Arhiva › 1997. › SGMŽ 5

SGMŽOpćina Sveta Marija · KLASA 021-01/97-01/34

Poslovnik g vijeća Općine Sveta Marija

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

PDF stranica 131

Članak 62.

Članak 62. M Deklaracijom se izražava opće stajalište Općinskogvijeća o pitanjima iz samoupravnog djelokruga Općine Sveta Marija. Rezolucijom se ukazuje na stanje i probleme u određenom području samouprave, te na mjere koje treba provesti. Preporukom se ukazuje na podnesene pred stavke i pritužbe o radu tijela Općine iz samo upravnog djelokruga i upućuje na njihovo rješavanje.
Članak 63. Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja, prihvaćaju izvješća i rješavaju druga pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća za koje nije predviđeno donošenje drugog akta.

Članak 64.

Članak 64. •m Općinsko vijeće donosi i pojedinačne akte, zaključke i rješenja kada izvršava pojedinačna prava i obveze iz svog djelokruga. VIII. POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA I DRUGIH AKATA Predlaganje odluke
Članak 65. Postupak donošenja odluka pokreće se podnošenjem prijedloga odluke. Pravo podnošenja prijedloga odluke ima svaki vijećnik Općinskog vijeća, radno tijelo, Poglavarstvo i načelnik, ako Statutom nije određeno da prijedloge pojedinih odluka mogu podnijeti samo određeni predlagatelji. Strana 616 »SLUŽBENI Prethodna rasprava

Članak 66.

Članak 66. Općinsko vijeće može posebnim zaključkom odrediti da se prije podnošenja prijedloga odluke u radnim tijelima, odnosno drugim tijelima Opći ne, provede prethodna rasprava na osnovi prikaza stanja u pojedinim područjima o potrebi donošenja odluke i osnovnim pitanjima koja bi trebalp urediti odlukom. Prethodna rasprava iz stavka 1. ovog članka može se provesti i na sjednici Općinskog vijeća. Nakon provedene rasprave podnosi se izvješće Općinskom vijeću o rezultatima provođenja prethodne rasprave. Uz izvješće se dostavlja i pri jedlog odluke ako se u prethodnoj raspravi ocijeni da je potrebno njeno donošenje. Predlagatelj je dužan razmotriti mišljenje i stajališta iz prethodne rasprave, te obrazložiti ona koja nije mogao usvojiti. Prijedlog odluke

Članak 67.

Članak 67. Prijedlog odluke sadrži tekst prijedloga odluke i obrazloženje. \ . Tekst prijedloga odluke podnosi se u obliku u kojem se predlaže njeno donošenje. Obrazloženje sadrži: pravni temelj za donošenje odluke, ocjenu stanja, osnovna pitanja koja se trebaju urediti i svrha koja se želi postići uređivanjem odnosa na predloženi način, ocjenu sredstava potrebitih za provođenje odluke, te način kako će se osigurati, obrazloženje odredbi prijedloga odluke. Uz prijedlog odluke može se priložiti d odgovarajuća dokumentacija. Uz prijedlog odluke prilaže se i mišljenje Općinskog tijela ovlaštenog za poslove financija, ako provođenje odluke stvara financijske ili materijalne obveze za Općinu Sve ta Marija, te tekst odredaba odluke koje se mijenjaju ili dopunjuju ako se predlaže izmjena ili dopuna odluke.

Članak 68.

Članak 68. Prijedlog odluke podnosi se predsjedniku Općinskogvijeća. j Predlagatelj odluke obvezan j e obavijestiti predsjednika Općinskog vijeća tko će na radnim tijelima davati objašnjenja d potrebna obrazloženja u ime predlagatelja, te tko će biti izvjestitelj predlagatelja na sjednici Općinskog vijeća.
Članak 69. Predsjednik Općinskog vijeća dužan je, bez od gađanja, prijedlog odluke uputiti predsjedniku nadležnog radnog tijela i Poglavarstvu, ako ono nije predlagatelj, na razmatranje i davanje mišljenja. Predsjednik Općinskog vijeća dužan je prijedlog odluke staviti na sjednicu Općinskog vijeća najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga. / GLASNIK« Broj 5

Članak 70.

