Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 466
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procijenjeno je da će toplinski val kraćeg trajanja smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih kultura te neće imati utjecaja na kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika e smanjenje kapaciteta vodocrpilišta. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna Općine. Tablica 33: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.2.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.2.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura Tablica 34: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Ekstremne temperature vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće 6.2.8. Matrica ukupnog rizika – kstremne vremenske pojave (ekstremne temperature)
Stranica 467
Članak 4.
27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 467 6.2.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Državni zavod za statistiku, 2024.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.3. riZik – ekstremne vremenske pojave – vjetar (kretanje zračnih masa općenito) 6.3.1. naZiv sCenarija – pojava vjetra na području općine naziv scenarija Pojava vjetra na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Vjetar (kretanje zračnih masa općenito) radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova, DVD Štrigova Izvršitelj: Komunalni redar, Zapovjednik DVD – a Štrigova 6.3.2. uvod – vjetar Vjetar opisujemo kao strujanje zračnih masa koje nastaje uslijed razlike temperatura odnosno tlakova. Strujanjem zraka dolazi do trenja, odnosno gubitka kinetičke energije u doticaju s čvrstom podlogom, što rezultira razlikama u brzini strujanja u prostoru i vremenu. Uslijed nejednolikog zagrijavanja Zemljine površine dolazi do zagrijavanja zračnih masa. Topli zrak uzdiže se na desetak km u ekvatorijalnom pojasu te se usmjerava prema polovima i zakreće pod utjecajem Zemljine rotacije, odnosno Coriolisove sile. Hladni zrak popunjava nastale praznine i tako uzrokuje stalne vjetrove. Lokalni vjetrovi nastaju zbog globalne raspodjele tlaka i putujućih cirkulacijskih sustava odnosno, uvelike ovise o topografskom i geografskom obilježju kao što su: drveće, zgrade, jezera, more, planine i kotline.
Članak 4.
Vjetar se najčešće opisuje dvjema jednostavnim komponentama: smjerom i jačinom. Za određivanje smjera Stranica 468 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. koristi se vjetrulja, a označavamo ga stranom svijeta s koje dolazi. Slika 9: Vjetrulja Izvor: Vjetroelektrane.com Jačinu vjetra određujemo anemometrom ili pomoću Beaufortove ljestvice, oznakama od 0 do 12, gdje 0 označava brzinu vjetra od 0-14 km/h, a 12 označava orkanski vjetar jači od 154,8 km/h. Tablica 35: Prikaz Beaufort ljestvice aziv opažene karakteristike n Brzinavjetrakm/h Beaufort 0 tišina 0 - 1 dim se diže vertikalno uvis dim se ne diže vertikalno, ali 1 lahor 2 - 6 ga čovjek još uvijek ne osjeti čovjek ga osjeti na goloj koži, 2 povjetarac 7 - 12 listovi trepere lišće treperi i šušti, lakše 3 slab vjetar 13 - 18 zastave se dižu umjeren diže lakše predmete s tla, njiše 4 19 - 26 vjetar manje grane na drveću njiše veće grane i manja stabla, umjereno 5 27 - 35 na vodi se stvaraju valovi koji jak vjetar se pjenušaju zuji na čvrstim predmetima, 6 jak vjetar 36 - 44 njiše velike grane žestok otežava hodanje, njiše cijelo 7 45 - 54 vjetar drveće, valovi se pjene olujan pravi štete, kida plodove s 8 55 - 65 vjetar voćaka, lomi grančice s lišćem. jak olujni 9 66 - 77 diže krovove, ruši stabla vjetar orkanski drveće obara i čupa s 10 78 - 90 vjetar korijenom jak 11 orkanski 91 - 104 čupa jače drveće vjetar 12 orkan > 104 pustoši kraj Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.3.3. prikaz utjecaja vjetra na kritičnu infrastrukturu (ki)
Članak 4.
utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, X informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.3.4. kontekst – vjetar Svi vjetrovi nastaju na isti način – uslijed promjene temperature. Kad se zrak zagrije, on se širi, postaje lakši i diže se uvis, a hladniji zrak dolazi na njegovo mjesto. Vjetrovi se dijele na one koji su dio svjetskog sustava vjetrova i lokalne vjetrove. Oni vjetrovi koji pušu u istom pravcu preko cijele godine nazivaju se stalni vjetrovi. Njih razbijaju ili prekidaju lokalni, vjetrovi koji pušu iz raznih pravaca. Lokalni vjetrovi nastaju ako naiđu hladne zračne mase s visokim pritiskom ili toplije zračne mase s niskim pritiskom. Obično ne traju dugo. Poslije nekoliko sati ili najkasnije nekoliko dana, iznova se javljaju stalni vjetrovi.
