Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 454
Članak 4.
- neželjenih događaja, jednog ili više povezanih događaja/prijetnji, za svaki obrađivani rizik koji ima posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku, - svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja prije velike nesreće i “okidača” velike nesreće, - okolnosti u kojima neželjeni događaji/prijetnje nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, građevina i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima bitnim za razmatranje implikacija događaja/prijetnji za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku, - posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom svake posljedice pa svaku kategoriju društvenih vrijednosti. Napomena: Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, propisano je da za svaki rizik obrađen u procjeni treba izraditi kartu rizika. S obzirom na to da rizici nisu prikazani na razini naselja Općine navedene karte rizika nisu izrađene (opširnije u točci 3.3.). 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 455 6.1. riZik - epidemije i pandemije 6.1.1. naZiv sCenarija - epidemija influence na području općine te pojava epidemije novog virusa naziv scenarija Epidemija influence na području Općine te pojava epidemije novog virusa Grupa rizika Epidemije i pandemije rizik Epidemije i pandemije radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova Izvršitelj: Pročelnik JUO 6.1.2. uvod – epidemije i pandemije • Gripa ili influenca Gripa ili influenca jest virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence. Gripa se neizostavno pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija pa se zato naziva sezonskom gripom. Klinički je obilježena općim simptomima, točnije povišenom temperaturom i glavoboljom te bolovima u mišićima i umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, a nakon 1 do 2 dana pojavljuje se suhi kašalj i grlobolja. Gripu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća, vrlo česta i teška bolest.
Članak 4.
Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N) koji nisu stabilni te stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama. Jedini prirodni izvor infekcije je čovjek. Kao kapljična infekcija, gripa se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. Suvremeni brzi ritam života u velikim gradovima, putovanja te rad u velikim kolektivima i svakodnevni kontakt s mnogo ljudi idealni su uvjeti za brzo širenje gripe. Virus se prenosi izravnim dodirom ili kapljičnim putem te uporabom inficiranih predmeta. Zaražena osoba, govorom, kašljem ili kihanjem izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine. Influenca odnosno gripa je sezonska bolest koja se svake godine javlja na području Međimurske županije u zimskim mjesecima, najčešće u periodu od prosinca do travnja. • koronavirus ili CoviD – 19 Novi koronavirus koji je otkriven u Kini krajem 2019. godine, nazvan je SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2). Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. COVID-19 je naziv bolesti uzrokovane SARS-CoV-2.
Članak 4.
Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinja na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Šišmiši se smatraju prirodnim domaćinima ovih virusa, no velik broj životinja mogu biti nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS- CoV) prenose deve dok SARS-CoV-1 cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama. Novi koronavirus, SARS-CoV-2, otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS-a (SARS-CoV-1) i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Procjenjuje se da je od SARS-a umrla jedna od deset oboljelih osoba. U prva dva mjeseca epidemije COVID-19 prijavljeno je preko 100.000 oboljelih, sa značajnim širenjem bolesti izvan Kine i zahvaćajući veliki broj država širom svijeta, uključujući i Europu. Iako se SARS-CoV-2 i virus gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita i ponašaju se drugačije. Virus sezonske gripe poznat je desetljećima, javlja se sezonski u umjerenim klimatskim područjima, postoji cjepivo protiv njega kao i specifični antivirusni lijekovi. Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci ukazuju da se virus relativno brzo i lako širi među ljudima te se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe. Međutim, na ovaj broj novozaraženih može se značajno utjecati nizom preventivnih mjera kao što su pranje ruku, izbjegavanje kontakta s oboljelima, rana detekcija i izolacija oboljelih te brza samoizolacija njihovih bliskih kontakata i dr. Virus se uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, kao i indirektno putem kontaminiranih ruku, izlučevinama oboljele osobe s obzirom na to da virus može preživjeti nekoliko sati na površinama kao što su stolovi i ručke na vratima.
Članak 4.
Trenutno se procjenjuje da je vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) između 2 i 10 dana. Trenutno je poznato da se virus prenosi kada oboljeli ima simptome koji sliče simptomima gripe te je osoba najzaraznija kad ima izražene simptome bolesti. Postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus neposredno prije nego se oni pojave. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija COVID-19 u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti. Velika većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim kroničnim bolestima. Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput: • povišene tjelesne temperature • kašlja • otežanog disanja • bolova u mišićima i Stranica 456 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. • umora. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, akutni sindrom respiratornog distresa, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od težih oblika kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. Ne postoji specifično liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature, kašlja, dehidracije i dr.).
Članak 4.
Pružanje njege (npr. potporna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i eksperimentalna primjena antivirusnih lijekova) može biti vrlo učinkovito kod oboljelih osoba. Specifičan simptom bolesti COVID – 19 je privremeni gubitak osjetila okusa i mirisa. 6.1.3. prikaz utjecaja epidemija i pandemija na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.1.4. kontekst – epidemije i pandemije Osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te dojenčad starosne su skupine koje su najsklonije komplikacijama pri zarazi. Epidemiju karakterizira iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti, na određenom području, a ako dođe do širenja bolesti na veće područje nastaje pandemija. Broj kroničnih bolesnika na području Općine nije poznat.