Članak 70. Ako prijedlog odluke nije podnesen u skladu s ovim Poslovnikom, predsjednik Općinskog vijeća zatražit će od predlagatelja da, u roku 15 dana, prijedlog odluke uskladi s Poslovnikom. Ako predlagatelj ne uskladi prijedlog odluke u roku 15 dana, smatrat će se da prijedlog nije ni podnesen. Javna rasprava
Članak 71. Na javnu raspravu upućuju se prijedlozi od luka kada je to utvrđeno zakonom. Prijedlog od luke upućuje na javnu raspravu Poglavarstvo, ako zakonom nije određeno drukčije. Općinsko vijeće može odlučiti da na javnu raspravu uputi prijedlog odluke prije donošenja, odlukom tom Općinsko vijeće određuje radno tijelo za praćenje javne rasprave.

Članak 72.

Članak 72. Javna rasprava održava se u roku koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 90 dana. Za L vrijeme održavanja javne rasprave građanima se mora omogućiti upoznavanje s prijedlogom od luke. L Poglavarstvo, odnosno tijelo koje on odredi, i radno tijelo Općinskog vijeća dužno je razmotriti prijedloge, mišljenja i primjedbe s javne rasprave prije utvrđivanja konačnog prijedloga odluke, o čemu podnosi izvješće Općinskom vijeću. Zaključkom o upućivanju prijedloga odluke na javnu raspravu utvrđuje se način upoznavanja građana s prijedlogom, objavom u dnevnom tisku ili na drugi način, rok javne rasprave i radno ti jelo kojem se upućuju prijedlozi, mišljenja i primjedbe. Razmatranje prijedloga odluke u radnim tijelima

Članak 73.

Članak 73. Prije rasprave o prijedlogu odluke na sjednici Općinskog vijeća, prijedlog odluke razmatraju nadležna radna tijela i Odbor za Statut, Poslovnik i propise. Radna tijela daju primjedbe, prijedloge i mi šljenja o prijedlogu odluke a mogu dati i amandmane.
Članak 74 Ako o prijedlogu odluke raspravlja više radnih tijela, svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja do stavljaju matičnom radnom tijelu koje ih razmatra zajedno s prijedlogom odluke.
Članak 75. Matično razmatran] ke, podnose izvješće koje upućuju predsjedniku Općinskog vijeća i određuju izvjestitelja na sjednici Općinskog vijeća. matično mišljenjima, primjedbama prijedlozima drugih radni" ljala o prijedlogu odluke. ^ Broj 5 »SLUŽBENI Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici L J

Članak 76.

Članak 76. Rasprava o prijedlogu odluke na sjednici obuhvaća izlaganje predlagatelja i izvjestitelja radnog tijela, raspravu o prijedlogu i podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima, te donosenje odluke. Predlagatelj odluke ukratko izlaže pri jedio odluke. Izvjestitelj matičnog radnog tijela i Odbora za Statut, Poslovnik i propise, prema potrebi, izlažu usmeno izvješće svojih tijela. Predstavnici odgovarajućih radnih tijela, prema potrebi, podnose usmena izvješća o rezultati ma prethodne đli javne rasprave ako su rasprave provedene.

Članak 77.

Članak 77. U tijeku rasprave predlagatelj ima pravo tražiti riječ radi davanja objašnjenja, iznošenja mi šljenja i izjašnjavanja o prijedlozima i podnesenim amandmanima. U tijeku rasprave imaju pravo tražiti riječ i Načelnik, predstavnik Poglavarstva, te izvjestitelj matičnog radnog tijela i Odbora za Statut, Poslovnik i propise. Amandmani
Članak 78; Prijedlog da se izmjeni ili dopuni prijedlog od luke podnosi se u obliku amandmana uz obrazloženje. Pravo podnošenja amandmana imaju ovlašteni predlagatelji iz članka 65. ovog Poslovnika.

Članak 79.

Članak 79. Amandman se pismeno upućuje predsjedniku Općinskog vijeća, najkasnije dan prije sjednice Općinskog vijeća. Podnesene amandmane predsjednik Općinskog vijeća upućuje predlagatelju odluke i Poglavarstvu, ako ono nije predlagatelj, nadležnom radnom tijelu i Odboru za Statut, Poslovnik i propise.
Članak 80, r Iznimno amandman može podnijeti vijećnik i na sjednici u tijeku rasprave o prijedlogu odluke, ako se s tim složi većina prisutnih vijećnika. I taj amandman podnosi se pismeno uz obrazloženje. . Predlagatelj odluke i Poglavarstvo, ako ono nije predlagatelj, mogu podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave. Amandmani iz stavka 1. i 2. ovog članka moraju se podijeliti vijećnicima prije odlučivanja.

