Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 481
Članak 4.
6.5.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed kiše Na prosječnu količinu i učestalost oborina utječe veliki broj čimbenika, a najznačajniji su: reljef, zemljopisna širina, more, temperatura kopna i najbližih mora, konfiguracija tla, pravac dominantnih vjetrova, položaj mjesta prema planinskim lancima, nagib brdske strane i njena orijentacija prema stranama svijeta i prema pravcima, strujanja vlažnih zračnih masa, utjecaj šuma, utjecaj velikih gradova. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajno: • postojanje atmosferske vlažnosti (vodene pare) kao posljedica isparavanja; • proces kondenzacije kao posljedica dinamičkog hlađenja (prelazak vodene pare u tekuće, odnosno kruto stanje); • postojanje kondenzacijskih jezgri (čvrstih čestica dimenzija 1 do 5 μ s kojima se ubrzava i olakšava proces kondenzacije ili desublimacije), one mogu biti hidroskopske čestice na kojima započinju procesi kondenzacije prije nego što zrak postane zasićen (npr. morska sol) i nehidroskopske čestice koje uvjetuju određeni stupanj zasićenosti (prašina, dim, pepeo). Prije nego što dođe do nesreće uslijed kiše, obično postoji niz događaja i okolnosti koji mogu doprinijeti takvom ishodu: • Meteorološka prognoza: Meteorološke službe izdaju upozorenja o predstojećim obilnim oborinama u području. Očekuju se dugotrajne kiše ili oluje koje mogu rezultirati poplavama. • Upozorenja i obavijesti: Lokalne vlasti šalju upozorenja putem medija, društvenih mreža i sirena kako bi obavijestile stanovništvo o opasnosti od poplava i prekomjernih oborina.
Članak 4.
• Početak oborina: Kiša počinje padati, a intenzitet se postupno povećava. U nekim područjima dolazi do plavljenja ulica i manjih poplava. • Povećanje intenziteta oborina: Kiša postaje sve jača i trajnija. Vodostaji rijeka počinju rasti, a poplavljena područja se šire. • Nesreća: U najtežim slučajevima, prekomjerne oborine mogu rezultirati poplavama velikih razmjera. Rijeke mogu izliti iz korita, dolazi do odrona tla i klizišta, a voda može ući u stambene i poslovne objekte. 6.5.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed kiše Najčešći okidač velikih nesreća uslijed kiše ili prekomjernih oborina je velika količina oborina u veoma kratkom vremenu. Ignoriranje upozorenja o pojavi kiše značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću obično se svodi na ne provođenje pravovremenih mjera zaštite: • Pripreme građana: Građani počinju provjeravati svoje domove i imovinu kako bi se uvjerili da su spremni za obilne oborine. Čiste oluke, osiguravaju podrumsku opremu i provjeravaju crpke za vodu. • Evakuacija osjetljivih područja: Ako je predviđena izuzetno jaka kiša, lokalne vlasti mogu narediti evakuaciju stanovnika s područja koja su posebno osjetljiva na poplave ili klizišta. • Pripreme infrastrukture: Nadležne službe provjeravaju i pojačavaju infrastrukturu kako bi se smanjila šteta od poplava. To može uključivati čišćenje odvodnih sustava, postavljanje zaštitnih nasipa i provjeru sigurnosti mostova. 6.5.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – kiša Kao događaj s najgorim mogućim posljedicama predviđa se dugotrajni kišni period s prekomjernom količinom oborina na području Općine. Dugotrajne i intenzivne oborine posljedica su atmosferskih procesa većih razmjera, pa su i njihove posljedice teže. Smatra se da pljusak ima narav elementarne nepogode kad u vremenu kraćem od 15 minuta padne više od 15 mm kiše na metar kvadratni, dok je za jaku kišu ta mjera više od 15 mm u razdoblju od 3 sata.
Članak 4.