Članak 4.
Drugi lokalni vjetrovi nastaju uslijed dnevnog zagrijavanja ili hlađenja Zemlje. U tu skupinu vjetrova spadaju povjetarci s kopna ili s mora. Opća cirkulacija atmosfere je osnovna vrsta strujanja u atmosferi, kojom se izmjenjuju velike zračne mase u horizontalnom i vertikalnom smjeru. U njoj važnu ulogu imaju strujanja u vezi s putujućim ciklonama i anticiklonama. Ta strujanja posreduju u razmjeni zračnih masa između polarnih, umjerenih i suptropskih širina i daju glavnu značajku vremenskim zbivanjima kod nas. Lokalna cirkulacija zraka nastaje zbog različita zagrijavanja zraka iznad kopna i mora i zbog različita sastava i oblika tla. S tim u vezi pojavljuju se karakteristični lokalni vjetrovi s mora i kopna. Najpoznatiji kontinentalni vjetrovi su košava, sjeverac te južni vjetar. Režim vjetrova na nekome mjestu može se grafički prikazati pomoću ruže vjetrova. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i orkan. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 469 Kako bi se dobila što preciznija slika o ugroženosti određenog područja od olujnog i orkanskog nevremena potrebno je, uz analizu smjera i jačine vjetra, analizirati i broj dana s jakim i olujnim vjetrom. Tablično prikazani podaci odnose se na cjelokupni prostor Županije, ali kao takvi uz manja odstupanja predstavljaju vjerodostojne brojčane pokazatelje za područje Općine. Postoje i iznimne situacije kada navedeni podaci nisu u potpunosti adekvatan pokazatelj, a to je u sljedećim slučajevima:
Članak 4.
- u hladnom dijelu godine javljaju se prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka te je u takvim vremenskim situacijama moguć jak pa čak i olujan sjeveroistočni (NE) vjetar, - u ljetnim mjesecima dolazi do jakog miješanja zraka, razvijaju se grmljavinski oblaci te se stvaraju uvjeti za ljetne oluje koje karakterizira jak, odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a nerijetko i tučom. Tablica 36: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom na području Međimurske županije MjeseCi 1 2 3 4 5 6 Broj Dana s sreD 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 stD 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 Min 0 0 0 0 0 0 Maks 5 6 6 3 4 3 Broj Dana s oL sreD 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 stD 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 Min 0 0 0 0 0 0 Maks 0 1 1 1 0 0 MaksiMaLni uD Maks* 22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 1995-2005 ENE W N NW ENE NW 7 8 9 10 11 12 GoD jakiM vjetroM 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7 0 0 0 0 0 0 0 4 3 2 2 3 5 24 ujniM vjetroM 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 ari vjetra (m/s) 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE nW Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.−2000. Na godišnjoj razini uočava se najveća učestalost SW vjetra (11%) dok relativna tišina iznosi 5,2%. Ostali smjerovi su gotovo podjednako zastupljeni (od 3,3% do 7%) osim iz smjera ESE čija je učestalost oko 2,5%. Slika 10: Godišnja ruža vjetra Čakovec 1981.-2000. godine Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.−2000. Sličan oblik, kao i godišnja ruža vjetra, zadržavaju ruže vjetra i po sezonama. U jesen se pojavljuje veća učestalost tišina (6,7%), prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu stratifikaciju atmosfere, dok se u hladnom dijelu godine javljaju prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka (mogući i olujni N−NE vjetar). Za proljeće su karakteristične pokretne ciklone što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna sa sušnim razdobljima. Ljeti pak dominiraju polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka snažno, razvijaju se grmljavinski oblaci kumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večernjim satima moguće je nevrijeme (ljetne oluje sa jakim/ olujnim vjetrom praćen pljuskom kiše, grmljavinom, ali i tučom). Prosječna je prisutnost jakog vjetra 1,2%, slabog vjetra 84,9%, a umjerenog i umjereno jakog vjetra 8,6%. Najjači opaženi vjetrovi na području Međimurske županije bili su oko 8 Bf i to iz N,NNE i NNW smjerova.
Članak 4.
