Odluka o donošenju I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec

86. Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), a u vezi s člankom 236. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 155/25) te članka 29. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/21, 2/22, 6/23 i 1/25), Gradsko vijeće Grada Čakovca na svojoj 8. sjednici održanoj 14. listopada 2026., donosi ODLUKU o donošenju I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donose se I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec (u daljnjem tekstu: I. izmjene i dopune plana).
Članak 2. I. izmjene i dopune plana izrađene su na temelju Odluke o izradi izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 2/24).
Članak 3. Stručni izrađivač I. izmjene i dopune plana je ZONA KVADRAT d.o.o. Veliko Polje, OIB 09633716860.
Članak 4. I. izmjene i dopune plana izrađene su u elektroničkom obliku u skladu s odredbama Pravilnika o prostornim planovima (»Narodne novine«, broj 152/23), u daljnjem tekstu: Pravilnik.

Članak 5.

Članak 5. Sastavni dio ove Odluke su: 1. odredbe za provedbu 2. grafički dio • Namjena prostora (kartografski prikaz 1.1.) • Građevinska područja (kartografski prikaz 1.2.) Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 913 • Provedba prostornog plana (kartografski prikaz 1.3.) • Prometni sustav (kartografski prikaz 2.1.) • Komunikacijski sustav (kartografski prikaz 2.2.) • Energetski sustav (kartografski prikaz 2.3.) • Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4.) • Posebne vrijednosti (kartografski prikaz 3.1.) • Posebna ograničenja i posebni načini korištenja (kartografski prikaz 3.2.) 3. obrazloženje 4. prikaz izmjena i dopuna odredbi za provedbu plana.

Članak 6.

Članak 6. Sastavni dijelovi ove Odluke definirani člankom 5. dostupni su u Informacijskom sustavu prostornog uređenja pod oznakom HR-ISPU-UPU1-00604-R02.
Članak 7. Izvornik I. izmjene i dopune plana trajno je pohranjen u modulu ePlanovi. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 8. Ova Odluka s prilogom koji sadrži odredbe za provedbu objavljuje se u službenom glasilu: »Službeni glasnik Grada Čakovca«.
Članak 9. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. KLASA: 350-02/23-01/3 URBROJ: 2109-2-02-26-74 Čakovec, 14. listopada 2026. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Josip Varga REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA, GRAD ČAKOVEC Naziv prostornog plana: Urbanistički plan uređenja naselja Mačkovec Odredbe za provedbu Vrsta postupka: Postupak izrade i donošenja izmjene i dopune prostornog plana - I. izmjene i dopune Faza izrade plana: Prostorni plan Odluka o izradi prostornog plana: Oznaka revizije plana: HR-ISPU-UPU1-00604-R02 Odluka o izradi izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 2/24) Odluka o donošenju prostornog plana: Odluka o donošenju I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec »Službeni glasnik Grada Čakovca« Nositelj izrade prostornog plana: Međimurska županija, Grad Čakovec Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša, Odsjek za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Tijelo koje donosi prostorni plan: Međimurska županija, Grad Čakovec Gradsko vijeće Stručni izrađivač prostornog plana:

Članak 9.

ZONA KVADRAT d.o.o. Veliko Polje, Prilaz zagrebačkoj cesti 5 OIB: 09633716860 Stručni tim: Željka Kajfeš, dipl.ing.arh. Odgovorna osoba nositelja izrade: VODITELJ ODSJEKA Oliver Ilić dipl.ing.arh. Predsjednik tijela koje donosi prostorni plan: PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Josip Varga Odgovorna osoba stručnog izrađivača: DIREKTORICA Željka Kajfeš dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade: Željka Kajfeš dipl.ing.arh. Matija Slipac, mag.reg.prost.plan. Stranica 914 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. ODREDBE ZA PROVEDBU 1. OSNOVNO KORIŠTENJE PROSTORA 1.1. Namjena prostora

Članak 1.

