Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 496
Članak 4.
Stranica 496 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Na temelju istraživanja padinskih procesa općenito, obilježja opasnosti kao i identifikacije područja izloženih riziku klizanja obavlja se zoniranje te izrađuju karte podložnosti padina klizanju, karte hazarda i karte rizika klizanja, koje, kao što je već rečeno, uključuju redom sve kompleksniju interpretacijsku razinu. Izrada karata podložnosti padina klizanju i opasnosti klizanja počinje sedamdesetih godina 20. stoljeća. Te su se karte uglavnom temeljile na kvalitativnoj procjeni frekvencije klizanja. Naime preduvjet procjene hazarda i rizika klizanja danas su kvalitetne digitalne geodetske podloge, geološke karte, seizmološke karte, geotehnički katastar i katastar klizišta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tu svakako treba dodati i geomorfološke karte, koje su iznimno važne jer kompiliraju morfometrijska obilježja reljefa s procesima koji se odvijaju na padinama. Da bi se pristupilo rješavanju problematike degradacije tla - klizišta, potrebno je najprije sagledati mogući ili postojeći događaj, bilo da se radi o odronima i klizanjima u stijenskim masama, bilo da se radi o potencijalnim ili aktivnim klizištima. Postoji nekoliko pravaca: • zaštita usjeka i zasjeka. Tu inženjer vlada situacijom pa može i treba izraditi projekt zaštite kosine s rješenjima koja mogu biti varijantna za različite situacije. Ovi zahvati najmanje koštaju, ako se izvode tijekom iskopa kada je jednostavno pristupiti mjestima na kojima je potrebno izvesti pojedini zahvat. Primjer su razni zahvati pri izvedbi dubokih građevnih jama i usjeka i zasjeka pri izgradnji prometnica, • zaštita na prirodnim pokosima i starim, nezaštićenim zasjecima, koji se uslijed utjecaja atmosferilija postepeno troše i prijete područjima ispod njih. Pokosi usjeka i zasjeka, kao i prirodni pokosi, okrenuti jugu, izloženi su snažnom utjecaju atmosferilija i stalno podložni rastrožbi, mnogo jače nego što je to za očekivati u stijenskoj masi. Tu spadaju i flišne padine, također jako podložne rastrožbi. Mehanizam trošenja u flišu je nešto drugačiji od onoga u okršenim vapnencima.
Članak 4.
U ovim vrstama mekih stijena česta su plitka, izdužena klizanja površinskog, rastrošenog pokrivača. Svaki od ovih slučajeva traži zaseban pristup pri zaštiti pokosa, • treći je slučaj zaštite i sanacija potencijalnih i aktivnih klizišta. Njih najčešće uzrokuje promjena u efektivnim naprezanjima uslijed različitih djelovanja podzemne vode. Stoga je, prilikom projektiranja zaštite, podzemna voda ona na koju treba obratiti najveću pažnju, • četvrti je slučaj kada nije moguće izbjeći utjecaje klizanja i odrona. Tada treba pribjeći ili njihovom izbjegavanju ili izradi građevine koje infrastrukturu štite od nepoželjnih, štetnih i često vrlo opasnih utjecaja odrona i klizanja. 6.8.5. uzrok klizišta Uzroci klizanja mogu biti prirodni i potaknuti ljudskim aktivnostima. Prirodni uzroci mogu biti geološki i morfološki. Geološki uzroci odnose se na mineraloški sastav stijena, smjer pružanja i nagib plićih slojeva tla, njihova geotehnička svojstva i odnos njihovog nagiba u odnosu prema nagibu površine kosine. U geološke uzroke može se uvrstiti i paleoreljef i paleoklizišta koja su bila aktivna u geološkoj prošlosti. Ova paleoklizišta mogu oblikovati izrazite potencijalne klizne plohe. Morfološki uzroci odnose se na promjenu reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih, češće egzogenih sila (raznih vrsta i oblika erozije). Djelovanje čovjeka ogleda se u sljedećem (USGS): • dodatna opterećenja vrha padine (nasipom i slično); • zasijecanje u padinu, naročito nožicu; • ugradnja nestabilnog tla u nasipe;
Članak 4.