Članak 4.
Kritičnu skupinu za određivanje referentnog broja ugroženog stanovništva čine: Osobe starije životne dobi od 65 godina na više, djeca 0 – 4 godine, osobe zaposlene u obrazovanju te zdravstveni i socijalni djelatnici. • Gripa ili influenca U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno sa 21. travnja 2024. godine pristiglo 19.463 prijava oboljelih od gripe, od čega je 21 prijava pristigla u zadnjem (16.) tjednu. U narednim tjednim očekuje se daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija. Grafikon 1: Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ožujka 2024.god. Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više. Grafikon 2: Stope prijava oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u HR u sezoni 2023./2024. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ožujka 2024.god. Grafikon 3: Tjedno kretanje gripe u Hrvatskoj u posljednjih pet sezona Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ožujka 2024.god. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti, odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice fa je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 44 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Članak 4.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u pozitivnim uzorcima u 16. tjednu detektiran je virus gripe B. Dok je početkom sezone dominirao virus gripe A. Prema podacima Europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti i u ostalim državama Europske unije bilježi se pad broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 457 uzorcima prevladava virus gripe tip B, dok je početkom sezone prevladavao virus gripe tip A. • koronavirus ili CoviD – 19 Postojeći podaci ukazuju da starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput hipertenzije, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti dišnih puteva, malignih bolesti) imaju veći rizik razvoja teže kliničke slike koja zahtijeva bolničko liječenje, nerijetko u jedinicama intenzivnog liječenja, s povećanim rizikom smrtnog ishoda. Čini se da je bolest u djece relativno rijetka i blaga. Velika studija iz Kine sugerira da je nešto više od 2% slučajeva mlađih od 18 godina. Od toga, manje od 3% razvilo je teški oblik bolesti. Trudnicama se savjetuje pridržavanje istih mjera opreza u prevenciji COVID-19, uključujući redovito pranje ruku, izbjegavanje kontakta s bolesnim osobama i samoizolaciju u slučaju pojave bilo kakvih respiratornih simptoma, te da se telefonom za savjet obrate nadležnom liječniku. Osoba koja je bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji/ kućnoj karanteni. To znači da će osoba biti u samoizolaciji kod kuće, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Zdravstveni nadzor završava po isteku 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim.
Članak 4.
Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšanje sposobnosti otkrivanja novih slučajeva. Pregled broja oboljelih od COVID – 19 na području Općine: • broj oboljelih od COVID – 19 bolesti s područja Općine Štrigova od 2020. godine do danas: 1.180, • broj oboljelih i preminulih od COVID – 19 bolesti s područja Općine Štrigova od 2020. godine do danas: 22. 6.1.5. uzrok epidemije na području općine • Gripa ili influenca Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena – hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe tipa A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama. Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2. tjednu bilo je 58% uzoraka pozitivnih na gripu, i to dominantno virus gripe tip A (97%). Među subtipiziranim uzorcima potvrđene gripe A prevladava A/H1N1 (90%). Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECDC), i u ostalim državama Europske unije se bilježi porast u intenzitetu gripe, uz prisutnu cirkulaciju oba podtipa virusa gripeA. Većina hospitaliziranih laboratorijski potvrđenih slučajeva gripe povezana je s virusom A/H1N1/ pdm09 te pripadaju dobnoj skupini od 15-64 godine.
Članak 4.
• koronavirus ili CoviD – 19 Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinja na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. 6.1.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed epidemije • Gripa ili influenca Gripa se razlikuje od obične prehlade, početkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama koje mogu biti značajno teže kod gripe nego kod obične prehlade. Gripa, odnosno influenca u obliku epidemije može se pojaviti u bilo koje doba godine, međutim karakteristično sezonsko razdoblje pojave gripe počinje približavanjem hladnijeg dijela godine, jeseni i zime. Simptomi gripe počinju obično nakon 24 – 48 sati nakon inkubacije i nastaju iznenada. Tresavica, osjećaj zimice, bolovi u mišićima i ekstremitetima, leđima, vratu te ostatku tijela, najčešće su prvi znakovi bolesti. Zatim se javlja glavobolja s vrlo često popratnim bolovima oko ili iza očiju, osobito kod pokretanja očnih jabučica i potom vrlo brzo vrućica koja se u prva tri dana najčešće kreće oko 38 - 39°C. Oboljeli se osjećaju doista bolesno i malaksalo i najčešće ih ovi simptomi primoraju na ostanak u krevetu. Navedeni simptomi obično traju 3 – 5 dana. Za gripu je karakteristična pojava navedenih tzv. općih simptoma, a zatim pojava simptoma dišnih puteva. Simptomi dišnih puteva javljaju se 1 – 3 dana nakon početka općih simptoma bolesti, a očituju se umjerenim „grebanjem“ i osjećajem boli u ždrijelu, suhim kašljem, začepljenošću i curenjem prozirnog sekreta iz nosa. Tek nekoliko dana kasnije, kašalj može biti produktivan (javlja se oskudno iskašljavanje manje količine sluzavo bijelog sekreta) iz dišnih puteva. Koža oboljelih je najčešće užarena i crvena, sluznice suhe i ispucale, a bjeloočnice crvene, dok oči počinju suziti.