Članak 1.
(1) Plan sadrži podjelu prostora prema sljedećim namjenama: - Stambena namjena (S4) - Mješovita namjena (M3) - Javna i društvena namjena - upravna (D1) - Javna i društvena namjena - predškolska (D4) - Javna i društvena namjena - osnovnoškolska i srednjoškolska (D5) - Javna i društvena namjena - kulturna (D7) - Javna i društvena namjena - vjerska (D8) - Poslovna namjena - uslužna (K1) - Proizvodna namjena (I1) - Ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1) - Sportsko-rekreacijska namjena - sportskorekreacijska igrališta na otvorenom (R3) - Javna zelena površina - park/perivoj (Z1) - Javna zelena površina - gradska park-šuma (Z2) - Javna zelena površina - dječje igralište (Z3) - Zaštitna zelena površina (Z5) - Površina infrastrukture - komunikacijski sustav (IS6) - Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7) - Prometna površina - Kolno-pješačka površina - Pješačka površina - Parkirališna površina (Pp) - Površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1) - Površina određena prostornim planom uređenja grada, odnosno općine (PPU)
(2) Stambena namjena (S4), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1- 1-5004] 1. Na površinama stambene namjene (S4) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambenoposlovne namjene i građevina poljoprivredne namjene (osim građevina za uzgoj životinja). 2. Na građevnoj čestici stambene namjene (S4) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora onečišćenja (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, pčelinjaci, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, poljoprivredne opreme i slične pomoćne građevine bez izvora onečišćenja).

Članak 1.

3. Na površinama stambene namjene (S4), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. ambulante, dječji vrtići, d. sportsko-rekreacijske površine i igrališta na otvorenom, e. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), f. manje infrastrukturne građevine. 4. Uz primarnu stambenu namjenu (S4) dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedećih sekundarnih namjena, pod uvjetom da sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama: a. javne i društvene namjene, b. poslovne namjene (uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene).
(3) Mješovita namjena (M3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1- 1-5053] 1. Na površinama mješovite namjene (M3) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. 2. Na građevnoj čestici mješovite namjene (M3) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama mješovite namjene (M3), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. ambulanta, dječji vrtići, d. površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene, e. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), g. manje infrastrukturne građevine.

Članak 1.

4. Za sljedeće prateće namjene koje se mogu graditi unutar površine mješovite namjene (M3) Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 915 ukupna površina istih ne može prelaziti 1/3 predmetne površine mješovite namjene: a. građevine poslovnih i drugih namjena čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim susjednim građevnim česticama. 5. Uz primarnu mješovitu namjenu (M3) dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene: a. javne i društvene namjene.
(4) Javna i društvena namjena - upravna (D1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5101] 1. Na površinama javne i društvene namjene - upravne (D1) dozvoljena je gradnja građevina namijenjenih radu državnih tijela i organizacija, radu tijela i organizacija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, radu pravnih osoba s javnim ovlastima i za potrebe vatrogasnih postaja. 2. Na građevnoj čestici javne i društvene namjene - upravne (D1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površini javne i društvene namjene - upravne (D1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), c. manje infrastrukturne građevine.
(5) Javna i društvena namjena - predškolska (D4), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5104] 1. Na površinama javne i društvene namjene - predškolske (D4) dozvoljena je gradnja građevina namijenjenih predškolskom odgoju, naobrazbi i skrbi o djeci predškolske dobi (dječji vrtić, jaslice) u skladu s posebnim propisima iz djelokruga odgoja i obrazovanja.

Članak 1.

2. Na građevnoj čestici javne i društvene namjene - predškolske (D4) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površini javne i društvene namjene - predškolske (D4), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), c. manje infrastrukturne građevine.
(6) Javna i društvena namjena - osnovnoškolska i srednjoškolska (D5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5105] 1. Na površinama javne i društvene namjene - osnovnoškolske i srednjoškolske (D5) dozvoljena je gradnja zgrada kojima se osigurava provođenje programa redovitog i posebnog osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja (osnovne škole, umjetničke i druge škole) i/ili gradnja srednjih škola (gimnazije, strukovne škole, umjetničke škole i druge škole) u skladu s posebnim propisima iz djelokruga odgoja i obrazovanja. 2. Na građevnoj čestici javne i društvene namjene - osnovnoškolske i srednjoškolske (D5) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površini javne i društvene namjene - osnovnoškolske i srednjoškolske (D5), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. učenički domovi, b. građevine koje služe obrazovnom procesu, c. znanstveno-istraživački centar, d. zelene površine, e. sportsko-rekreacijske površine i igrališta, f. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), g. manje infrastrukturne građevine.

Članak 1.

(7) Javna i društvena namjena - kulturna (D7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5107] 1. Na površinama javne i društvene namjene - kulturne (D7) dozvoljena je gradnja građevina kulturne namjene i to: a. knjižnica, b. kazališta, c. kinematografa, d. muzeja, e. galerija, f. glazbenih ustanova, g. koncertnih dvorana, h. arhiva, i. javne radio televizije, j. kulturnih i umjetničkih organizacija, k. kulturni centar, l. memorijalni centar, m. ostalih kulturnih ustanova. 2. Na građevnoj čestici javne i društvene namjene - kulturne (D7) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površini javne i društvene namjene - kulturne (D7), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), c. manje infrastrukturne građevine. Stranica 916 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026.
(8) Javna i društvena namjena - vjerska (D8), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5108] 1. Na površinama javne i društvene namjene - vjerske (D8) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. vjerskih građevina, b. redovničkih kompleksa, c. svetišta, d. pastoralnog centra, e. vjerskih centara i ustanova. 2. Na građevnoj čestici javne i društvene namjene - vjerske (D8) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina i pratećih uslužnih građevina (trgovina, ugostiteljstvo, smještaj u funkciji vjerskog turizma).