Članak 81.

Članak 81. O amandmanima se izjašnjavaju predlagatelj i Poglavarstvo, ako ono nije predlagatelj. O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga odluke na koje se odnose. Amandman prihvaćen na sjednici Općinskog vijeća postaje sastavni dio prijedloga odluke. GLASNIK« Strana 617
Članak 82. Amandman koji je podnesen u skladu s ovim Poslovnikom postaje sastavni dio prijedloga odemu im r Odlučivanje
Članak 83. Odluke se donose većinom glasova vijećnika, ako je na sjednici nazočna većina vijećnika. Statut, Poslovnik i druge odluke određene za konom, Statutom i ovim Poslovnikom donose se većinom glasova svih vijećnika. Donošenje odluke po žurnom postupku r %

Članak 84.

Članak 84. Iznimno, odluka se može donijeti po žurnom postupku ako je to nužno radi sprečavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi donošenje takve odluke o određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi. žurnom mo mo • * viti. Predlagatelj odluke dužan je obrazložiti zurnost postupka.
Članak 85. žurnom lučuje se na sjednici Općinskog vijeća. U žurnom se postupku amandmani mo nositi do zaključivanja rasprave. Izvorno tumačenje odluke
Članak 86. Ovlašteni predlagatelji mogu tražiti davanje izvornog tumačenja odluke. Inicijativa za davanje izvornog tumačenja od luke može se dati i od strane građana i pravnih osoba. Opravdanost davanja izvornog tumačenja odluke ooijenjuje Odbor za Statut, Poslovnik i propise koji predlaže tekst izvornog tumačenja odluke. L Donošenje drugih akata

Članak 87.

Članak 87. Na donošenje drugih općih akata odgovarajuće se, ovisno o prirodi akta, primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika, što određuje postupak donošenja odluke.
Članak 88. Općinsko vijeće razmatra izvješća, analize i informacije. Ako su izvješća, analize i informacije duži od 15 stranica, predlagatelj je dužan napraviti saže tak.' U slučaju iz prethodnog stavka ovoga članka, vijećnicima se dostavlja samo sažetak, a potpuni materijal tajnik Općine daje na uvid i razmatra nje. Strana 618 »SLUŽBENI U povodu izvješća, analiza i informacija Općinsko vijeće donosi zaključak. Potpisivanje, objava i ispravak akata

Članak 89.

Članak 89. Odluke i druge akte što ih donosi Općinsko vijeće, potpisuje predsjednik Općinskog vijeća. w Izvornik odluke ü drugog akta, potpisan i ovjew ren pečatom Općinskog vijeća, čuva se u Općini. L Pod izvornikom odluke i drugog akta podrazumijeva se onaj tekst odluke i drugog akta koji je donesen na sjednici Općinskog vijeća. Za izradu izvornika, potpis, stavljanje pečata ■ i čuvanje izvornika odluke i drugog akta odgovoran je tajnik Općine.
Članak 90. Odluke, drugi akti, Proračun Općine, zaključni račun, zaključci i drugi akti za koje to Općinsko vijeće odluči, objavljuju se u »Službenom glasniku Županije međimurske«.

Članak 91.

Članak 91. Odluke i drugi opći akti objavljuju se u »Služ benom glasniku Županije međimurske«, prije nego stupe na snagu. Odluke i drugi opći akti stupaju n a snagu u pravilu osmog dana nakon objave. Iznimno, odluke i drugi opći akti mogli stupiti na snagu najranije danom objave. Odluke i drugi opći akti ne mogu imati povrat no djelovanje.
Članak 92. enom luke i drugog akta utvrđeni n a osnovu usporediizvornikom IX. DONOŠENJE STATUTA I POSLOVNIKA
Članak 93. Postupak za promjenu Statuta Općine i Poslovnika Općinskog vijeća, pokreće se prijedlogom za promjenu Statuta i Poslovnika. Promjenu Statuta i Poslovnika može predložiti Poglavarstvo, radno tijelo, Načelnik i 1/3 vijećnika Općinskog vijeća. Prijedlog za promjenu Statuta i Poslovnika upućuje se Odboru za Statut, Poslovnik i propise koji ga razmatra i uz mišljenje, upućuje Općinskom vijeću na prethodnu raspravu. O prijedlogu za promjenu Statute i Poslovnika Općinsko vijeće odlučuje većinom glasova svih vijećnika. Između prethodne rasprave o prijedlogu za promjenu Statuta i Poslovnika, i odlučivanja o donošenju Statuta i Poslovnika mora proći najmanje mjesec dana.