6.5.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Uslijed dugotrajnog kišnog perioda s prekomjernom količinom oborina na području Općine dolazi do dizanja razine podzemne vode te može doći do zamućenja vode za piće u individualnim bunarima uzrokujući higijensku neispravnost vode za piće, pri čemu se mogu razboljeti samo one osobe koje piju zaraženu vodu. Procjenjuje se da bi događajima bilo zahvaćeno više od 0,001% stanovništva Općine. Stranica 482 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Tablica 62: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Kiša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 X 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.5.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine.
Članak 4.
Obilne, prekomjerne količine kiše uzrokuju nekroze kod plodonosnih biljaka, bolest vinove loze peronosporu te smanjenje prinosa i kvalitetu poljoprivrednih kultura. Posljedice su procijenjene značajnim, odnosno očekuje se šteta veća od 20% proračuna Općine. Tablica 63: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Kiša Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.5.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove) javnog društvenog značaja/2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. Tijekom dugotrajnog kišnog perioda s prekomjernom količinom oborina moguće je plavljenje prometnica državnog, županijskog i lokalnog značaja na području Općine te neprohodnost istih.
Članak 4.
Može doći do oštećenja dijelova elektroenergetskog sustava te do prekida opskrbe električnom energijom. Može doći do zamućenja vode i smanjene količine dobave vode u vodoopskrbnom sustavu te do onečišćenja bunara. Tablica 64: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 65: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 66: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Kiša ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 X X X 3 4 5 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 483 6.5.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše Tablica 67: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Kiša kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.4.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – kiša Kao najvjerojatniji mogući događaj na području Općine predviđa se pojava kratkotrajne kiše jakog intenziteta.
Članak 4.
Kratkotrajne i vrlo intenzivne kiše uzrokuju brzo otjecanje slivova, stvaranje toka vode u dotad suhim koritima, formiranje bujice kao vodotoka s velikom erozijskom snagom pa može doći do plavljenja objekata koji se nalaze na putu. Pri tome zahvaćeno područje, osim protoka velike količine vode, biva ugroženo i materijalom koji voda nosi (nanos, blato i druge nečistoće). Kratkotrajne i vrlo intenzivne oborine pojavljuju se isključivo prilikom jakih lokalnih nevremena i stoga su lokalne naravi te izazivaju lokalne probleme. 6.5.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da kratkotrajne kiše jakog intenziteta na području Općine svojom pojavom imale neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 68: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Kiša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.5.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Kratkotrajne kiše jakog intenziteta mogu uzrokovati štete na povrtlarskim kulturama. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna Općine. vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Tablica 69: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Kiša Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.5.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše na društvenu stabilnost i politiku Tijekom kratkotrajnih kiša velikog intenziteta moguće je plavljenje i manja oštećenja prometnica i prateće infrastrukture te su mogući su prekidi u odvijanju prometom. Uslijed kratkotrajnih kiše jakog intenziteta može doći do prokišnjavanja krovova na građevinama od javnog društvenog značaja te plavljenja te plavljenja podrumskih prostorija zbog saturacije tla vodom i dizanja razine podzemne vode. Tablica 70: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun)
Članak 4.
1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 71: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Stranica 484 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. u eurima (% s kategorija posljedice odabrano obzirom na proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.5.7.4. v Tablica 72: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 X X X 2 3 4 5 jerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed kiše Tablica 73: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Kiša kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće 6.5.8. Matrica ukupnog rizika – kiša (padaline) 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 485 6.5.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.)
Članak 4.
2. Državni zavod za statistiku, 2024.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.6. riZik – ekstremne vremenske pojave – Mraz (padaline) 6.6.1. naZiv sCenarija – pojava mraza na području općine naziv scenarija Pojava mraza na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave rizik Mraza (padaline) radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova Izvršitelj: Komunalni redar 6.6.2. uvod – Mraz Mraz je padalina koja se pojavljuje od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Mraz je štetan jer biljke mogu promrznuti zbog niskih temperatura. Ovu pojavu karakterizira kratkotrajni pad temperature prizemnog sloja zraka do 0 °C ili niže, u toplom dijelu godine, a može izazvati velike štete posebno kada se radi o voćarskim i povrtnim kulturama. U posljednjih nekoliko godina, mraz koji se pojavio u kasno proljeće nanosio je velike štete na plantažama voćaka kao i na povrtlarskim kulturama. Pojava, intenzitet i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima ili bilju kad je temperatura rosišta niža od 0 0C, a zrak se ohladi ispod rosišta.