Članak 1.

3. Na površini javne i društvene namjene - vjerske namjene (D8), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. predškolske ustanove, b. sportsko-rekreacijske površine i igrališta na otvorenom, c. zelene površine, d. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), e. manje infrastrukturne građevine.
(9) Poslovna namjena - uslužna (K1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5261] - Poslovna zona 1. Na površinama poslovne namjene - uslužne (K1) dozvoljena je gradnja građevina poslovne namjene i to: a. uredske, b. trgovačke (osim trgovačkih i »outlet« centara prema posebnom propisu koji klasificira trgovine, s otvorenim parkiralištima), c. ugostiteljske, d. druge uslužne djelatnosti. 2. Na građevnoj čestici poslovne namjene - uslužne (K1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama poslovne namjene - uslužne (K1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. građevine javne i društvene namjene, c. hotel u funkciji primarne namjene, izvan prostora ograničenja ZOP-a, d. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), e. infrastruktura. 4. Uz ovu primarnu namjenu dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene: a. Poslovna zona: Boravak osoblja/zaposlenih.
(10) Proizvodna namjena (I1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5211] 1. Na površinama proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja i uređenje:

Članak 1.

a. građevina proizvodne namjene, u kojima se omogućava korištenje alternativnih goriva i goriva iz otpada kao energenta, te recikliranog otpada kao sirovine u proizvodnom procesu, b. skladišnih i servisnih površina i građevina. 2. Na građevnoj čestici proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama proizvodne namjene (I1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. građevine poslovne i komunalno-servisne namjene, b. sadržaji uslužne namjene (mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, praonica vozila i slično), c. građevine za obradu i/ili privremeno skladištenje vlastitog otpada, uključivo i one koje se prema posebnom propisu ne smatraju građevinama za gospodarenje otpadom (bioplinsko postrojenje za vlastite potrebe i sl.), d. centar/građevine za ponovnu uporabu, e. zelene površine, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže, odlagališta plovnih objekata), g. infrastruktura.
(11) Ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1- 1-5401] 1. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja) (T1) dozvoljena je gradnja i uređenje svih vrsta smještajnih građevina jedinstvene funkcionalne cjeline s pratećim sadržajima (sportski, rekreacijski, uslužni, zdravstveni, zabavni i sl., uključivo plaže). 2. Na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja)

Članak 1.

(T1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja) (T1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), c. manje infrastrukturne građevine. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 917
(12) Sportsko-rekreacijska namjena - sportskorekreacijska igrališta na otvorenom (R3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5603] 1. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih površina i igrališta, sportskih staza i borilišta, b. adrenalinskih parkova, c. pomoćnih građevina i sadržaja nužnih za sportske, odnosno rekreacijske aktivnosti. 2. Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), kao prateća namjena, mogu se uređivati i graditi: a. prateći sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni (ugostiteljski, uslužni, zabavni, edukativni i sl.), b. zelene površine, c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. manje infrastrukturne građevine.
(13) Javna zelena površina - park/perivoj (Z1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5701] 1. Javne zelene površine - park/perivoj (Z1) uređuju se hortikulturno, stazama i urbanom opremom, a mogu se uređivati, postavljati i graditi:

Članak 1.