6.3.5. uzrok pojave vjetra Razlika u temperaturi zraka i razlike u tlaku zraka, pokreće kretanje zraka u prostoru i izražava se u jedinicama za brzinu vjetra kao m/s čvorovima. Međunarodna jedinica za mjerenje brzine vjetra je “beaufort” (bofor). 6.3.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed vjetra Vodoravno strujanje zraka nejednake snage, intenziteta i pravca, rezultira kretanjem slojeva zraka poznate kao “vjetar”. Prije nego što dođe do nesreće uslijed jakog vjetra, obično postoji niz događaja i okolnosti koji mogu doprinijeti takvom ishodu: • Vremenska prognoza: Meteorolozi najavljuju dolazak snažne oluje s jakim vjetrom. Ova prognoza može biti javno objavljena danima unaprijed, omogućavajući ljudima da se pripreme. • Pripreme i upozorenja: Lokalne vlasti šalju upozorenja putem medija i društvenih mreža kako bi informirale građane o predstojećoj oluji. Preporučuju se mjere opreza poput osiguravanja predmeta na otvorenom i provjere krovova. • Povećanje intenziteta oluje: Olujni vjetar postaje sve jači, a kiša postaje obilnija. Snažni udari vjetra lome grane drveća i oštećuju manje građevine. Stranica 470 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. • Nesreća: U jednom trenutku, vjetar postaje toliko snažan da uzrokuje ozbiljnu nesreću. Može doći do rušenja zgrada, prevrtanja vozila na cestama ili padanja stabala na električne vodove. 6.3.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed vjetra Ignoriranje upozorenja o pojavi jakih vjetrova značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću obično se svodi na ne provođenje pravovremenih mjera zaštite:
Članak 4.
• Osiguranje imovine: Ljudi provjeravaju svoje kuće, poslovne objekte i vozila kako bi osigurali da su dobro pripremljeni za oluju. Osiguravaju se i važni dokumenti i vrijedni predmeti. • Evakuacija osjetljivih područja: Ako je oluja predviđena kao posebno snažna, lokalne vlasti mogu narediti evakuaciju stanovnika s obalnih područja ili drugih osjetljivih područja. • Reakcija na početak oluje: Kako oluja počinje, ljudi primjećuju kako se vjetar pojačava. Neki možda počnu osjećati zabrinutost i počinju s pripremama, dok drugi možda ignoriraju upozorenja • Pripreme infrastrukture: Nadležne službe provjeravaju i pojačavaju infrastrukturu kako bi se smanjila šteta od vjetra, poput ojačavanja krovova, provjere sigurnosti mostova i nadvožnjaka te osiguravanja dalekovoda i telefonskih stupova. 6.3.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – vjetar Orkanski vjetar je onaj koji, prema Beaufortovoj ljestvici za ocjenu jačina vjetra, ima 12 bofora ili brzinu od 32,7 do 36,9 m/s, odnosno 118 do 133 km/h. Orkansko nevrijeme stvara štete u poljoprivredi, cestovnom prometu kao i području elektroprivrede i telefonskog prometa te opskrbe vodom. 6.3.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
Pojava orkanskog nevremena može dovesti do oštećenja ili rušenja stabala kao i do građevinskih objekata uslijed čega se mogu javiti ljudske žrtve. Procjenjuje se da će posljedicama pojave orkanskog nevremena biti zahvaćeno više od 0,036% stanovnika Općine. Tablica 37: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 6.3.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. S obzirom na štete koje su vjerojatne na području Općine uslijed pojave orkanskog nevremena, posljedice su procijenjene značajnim, odnosno očekuje se šteta veća od 20% proračuna Općine. Tablica 38: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.3.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture.
Članak 4.
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove)javnog društvenog značaja/2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. Uslijed pojave jakog vjetra može doći do oštećenja krovova građevina od javnog i društvenog značaja. U elektroprivredi i HPT prometu može doći do kidanja električnih i telefonskih vodova, rušenja nosača, a u prometu opasnost može predstavljati poradi rušenja stabla i grana na prometnice. Procjenjuje se da će eventualno nastale štete na kritičnu infrastrukturu imati neznatan utjecaj na proračun Općine. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed olujnog nevremena imala umjeren utjecaj na proračun Općine. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 471 Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna Općine. Tablica 39: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun)
Članak 4.