Članak 4.
Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. 6.6.3. prikaz utjecaja mraza na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.6.4. kontekst – Mraz Po definiciji, mraz je meteorološka pojava koja nastaje pri tlu u vedrim noćima i pri slabijem vjetru, kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led (depozicija). Najčešće se javlja po dolinama u koje se slijeva hladan zrak s okolnih obronaka. Iščezava nakon izlaska Sunca, kad se tlo i sloj zraka uz tlo Stranica 486 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. zagriju. Najpovoljniji uvjeti za njegov nastanak su zimi, a najčešći je u prosincu i siječnju. Međutim, daleko je opasniji onaj koji se javlja u vrijeme proljetnih mjeseci. Mraz se pojavljuje u zoru, kada ima dovoljno vlage u zraku i dolazi do pada temperature. Ovisno o padu temperature, mraz može biti slab, umjeren, jak ili vrlo jak. Mraz se pojavljuje u zoni rizosfere (područje korijena) i riječ je o jakim i vrlo jakim mrazovima.
Članak 4.
Slabi i umjereni uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljaka. Reljefno gledano, mraz se pojavljuje u tzv. mrazištima. To su udubljenja u reljefu gdje dolazi do pada temperature u zoru te do pojave mraza. Do pojave mraza dolazi na više načina. Mraz nastaje advekcijom, radijacijom ili istodobno radijacijom i advekcijom. Advekcijski mraz nastaje zbog prodora hladna zraka, zadrži se i po nekoliko dana, a uz to prekrije veliko područje. Upravo zbog navedenog, zaštita biljaka od spomenuta mraza je vrlo teška. Jedini mogući način koji se u praksi do sada pokazao djelotvornim jest orošavanje. Radijacijski mraz nastaje kad je tijekom noći vrlo intenzivno hlađenje tla i prizemna sloja zraka. U najnižim dijelovima nekoga kraja, a zbog spuštanja ohlađena zraka niz obronke nastaju takozvana jezera hladnog zraka pa po kotlinama, dolinama, uvalama i nizinama nastaju štete izazvane mrazom. Tako nastali mraz ublažava se orošavanjem, dimljenjem pa i miješanjem zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo vrlo djelotvornim, ali samo kad je dim bio dovoljno težak. Pored tih načina, biljke od mraza možemo zaštititi i prekrivanjem. Opasnost od pojave mraza bit će znatno manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađena tla, a i na južnim obroncima. Slika 14: Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH Izvor: Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH 6.6.5. uzrok mraza Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. Dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.
Članak 4.
Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje. Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak. 6.6.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed mraza Prodor hladnog zraka, intenzivno hlađenje tla i prizemnog sloja tla kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. 6.6.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed mraza Ignoriranje upozorenja o pojavi mraza značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. Ne provođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira velikim štetama u poljoprivrednoj proizvodnji i propadanja uroda. 6.6.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Kod slabijih mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti biljaka. Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih dijelova biljaka, što ne dovodi do velikih problema za biljke. Kod pojave jakih i vrlo jakih mrazova dolazi do oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, granama, krošnji i dr. Prilikom smrzavanja tla dolazi do odumiranja korijena i izbacivanja korijena ako biljka nije prilagođena na takve uvjete.
Članak 4.
U voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava. Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen. Pri pojavi kasno proljetnih mrazeva očekuje se znatan pad temperature zraka, jutarnje i dnevne, nakon razdoblja iznadprosječno toplog vremena. Valja posebno upozoriti voćare i vinogradare da se pri takvim promjenama vremena očekuje pojava jutarnjeg mraza, ponajprije u gorju (vinogradarske površine), a zatim i u nizinama. Pojava kasno proljetnog mraza u većini je slučajeva praćena vjetrom, umjerenim ili jakim sjevercem. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 487 6.6.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni.