a. vodene površine, b. dječja igrališta, c. paviljoni, vidikovci, nadstrešnice, d. montažne građevine (kiosci, pozornice, tribine), e. skulpture i umjetničke instalacije, f. manje infrastrukturne građevine i sanitarni čvorovi. 2. Na javnim zelenim površinama - park/perivoj (Z1) nije dozvoljeno vođenje nadzemnih energetskih vodova te postavljanje samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacije.
(14) Javna zelena površina - gradska park-šuma (Z2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5702] 1. Javne zelene površine - gradska park-šuma (Z2) uređuju se hortikulturno, stazama i urbanom opremom, a mogu se uređivati, postavljati i graditi: a. vodene površine, b. dječja igrališta, c. površine i/ili oprema za kulturne manifestacije, odmor i rekreaciju na otvorenom, d. paviljoni, vidikovci, nadstrešnice, e. montažne građevine (kiosci, pozornice, tribine), f. skulpture i umjetničke instalacije. 2. Na javnim zelenim površinama - gradska park-šuma (Z2), kao prateća namjena, mogu se uređivati i graditi svi sadržaji/građevine za potrebe park-šume: a. upravna zgrada park-šume, b. građevine kulturne i edukativne namjene (multimedijalne dvorane, izložbeni prostori, muzeji) s pratećim sadržajem uslužne i/ili ugostiteljske namjene, c. manje infrastrukturne građevine i sanitarni čvorovi, d. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža) za potrebe park-šume.
(15) Javna zelena površina - dječje igralište (Z3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5703] 1. Javne zelene površine - dječje igralište (Z3) su planski oblikovane javne površine namijenjene za igru djece.

Članak 1.

2. Na površinama javnih zelenih površina - dječje igralište (Z3) je dozvoljeno hortikulturno uređenje, oblikovanje i uređenje terena u funkciji dječjih aktivnosti i uređenje i postavljanje: a. igrala za djecu, b. urbane opreme, c. pješačkih staza. 3. Na javnim zelenim površinama - dječje igralište (Z3) nije dozvoljena gradnja čvrstih građevina, već samo uređenje otvorenih površina. Ako postoji ugroženost sigurnosti djece (zbog prometa ili sl.) igralište mora biti ograđeno.
(16) Zaštitna zelena površina (Z5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5705] 1. Zaštitne zelene površine (Z5) namijenjene su za potrebe zaštite okoliša, zaštite reljefa, nestabilnih padina, erozije, voda i potočnih dolina i slično, a obuhvaćaju i površine koji čine zelenu infrastrukturu, zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine. 2. Na zaštitnim zelenim površinama (Z5) je dozvoljeno postavljanje, uređenje i gradnja: a. svih građevina i instalacija koji služe za zaštitu, b. staza i urbane opreme, c. vodenih površina, d. manjih infrastrukturnih građevina.
(17) Površina infrastrukture - komunikacijski sustav (IS6), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5906] Stranica 918 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. 1. Na površinama infrastrukture - komunikacijski sustav (IS6) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. građevine u funkciji nepokretne i pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture, b. građevine u funkciji radijskog i TV sustava, c. građevine u funkciji navigacijske infrastrukture.

Članak 1.

2. Na površinama infrastrukture - komunikacijski sustav (IS6) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(18) Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5907] 1. Na površinama infrastrukture - energetski sustav (IS7) dozvoljena je gradnja i uređenje građevina i vodova za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije iz svih energenata: a. elektrana instalirane snage do 10 MW s pripadajućim građevinama, b. trafostanice i rasklopna postrojenja do 35 kV, c. skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koji su samostalne građevine kapaciteta do 10.000 tona, d. skladišta ukapljenog naftnog plina koji su samostalne građevine kapaciteta do 1.000 tona, e. kogeneracijska postrojenja. 2. Na površinama infrastrukture - energetski sustav (IS7) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(19) Prometna površina, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5950] 1. Prometna površina je namijenjena za gradnju i uređenje cesta ili ulica. 2. U sklopu prometnih površina uređuju se i grade: a. pješačke površine, b. biciklističke površine, c. javna parkirališta, d. tramvajske i željezničke pruge, e. tramvajska, željeznička i autobusna stajališta, f. zaštitne zelene površine. 3. Na prometnim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.

Članak 1.

(20) Kolno-pješačka površina, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5951] 1. Kolno-pješačka površina je namijenjena pješačkom i biciklističkom prometu uz mogućnost ograničenog korištenja za promet vozila. 2. Na kolno-pješačkim površinama dozvoljeno je postavljanje, uređenje i gradnja: a. urbane opreme, b. zelenih površina, c. vodenih površina, d. nadstrešnica, e. skulptura i umjetničkih instalacija, f. montažnih građevina (kiosci, pozornice, tribine). 3. Na kolno-pješačkim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(21) Pješačka površina, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5952] 1. Pješačka površina namijenjena je kretanju, boravku i okupljanju ljudi kao što su pješačke ulice, pločnici, trgovi, šetnice. 2. Na pješačkim površinama dozvoljeno je postavljanje, uređenje i gradnja: a. urbane opreme, b. zelenih površina, c. vodenih površina, d. nadstrešnica, e. skulptura i umjetničkih instalacija, f. montažnih građevina (kiosci, pozornice, tribine). 3. Na pješačkim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(22) Parkirališna površina (Pp), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5954] 1. Parkirališna površina (Pp) je površina namijenjena prometu u mirovanju. 2. Na parkirališnim površinama dozvoljeno je postavljanje, uređenje i gradnja: a. urbane opreme, b. zaštitnih zelenih površina, c. nadstrešnica, d. montažnih građevina (kiosci).

