. pil sv. Florijana, 1995. - Mačkovec 33. raspelo na zapadnom ulazu u naselje, starije namijenjeno novim 2008. - Mačkovec 34. raspelo kod zgrade škole, 1907. - Mačkovec 35. raspelo u Novom Selu, o. 1903., recentno obnovljeno - Novo Selo Rok 36. raspelo u Ul, Stjepana Radića, o. 1930. - Novo Selo Rok 37. raspelo, 1903. - Savska Ves 38. na cesti za Totovec, raspelo, baza iz 1903., križ i Chorpus Christi, recentnije - Savska Ves 39. raspelo u sjevernom dijelu naselja, 1869. - Žiškovec 40. poklonac Štefana kralja - uz glavnu ulicu u Štefancu - Štefanec 41. poklonac s raspelom iz 1809. godine u Štefancu (Mali Štefanec) - Štefanec 42. raspelo iz 1910. godine - u južnom dijelu naselja Štefanec (Mali Štefanec) uz cestu Čakovec - Prelog 43. raspelo iz 1911. godine u Štefancu na rubu naselja uz glavnu cestu, iza dvorišne ograde - Štefanec - Ostale evidentirane građevine 1. tradicijska prizemnica - Ulica Zrinskih i Frankopana 18 - Štefanec 2. tradicijska prizemnica - Ulica Zrinskih i Frankopana 55 - Štefanec 3. tradicijska kuća, gospodarske i pomoćne građevine (kukuružnjaci i sl.) - Ulica braće Radić 34 - Štefanec 4. tradicijska prizemnica sa sačuvanim dekorativnim elementima na pročelju i pomoćnim građevinama - Ulica Matije Gupca 4 - Štefanec.

Članak 110.

Članak 110.
(1) Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene ili bilo kakve druge radnje koje mogu utjecati na spomenička svojstva zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, kao i na radnje u njihovoj neposrednoj okolini potrebno je od nadležnih tijela ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete uređenja za izdavanje lokacijske dozvole i prethodnu dozvolu za izdavanje građevne dozvole (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o prostornom uređenju).

Članak 111.

Članak 111.
(1) Evidentirana baština koja nema status kulturnog dobra prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a predstavlja vrijednost od lokalnog značaja, lokalna zajednica, tj. predstavničko tijelo Grada Čakovca može proglasiti zaštićenim (na lokalnoj razini). Predstavničko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela odrediti način zaštite.
(2) Ovim Planom predlažu se za zaštitu na lokalnoj razini, sljedeća kulturna dobra: - kapela sv. Vida iz 18. st. u Gornjem Vidovcu (Ivanovec) , - kapela sv. Roka iz 18. st. u Novom Selu Rok, - pil sv. Trojstva iz 1794. g. u Čakovcu (Pustakovec), - pil sv. Miihovila iz 1750. g. u Čakovcu (Buzovec), - pil sv. Marije sa skulpturama sv. Josipa i sv. Mihovila iz 1905. g. u Čakovcu (Pustakovec), - pil sv. Florijana u Krištanovcu, - kameno raspelo u Krištanovcu (južni dio naselja).

Članak 112.

Članak 112.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru na arheološkim lokalitetima potrebno je ishoditi rješenje o uvjetima izgradnje od strane nadležnog konzervatorskog odjela. U slučaju da se na arheološkim lokalitetima izvode zemljani radovi, čija je dubina iskopa veća od 0,5 m, vlasnik zemljišta, odnosno izvođač radova dužan je prije početka radova o tome pismeno obavijestiti nadležni konzervatorski odjel. Ukoliko se kod bilo kakvih zemljanih radova naiđe na arheološki nalaz, treba odmah obustaviti radove i o nalazu izvijestiti nadležan konzervatorski odjel. Stranica 908 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja (nove trase županijskih cesta, magistralnog plinovoda, vodovoda), golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), investitor je dužan prije izdavanja lokacijske dozvole osigurati rekognosciranje terena od strane za to stručne osobe ili institucije radi determinacije arheološke baštine na tom prostoru.
(2) Temeljem gotovog izvješća o izvršenom rekognosciranju terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrdit će daljnje smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(3) U proceduri odobravanja otvaranja eksploatacijskog polja mineralnih sirovina, investitor je dužan osigurati rekognosciranje terena tijekom izrade Studije utjecaja na okoliš, a temeljem izrađenog izvješća nadležno tijelo utvrdit će smjernice, uvjete i mjere sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koje će izrađivač ugraditi u sadržaj Studije. 3.1.3. Krajobraz

Članak 114.

Članak 114.
(1) Osim zaštićenih i evidentiranih dijelova prirodne baštine, ovim su prostornim planom određena i područja osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza koji su naznačeni u kartografskom prikazu br. 3.1.3. Krajobraz. Pod dijelovima prirodnog krajobraza podrazumijevaju se prirodne šume, šumarci i gajevi, prirodni vodotoci i raslinje uz njih, te meandri-rukavci rijeke Drave i njihovo kontaktno područje.
(2) Sve hidrotehničke zahvate potrebno je rješavati i izvesti tako da ne remete eko sustav i krajobrazne vrijednosti.
(3) Područja iz stavka 1. ovog članka su područja s posebnim ograničenjima u korištenju i treba ih tretirati kao prostor koji pripada prirodnoj baštini.

Članak 115.

Članak 115.
(1) Pri ishođenju lokacijske dozvole za zahvate u prostoru na područjima osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza obvezatno je ishođenje posebnih uvjeta državnog, odnosno županijskog tijela nadležnog za zaštitu prirodne baštine.
(2) U područjima osobito vrijednih predjela prirodnog krajobraza za zahvate u prostoru ne primjenjuju se odredbe o izgradnji građevina izvan građevinskih područja. 3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)
Članak 116.
(1) Dio područja Grada Čakovca obuhvaćeno je ekološkom mrežom: - područja očuvanja značajna za ptice: 1. Dravske akumulacije HR1000013 - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: 1. Drava - akumulacija HR2001307, 2. Mačkovec - ribnjak HR2001034, 3. Čep - Varaždin HR2000470 (granično), 4. Međimurje HR2001346 (granično).

Ostali akti u ovom izdanju (19)