Članak 4.
Djeca mogu uz navedene simptome imati mučninu, povraćanje te probleme s probavom. Osnovni, opći simptomi bolesti traju 3 – 5 dana, ali kašalj uz malaksalost i osjećaj umora može potrajati te se nakon smirivanja osnovnih simptoma bolesti zadržati i nekoliko tjedana. • koronavirus ili CoviD – 19 - 31. prosinca 2019. Kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u Gradu Wuhan, u provinciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. - 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim Stranica 458 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. - 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.
Članak 4.
- veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). - 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Prema posljednjim dostupnim informacijama Europskog centra za suzbijanje i sprečavanje bolesti, registrirano je 80 134 oboljelih osoba, te 2 698 smrtnih slučajeva od novog koronavirusa. - 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. - 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. - 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. - 5. ožujka 2020. Zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. - 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u Sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. - 11.ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa. 6.1.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed epidemije • Gripa ili influenca Epidemija se javlja uslijed boravka većeg broja ljudi u istome prostoru, koji nije dovoljno prozračen, javnom prijevozu te drugim prostorima u kojima tijekom dana boravi veći broj ljudi. Valja paziti na osobnu higijenu te čistoću ruku jer virus gripe može preživjeti i do 48 sati na metalnim i plastičnim podlogama.
Članak 4.
Kao i drugi virusi i virus gripe za umnožavanje koristi infrastrukturu stanice domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa koji čine čak 40% njegove ukupne mase. Površinski proteini hemaglutinini (H) omogućuju ulazak virusa u stanicu i nastanak infekcije. Ulaskom u stanicu, virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i započinje s vlastitim umnožavanjem. Izlazak virusa iz stanice i razaranje sluzi koja štiti stanice na površini dišnog sustava omogućuju površinski proteini neuraminidaze (N). Naš organizam brani se stvaranjem zaštitnih proteina koji neutraliziraju djelovanje površinskih proteina. Upravo zbog toga i cjepivo protiv gripe mora obavezno sadržavati površinske proteine hemaglutinin i neuraminidazu koji potiču imunološki sustav na stvaranje obrambenih proteina (protutijela). Kao kapljična infekcija, gripa se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. • koronavirus ili CoviD – 19 - kasna detekcija nove vrste virusa, - dugo čekanje na rezultate testiranja, - nepoštivanje epidemioloških mjera, - obolijevanje i nedostatak medicinskog osoblja. 6.1.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – epidemije i pandemije • pojava nove vrste do sada nepoznatog virusa, • brzo širenje, • nepoznat način liječenja, • nepostojanje cjepiva, • velik broj oboljelih. 6.1.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
Uslijed pojave nove vrste dosad nepoznatog virusa podrazumijeva se velik broj oboljelih te veći broj smrtnih slučajeva nego kod poznatih zaraza. Također, prilikom pojave zaraze u objektima u kojima boravi veći broj ljudi, kao što su domovi za starije i nemoćne provodi se evakuacija korisnika. Može doći do prekomjerne popunjenosti zdravstvenih kapaciteta prilikom čega se zaraza širi te se vrši zdravstvena selekcija zaraženih. S obzirom na broj stanovnika Općine koji pripadaju najugroženijim skupinama, procjenjuje se da će broj stanovnika koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave novog, do sada nepoznatog virusa prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Općine. Što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 23: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Epidemija Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 459 6.1.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračun Općine. navedena materijalan šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika.
Članak 4.
• Karantena, • usporavanje gospodarstva, • usporavanje turizma, • obustava prometa (ograničenja, usporavanje), • gubitak radnih mjesta, • visoki troškovi mjera oporavka, • izuzetno povećani troškovi liječenja, • visoki, nepredviđeni troškovi za provedbu mjera suzbijanja zaraze, • pad BDP-a, • recesija. S obzirom na štete koje su vjerojatne na području Općine uslijed epidemije, posljedice su procijenjene umjerenim, odnosno očekuje se šteta manja od 20% proračuna Općine. Tablica 24: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Epidemija Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 X 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.1.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.1.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed epidemije Tablica 25: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Epidemije i pandemije kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.1.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – epidemije i pandemije Virus gripe B uzrokuje blaže simptome gripe. H i N antigeni ovog tipa rijetko su podložni manjim promjenama (mutacijama genske strukture virusa). Epidemije gripe virusa tipa B najčešće su u školama te ustanovama gdje se okuplja veći broj ljudi.
Članak 4.