Članak 1.

3. Na parkirališnim površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(23) Površina unutarnjih voda - površina pod vodom (V1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1-1-5321] 1. Na površinama unutarnjih voda - površine pod vodom (V1) dozvoljeno je uređenje i gradnja zahvata u prostoru u funkciji korištenja i uređenja vodenih površina te gradnja podvodnih infrastrukturnih vodova, kao i ostalih građevina u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 919
(24) Površina određena prostornim planom uređenja grada, odnosno općine (PPU), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [KN-1- 1-5996] 1. Namjena je određena u prostornom planu uređenja grada, odnosno općine. 1.2. Građevinska područja

Članak 2.

Članak 2.
(1) Građevinsko područje se ne određuje ovim prostornim planom. 1.3. Provedba prostornog plana 1.3.1. Pravila provedbe zahvata
Članak 3.
(1) Plan sadrži sljedeća pravila provedbe zahvata u prostoru za označene površine: - S4-1 - M3-1 - D-1 - K-1 - I1-1 - T1-1 - R3-1 - Z-1 - Z5-1 - V1-1 - IS-1 - PŠ-1 - PPU-1
Članak 4.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: S4-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Minimalna širina građevinske čestice za izgradnju na slobodnostojeći način mora biti 16 m (za prizemnu) odnosno 18 m (za katnu), dubine 25 odnosno 30 m. b. Za gradnju poluugrađenih zgrada minimalna širina čestice je 12 m (prizemne) odnosno 14 m (katne), a dubina čestice je minimalno 25 odnosno 35 m. c. Iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja širina interpoliranih građevnih čestica može biti i manja, minimalno 10 m. d. Kod objedinjavanja dviju susjednih građevinskih čestica stambene namjene ukupna širina uličnog pročelja ne smije biti veća od dvostruke širine uobičajene tipološke izgradnje u neposrednoj blizini. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevine treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u članku 1. stavku 2. ovog Plana i ovdje određenim dodatnim uvjetima i ograničenjima. b. Stambene građevine grade se kao individualne stambene zgrade, s najviše 3 stambene jedinice. c. Na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina, te uz nju najviše jedna prateća građevina druge namjene i više pomoćnih građevina.

Članak 4.

d. Kada se prateće namjene iz članka 1. stavka 2. planiraju kao sekundarne, te sekundarne namjene određene člankom 1., stavkom 2. smještaju se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine druge namjene, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina. Udio sekundarnih namjena ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske bruto površine na čestici. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,00 m od granice građevne čestice koja nije javna površina, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se ne smatraju: - otvori ostakljeni neprozirnim staklom, maksimalne veličine 60 x 60 cm - dijelovi zida od staklene opeke ili neprozirni stakleni zid bez ograničenja veličine, ventilacijski otvori najvećeg promjera 15 cm, odnosno stranica 15x20 cm, a kroz koje se ventilacija ostvaruje prirodnim putem i kroz koje nije moguće stvoriti vizualni kontakt. b. U slučaju izgradnje poluugrađenihh građevina, građevina se mora smjestiti na granici građevne čestice, a od susjedne građevne čestice udaljenost mora biti najmanje 4 m. c. Kada se građevine grade interpolacijom treba poštivati postojeći građevinski pravac susjednih građevina na istoj strani gradnje. d. U slučaju neujednačenog građevinskog pravca a kod zamjene ili rekonstrukcije postojeće građevine na regulacijskoj liniji, građevina se može pomaknuti na građevinski pravac susjednih građevina koje nisu na regulacijskoj liniji.

Članak 4.