• sniženje i porast vodostaja u jezeru; • sječa šume, vađenje korijenja; • navodnjavanje i snižavanje razine podzemne vode; • rudarenje i odlagališta jalovine; • umjetne vibracije, miniranja, zabijanje pilota; • procjeđivanje vode iz kanalizacije, vodovoda, kanala i slično; • kultiviranje zemljišta; • skretanje toka rijeke ili morske struje izvedbom stupova mostova, nasipa, ustava i slično. Neposredni povod aktiviranju klizišta također može biti prirodne naravi ili potaknut djelovanjem čovjeka. Od prirodnih pojava to su oborine, obilne, nagle i/ili dugotrajne, naglo topljenje snijega i nagli porast temperature u područjima blizu permafrosta, kada se naglo otapa led u tlu. Uzroci mogu biti pasivni i aktivni. Pasivni su čimbenici primjerice litološki sastav, nagib slojeva, nagib padine, ekspozicija padine i dr. Aktivni čimbenici djeluju izravno u smjeru destabilizacije padina. To su npr. trošenje, promjene nagiba padina, opterećenje padine dodatnim materijalom (prirodno ili antropogeno odlaganjem ili gradnjom), promjena razine vode temeljnice te uklanjanje vegetacije. Uklanjanje vegetacije bilo prirodnom ili ljudskom aktivnošću je glavni uzrok mnogih pokretanja masa i nastajanja klizišta. Pored navedenih faktora kao čest uzrok pojave klizišta je i nepostojanje regulacijskog plana komunalne infrastrukture, te dotrajala i oštećena vodovodna i kanalizacijska mreža. 6.8.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed klizišta Duže oborinsko razdoblje s većim količinama oborina.
Članak 4.
6.8.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed klizišta Do konačnog aktiviranja klizišta dolazi djelovanjem jasnih pokretača samog procesa klizanja, kao što su povećanje hidrostatskog tlaka u porama zbog jakih kiša ili otapanja snijega, potresi ili antropogeno djelovanje (primjerice kamenolomi, gradnja tunela i cesta). Kliženje tla je proces koji se može desiti u bilo koje vrijeme i skoro na svakom mjestu. Iako mnogi kliženje dovode u vezu sa strmim i nestabilnim padinama, ono se može pojaviti i na blago nagnutom terenu zavisno od geološkog sastava terena i drugih čimbenika. Kod gotovo svih padina neizbježna je degradacija uslijed prirodnog procesa trošenja-raspadanja i transporta materijala niz padinu. Na većini padina to je kontinuirani, vrlo spori proces. Ipak, neka klizanja se događaju kao iznenadni dramatični događaj na padinama koje su prije toga dugo vremena bile stabilne. U oba ova slučaja rezultat je isti; klizišta su samo jedan završni događaj u cijelom nizu prirodnih procesa. Mnogi faktori dovode do pojave klizišta, a među njima su najčešći: 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 497 • povećanje nagiba padine, • promjena nivoa podzemne vode, • smanjenje čvrstoće materijala u kosini, • dodatno opterećenje padine. 6.8.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – klizišta Potencijalna klizanja i terene koji puze moguće je prepoznati po nakrivljenim stablima, nagnutim ogradnim zidovima i slično. Aktivna klizišta relativno su lako prepoznatljiva po pukotinama na površini terena i na građevinama koje se nalaze na klizištu. Na klizištima se često javljaju izvori i provlaživanja, što je također jedan od pokazatelja moguće pojave pokretanja tla.
Članak 4.