Članak 94.

Članak 94. Odbor za Statut, Poslovnik i.propise može pred-^ , / 1 ^ \^ß \ J X. £-*%** V_## V I A ****-*. %*p --V > - * <J*-^r -" A - * . ^ - i _ » . ___, _ |__*r J_> v-** |_*- *.\.j^s J.___i.-*.__*»-_-J~i__*< i-_# JL_ V V I - M ložiti promjenu Statuta i Poslovnika radi uskla- GLASNIK« Broj 5 M đivanja Statuta i Poslovnika sa zakonom, bez prethodne rasprave. Statut i Poslovnik donosi se većinom glasova svihi vijećnika.vije^iiijtvči. Predlagatelj Statuta i Poslovnika je Odbor za Statut,tut. PoslovnikPoslovnik i propisei propise.. X. POSLOVNI RED NA SJEDNICI Sazivanje sjednice

Članak 95.

Članak 95. Općinsko vijeće godišnje zasjeda u dva razdoblja. Prvo od 1. veljače do 30. lipnja, drugo od 1. rujna do 20. prosinca. _ w Zasjedanje Općinskog vijeća izvan rokova iz stavka 1. ovog članka mogu tražiti Poglavarstvo, Načelnik i 1/3 vijećnika, obrazloženim pismenim zahtjevom predsjedniku Općinskog vijeća, koji j e dužan sazvati sjednicu Općinskog-"vijeća u roku od 14 dana od prijema zahtjeva.
Članak 96. Sjednicu Općinskog vijeća saziva predsjednik Općinskog vijeća kad sam ocijeni potrebnim. Sjednica Općinskog vijeća mora se sazvati najmanje jedanput u tri mjeseca, osim u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza.

Članak 97.

Članak 97. Sjednica Općinskog vijeća, saziva se pismenim putem, a u iznimno žurnim slučajevima i na drugi način. Uz poziv za sjednicu vijećnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda s materijalima o kojima će se voditi rasprava najkasnije tri dana prije održavanja sjednice. Dnevni red
Članak 98. Dnevni red Općinskog vijeća predlaže predsjednikOpćinskog vijeća. r Predsjednik Općinskog vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete što su ih podnijeli ovlašteni predlagatelji n a način utvrđen ovim Poslovnikom. Predsjednik Općinskog vijeća može na sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, tako da se iz predloženog dnevnog reda pojedini predmeti izo stave ili dopune novini predmetima.

Članak 99.

Članak 99. Ako izmjena i dopuna prijedloga dnevnog reda uključuje unošenje u dnevni red novog prijedloga za odlučivanje, za koji predlagatelj traži žurnost, Općinsko vijeće će odlučiti je li žurnost opravdana. Ako Općinsko vijeće prihvati žurnost postupka, prijedlog se uvrštava u prijedlog dnevnog r reda. _ . + Ako žurnost nije prihvaćena, prijedlog se upu- ± JL___*_V.* - U *---■-*. • " • * - - - *—- *- *-*-*. m -*_*- ^ - --..*.-__,.__,< ćuje na redovan postupak Broj 5 »SLUŽBENI
Članak 100. —r Prigodom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom. Nakon donošenja odluka iz prethodnog stavka, predsjednik Općinskog vijeća daje na prihvaća nje dnevni red u cjelini. Predsjedavanje i sudjelovanje u radu

Članak 101.

Članak 101. Sjednici Općinskog vijeća predsjedava predsjednikOpćinskog vijeća, a ako je odsutan ili spriječen, zamijenjuje ga potpredsjednik.
Članak 102. može što zatraži i dobije riječ od predsjednika. Prijave za govor primaju se kad se otvori rasprava, te u tijeku rasprave sve do njezina zaklju- M I V * civanj'a
Članak 103. Predsjednik Općinskog vijeća brine o održavanju reda ria sjednici. Održavajući red na sjednici predsjednik brine da govornik ne bude ometen ili spriječen u svom govoru. L Govornika može opomenuti da narušava red ili prekinuti u govoru samo predsjednik. Predsjednik brine da se govornik drži predmeta rasprave iz pojedine točke dnevnog reda.