e. U slučaju interpolacije građevnih čestica za izgradnju građevina društvenih ili centralnih sadržaja unutar izgrađene strukture naselja građevina može biti uvučena u odnosu na formirani građevinski pravac, a prostor ispred Stranica 920 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. građevine treba se oblikovati kao javni trg ili park. f. Građevine moraju biti smještene tako da je ulično pročelje na obaveznom građevinskom pravcu. Kod razvedenog tlocrta na obaveznom građevinskom pravcu treba predvidjeti najmanje 1/3 ukupne širine pročelja, ali ne manje od 4,0 m za stambene i stambeno poslovne građevine. g. U formiranju građevinskog pravca novih uličnih poteza najmanja udaljenost građevinskog pravca je 5 m a najveća 10 m od regulacijske linije. h. Građevinski pravac u novim uličnim potezima u pravilu je paralelan s regulacijskom linijom. Kada međe građevnih čestica nisu okomite na regulacijsku liniju, građevinski pravac je u dodirnim točkama paralelan toj liniji, a ulična pročelja su u pravilu okomita na bližu među. i. Unutar ovog pravila provedbe određuju se pojas stambene izgradnje u dubinu od 25 m od regulacijske linije. j. Međusobna udaljenost između glavnih građevina na susjednim građevinskim česticama građenih na slobodnostojeći način ne može biti manja od 4 m. k. Iznimno ako se radi o zamjeni postojeće građevine novom može se zadržati postojeća udaljenost između građevina, ali uz uvjet da se tehničkom dokumentacijom dokaže da konstrukcija ima povećan stupanj otpornosti na rušenje kod elementarnih nepogoda, potresa ili ratnih razaranja i neće izazvati oštećenje na drugim građevinama.

Članak 4.

4. izgrađenost građevne čestice a. Za slobodnostojeće zgrade koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi najviše 0,4. b. Za poluugrađene zgrade koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi najviše 0,5. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Visina pročelja (H) građevina iznosi najviše 7,0 m. b. Najveća katnost građevina osnovne namjene može biti podrum, prizemlje, kat i potkrovlje ili podrum, prizemlje, kat i nepotpuna etaža (katne građevine), odnosno podrum, prizemlje i uređeno potkrovlje (prizemne građevine). c. Kod interpoliranih građevnih čestica iz točke 1. ovog članka maksimalna katnost je prizemlje, s mogućim nadozidom i korištenjem potkrovlja. d. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je visinom nadozida od konstrukcije i to od 90 cm za jednokatne odnosno 110 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine s time da je za dozvoljenu visinu građevine mjerodavna najviša visina pročelja (H). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Veličine površina i građevina infrastrukture određene su u poglavlju 2. Infrastrukturni sustavi. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrijebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima i dostignućima suvremene arhitekture, te u skladu sa projektiranom namjenom. b. Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja stambenih i stambeno-poslovnih građevina (kule, tornjevi, rimski i grčki stupovi i sl.).

Članak 4.

c. Tipologija izgradnje susjednih građevina s iste strane ulice mora biti usklađena. U situaciji slobodnostojeće izgradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine pročelja građevine. d. Poluugrađene građevine mogu odstupati u pogledu ulične visine pročelja, ali ne više od 1,5 m. Pad krovnih ploha prema ulici mora biti identičan za obje građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti kao prirodni teren. b. Između regulacijske linije i građevinskog pravca obvezno je urediti i trajno održavati predvrt kao hortikulturno uređenu površinu. Predvrt se uređuje sadnjom autohtonog ili ukrasnog bilja, travnatih površina i drugih elemenata krajobraznog uređenja, sukladno namjeni i prostornim obilježjima zone. Nije dopušteno korištenje predvrta za odlaganje materijala, gradnju otvorenih parkirališta ili druge namjene koje narušavaju njegovu funkciju i izgled. c. Građevne čestice mogu se ograđivati. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije i na granici građevne čestice prema susjedu, a može biti visine najviše 1,60 m. Ulična ograda može imati puni parapet visine najviše 50 cm a preostali dio do pune visine (ispuna) mora biti providan. Ulazna vrata moraju se otvarati na građevnu česticu. Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 921 d. Potporni zid može biti najviše 2 m visine i ne smije sprječavati otjecanje oborinske vode sa susjednih čestica. e. Ako se radi o uglovnoj građevnoj čestici ograda u dijelu koji je nužan za preglednost raskrižja mora biti providna ili ako se radi o živici na tom dijelu visine najviše 1,0 m.

Članak 4.

f. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično. g. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 1,8 m. h. Potreban broj parkirno-garažnih mjesta mora se osigurati na pripadnoj građevnoj čestici prema normativu i uvjetima iz poglavlja 2.1.1.2. Promet u mirovanju. i. Unutar svake građevne čestice treba osigurati mjesta za skupljanje komunalnog otpada na higijenski način, u skladu s gradskim odlukama. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad moraju biti osigurani osobama smanjene pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Uvjet za formiranje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom planu građevna čestica može priključiti. b. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu širine najmanje 3 m. Može se izvesti jedan kolni pristup i njegova širina ne smije biti veća od 6 m. c. Način i uvjeti priključenja građevne čestice određeni su u poglavlju 2. Infrastrukturni sustavi. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju iz ovog pravila provedbe. b. Iznimno od prethodne podtočke, ukoliko je postojeća građevina izgrađena protivno uvjetima iz ovoga članka, može se rekonstruirati uz uvjet da se postojeće odstupanje od propisanih uvjeta rekonstrukcijom dodatno ne povećava/smanjuje.