Gripa uzrokovana C tipom virusa najčešće uzrokuje blage kliničke simptome bolesti. Postojanje (prevalencija) antitijela na ovaj tip virusa u općoj populaciji je visoka, a virus rijetko uzrokuje manifestnu infekciju u čovjeka. Od izvan plućnih komplikacija najčešći je Reyev sindrom. On se najčešće javlja kao komplikacija infekcijom virusa tipa B, rjeđe tipa A ili Varicella – zoster infekcije djece u dobi 2-16 godina. Ovaj sindrom počinje najčešće mučninom, povraćanjem tijekom 1-2 dana, nakon kojih se javljaju simptomi CNS-a (mozga). Simptomi uključuju psihičke poremećaje u rasponu od pospanosti (letargije) do kome (gubitka svijesti i određenih refleksa). Ponekad se javljaju grčevi (konvulzije) i delirij. U nalazima krvi susreće se povišenje jetrenih enzima i amonijaka uz povećanje jetre. Primijećena je povećana učestalost pojave Reyevog sindroma kod oboljelih od gripe koji su uzimali acetilsalicilnu kiselinu (aspirin ili andol) u dobi do 18 godina. vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina X 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma) iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu i druge opće simptome osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak apetita, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40°C, osobito u prva tri dana bolesti. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u male djece. U početku obično nema respiratornih simptoma, a nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj, a u nekih bolesnika i promuklost.
Članak 4.
Pojavom tih simptoma klinička slika influence postaje karakterističnija, a dijagnoza sigurnija. Temperatura obično ostaje povišena 4 do 6 dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana. Virus gripe tipa A ima sposobnost mutacije (promjene) izgleda, sastava H i N antigena (glavnih, odnosno virulentnih) dijelova virusa i zato se smatra da taj tip virusa uzrokuje teži tijek bolesti. Upravo virus gripe tipa A uzrokom je pandemije (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa zabilježena je osobito početkom 20. stoljeća kada je od tog virusa umrlo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta. Stranica 460 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Poznate su i komplikacije gripe. One se javljaju kod osoba koje ne miruju za vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili starijih osoba koje boluju od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca. KOPB (kronična opstruktivna bolest pluća), kod oboljelih od nervnih bolesti ili kod imuno kompromitiranih osoba (oboljelih od HIV-a ili kod osoba koje su na terapiji imuno supresivima ili kortikosteroidima). Veći problem, a ujedno i najčešći kao komplikacija gripe je nastanak virusne, bakterijske ili mješovite upale pluća. Primarna virusna upala pluća kao komplikacija gripe je najrjeđa ali i najteža. Takvi bolesnici obično se ne oporavljaju nakon nastanka općih simptoma, već imaju napadaje kašlja s ili bez vrućice, a ponekad iskašljavaju i sukrvavi iskašljaj. Srčani bolesnici sa stenozom mitralnog zaliska (suženjem mitralnog zaliska), imaju povećanu sklonost razvoju virusne upale pluća kao komplikacije gripe.
Članak 4.
Glavno obilježje bakterijske upale pluća nakon gripe je ponovna pojava temperature nakon dva do tri dana poboljšanja tijeka bolesti. Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vrućice imaju produktivni kašalj (iskašljavaju), a na plućima se čuje karakterističan zvuk bakterijske upale pluća. Uzročnici koji najčešće uzrokuju bakterijsku upalu pluća nakon gripe su Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus i Haemophilus influenze. Bolesnici s najvećim rizikom za razvoj ove bolesti su srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih bolesti. Virus gripe rijetko je povezan s komplikacijama na mozgu (upala mozga, encefalitis), srca (upala srčanog mišića, miokarditis) ili upale mišića (miozitis). Upala mozga (encefalitis), može izazvati pospanost te komu. Upala srčanog mišića (miokarditis), može uzrokovati šumove na srcu ili zatajenje srca (oslabljen rad srca), ili srčani arest (prestanak rada srca). 6.1.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na život i zdravlje ljudi S obzirom na broj stanovnika Općine procjenjuje se da epidemije i pandemije imaju katastrofalan utjecaj na život i zdravlje ljudi, odnosno stanovništvo Općine. Procijenjeno je da bi epidemijom influence bilo zahvaćeno više od 0,036%, uzimamo li u obzir broj stanovnika koji čini referentnu skupinu. Tablica 26: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Epidemija Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne >0,036 X 6.1.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na gospodarstvo Gospodarske posljedice epidemije influence odnose se na izostanak s posla, eventualno smanjeni poslovni učinak radi nedostataka radne snage te troškove liječenja i hospitaliziranja.
Članak 4.
Najveći troškovi odnose se na liječenje hitnih medicinskih usluga i hospitalizacije osoba. Također, šteta epidemija i pandemija očituje se i u smanjenju broja radno sposobnog stanovništva, odnosno za očekivati je porast bolovanja u prosječnom trajanju od 15 dana po stanovniku, što u konačnici rezultira smanjenim učinkom rada i eventualnim gubicima za gospodarstvo. Uzimajući u obzir primarne i sekundarne posljedice epidemija, procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 27: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Epidemija Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.1.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana najvjerojatnijim neželjenim događajem uslijed epidemije imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.1.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed epidemije Tablica 28: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Epidemije i pandemije vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X 27. veljače 2025.