Članak 4.
S obzirom na učinke koje mraz ima na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su neznatnim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 74: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.6.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine. 6.6.6.4. v Tablica 75: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 6.6.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture.
Članak 4.
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove) javnog društvenog značaja/2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. jerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza Tablica 76: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Mraza kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.6.7. n vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće ajvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni. Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti.
Stranica 488
Članak 4.
Stranica 488 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. 6.6.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava mraza na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 77: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.6.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Kod prvih jesenskih mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika otpornosti te pojave bolesti. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna.
Članak 4.
Tablica 78: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.6.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza Tablica 79: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Mraza vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće X 6.6.8. Matrica ukupnog rizika – Mraz (padaline) 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 489 6.6.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Državni zavod za statistiku, 2024.god.
Članak 4.
3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.7. riZik – suša 6.7.1. naZiv sCenarija – suša naziv scenarija Pojava suše na području Općine Grupa rizika Suša rizik Suša radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova, DVD Štrigova Izvršitelj: Komunalni redar, Zapovjednik DVD – a Štrigova 6.7.2. uvod – suša Suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, ali i preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od uobičajene raspodjele u regiji. Na pojavu suša bitno utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. Sušu karakteriziraju manje od prosječnih količina: • površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), • razina podzemnih voda, • vlage u tlu itd.
Članak 4.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je definirala sušu kroz nekoliko pojava: • produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, • period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu, Stranica 490 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. • deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost, Američko meteorološko društvo definiralo je 1997. četiri tipa suše (Heim, 2002): meteorološka ili klimatološka suša, agronomska suša, hidrološka suša i socio-ekonomska suša. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše.
Članak 4.
Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše.1 6.7.3. prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 1 Podaci preuzeti sa stranica HDMZ-a 6.7.4. kontekst – suša Suša je jedna od najčešće istraživanih pojava zbog interakcije između klimatskog sustava i ljudi i obilježava društva na svim razinama ekonomske razvijenosti. Pojava hidrološke i agrometeorološke suše na području Općine česta je pojava posljednjih 20 godina, a elementarne nepogode zabilježene su nekoliko puta. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina, povremeno uzrokuje ozbiljne štete prvenstveno u poljoprivredi. Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka. Najveći gubici javljaju se u poljoprivrednoj proizvodnji kojom se bavi stanovništvo Općine. Sama pojava suše nema direktan utjecaj na život i zdravlje ljudi te ne predstavlja ugrozu na život i zdravlje ljudi, međutim posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, mogu se negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu.
Članak 4.
Odstupanja količine oborine u lipnju 2021. godine u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze se u rasponu od 0,2% višegodišnjeg prosjeka u Šibeniku gdje je oborine bilo tek u tragovima (0,1 mm), do 38% u Lastovu (13,1 mm). Analiza odstupanja količina oborine za lipanj 2021. izraženih u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na svim postajama bile znatno ispod prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj u lipnju 2021. godine izražene percentilima detaljnije su opisane sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (šira okolica Slavonskog Broda, središnja Hrvatska, gorska Hrvatska izuzev gospićkog područja, Istra, sjeverno Hrvatsko primorje, okolica Šibenika), vrlo sušno (istočna Hrvatska izuzev okolice Slavonskog Broda, okolica Raba, gospićko područje, sjeverna Dalmacija, sjeverni kopneni dio srednje Dalmacije i Vis) i sušno (srednja Dalmacija izuzev sjevernog kopnenog dijela i Visa, južna Dalmacija). Slika 15: Prikaz odstupanja količine oborine za lipanj 2021. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024.god. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 491 Tablica 80: Prikaz broja dana bez oborina MjeseCi 1 2 3 4 5 6 Broj Dana B SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 7 8 9 10 11 12 GoD eZ oBorine 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.- 2000. 6.7.5. uzrok suša Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša.