Bitan učinak na klizišta ima voda. Ona u svakom slučaju ima negativan učinak na stabilnost klizišta, iako se to uvijek ne čini baš tako. Opadanjem razine podzemne vode na kosini smanjuju se porni pritisci i povećavaju efektivna naprezanja, što je u smislu povećanja efektivnih naprezanja, a time i čvrstoće na smicanje, pozitivno. Međutim, ako opadanje RPV-a nastaje u nepotopljenoj kosini, ako razina opadanja podzemne vode ne slijedi brzinom opadanje otvorene, vanjske vode, javlja se sila strujnog tlaka kao dodatno opterećenje na kosinu i uzrokuje njenu destabilizaciju. Može se zaključiti da promjena efektivnih naprezanja na kosini, uslijed promjene razine podzemne vode, nije ključna za poticanje klizanja, već je ono u većoj ovisnosti o pojavi sila strujnog tlaka. Najgori mogući događaj ogledao bi se u nastanku novih te proširenju postojećih i otvaranju saniranih klizišta na području Općine. • Mjere zaštite i sanacije Najčešći neposredni povod za aktiviranje potencijalnih klizišta je voda u svim svojim oblicima pojavnosti, a najučinkovitija mjera sanacije takvih potencijalnih i aktivnih klizišta je odvodnja. Učinak bušenih vodoravnih drenova značajan je u slučaju dubokih kliznih ploha kod kojih su visoki piezometarski tlakovi glavni uzrok klizana. Najbolji učinak imaju ako se mogu dijelom uvesti u jače propusne slojeve koji onda mogu djelovati kao dubinska plošna drenaža. U homogenim, glinovitim tlima nemaju velikog učinka zbog malih polumjera djelovanja. Drugi najčešći uzrok klizanja je potkopavanje nožice uslijed erozije.
Članak 4.
Sanaciju je moguće izvesti nizom bujičnih pregrada koje stvaraju mikroakumulacije. Ovi se prostori pri svakoj velikoj vodi pune nanosom i zasipavaju. Konačni je rezultat stepeničasti tok s nizom kontroliranih slapova. Spriječena je daljnja erozija, a na kritičnim mjestima je zasuta nožica kosine i tako povećana njena stabilnost. Od erozije nožice stradaju i strme morske obale. Kada je potrebno iz preventivnih ili nekih drugih razloga promijeniti ravnotežu kosine, može se to učiniti na više načina. Danas postoje gradiva znatno lakša od tla, koja mogu poslužiti za izradu nasipa na vrhu kosine, a da se ona pri tom ne optereti. Isto je tako moguće zaštititi i dodatno opteretiti nožicu. U nekim slučajevima potrebno je klizišta „pridržati“ potpornim građevinama. To se često pokazalo neuspješnim, ali ako je baš nužno, izvode se građevine koje dobro podnose određene deformacije i pomake bez opasnosti od značajnih oštećenja ili rušenja. U stijenskoj masi, pri izvođenu usjeka i zasjeka, zaštita kosina ovisi o tome treba li se kosina stabilizirati ili se štiti samo površina koja se postupno raspada uslijed erozije. Za stabilizaciju kosina koriste se sidra i razni tipovi mreža s i bez ublaživača energije. Zasjeci i usjeci u mekim stijenama moraju se zaštititi od rastrožbe, koja je uvjetovana djelovanjem atmosferilija zatvaranjem pokosa prskanim betonom. Stabilnost kosina u ovim stijenama postiže se raznim geotehničkim zahvatima, kombiniranjem sidara i raznih površinskih nosača (blokovi, grede, roštilji). U nekim je slučajevima moguće učinke klizanja, odrona i kamenih lavina spriječiti zaštitnim građevinama.
Članak 4.
• preventivne mjere Osnovni zadatak preventivnih mjera je da se labilnim padinama spriječi pojava klizišta. Kod već formiranih klizišta zadatak je onemogućiti dalji razvoj klizišta, te svesti na minimum ili izbjeći materijalne štete koje mogu nastati kao posljedica klizanja. Najčešće preventivne mjere su: - ublažavanje nagiba padine, - rasterećenje gornjih dijelova padine, - opterećenje donjih dijelova padine stvaranjem potpora, - postavljanje slaganih kamenih zidova („suhozida“) na manjim klizištima, - reguliranje površinskih voda na padini, - redovno održavanje vodovodne i kanalizacijske mreže, - redovno pražnjenje septičkih jama, - redovno održavanje i čišćenje drenažnih kanala, - sprječavanje podlokavanja obalskog područja, - pošumljavanje i obnavljanje vegetativnog pokrivača. 6.8.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed klizišta na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje posljedice klizišta mogu imati na stanovništvo, posljedice na život i zdravlje ljudi procijenjene su malenim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno više od 0,001% stanovništva. Tablica 87: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Klizišta Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 X 5 Katastrofalne >0,036 Stranica 498 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025.