1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 X 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 40: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.3.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – vjetar Olujni je vjetar onaj koji prema Beaufortovoj ljestvici za ocjenu jačina vjetra, ima 8 stupnjeva (bofora) ili brzinu od 17,2 do 20,7 m/s, odnosno, 62 do 74 km/h. Olujni vjetar stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima (čupanje drveća, lomljenje grana), raznim građevinskim objektima te u prometu. 6.3.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da pojava jakog vjetra ima neznatne posljedice na život i zdravlje stanovništva Županije. Tablica 43: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Vjetar 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 X 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 41: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Vjetar ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 X X X 4 5 6.3.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed vjetra Tablica 42: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Vjetar vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice odabrano stanovnika u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.3.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Olujni vjetar može izazvati štete na usjevima, gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjenje prinosa i dr. Stranica 472 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Olujni vjetar može smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih usjeva. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna Općine. Tablica 44: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Vjetar Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.3.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Prilikom olujnih vjetrova najviše je ugrožena nadzemna elektro − distribucijska mreža koja zna pretrpjeti znatne kvarove koji za posljedicu znaju imati kraće prekide u snabdijevanju električnom energijom. Olujno nevrijeme može prouzročiti oštećenja na krovovima građevina od javnog i društvenog značaja (rušenje i odnošenje krovova). Tablica 45: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun)
Članak 4.
1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 46: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% s kategorija posljedice odabrano obzirom na proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 47: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Vjetar ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 X X X 2 3 4 5 6.3.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed vjetra Tablica 48: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Vjetar kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 473 6.3.8. Matrica ukupnog rizika – e 6.3.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Državni zavod za statistiku, 2024.god.
Članak 4.
3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske kstremne vremenske pojave (vjetar) i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) Stranica 474 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. 6.4. riZik – ekstremne vremenske pojave – tuča (padaline) 6.4.1. naZiv sCenarija – pojava tuče na području općine naziv scenarija Pojava tuče na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Tuča (padaline) radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova Izvršitelj: Komunalni redar 6.4.2. uvod – tuča Tuča (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim oblacima velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg jajeta. Tuča je neobično štetna prirodna pojava, osobito za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom.
Članak 4.
Danas se koriste razne metode obrane od tuče. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća osobito su bile popularne protugradne rakete koje bi se ispaljivale u olujne oblake. Rakete su bile napunjene kemijskim spojevima koji bi se u oblacima ponašali kao kondenzacijske jezgre pa bi nastao veći broj manjih zrnaca tuče, samim time bi se šteta smanjila. Ipak, nema pouzdanih dokaza o uspješnosti ove zastarjele metode koja se uglavnom još koristi u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Efikasnija, ali znatno skuplja metoda je «oprašivanja oblaka» specijaliziranim zrakoplovima. Važno je istaknuti da je ipak, najsigurniji način otklanjanja štete nastale zbog tuče i drugih prirodnih pojava osiguranje poljoprivrednih površina. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim stanicama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 0°C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi.
Članak 4.
6.4.3. prikaz utjecaja tuče na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.4.4. kontekst – tuča Pojava tuče kao ekstremne vremenske pojava čijom pojavom nastaju elementarne nepogode, u posljednje vrijeme sve je češća u različita doba godine čemu je osnovi uzrok prisutnost globalnih klimatskih promjena. Osim velikih šteta u poljoprivredi (sezonske kulture, trajni nasadi, šume) učinci tuče izazivaju i velike štete na građevinama (krovovi, staklenici, infrastruktura), a jačanjem svijesti o očuvanju čovjekovog okoliša zamjetne su i sljedeće posljedice: - oštećenje trajnih nasada - voćnjaka uzrokovanih tučom, povećana upotrebe fungicida radi zaštite. Najugroženiji sadržaji na predmetnom području su voćnjaci, a posebno se ulaže i potiče u zaštitu izgradnjom sustava zaštitnih mreža od tuče.
Članak 4.
Procjenjuje se da je tuča prirodna pojava čiji se učinci mogu tek djelomično umanjiti, ali isto tako ne može izazvati posljedice obilježja katastrofe ili velike nesreće na području Općine. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče. Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24.100 km2. Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim stanicama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 0°C. Pojave tuča, sugradica i ledena 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 475 zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi.
Članak 4.