Članak 4.
6.7.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed suše U interakciji s velikim količinama evapotranspiracije uzrokovanim prvenstveno visokim temperaturama zraka (višim od uobičajenih za analiziranu regiju), kao i iznadprosječno čestim i snažnim vjetrovima, javlja se nedostatak vlage u tlu. Njihovom interakcijom dolazi do pojave nedostatka vlage u tlu, što značajno utječe na smanjivanje uobičajene poljoprivredne proizvodnje, ali i na pojavu raznih vrsta erozije tla te konačno i na formiranje pustinja. Ova je vrsta suše u interakciji s meteorološkom sušom glavni uzrok pojave poljoprivredne suše. Taj se pojam koristi u slučaju kad su količine vlage u tlu nedostatne za pružanje podrške razvoju usjeva. 6.7.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed suše Nedovoljno (ispodprosječno) prihranjivanje rezervi podzemnih voda, voda u otvorenim vodotocima, prirodnim i umjetnim jezerima te duži vremenski period bez oborina. Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – suša Suše izazivaju poremećaje u sustavu svekolike proizvodnje. Zbog smanjivanja poljoprivredne proizvodnje te time uzrokovanog nedostatka hrane, kao česta posljedice suša dolazi do lokalnih i/ili regionalnih socio-ekonomskih i političkih nestabilnosti koje mogu uzrokovati opasne poremećaje do tada postojeće društvene ravnoteže. Suše razorno i dugoročno utječu na ekosustave, a time i na sve vidove okoliša. Osobito je ugrožena biološka raznolikost regija pogođenih sušom. S ekološkog stanovišta jedna od najozbiljnijih, najočiglednijih i najtežih posljedica suša je stvaranje suhih područja i širenje pustinja. Ovaj proces je u globalnom smislu ubrzan tijekom dvadesetog stoljeća kao posljedica međudjelovanja naglog demografskog razvoja, negativnog utjecaja rada čovjeka (sječe šuma, prenamjene korištenja zemljišta i organiziranja intenzivne, ali ne i održive poljoprivredne proizvodnje) te promjena i/ili varijabilnosti klime na Zemlji, globalnog zagrijavanja prije svega. Suše se javljaju polagano, traju dugo, čak vrlo dugo (više desetaka godina) te zahvaćaju velika prostranstva. Prostornu raspodjelu suša nemoguće je unaprijed točno locirati. Često se puta padanjem jedne značajnije oborine zaključuje suša na nekom dijelu područja, ali se nastavlja na drugim okolnim područjima.
Članak 4.
U novije vrijeme sve se češće razmatra pojam ekološke suše. On se veže s nedostatkom vode koji uzrokuje stres u ekosustavu te negativno utječe na život biljaka i životinja. Vezano s posljedicama suša na ekonomiju i društvo treba spomenuti pojam socio-ekonomske suše. Negativne ekonomske posljedice suša najsnažnije se osjećaju u gusto naseljenim područjima u kojima je razvijena industrijska i poljoprivredna proizvodnja. Ljudske djelatnosti zasnovane na korištenju velikih količina vode, osobito za potrebe navodnjavanja, pretjerano crpljenje podzemnih i površinskih voda intenziviraju razvoj suše ili ih čak i uzrokuju. 6.7.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje posljedice suše mogu imati na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su malenim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno više od 0,001% stanovništva. Tablica 81: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 X 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.7.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Stranica 492
Članak 4.
Stranica 492 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Suša može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine. Tablica 82: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 X 6.7.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.7.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – suša Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.7.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava meteorološke suše na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva.
Članak 4.
Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove) javnog društvenog značaja/2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše Tablica 83: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Tablica 84: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.7.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta neće prelaziti 0,5% proračuna Općine. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 493 Tablica 85: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.7.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše Tablica 86: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Suša kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće 6.7.8. Matrica ukupnog rizika – suša Stranica 494 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025.