Članak 4.
6.8.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed klizišta na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procjenjuje se da će pojava klizišta na području Općine imati značajan utjecaj na gospodarstvo Općine te da će eventualne štete nastale klizištima prelaziti 20% proračuna Općine. Tablica 88: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Klizišta Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.8.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed klizišta na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove) javnog društvenog značaja/2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.
Članak 4.
S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika 6.8.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – klizišta Uslijed velikih količina oborina koje se javljaju početkom godine česta je pojava degradacije tla (klizišta) na području procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed klizišta imala umjeren utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Uslijed nastanka klizišta na području Općine dolazi do oštećenja prometne infrastrukture te zastoja u prometovanju. Nastankom klizišta, građevine od društvenog i javnog značaja ne će biti ugrožene. Tablica 89: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Klizišta Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 Tablica 90: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Klizišta ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 / X X 5 6.8.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed klizišta Tablica 91: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Klizišta vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće državnih, županijskih lokalnih i nerazvrstanih prometnica i komunalne infrastrukture na području Međimurske županije.
Članak 4.
Dolazi do propadanja dijelova prometnica koje nisu obnovljene 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 499 u skorije vrijeme te prometnice koje su građene na terenu koji svojim prirodnim značajkama pogoduje nastanku degradacije tla (klizištima). 6.8.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed klizišta na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava klizišta na prometnicama imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedice bi zahvaćale manje od 0,001% stanovništva. Tablica 92: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Klizišta Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.8.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed klizišta na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procjenjuje se da nastala šteta neće prelaziti 0,5% proračuna.
Članak 4.
Tablica 93: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Klizišta Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.8.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed klizišta na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana najvjerojatnijim neželjenim događajem uslijed klizišta imala malen utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 94: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Klizišta Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 95: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Klizišta ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 / X X 2 3 4 5 6.8.7.4. vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed klizišta Tablica 96: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Klizišta kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina X 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 500 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025.
Članak 4.
6.8.8. Matrica ukupnog rizika – 6.8.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 3. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) klizišta (Degradacija tla) 4. Priručnik: “Živjeti na klizištu”, dr. sc. R. Dervišević, dr. sc. Z. Ferhatbegović, 2014.god. 5. Procesi degradacije tla, dr. sc. A. Špoljar, prof. v. š., Križevci, 2016.god. 6. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 7. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 8. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 501 9. Zaštita kosina i sanacija klizišta, prof. dr. sc. T. Roje – Bonacci, Hrvatske vode, 2014.god. 6.9. riZik – poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela (poplava) 6.9.1. naZiv sCenarija – poplava na području općine naziv scenarija Izlijevanje kopnenih vodenih tijela uslijed dužeg oborinskog razdoblja Grupa rizika Poplave rizik Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova, DVD Štrigova Izvršitelj: Komunalni redar, Zapovjednik DVD – a Štrigova 6.9.2. uvod – poplava Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih mjera rizici od poplavljivanja mogu sniziti na prihvatljivu razinu. U Hrvatskoj su poplave među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Problematici zaštite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zaštita okoliša od nekontroliranih širenja zagađenja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda.
Članak 4.
Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u nekoliko osnovnih skupina: • riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, • bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta, • poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora, • poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama, • ledene poplave, • poplave mora, • umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta, neprimjerenih gradnji i sl. Prostor Međimurske županije karakterističan je po velikom bogatstvu vodotoka, jezera i podzemnih voda. Voda je neophodna za život, vrlo je važna i za društveno – ekonomski razvoj, međutim sukladno EU Okvirnoj direktivi o vodama, voda nije komercijalni proizvod, nego je naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati. Zaštita voda ostvaruje se na temelju odredaba Zakona o vodama i provedbenih propisa. Vode su opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u čijem vlasništvu. Opća uporaba voda obuhvaća zahvaćanje voda iz njenih prirodnih ležišta i njeno korištenje za piće, sanitarne i druge potrebe domaćinstava te korištenje površinskih voda za kupanje i rekreaciju. Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Slivno područje “Međimurje” obuhvaća područje cijele Međimurske županije. Osnovnu hidrografsku mrežu Međimurja čine rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala. U ovom poglavlju iznosimo podatke koji su dostavljeni od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Varaždin i Međimurskih voda d.o.o. Čakovec.