Slika 11: Prikaz prostorne raspodjele indeksa ugroženosti od pojave tuče sa štetom na branjenom području RH - 1981. - 2000.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod Operativna obranu od tuče na području Međimurske županije provodi Državni hidrometeorološki zavod. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa i prizemnim generatorima putem Radarskog centra Varaždin. Na području Međimurske županije aktivne su 23 postaje za obranu od tuče. MjeseCi 1 2 3 4 5 6 Broj Dana sreD 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 stD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 Min 0 0 0 0 0 0 Maks 1 0 1 1 1 2 Slika 12: Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče, Međimurska županija, 1981.–2000. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških istraživanja i razvoja Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Tablica 49: Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije 7 8 9 10 11 12 GoD s tuČoM 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.−2000.
Članak 4.
Tablica 50: Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta nastalih tučom promjer veličina zrna (u mm) karakteristične štete zrna od do Zrno - 3 Nema štete pšenice Zrno 4 8 Mala šteta na biljnim kulturama graška Značajna šteta na voću, Zrno 9 12 poljoprivrednim kulturama i graha vegetaciji Velika šteta na vegetaciji, šteta na Lješnjak 13 20 staklu, plastici, boji i drvu Velika šteta na staklu i karoseriji orah 21 30 vozila Potpuno uništenje staklenih Golublje 31 35 površina, štete na krovovima i jaje mogućnost ranjavanja kokošje Udubljenja na karoserijama 36 50 jaje vozila i oštećenja zidova Izvor: DHMZ RH; Služba meteoroloških istraživanja i razvoja 6.4.5. uzrok tuče Krajem proljeća i početkom ljeta dolazi razdoblje u kojem s obzirom na podneblje Općine postoji velika mogućnost od nastajanja tuče. Tuča je najkrupnija oborina i veličina pojedinih komada može varirati od 0.5 – 200 mm u promjeru, a može težiti i do 0.5 kg. Nastanak tuče je vrlo složen, a u osnovi se sastoji od toga da uzlazna struja zraka tjera krupnije kapi vode do visine gdje se one počnu smrzavati. To se ponavlja nekoliko puta i tako tuča dobiva na veličini i masi. Kada ta masa postane prevelika, uzlazna struja zraka komade ne može više držati u zraku te oni padaju na tlo u obliku oborine. 6.4.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed tuče Tuča se formira u kontinentalnim predjelima te u pojasu s umjerenom klimom. Češća je u brdovitijim krajevima pa se gorski predjeli trebaju pojačano čuvati od tuče. Tuča se često Stranica 476 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025.
Članak 4.
javlja za vrijeme velikih vrućina i gotovo uvijek je praćena snažnom grmljavinom, sijevanjem munja i kišom. Prije nego što dođe do nesreće uslijed tuče, obično postoji niz događaja i okolnosti koji mogu doprinijeti takvom ishodu: • Meteorološka prognoza: Meteorološke službe izdaju upozorenja o predstojećoj oluji koja može rezultirati tučom. Oluja se predviđa kao izuzetno snažna s mogućim olujnim vjetrovima, jakom kišom i tučom. • Početak oluje: Olujni oblaci počinju se formirati na nebu, a temperatura zraka dramatično pada. Prvi udari vjetra i kapljice kiše najavljuju dolazak oluje. • Povećanje intenziteta oluje: Olujni vjetrovi pojačavaju se, a kiša postaje sve jača. U nekim područjima počinje padati tuča. Velike kugle leda mogu uzrokovati ozbiljne štete na imovini i ozljede ljudi. • Nesreća: U najtežim slučajevima, tuča može biti toliko jaka da uzrokuje velike štete na vozilima, kućama, usjevima i drugoj imovini. Moguće su i ozbiljne ozljede ljudi. 6.4.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed tuče Proces dizanja i spuštanja ledenih kuglica u zraku može se ponavljati sve dok njihova težina ne postane tolika da ih zračna struja više ne može podizati i one tada padaju na zemlju. Zrna tuče ponekad mogu biti krupna kao kokošje jaje i težiti i do pola kilograma. Događa se da se i snijeg nahvata na zrnima tuče kad ona prolaze kroz zračne slojeve u kojima se stvara snijeg i tada su sastavljena od slojeva snijega i leda. Ignoriranje upozorenja o pojavi tuče značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću obično se svodi na ne provođenje pravovremenih mjera zaštite:
Članak 4.