Članak 4.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 461 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.1.8. Matrica ukupnog rizika – 6.1.9 izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, 2024.god. 2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2024.god., 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. > 98% 1 događaj godišnje ili češće epidemije i pandemije 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. Stranica 462 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.2. riZik – ekstremne vremenske pojave - ekstremne temperature 6.2.1. naZiv sCenarija – pojava toplinskog vala na području općine naziv scenarija Pojava toplinskog vala na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Ekstremne temperature radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova Izvršitelj: Pročelnik JUO 6.2.2. uvod – ekstremne temperature Toplinski val predstavlja dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena te je u većini slučajeva praćen visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajene temperature za pojedino razdoblje određenog područja. U hladnijim područjima toplinski valovi mogu predstavljati temperature koje su uobičajene u toplijim klimatskim područjima, ako se javljaju izvan sezone. Toplinski valovi glavni su uzročnici toplinskih udara, odnosno stanja organizma koje karakterizira povišena tjelesna temperatura koja nastaje radi povećane tjelesne aktivnosti u uvjetima visoke temperature i vlage zraka. Toplinski valovi nerijetko izazivaju sunčanicu, prestanak termoregulacije, pretjeranu vrućinu, grčeve, iznenadni kolaps te pad tlaka, glavobolju i slične tegobe.
Članak 4.
Potrebno je napomenuti da su posebno ugrožene skupine: djeca, osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenim prostorima. 6.2.3. prikaz utjecaja ekstremnih temperatura na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) 6.2.4. kontekst – ekstremne temperature Sustavnim praćenjem klimatoloških prilika Hrvatske utvrđen je trend porasta prosječne temperature, promjene količine padalina, kao i veće varijacije klime. Nastavi li se sadašnji trend, u idućih 30 godina na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1 °C, dok se će se količina oborina neznatno mijenjati. U razdoblju između 2040. i 2070. godine očekuje se još veći porast prosječne mjesečne temperature između 1,6 °C i 3 °C, a količina oborina na obali značajno će se smanjiti tijekom ljetnih mjeseci. Promjena klime direktno utječe na način gospodarenja vodama, bilo da se radi o većoj potrebi za navodnjavanjem poljoprivrednih površina (povećanje temperature) ili potrebi za većim stupnjem obrane od visokih voda (povećanje oborina). Smanjenjem količine oborina dolazi do pada vodnoga lica te je potrebno uložiti veću energiju za crpljenje podzemne vode. Slijedom navedenoga, klimatološke značajke prepoznate su kao izražen i bitan problem te izazov u budućem planiranju korištenja voda u Republici Hrvatskoj.
Članak 4.
Opće klimatske značajke područja Međimurske županije određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji – Panonskoj nizini, što se očituje vrućim ljetima i hladnim zimama, brzim porastom temperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilika u jesen. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Dakle, klima je umjereno kontinentalna. Karakterističan je brz prijelaz iz hladnijeg dijela godine u topli, pa već u ožujku dnevne temperature mogu biti vrlo visoke. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C, čime je to jedini mjesec u godini sa srednjom temperaturom nižom od 0°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je službeno potvrdila da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uz znatnu razliku u odnosu na prethodnu najtopliju godinu. Godišnja srednja globalna temperatura približila se vrijednosti od 1,5 °C višom u odnosu na predindustrijsku razinu, što je simbolična razina jer je cilj Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama ograničiti dugoročni porast temperature (u prosjeku tijekom više desetljeća, a ne za pojedinačnu godinu poput 2023.) na najviše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Šest vodećih međunarodnih skupina podataka pomoću kojih se prati globalna temperatura, a koje je objedinila WMO, pokazuju da je godišnja srednja globalna temperatura 2023. bila za 1,45 ± 0,12 °C viša od predindustrijskih razina (1850. – 1900.).
Članak 4.
Svakoga mjeseca, od lipnja do prosinca 2023. zabilježeni su novi mjesečni rekordi globalne temperature. Srpanj i kolovoz 2023. bili su dva najtoplija mjeseca u povijesti mjerenja. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 463 Slika 7: Odstupanje srednje temperature zraka u 2023. godini Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024.god. Slika 8: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za jesen 2023.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024.god. Sukladno karti maksimalne temperature zraka [°C] za promatrano razdoblje 50 godina (podaci: 1971. – 2000.), maksimalne temperature zraka [°C] za povratno razdoblje 50 godina, iznose 35 – 40 °C za područje Općine. Toplinski val, odnosno ekstremna toplina nekog kraja je dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena, točnije definira se kao ljetna temperatura zraka koja je značajno viša od prosječne temperature u istom periodu godine nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajeno vrijeme određenog područja, u odnosu na uobičajene temperature nekog razdoblja ili sezone. Temperature koje su za toplija klimatska područja normalne i uobičajene, u hladnijem području mogu predstavljati toplinski val ako su izvan uobičajenog vremenskog obrasca tog područja. Kritičnu skupinu za određivanje referentnog broja ugroženog stanovništva čine: osobe starije životne dobi od 65 godina na više, djeca 0 – 4 godine, osobe zaposlene na poljoprivredi, u građevinarstvu te stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (npr. osobe s invaliditetom).
Članak 4.