Članak 4.

14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Pomoćne građevine mogu se graditi: prislonjene uz stambenu građevinu na poluugrađen način, odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, na granici građevne čestice kao poluugrađena građevina sa susjednom građevinom uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala i da se na njemu ne izvode nikakvi otvori te da se odvod atmosferilija s krova pomoćne građevine riješi na pripadajućoj čestici b. Pomoćne poljoprivredne građevine grade se na udaljenosti od regulacijske linije najmanje 20 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 4,0 m. c. Garaže se mogu graditi ispred glavne građevine ako je ista izgrađena na udaljenosti od najmanje 10 m od regulacjskog pravca ili kada je to povoljnije rješenje obzirom na oblik čestice ili kod terena s visinskom razlikom. d. Visina pročelja (H) pomoćnih građevina iznosi najviše 3,0 m. e. Visina pročelja (H) pomoćnih poljoprivrednih građevina iznosi najviše 5,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Prateće građevine druge namjene mogu se graditi: prislonjene uz stambenu građevinu na poluugrađen način, odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, na granici građevne čestice kao poluugrađena građevina sa susjednom građevinom uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala i da se na njemu ne izvode nikakvi otvori te da se odvod atmosferilija s krova pomoćne građevine riješi na pripadajućoj čestici b. Visina pročelja iznosi najviše 5,0 m.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: M3-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Minimalna širina građevinske čestice za izgradnju na slobodnostojeći način mora biti 16 m (za prizemnu) odnosno 18 m (za katnu), dubine 25 odnosno 30 m. b. Za gradnju poluugrađenih zgrada minimalna širina čestice je 12 m (prizemne) odnosno 14 m (katne), a dubina čestice je minimalno 25 odnosno 35 m. c. Iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja širina interpoliranih građevinskih čestica može biti i manja, minimalno 10 m. Stranica 922 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2026. d. Kod objedinjavanja dviju susjednih građevinskih čestica stambene namjene ukupna širina uličnog pročelja ne smije biti veća od dvostruke širine uobičajene tipološke izgradnje u neposrednoj blizini. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevine treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u članku 1. stavku 3. ovog Plana i ovdje određenim dodatnim uvjetima i ograničenjima. b. Stambene građevine grade se kao individualne stambene zgrade, s najviše 3 stambene jedinice. c. Na pojedinačnoj građevnoj čestici može se smjestiti jedna glavna građevina, te uz nju najviše jedna prateća građevina druge namjene i više pomoćnih građevina. d. Kada se prateće namjene iz članka 1. stavka 2. planiraju kao sekundarne, te sekundarne namjene određene člankom 1., stavkom 2. smještaju se unutar glavne građevine i/ili unutar prateće građevine druge namjene, u oba slučaja kao zasebna samostalna uporabna cjelina. Udio sekundarnih namjena ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske bruto površine na čestici, osim za javnu i društvenu namjenu, čiji udio može iznositi najviše 50% ukupne građevinske bruto površine na čestici.

Članak 5.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,00 m od granice građevne čestice koja nije javna površina, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se ne smatraju: - otvori ostakljeni neprozirnim staklom, maksimalne veličine 60 x 60 cm - dijelovi zida od staklene opeke ili neprozirni stakleni zid bez ograničenja veličine, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 15 cm, odnosno stranica 15x20 cm, a kroz koje se ventilacija ostvaruje prirodnim putem i kroz koje nije moguće stvoriti vizualni kontakt. b. U slučaju izgradnje poluugrađenih građevina, građevina se mora smjestiti na granici građevne čestice, a od susjedne građevne čestice udaljenost mora biti najmanje 4 m. c. Kada se građevine grade interpolacijom treba poštivati postojeći građevinski pravac susjednih građevina na istoj strani gradnje. d. U slučaju neujednačenog građevinskog pravca a kod zamjene ili rekonstrukcije postojeće građevine na regulacijskoj liniji, građevina se može pomaknuti na građevinski pravac susjednih građevina koje nisu na regulacijskoj liniji. e. U slučaju interpolacije građevnih čestica za izgradnju građevina društvenih ili centralnih sadržaja unutar izgrađene strukture naselja građevina može biti uvučena u odnosu na formirani građevinski pravac, a prostor ispred građevine treba se oblikovati kao javni trg ili park. f. Građevine moraju biti smještene tako da je ulično pročelje na obaveznom građevinskom pravcu. Kod razvedenog tlocrta na obaveznom građevinskom pravcu treba predvidjeti najmanje 1/3 ukupne širine pročelja, ali ne manje od 4,0 m za stambene i stambeno poslovne građevine.