• Pripreme građana: Građani područja koja su ugrožena olujom počinju pripremati svoje domove i imovinu. Pokrivaju automobile, donose biljke unutra i osiguravaju sve što bi moglo biti oštećeno tučom. • Evakuacija osjetljivih područja: Ako je predviđena izuzetno jaka oluja, lokalne vlasti mogu narediti evakuaciju stanovnika s područja s visokim rizikom od tuče ili poplava. • Pripreme infrastrukture: Nadležne službe provjeravaju i pojačavaju infrastrukturu kako bi se smanjila šteta od tuče. To može uključivati osiguranje krovova, ojačavanje prozora i provjeru drenažnih sustava. 6.4.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – tuča Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. Kada nastupi grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod raznim ekonomski važnim kulturama mogu ostati kompletno uništene. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50-80%, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15-20 minuta nastane 100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike visine nanose direktnu mehaničku štetu svim izloženim dijelovima biljke pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu biti potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi štete listu i plodovima u razvoju pa se tako prinos može znatno smanjiti ili potpuno izgubiti. 6.4.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
Od tuče stradavaju poljoprivredna dobra, a moguće je stradavanje životinja, ali i ljudi. Pretpostavlja se da će posljedicama tuče, uzimamo li u obzir događaj s najgorim mogućim posljedicama, procjenjuje se da bi događajima bilo zahvaćeno više od 0,001% stanovništva Općine. Tablica 51: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 X 5 Katastrofalne >0,036 6.4.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da za jakih tuča u samo 15 - 20 minuta nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% proračuna Općine. Tablica 52: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Tuča Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 27. veljače 2025.
Članak 4.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 477 6.4.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove) javnog društvenog značaja/2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. Uslijed pojave jake i nagle tuče može doći do oštećenja dijelova elektroenergetskog sustava te do prekida opskrbe električnom energijom, kao i do prekida rada telekomunikacijskog sustava. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja te oštećenja kulturnih dobara na području Općine. Štete se najčešće manifestiraju kao štete na staklenim površinama, krovovima te kao oštećenja zidova. Tablica 53: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun)
Članak 4.
1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.4.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – tuča Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva pojavu tuče na području Općine, veličine promjera zrna od 13−20 mm, odnosno veličine lješnjaka. 6.4.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako Tablica 54: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 55: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Tuča ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 X X X 3 4 5 6.4.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed tuče Tablica 56: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Tuča vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da kratkotrajna tuča na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva.
Članak 4.
Tablica 57: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča Stranica 478 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.4.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Kratkotrajne tuče jakog intenziteta mogu uzrokovati štete na povrtlarskim kulturama. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 58: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Tuča Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.4.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče na društvenu stabilnost i politiku 6.4.7.4. v Uslijed pojave tuče veličine od 13−20 mm, štete na kritičnoj infrastrukturi (npr. prometnice) imale bi zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja koje se najčešće manifestiraju kao štete na staklenim površinama i krovovima.
Članak 4.
Tablica 59: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Tuča Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 60: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Tuča ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 X / X 2 3 4 5 jerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed tuče Tablica 61: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Tuča kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 479 6.4.8. Matrica ukupnog rizika – tuča (padaline) 6.4.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Državni zavod za statistiku, 2024.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god.
Članak 4.
4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) Stranica 480 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. 6.5. riZik – ekstremne vremenske pojave – kiša (padaline) 6.5.1. naZiv sCenarija – pojava kiše na području općine naziv scenarija Pojava kiše na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Kiša (padaline) radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova Izvršitelj: Komunalni redar 6.5.2. uvod – kiša Kiša je oborina u vidu tekućih kapi promjera većeg od 0,5 mm. Određivanje intenziteta kiše se zasniva na količini oborine. „Vrlo slaba“ ili kako se još naziva kiša „u tragovima“ je ona koja ne uspijeva sasvim navlažiti površinu na koju pada. „Slaba“ znači da je količina oborine do 2,54 mm po satu. „Umjerena“ kiša je kada je količina oborina između 2,54 i 7,62 mm po satu. „Jaka“ kiša je za intenzitete kada je količina oborina preko 7,62 mm po satu. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom)
Članak 4.
sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena zasićenost dosegla 100%. Međutim u oblaku zasićenost je daleko iznad 100%, a sam proces kondenzacije neusporedivo «teže» bi počeo da nema tzv. kondenzacijskih jezgri. Radi se o sitnim česticama prašine ili soli koje vjetar ponese u zrak prilikom razbijanja valova o obalu. Prisutnost takvih čestica omogućuje proces kondenzacije i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak). Kišna razdoblja s velikom količinom padalina nanose štete velikih razmjera koje se u vidljive u poljoprivredi i gospodarstvu, na objektima, na kritičnoj infrastrukturi te prometnicama. Ekstremne kišne uzročnih su i degradacije tla, odnosno klizišta što je prethodnih godina bio slučaj i u Općini kada su ekstremne kišne prilike aktivirale klizišta te je zabilježeno klizanje terena na više lokacija i to na privatnim parcelama, a na nekim lokacijama štete su nastale i na prometnicama. Na području Općine uslijed ekstremnog kišnog razdoblja zabilježeno je i: zatrpavanje kanala, začepljivanje propusta, nanosi na prometnicama. Veće količine oborina mogu biti i uzrok lokaliziranih poplava nastalih izlijevanjem odvodnih kanala.