6.2.5. uzrok ekstremnih temperatura Uzrok ekstremnih temperatura su klimatske promjene. 6.2.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed ekstremnih temperatura Visoke temperature izuzetno su opasne za određene skupine stanovništva. Prvenstveno su to mala djeca, starije osobe, pretili i kronični bolesnici, posebno srčano-žilni, plućni i psihički bolesnici. Uzimanje nekih lijekova može povećati osjetljivost na visoke temperature. Lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti mogu smanjiti znojenje, koje nam je nužno za rashlađivanje, a diuretici (za izlučivanje tekućine), mogu dovesti do smanjene količine znoja i dehidracije. Visoke temperature i izlaganje suncu mogu i kod zdravih osoba izazvati razne tegobe, od onih izravnih, kao što su sunčanica i toplotni udar, do neizravnih, kao što su dehidracija i opće loše stanje. Općenito, pri višim temperaturama javlja se umor, tromost, težina u cijelom tijelu, pospanost, dekoncentracija i otežano disanje. Dodatni utjecaj na razmjer posljedica imaju i često promjene vremena u ljetnim mjesecima, odnosno varijacije temperatura, točnije hladniji ljetni dani koje prati nagli rast temperature s povećanim udjelom vlage u zraku. Pojava toplinskog vala karakteristična je pojava na području Općine. Valja napomenuti da pravovremeno upozoravanje na pojavu toplinskog vala te praćenje uputa o ponašanju od strane stanovništva može spriječiti broj ljudi i životinja koji kojima se javljaju posljedice od pojave toplinskog vala. 6.2.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed ekstremnih temperatura Ignoriranje upozorenja o pojavi toplinskih valova značajno utječe na stanovništvo te stočni fond i poljoprivredni urod. Ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira simptomima toplinskog udara kod stanovništva te stočnog fonda i propadanja uroda. Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku.
Članak 4.
Velika količina vlage u zraku opasna je kako za ljudski, tako i za životinjski organizam jer sprječava isparavanje vode s kože što je važno za hlađenje organizma. Također, nagli izlasci iz previše rashlađenih prostora, pogotovo automobila dovode do stanja šoka organizma radi prekratkog vremena prilagodbe na nagle promjene temperature. Rizičnim skupinama posebice osjetljive na izloženost toplinskim valovima odnosno visokim temperaturama smatraju se: • osobe starije od 65 godina, • djeca mlađa od 4 godine, • trudnice, • teško pokretne osobe, invalidi, Stranica 464 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. • osobe koje boluju od raznih kroničnih bolesti, • radnici koji rade na otvorenom bez adekvatne zaštitne opreme, • pretile osobe, • osobe koje žive same, bez pomoći drugih (socijalna izolacija). Rizični čimbenici koji utječu na posljedice uslijed izloženosti toplinskim valovima su: • nedostatak klimatizacijskih uređaja u radnim i stambenim prostorima, • loša termoizolacija i stara infrastruktura zgrada, • život u gradskim (urbanim) sredinama, • nedostatak biljne vegetacije i zelenila u gradskim sredinama, • stanovanje (rad) na zadnjim katovima ili ispod samog krova zgrada. 6.2.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – ekstremne temperature Nastupilo je vrijeme klimatskih promjena. Česte promjene vremena koje variraju na većim ljestvicama izrazito negativno utječu na ljudski organizam. Toplinski valovi predstavljaju dugotrajnije razdoblje i produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Ekstremne toplinske događaje karakteriziraju povišene temperature, više i od 38°C kroz duži niz dana te ustajala i topla zračna masa s toplim noćima iznad uobičajenog prosjeka. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi.
Članak 4.
Zdravstveni problemi javljaju se kada organizam više nije u mogućnosti održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Kod nagle pojave toplinskog vala u pretpostavljenom trajanju od 10 dana javljaju se poremećaji u prehrani stanovništva što uzrokuje poremećaje u organizmu nastale lošom i nepravilnom prehranom u vrijeme velikih vrućina. učinci toplinskih valova u dužem trajanju od 10 dana • sunčanica Nastaje i kao rezultat zajedničkog djelovanja opće hipertermije i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave. Ugrožene su sve osobe koje se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature. Blagi ili umjereni simptomi sunčanice su: crvenilo lica, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost, suha i topla koža, tjelesna temperatura iznad normalne, srčani ritam i disanje su ubrzani, zatim glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru. U težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica te na kraju koma i smrt. • toplinski udar Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti. U takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41°C. Toplinski udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom i opasno je stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Svi takvi bolesnici umiru ako im se ne pruži pomoć.
Članak 4.
Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplinskog udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura iznad 40°C, crvena, suha i vruća koža, bez znoja, izuzetno brzi otkucaji srca, vrtoglavica, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje, zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti, nedostatak zraka pa sve do grčeva te krvi u urinu ili stolici. • toplinski grčevi Nastaju zbog posljedice opadanja koncentracije NaCl u krvi kod osoba koje su zbog znojenja izgubile mnogo soli. Obično se javljaju kao posljedica intenzivnog i teškog fizičkog rada ne aklimatiziranih osoba u ambijentu s visokom temperaturom. Nastup grčeva je nagao i unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Koža je blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću možemo opipati zadebljanja. Grčevi obično dolaze u napadima te se mogu intenzivno ponavljati popraćeni boli. • toplinska iscrpljenost Toplinska iscrpljenost je klinički sindrom slabosti, malaksalosti, mučnine, sinkope i drugih nespecifičnih simptoma izazvanih izlaganjem toplini, a koji nije opasan po život. Termoregulacija nije oštećena. Toplinska iscrpljenost je posljedica neravnoteže vode i elektrolita izazvana izlaganjem toplini, uz tjelesni napor ili bez njega. Simptomi su često neodređeni pa bolesnici ne moraju shvatiti kako im je uzrok toplina. Simptomi mogu uključivati slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu i ponekad, povraćanje. Sinkopa uslijed dugog stajanja na vrućini (toplinska sinkopa) je česta i može oponašati kardiovaskularne poremećaje.