Članak 5.

g. Međusobna udaljenost između glavnih građevina na susjednim građevnim česticama građenih na slobodnostojeći način ne može biti manja od 4 m. h. Iznimno ako se radi o zamjeni postojeće građevine novom može se zadržati postojeća udaljenost između građevina, ali uz uvjet da se tehničkom dokumentacijom dokaže da konstrukcija ima povećan stupanj otpornosti na rušenje kod elementarnih nepogoda, potresa ili ratnih razaranja i neće izazvati oštećenje na drugim građevinama. 4. izgrađenost građevne čestice a. Za slobodnostojeće zgrade koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi najviše 0,4. b. Za poluugrađene zgrade koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi najviše 0,5. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Visina pročelja (H) građevina iznosi najviše 7,0 m. b. Najveća katnost građevina osnovne namjene može biti podrum, prizemlje, kat i potkrovlje ili podrum, prizemlje, kat i nepotpuna etaža (katne građevine), odnosno podrum, prizemlje i uređeno potkrovlje (prizemne građevine). c. Kod interpoliranih građevnih čestica iz točke 1. ovog članka maksimalna katnost je prizemlje, s mogućim nadozidom i korištenjem potkrovlja. d. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je visinom nadozida od konstrukcije i to od 90 cm za jednokatne odnosno 110 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine s time da je za dozvoljenu visinu građevine mjerodavna najviša visina pročelja (H).

Članak 5.

Broj 7/2026. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 923 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Veličine površina i građevina infrastrukture određene su u poglavlju 2. Infrastrukturni sustavi. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Oblikovanje pročelja i krovnih ploha, upotrijebljeni građevni materijali moraju biti u skladu s ambijentalnim vrijednostima šireg prostora, općim estetskim kriterijima i dostignućima suvremene arhitekture, te u skladu sa projektiranom namjenom. b. Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja stambenih i stambeno poslovnih građevina (kule, tornjevi, rimski i grčki stupovi i sl.). c. Tipologija izgradnje susjednih građevina s iste strane ulice mora biti usklađena. U situaciji slobodnostojeće izgradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine pročelja građevine. d. Poluugrađene građevine mogu odstupati u pogledu ulične visine pročelja, ali ne više od 1,5 m. Pad krovnih ploha prema ulici mora biti identičan za obje građevine. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti kao prirodni teren. b. Između regulacijske linije i građevinskog pravca obvezno je urediti i trajno održavati predvrt kao hortikulturno uređenu površinu. Predvrt se uređuje sadnjom autohtonog ili ukrasnog bilja, travnatih površina i drugih elemenata krajobraznog uređenja, sukladno namjeni i prostornim obilježjima zone. Nije dopušteno korištenje predvrta za odlaganje materijala, gradnju otvorenih parkirališta ili druge namjene koje narušavaju njegovu funkciju i izgled.

Članak 5.

c. Građevne čestice mogu se ograđivati. Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije i na granici građevne čestice prema susjedu, a može biti visine najviše 1,60 m. Ulična ograda može imati puni parapet visine najviše 50 cm, a preostali dio do pune visine (ispuna) mora biti providan. Ulazna vrata moraju se otvarati na građevnu česticu. d. Potporni zid može biti najviše 2 m visine i ne smije sprječavati otjecanje oborinske vode sa susjednih čestica. e. Ako se radi o uglovnoj građevnoj čestici ograda u dijelu koji je nužan za preglednost raskrižja mora biti providna ili ako se radi o živici na tom dijelu visine najviše 1,0 m. f. Zabranjeno je postavljanje ograde oštrih završetaka, bodljikave žice i slično. g. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 1,8 m. h. Potreban broj parkirno-garažnih mjesta mora se osigurati na pripadnoj građevnoj čestici prema normativu i uvjetima iz poglavlja 2.1.1.2. Promet u mirovanju. i. Unutar svake građevne čestice treba osigurati mjesta za skupljanje komunalnog otpada na higijenski način, u skladu s gradskim odlukama. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad moraju biti osigurani osobama smanjene pokretljivosti najmanje u mjeri i na način određen važećim propisima. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Uvjet za formiranje građevne čestice je formiranje javnog prometnog koridora i izvedba građevina i uređaja prometne infrastrukturne mreže na koju se prema ovom planu građevna čestica može priključiti.