Članak 4.
6.5.3. prikaz utjecaja kiše na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.5.4. kontekst – kiša Na meteorološkim postajama svakodnevno se mjere i opažaju vrijednosti klimatskih elemenata: osunčavanja, temperature zraka, naoblake, oborine, relativne vlažnosti zraka, tlaka zraka, smjera i brzine vjetra i drugih. Na osnovi višegodišnjih nizova podataka stvara se slika klimatskih prilika za područje reprezentativnosti pojedine meteorološke postaje ili se, korištenjem motrenja više postaja s nekog područja, dobiva uvid u regionalne klimatske prilike. Procjena vrijednosti pojedinog klimatskog elementa na lokacijama na kojima ne postoje meteorološka motrenja moguća je primjenom geostatističkih metoda kartiranja. U tu svrhu koriste se sva raspoloživa motrenja, najčešće iz vremenskog razdoblja od 30 godina i uvažava se utjecaj klimatskih faktora na klimatske elemente. Na klimatske prilike najizrazitije utječu geografska širina, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora, reljef i vrsta podloge. Rezultat ovakve geostatističke analize je prikaz prostornih osobitosti klime Hrvatske u obliku klimatskih karata.
Članak 4.
Najopsežniji ovakav pregled nalazi se u Klimatskom atlasu Hrvatske gdje se mogu naći karte 24 parametra najvažnijih klimatskih elemenata za razdoblje 1961. - 1990. Pored ovih karata iz standardnog klimatološkog razdoblja 1961. - 1990. analiziraju se i podaci novijeg 30-godišnjeg razdoblja 1971. - 2000. Sukladno karti: „Srednje godišnje količine oborine (mm) za promatrano razdoblje 1971. – 2000. godine“ (DHMZ, 2008. godine), što se tiče srednje godišnje količine oborine (mm), područje Općine pripada kategoriji s 300 – 900 mm godišnje. Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj županiji obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100-300 m. U još nižem području uz Muru (100−200 m) količine su od 700−800 mm. Samo zapadni, brdovitiji dio (200- 400 m) Županije bilježi veće količine oborine od 900−1.000 mm, a zbog visine terena mogu se očekivati i količine veće od 1.000 mm. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 481 Slika 13: Karta srednje godišnje količine oborine (mm), Podaci: 1971. - 2000. Izvor: Klimatski atlas Hrvatske 1961. – 1990., 14971. – 2000., DHMZ 2008.god. 6.5.5. uzrok kiše Oborine nastaju kondenzacijom postojeće vlage u zraku. Kondenzacija vode u atmosferi je pojava koja nastaje kada se povećavanjem količine vodene pare u atmosferi postigne zasićeno stanje, pa se ona kondenzira, ali samo ako postoji pogodna površina za kondenzaciju. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada njezina zasićenost dosegne 100%.
Ostali akti u ovom izdanju (131)
- Odluka o donošenju Socijalnog plana Međimurske županije 2025.-2027.
- 182 2. Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Osnovna škola Mursko Središće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja školske sportske dvorane PŠ Dunjkovec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Izgradnja nove školske zgrade OŠ Nedelišće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja Osnovne škole Selnica“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i dogradnja škole „Dr. Vinka Žganca“ Vratišinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja osnovne škole i sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Školska sportska dvorana Domašinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i opremanje Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec“
- Odluka o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te informatizaciju zdravstvene djelatnosti u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija srednjih škola i učeničkih domova u Međimurskoj županiji u 2025. godini
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Zaklade
- Odluka o davanju nekretnine (22d) i opreme na korištenje Razvojno - edukacijskom centru za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe – tekuće zalihe za razdoblje 01.01.-31.12.2024. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi aktivnosti „Akcijskog plana Međimurske županije za ranu intervenciju u djetinjstvu za razdoblje od 2023. do 2027. godine“ za 2023. i 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Razvojno – edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu društva Tehnološko – inovacijski centar Međimurje d.o.o. za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Popisa prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Koordinacije za ljudska prava Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe za 2024. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Informacije o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Zaključak o utvrđivanju kandidatkinje za imenovanje sutkinje porotnice Županijskog suda u Varaždinu
- Završni račun Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice ruske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice srpske nacionalne manjine međimurske županije za 2024. godinu
- Dopuna Plana prijma u službu u upravna tijela Grada Preloga za 2025. godinu
- Odluka o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Preloga
- Odluka o izmjenama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Preloga
- Odluka o porezima Grada Preloga
- Odluka o lokalnim porezima Općine Belica
- Odluka o obeštećenju vlasnika nekretnina – južna strana Ulice Nikole Šubića-Zrinskog u Belici
- Odluka o usvajanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Belica za 2024. godinu tvrtke GKP PRE-KOM d.o.o.