Članak 4.
6.7.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Državni zavod za statistiku, 2024.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.8. riZik – Degradacija tla - klizišta 6.8.1. naZiv sCenarija – klizišta naziv scenarija Pojava klizišta na području Općine Grupa rizika Degradacija tla rizik Klizišta radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova, DVD Štrigova Izvršitelj: Komunalni redar, Zapovjednik DVD – a Štrigova 6.8.2. uvod – klizišta Klizanje je padinski proces pod kojim u užem smislu razumijevamo kretanje materijala, tla ili stijenskog materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije. Pritom voda i led mogu utjecati na te procese, ali oni nisu primarni prijenosnici. Klizišta se od drugih padinskih procesa razlikuju postojanjem izraženih granica u odnosu na susjedni prostor i brzinom kretanja materijala.
Članak 4.
Pojmom klizišta u širem smislu, obuhvaćen je niz procesa na padinama, uključujući urušavanje, prevrtanje, klizanje (u užem smislu), bočno širenje, tečenje i druge kompleksne pokrete. Klizište u užem smislu, prema obliku klizne plohe, može biti rotacijsko i translacijsko. Široko rasprostranjeni padinski procesi kao što su puzanje, supsidencija, bubrenje i slijeganje uglavnom se ne smatraju klizištima. Kriteriji na temelju kojih se izdvajaju tipovi klizišta uključuju mehanizme pokreta (npr. klizanje, tečenje), vrstu materijala (stijena, rastrošni materijal, tlo), oblik klizne plohe (zakrivljena ili planarna), stupanj poremećenosti pokrenute mase i brzinu pokreta. Dva su značajna obilježja klizišta njihova široka rasprostranjenost i velika osjetljivost na promjene, bilo prirodne, bilo antropogene. Budući da se ubrajaju među najizrazitije padinske destrukcijske procese, a njihova pojava često nanosi velike štete naseljima, objektima komunalne infrastrukture, poljoprivrednim i šumskim površinama, klizišta su ponajprije područje interesa geomorfologâ, geologâ te inženjerâ građevinarstva. Kod istraživanja klizišta vrlo je važno razdvojiti uzroke njihova nastanka od izravnih pokretača pojedinog događaja. Uzroci mogu biti pasivni i aktivni. Pasivni su čimbenici primjerice litološki sastav, nagib slojeva, nagib padine, ekspozicija padine i dr. Aktivni čimbenici djeluju izravno u smjeru destabilizacije padina. To su npr. trošenje, promjene nagiba padina, opterećenje padine dodatnim materijalom (prirodno ili antropogeno odlaganjem ili gradnjom), promjena razine vode temeljnice te uklanjanje vegetacije. S druge strane, do konačnog aktiviranja klizišta dolazi djelovanjem jasnih pokretača samog procesa klizanja, kao što su povećanje hidrostatskog tlaka u porama zbog jakih kiša ili otapanja snijega, potresi ili antropogeno djelovanje (primjerice kamenolomi, gradnja tunela i cesta). Identifikacija uzroka kao i pokretača procesa klizanja te ugroženih antropogenih elemenata ključan je aspekt smanjivanja prirodne opasnosti od klizanja.
Članak 4.