Članak 104.

Članak 104. Za povredu rada na sjednici predsjednik Op- L može vijećnika opomenuti ili mu oduzeti riječ* opomenu svojim vladanjem ili govorom na sjednici narušava red d odredbe ovog Poslovnika. Predsjednik će vijećniku oduzeti riječ ako govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog Poslovnika, a već ga je na istoj sjednici pozvao da se pridržava reda i odredbi ovog Poslovnika. Ako predsjednik ne može održati red na sjednici mjerama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, odredit će prekid sjednice. Tijek sjednice
Članak 105, Općinsko vijeće može raspravljati ako je na sjednici nazočna većina vijećnika. - I Kad predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da postoji nazočnost potrebitog broja vijećnika, otvara sjednicu. Ako predsjednik na početku sjednice utvrdi da nije nazočan potrebit broj vijećnika, odgađa sjednicu za određeni sat istog dana ili za drugi određeni dan i sat. Sjednicu će predsjednk prekinuti i odgoditi i ukoliko za njena trajanja utvrdi da nije nazočan potrebit broj vijećnika. GLASNIK« Strana 619

Članak 106.

Članak 106. • ^ Nazočnost vijećnika utvrđuje se brojanjem, prozivanjem ili na drugi nacm: na početku sjednice, u tijeku sjednice ako predsjednik ocijeni da nije nazočan dovoljan broj vijećnika ža valja nost održavanja sjednice i odlučivanja, na zahtjev vijećnika. *- Prozivanje vijećnika na sjednici obavlja tajnik. Pitanja i prijedlozi
Članak 107. Prije prijelaza na dnevni red, vijećnici mogu postavljati pitanja, tražiti obavijesti i davati prijedloge, neovisno o točkama dnevnog reda, uz naznaku kome ih upućuju. može usmeno * V eme minute tijekom Odgovor na postavljena pitanja, traženu obavijest ili prijedlog daje se, u pravilu, na istoj sjednici. Ako se odgovor ili tražena obavijest ne može dati na istoj sjednici, dat će se na sljedećoj pismeno

Članak 108.

Članak 108. i - Kada se zbor opširnosti dnevnog reda ili drugih može može čemu se pismeno samo O prekidu iz stavka 1. ovog članka odlučuje se bez rasprave.
Članak 109. Prije utvrđivanja dnevnog reda prihvaća se iz vod iz zapisnika o radu na prethodnoj sjednici. Vijećnik ima pravo iznijeti primjedbe na iz vod iz zapisnika. O utemeljenosti primjedaba na izvod iz zapisnika odlučuje se bez rasprave. Ako se primjedbe prihvate, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene.
Članak 110. Poslije utvrdivanj a dnevnog reda započinje rasprava o pojedinim predmetima redoslijedom utvrđenim u dnevnom redu. može se izmjeniiti razmatranja pojedinih predmet o čemu se odlučuje bez rasprave.

Članak 111.

Članak 111. Na početku rasprave o svakom predmetu predlagatelj, u pravilu, daje usmeno obrazloženje prijedloga. Kada predlagatelj prijedlog obrazloži, mögu i izvjestitelji radnih tijela, ako je potrebno, dopuniti stavove radnih tijela. Predsjedavajući bilježi redoslijed kojim se vijećnici, odnosno članovi Poglavarstva i ovlašteni Strana 620 »SLUŽBENI predstavnici radnih tijela, javljaju za raspravu, i tim redoslijedom im dodijeljuje pravo govora.
Članak 112. Predlagatelj može svoj prijedlog povući dok o njemu još nije odlučeno. O povučenom prijedlogu prestaje rasprava. Povučeni prijedlog ne može se ponovo podnijeti na istoj sjednici.

Članak 113.

Članak 113. Radi djelotvornijeg rada na sjednici, govornik treba govoriti kratko i u svezi s predmetom rasprave, ne ponavljajući^ ono što je već rečeno i F najdulje pet minuta, a predlagatelj deset minuta. Ako predsjedavajući ocijeni da će rasprava o pojedinim pitanjima trajati dulje, ili ako je prijavljen veći broj govornika, može predložiti da se, najviše na tri minute, ograniči trajanje govora svakog govornika, osim predstavnika predlagatelja te Poglavarstva i radnog tijela ako oni nisu istodobno i predlagatelji. Ograničenje trajanja govora može predložiti i svaki vijećnik Općinskog vijeća. O ograničavanju trajanja govora odlučuje Općinsko vijeće bez rasprave.c \rr\ tri i.o_r*_£-i- V\07 T-O c n r m ^ A "*

Članak 114.