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Belica za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Belica za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Belica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju Plana rasvjete i Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete Općine Dekanovec
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja – višak prihoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o porezima Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o planu, programu i načinu upoznavanja stanovništva s opasnostima od požara
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenom popisu imovine, obveza i potraživanja Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera za 2024. godini
- Veljače 2025. 7. Zaključak o usvajanju polugodišnjeg Izvješća općinskog načelnika za razdoblje od 01.07.2024. do 31.12.2024. godine
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini na području Općine Gornji Mihaljevec
- Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u društvenim djelatnostima Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o korištenju sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2024. godini
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Program korištenja sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2025. godini
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. godinu
- Odluka o imenovanju ravnatelja Knjižnice i čitaonice Kotoriba
- Zaključak o prijedlogu za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Čakovcu
- Zaključak (o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba u 2024. godini)
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba za 2025. godinu
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa potpora poljoprivredi Općine Mala Subotica za razdoblje od 2024. do 2025. godine za 2024. godinu – 2. dio
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa poticanja razvoja obrta, maloga i srednjega poduzetništva u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Mala Subotica
- Izmjena Odluke o osnivanju i imenovanju Odbora za zaštitu potrošača Općine Mala Subotica
- Izmjene i dopune Odluke o mjerama poticaja za kupnju i uređenje nekretnina na području Općine Mala Subotica
- Odluka o usvajanju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Nedelišće za 2025. godinu
- Odluka o isplati prigodne naknade povodom Uskrsa umirovljenicima s područja Općine Nedelišće
- Odluka o lokalnim porezima
- Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Nedelišće
- Odluka o II. izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge ukopa pokojnika na grobljima na području Općine Nedelišće
- Odluka o prijenosu prava vlasništva na nekretnini
- Odluka o kupnji suvlasničkog dijela nekretnine, k.č.br. 757/2, k.o. Pretetinec
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 866/4 i 866/5, k.o. Nedelišće
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 1365, 1366 k.o. Macinec
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 89, k.o. Nedelišće, Trg Republike 21, Nedelišće
- Analizu stanja sustava civilne zaštite na području Općine Nedelišće za 2024. godinu
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o općinskim porezima Općine Podturen
- Odluka o kupnji nekretnina u k.o. Podturen
- Odluka o prodaji ošasne imovine
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju proračuna Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o zaduživanju Općine Strahoninec
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o imenovanju ulice na području Općine Strahoninec
- Odluka o općinskim porezima Općine Strahoninec
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju provedbe Provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Sveta Marija
- Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Statutarna odluka o izmjenama Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Veljače 2025. 4. Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o prihvaćanju sporazuma i sufinanciranju aktivnosti u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. Mali Mihaljevec
- Odluka o lokalnim porezima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o dugoročnom zaduživanju Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o isplati pomoći umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina s područja Općine Sveti Juraj na Bregu povodom uskrsnih blagdana
- Izmjene i dopune Odluke o načinu utvrđivanja plaće, naknade za rad te drugih prava općinskog načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu
- Izmjene i dopune Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2025. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- Izvješće o stanju zaštite od požara u 2024. godini za Općinu Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Odluka I. izmjenama i dopunama Odluke o lokalnim porezima Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o lokalnim porezima Općine Štrigova
- Odluka o visini iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj na području općine Štrigova
- Odluka o osnivanju Dječjeg vrtića „Grozdek“
- Odluka o izmjenama i dopunama Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova
- Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Štrigova za 2024. godinu
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Štrigova za 2025. godinu
- Izmjenu i dopunu Poslovnika Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o općinskim porezima Općine Vratišinec
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2024. godinu