Članak 4.
Prilikom pregleda se bolesnici doimaju umornima, a obično su oznojeni i imaju tahikardiju. Psihičko stanje je tipično nepromijenjeno, za razliku od toplotnog udara. Temperatura je obično normalna, a kad je povišena, ne prelazi 40 °C. Dijagnoza se postavlja klinički, a za to je potrebno isključivanje drugih mogućih uzroka (npr. hipoglikemije, akutnog koronarnog sindroma, raznih infekcija). Laboratorijske pretrage su potrebne samo ako je potrebno isključiti nabrojana stanja. Liječenje obuhvaća smještanje bolesnika u hladno okruženje, u ležeći ispruženi položaj uz IV nadoknadu tekućine, u pravilu se daje 0,9%–tna fiziološka otopina; peroralnom se rehidracijom ne mogu u dovoljnoj mjeri nadoknaditi elektroliti. Brzina i količina rehidracije ovise o dobi, osnovnim bolestima i kliničkom odgovoru. Često je dovoljno nadomještanje od 1–2 L brzinom od 500 ml/h. Starijim i srčanim bolesnicima može biti potrebna tek nešto sporija nadoknada; bolesnicima u kojih se sumnja na hipovolemiju u početku može biti potrebna brža nadoknada. Hlađenje tijela izvana nije potrebno. Rijetko, tešku toplinsku iscrpljenost nakon teškog rada može komplicirati rabdomioliza, mioglobinurija, akutno zatajenje bubrega i diseminirana intravaskularna koagulacija. 6.2.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 465 ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
S obzirom na broj stanovnika Općine koji pripadaju najugroženijim skupinama, procjenjuje se da će broj stanovnika koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave toplinskog vala prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Općine. Što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 29: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 6.2.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procijenjeno je da će toplinski val dužeg trajanja smanjiti poljoprivrednu proizvodnju do 30% pa i više ovisno o vegetacijskom stadiju poljoprivrednih kultura, imati utjecaja na smanjenje kapaciteta vodocrpilišta što rezultira padom pritiska vode u sustavu te dolazi do ugroze vodoopskrbe. Također, utjecajem toplinskog vala, točnije dugotrajnim visokim temperaturama, smanjuje se protok i udio kisika u kopnenim vodenim tijelima što dovodi do pomora vodenih kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.2.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – ekstremne temperature Toplinski valovi predstavljaju dugotrajnije razdoblje i produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Ekstremne toplinske događaje karakteriziraju povišene temperature, više i od 38°C kroz nekoliko dana te ustajala i topla zračna masa s toplim noćima iznad uobičajenog prosjeka. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi.
Članak 4.
organizama, onečišćenja okoliša te mogućnost nastanka zaraznih bolesti. S obzirom na štete koje su vjerojatne na području Općine uslijed ekstremnih temperatura, posljedice su procijenjene malenim, odnosno očekuje se šteta manja od 20% proračuna Općine. Tablica 30: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.2.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.2.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed ekstremnih temperatura Tablica 31: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Ekstremne temperature vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Posljedice se javljaju boravkom stanovništva na direktnom suncu te u zatvorenim prostorijama koje nemaju adekvatan rashladni sistem, odnosno nema potrebnog prozračivanja ili provjetravanja posebno u uvjetima visoke vlage u zraku.
Članak 4.
Posljedice pojave naglog toplinskog vala u trajanju od 4 dana najviše će osjetiti kronični bolesnici, radnici na otvorenome te osobe starije životne dobi. Posljedice mogu biti blaže, odnosno može se pojaviti blaži oblik sunčanice, zatim toplinska bolest koja je karakterizirana dehidracijom, ubrzanim radom srca, ubrzanim i plitkim disanjem te ortostatskom hipotenzijom Stranica 466 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. i toplinska iscrpljenost čiji simptomi se manifestiraju uslijed neravnoteže vode i NaCl u organizmu. 6.2.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na život i zdravlje ljudi S obzirom na broj stanovnika Općine koji pripadaju najugroženijim skupinama, procjenjuje se da će broj stanovnika koji će biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica pojave toplinskog vala prelaziti 0,036% ukupnog stanovništva Općine. Što predstavlja katastrofalne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 32: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Ekstremne temperature Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 X 6.2.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed ekstremnih temperatura na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Ostali akti u ovom izdanju (131)
- Odluka o donošenju Socijalnog plana Međimurske županije 2025.-2027.