Članak 114. Vijećnik koji želi govoriti o povredi ovog Poslovnika ili utvrđenog dnevnog reda, ima pravo govoriti odmah kada; to zatraži. U slučaju iz stavka 1. ovog članka, govor ne može trajati dulje od tri minute. Predsjednik je nakon iznesenog prigovora iz stavka 1. ovog članka dužan dati objašnjenje. Ako vijećnik nije zadovoljan objašnjenjem, o prigovoru se odlučuje bez rasprave. Odlučivanje
Članak 115. w Općinsko vijeće može odlučivati kad je na sjednici nazočna većina vijećnika, a odlučuje većinom glasova nazočnih vijećnika, ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno. Općinsko vijeće o svakom predmetu na dnevnom redu odlučuje nakon rasprave, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave. Ako pitanje o kojem se raspravlja ne zahtijeva donošenje akta, ili ako Općinsko vijeće ne želi o tom pitanju odlučivati, završava raspravu i prelazi na sljedeću točku dnevnog reda. Ako Općinsko vijeće o pitanju o kojem raspravlja nije dovršilo raspravu, ili ne želi na istoj sjednici odlučivati, rasprava o tom pitanju odgađa se za jednu od sljedećih sjednica. Općinsko vijeće može u tijeku rasprave odlučiti o tome da pojedini predmet vrati predlagatelju, odnosno odgovarajućem radnom tijelu radi dodatne obrade.

Članak 116.

Članak 116. Općinsko vijeće može u tijeku rasprave osnovati komisiju za utvrđivanje prijedloga zaključka. : i GLASNIK« Broj 5 Komisija iz prethodnog stavka podnijet će pri« jedlog zaključka o određenom predmetu na istoj ili sljedećoj sjednici.
Članak 117. Nakon završene rasprave najprije se glasuje o podnesenim amandmanima. Prigodom stavljanja amandmana na glasovanje, .? predsjedavajući objašnjava o kojem se amandmanu glasuje.
Članak 118. O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga na koje se odnose. Ako ima više amandmana koji se međusobno isključuju, ukoliko je jedan od njih prihvaćen, nije potrebno daljnje glasovanje. Amandman predlagatelja i amandman s kojim se suglasi predlagatelj, postaje sastavni dio prijedloga i o njemu se ne glasuje posebno. Prihvaćeni amandmani postaju sastavni dijelovi prijedloga.

Članak 119.

Članak 119. Glasovanje na sjednici je javno, osim ako za konom, Statutom i ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno. Vijećnici glasuju izjašnjavanjem: »za« prijedlog, »protiv« prijedloga ili se »uzdržavaju« od glasovanja.
Članak 120. Javno se glasuje dizanjem ruku ili poimenično. Ako se glasuje dizanjem ruku, na poziv predvijećnici se o prijedlogu izjašnjavaju dizanjem ruku. Ako se dizanjem ruku ne može točno utvrditi rezultat glasovanja, glasuje se poimenično. Poimenično se glasuje tako da vijećnici po prozivanju izjavljuju da glasuju: za, protiv, ili se uzdržavaju. Poimenično se glasuje u slučaju iz stavka 3. ovog članka, te kada to odluči Općinsko vijeće na prijedlog predsjednika ili najmanje 1/3 vijećnika. Poslije glasovanja predsjednik utvrđuje rezulem sovalo prihvaćen ili odbijen.

Članak 121.

Članak 121. Tajnim glasovanjem rukovodi predsjednikOpćinskog vijeća uz pomoć dva vijećnika, koje izabere Općinsko vijeće. Predsjednik i vijećnici pomažu, utvrđuju i objavljuju rezultat glasovanja.
Članak 122. Tajno se glasuje na ovjerenim glasačkim listićima iste boje i veličine. Svaki vijećnik dobiva nakon što je prozvan glasački listić, koji, kad ga ispuni, stavlja u glasačku kutiju. Nevažećim se smatraju glasački listići iz kojih može je li vijećnik glasovao za ili protiv prijedloga. Broj 5 »SLUŽBENI

Ostali akti u ovom izdanju (116)