Prvi korak u ostvarivanju prevencije opasnosti od klizanja jest izrada inventarâ klizišta koji omogućuju daljnju analizu. Ona može biti različite složenosti (na tri razine) ovisno o količini dostupnih podataka: analiza podložnosti padina klizanju, analiza hazarda (opasnosti) i analiza rizika klizanja. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 495 Slika 16: Prikaz nagiba terena za RH Izvor: Nagib terena u Hrvatskoj, Husnjak 2000. Slika 17: Prikaz osnovnih elemenata klizišta Izvor: Živjeti na klizištu, dr.sc. R. Dervišević; dr.sc. Z. Ferhatbegović, 2014.god. Slika 18: Prikaz osnovnih tipova klizanja prema mehanizmu kretanja Izvor: Živjeti na klizištu, dr.sc. R. Dervišević; dr.sc. Z. Ferhatbegović, 2014.god • Odronjavanje je odvajanje mase sa strmih padina po površini, kada dolazi do slobodnog pada stijenskog materijala, prevrtanja ili kotrljanja. • Prevrtanje predstavlja rotaciju (prema naprijed) odvojene mase oko osi koji se nalazi u njenoj bazi ili u blizini baze. Ponekad može biti izraženo kao međusobno prislonjeni odvojeni blokovi. Prevrtanje može prethoditi ili slijediti nakon odronjavanja ili klizanja. • Tečenje je raznovrsno kretanje sa znatnim varijacijama brzine i sadržaja vode. Često počinje kao klizanje, odronjavanje ili kao prevrtanje na strmim padinama, pri čemu dolazi do brzog gubitka kohezije pokrenutog materijala. Slika 19: Prikaz pokazatelja nastanka klizanja Izvor: Živjeti na klizištu, dr.sc. R. Dervišević; dr.sc. Z. Ferhatbegović, 2014.god 6.8.3. prikaz utjecaja klizišta na kritičnu infrastrukturu (ki)
Članak 4.
utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.8.4. Kontekst – Klizišta Podložnost padina klizanju prva je interpretacijska razina. To je relativna prostorna vjerojatnost pojave klizišta određenog tipa i volumena. Opasnost se definira kao vjerojatnost (frekvencija) pojavljivanja potencijalno štetnih prirodnih pojava određene jačine. U slučaju klizišta opasnost/hazard (H) jest dakle vjerojatnost da se dogodi (frekvencija) klizanje određene jačine i tipa, na određenoj lokaciji i u određenom razdoblju. S druge strane, očekivani stupanj gubitka jednoga ili više ugroženih elemenata pri događaju određene jačine naziva se ranjivost (V). Kada stavimo u odnos opasnost/hazard i ranjivost nekog područja, dobijemo rizik (H x V = rizik). Ukupni rizik izračunavamo formulom: hazard x ugroženi elementi x ranjivost. Ugroženi elementi jesu ljudi, nekretnine, infrastruktura, djelatnosti i dr. Ukupni rizik jest dakle očekivani gubitak na određenoj lokaciji i u određenom razdoblju pri hazardu određene jačine.
Ostali akti u ovom izdanju (131)
- Odluka o donošenju Socijalnog plana Međimurske županije 2025.-2027.
- 182 2. Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Osnovna škola Mursko Središće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja školske sportske dvorane PŠ Dunjkovec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Izgradnja nove školske zgrade OŠ Nedelišće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja Osnovne škole Selnica“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i dogradnja škole „Dr. Vinka Žganca“ Vratišinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja osnovne škole i sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Školska sportska dvorana Domašinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i opremanje Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec“
- Odluka o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te informatizaciju zdravstvene djelatnosti u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija srednjih škola i učeničkih domova u Međimurskoj županiji u 2025. godini
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Zaklade
- Odluka o davanju nekretnine (22d) i opreme na korištenje Razvojno - edukacijskom centru za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe – tekuće zalihe za razdoblje 01.01.-31.12.2024. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi aktivnosti „Akcijskog plana Međimurske županije za ranu intervenciju u djetinjstvu za razdoblje od 2023. do 2027. godine“ za 2023. i 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Razvojno – edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu društva Tehnološko – inovacijski centar Međimurje d.o.o. za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Popisa prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Koordinacije za ljudska prava Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe za 2024. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Informacije o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Zaključak o utvrđivanju kandidatkinje za imenovanje sutkinje porotnice Županijskog suda u Varaždinu
- Završni račun Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice ruske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice srpske nacionalne manjine međimurske županije za 2024. godinu
- Dopuna Plana prijma u službu u upravna tijela Grada Preloga za 2025. godinu
- Odluka o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Preloga
- Odluka o izmjenama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Preloga
- Odluka o porezima Grada Preloga
- Odluka o lokalnim porezima Općine Belica
- Odluka o obeštećenju vlasnika nekretnina – južna strana Ulice Nikole Šubića-Zrinskog u Belici
- Odluka o usvajanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Belica za 2024. godinu tvrtke GKP PRE-KOM d.o.o.