- 182 2. Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Osnovna škola Mursko Središće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja školske sportske dvorane PŠ Dunjkovec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Izgradnja nove školske zgrade OŠ Nedelišće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja Osnovne škole Selnica“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i dogradnja škole „Dr. Vinka Žganca“ Vratišinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja osnovne škole i sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Školska sportska dvorana Domašinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i opremanje Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec“
- Odluka o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te informatizaciju zdravstvene djelatnosti u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija srednjih škola i učeničkih domova u Međimurskoj županiji u 2025. godini
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Zaklade
- Odluka o davanju nekretnine (22d) i opreme na korištenje Razvojno - edukacijskom centru za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe – tekuće zalihe za razdoblje 01.01.-31.12.2024. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi aktivnosti „Akcijskog plana Međimurske županije za ranu intervenciju u djetinjstvu za razdoblje od 2023. do 2027. godine“ za 2023. i 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Razvojno – edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu društva Tehnološko – inovacijski centar Međimurje d.o.o. za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Popisa prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Koordinacije za ljudska prava Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe za 2024. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Informacije o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Zaključak o utvrđivanju kandidatkinje za imenovanje sutkinje porotnice Županijskog suda u Varaždinu
- Završni račun Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice ruske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice srpske nacionalne manjine međimurske županije za 2024. godinu
- Dopuna Plana prijma u službu u upravna tijela Grada Preloga za 2025. godinu
- Odluka o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Preloga
- Odluka o izmjenama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Preloga
- Odluka o porezima Grada Preloga
- Odluka o lokalnim porezima Općine Belica
- Odluka o obeštećenju vlasnika nekretnina – južna strana Ulice Nikole Šubića-Zrinskog u Belici
- Odluka o usvajanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Belica za 2024. godinu tvrtke GKP PRE-KOM d.o.o.
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Belica za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Belica za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Belica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju Plana rasvjete i Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete Općine Dekanovec
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja – višak prihoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o porezima Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o planu, programu i načinu upoznavanja stanovništva s opasnostima od požara
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenom popisu imovine, obveza i potraživanja Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera za 2024. godini
- Veljače 2025. 7. Zaključak o usvajanju polugodišnjeg Izvješća općinskog načelnika za razdoblje od 01.07.2024. do 31.12.2024. godine
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini na području Općine Gornji Mihaljevec
- Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u društvenim djelatnostima Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o korištenju sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2024. godini
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Program korištenja sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2025. godini
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. godinu
- Odluka o imenovanju ravnatelja Knjižnice i čitaonice Kotoriba
- Zaključak o prijedlogu za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Čakovcu
- Zaključak (o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba u 2024. godini)
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba za 2025. godinu
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa potpora poljoprivredi Općine Mala Subotica za razdoblje od 2024. do 2025. godine za 2024. godinu – 2. dio
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa poticanja razvoja obrta, maloga i srednjega poduzetništva u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Mala Subotica
- Izmjena Odluke o osnivanju i imenovanju Odbora za zaštitu potrošača Općine Mala Subotica
- Izmjene i dopune Odluke o mjerama poticaja za kupnju i uređenje nekretnina na području Općine Mala Subotica
- Odluka o usvajanju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Nedelišće za 2025. godinu
- Odluka o isplati prigodne naknade povodom Uskrsa umirovljenicima s područja Općine Nedelišće
- Odluka o lokalnim porezima
- Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Nedelišće
- Odluka o II. izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge ukopa pokojnika na grobljima na području Općine Nedelišće
- Odluka o prijenosu prava vlasništva na nekretnini
- Odluka o kupnji suvlasničkog dijela nekretnine, k.č.br. 757/2, k.o. Pretetinec
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 866/4 i 866/5, k.o. Nedelišće
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 1365, 1366 k.o. Macinec
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 89, k.o. Nedelišće, Trg Republike 21, Nedelišće
- Analizu stanja sustava civilne zaštite na području Općine Nedelišće za 2024. godinu
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o općinskim porezima Općine Podturen
- Odluka o kupnji nekretnina u k.o. Podturen
- Odluka o prodaji ošasne imovine
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju proračuna Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o zaduživanju Općine Strahoninec
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o imenovanju ulice na području Općine Strahoninec
- Odluka o općinskim porezima Općine Strahoninec
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju provedbe Provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Sveta Marija
- Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Statutarna odluka o izmjenama Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Veljače 2025. 4. Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o prihvaćanju sporazuma i sufinanciranju aktivnosti u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. Mali Mihaljevec
- Odluka o lokalnim porezima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o dugoročnom zaduživanju Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o isplati pomoći umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina s područja Općine Sveti Juraj na Bregu povodom uskrsnih blagdana
- Izmjene i dopune Odluke o načinu utvrđivanja plaće, naknade za rad te drugih prava općinskog načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu
- Izmjene i dopune Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2025. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- Izvješće o stanju zaštite od požara u 2024. godini za Općinu Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Odluka I. izmjenama i dopunama Odluke o lokalnim porezima Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o lokalnim porezima Općine Štrigova
- Odluka o visini iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj na području općine Štrigova
- Odluka o osnivanju Dječjeg vrtića „Grozdek“
- Odluka o izmjenama i dopunama Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova
- Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Štrigova za 2024. godinu
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Štrigova za 2025. godinu
- Izmjenu i dopunu Poslovnika Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o općinskim porezima Općine Vratišinec
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2024. godinu