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Belica za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Belica za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Belica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju Plana rasvjete i Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete Općine Dekanovec
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja – višak prihoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o porezima Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o planu, programu i načinu upoznavanja stanovništva s opasnostima od požara
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenom popisu imovine, obveza i potraživanja Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera za 2024. godini
- Veljače 2025. 7. Zaključak o usvajanju polugodišnjeg Izvješća općinskog načelnika za razdoblje od 01.07.2024. do 31.12.2024. godine
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini na području Općine Gornji Mihaljevec
- Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u društvenim djelatnostima Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o korištenju sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2024. godini
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Program korištenja sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2025. godini
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. godinu
- Odluka o imenovanju ravnatelja Knjižnice i čitaonice Kotoriba
- Zaključak o prijedlogu za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Čakovcu
- Zaključak (o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba u 2024. godini)
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba za 2025. godinu
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa potpora poljoprivredi Općine Mala Subotica za razdoblje od 2024. do 2025. godine za 2024. godinu – 2. dio
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa poticanja razvoja obrta, maloga i srednjega poduzetništva u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Mala Subotica
- Izmjena Odluke o osnivanju i imenovanju Odbora za zaštitu potrošača Općine Mala Subotica
- Izmjene i dopune Odluke o mjerama poticaja za kupnju i uređenje nekretnina na području Općine Mala Subotica
- Odluka o usvajanju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Nedelišće za 2025. godinu
- Odluka o isplati prigodne naknade povodom Uskrsa umirovljenicima s područja Općine Nedelišće
- Odluka o lokalnim porezima
- Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Nedelišće
- Odluka o II. izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge ukopa pokojnika na grobljima na području Općine Nedelišće
- Odluka o prijenosu prava vlasništva na nekretnini
- Odluka o kupnji suvlasničkog dijela nekretnine, k.č.br. 757/2, k.o. Pretetinec
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 866/4 i 866/5, k.o. Nedelišće
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 1365, 1366 k.o. Macinec
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 89, k.o. Nedelišće, Trg Republike 21, Nedelišće
- Analizu stanja sustava civilne zaštite na području Općine Nedelišće za 2024. godinu
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o općinskim porezima Općine Podturen
- Odluka o kupnji nekretnina u k.o. Podturen
- Odluka o prodaji ošasne imovine
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju proračuna Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o zaduživanju Općine Strahoninec
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o imenovanju ulice na području Općine Strahoninec
- Odluka o općinskim porezima Općine Strahoninec
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju provedbe Provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Sveta Marija
- Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Statutarna odluka o izmjenama Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Veljače 2025. 4. Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o prihvaćanju sporazuma i sufinanciranju aktivnosti u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. Mali Mihaljevec
- Odluka o lokalnim porezima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o dugoročnom zaduživanju Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o isplati pomoći umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina s područja Općine Sveti Juraj na Bregu povodom uskrsnih blagdana
- Izmjene i dopune Odluke o načinu utvrđivanja plaće, naknade za rad te drugih prava općinskog načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu
- Izmjene i dopune Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2025. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- Izvješće o stanju zaštite od požara u 2024. godini za Općinu Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Odluka I. izmjenama i dopunama Odluke o lokalnim porezima Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o lokalnim porezima Općine Štrigova
- Odluka o visini iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj na području općine Štrigova
- Odluka o osnivanju Dječjeg vrtića „Grozdek“
- Odluka o izmjenama i dopunama Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova
- Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Štrigova za 2024. godinu
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Štrigova za 2025. godinu
- Izmjenu i dopunu Poslovnika Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o općinskim porezima Općine Vratišinec
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2024. godinu