Članak 4.
Na području Općine spletom geografskih karakteristika, nalazi se nekoliko potoka, vrlo aktivnih u kišnim i vlažnim razdobljima godine. Prostor koji pokriva teritorij Općine Štrigova pripada dvama slivnim područjima, slivu rijeke Mure i Drave. Rubnim područjem na sjeveroistoku Općine teče rijeka Mura. Južnim dijelom Općine teče potok Trnava Dravska. Na području Općine značajniji vodotoci su potoci Štrigova, Jalšovečki i Jurovečki potok. Potok Štrigova malog je kapaciteta i uglavnom služi za odvodnju oborinskih voda. Potok Gradiščak nakon dugotrajnih oborina plavi livade kao i ostali manji brdski potoci. Naselje Štrigova smješteno je u kotlini te okruženo brežuljcima te postoji opasnost od bujičnih voda koje nastaju za vrijeme obilnih oborina i topljenja snijega te se slijevaju do samog središta Štrigove u Štrigovski potok. Kod vodnih valova viših povratnih perioda postoji mogućnost plavljenja u naselju Štrigova na mjestu zacjevljenja. Uslijed slijevanja bujičnih voda može doći do plavljenja dijela prometnice, ŽC 2001, kod Osnovne škole i podrumskih prostorija 2 poslovna objekta; ugostiteljski objekt i ordinacija opće medicine u naselju Štrigova. Potok Gradiščak nakon dugotrajnih oborina plavi livade kao i ostali manji brdski potoci. 6.9.3. prikaz utjecaja poplave na kritičnu infrastrukturu (ki) utjecaj sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima)
Članak 4.
Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.9.4. kontekst – poplava Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava kojim su obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od Stranica 502 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. poplava ustrojena je po sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka. Područje Općine Štrigova pripada u Sektor A – Mura i Gornja Drava, odnosno Branjenom području 21: Područje maloga sliva Trnava. Na području Općine nalazi se nekoliko potoka sklonih bujičnim vodama, a na sjevero-istočnom dijelu Općine tj. na manjem dijelu naselja Jalšovec nalazi se dio Regionalno parka Mura – Drava. Vodotoci koji se nalaze na području Općine, točnije potoci Štrigova, Gradišćak, Jalšovečki te Jurovečki potok i potok Trnava Dravska dijele se na vodotoke I. i II. reda. U vodotoke I. reda spada potok Trnava Dravska, dok potok Štrigova s ograncima, potok Gradišćak i Jalšovečki potok spadaju u vodotoke II. reda bujičnog toka.
Članak 4.
Visinske kote prostora kreću se od 200 do 320 m/nm, s višim predjelima na sjeveru Općine. Prema jugu i jugoistoku nalazi se blagi nagib terena, a sjeveroistočnom dijelu Općine prema Sv. Martinu na Muri nalaze se blage padine i zaravni. Preostali dio Općine je brežuljkast što se uklapa u reljefni profil Gornjeg Međimurja. U udolinama i usjecima nalaze se povremeni ili stalni vodotoci, a kroz predjel južnih padina teče potok Šantovec koji se nalazi u sklopu sliva Trnava. Najznačajniji potoci sliva Mure su Jalšovečki potok i Jurovečki potok. Na području Općine izuzetno je mala vjerojatnost poplava izazvanih utjecajem tekućica s područja Međimurske županije. Za očekivati je opasnost od poplava izazvanih bujičnih voda koje nastaju nakon ekstremnih količina oborina te visokom razinom podzemnih voda, kao i topljenja većih količina snijega. • Moguće posljedice poplava: - moguće onečišćenje vode pojedinih lokalnih podsustava vodoopskrbe - plavljenje dijela prometnica što rezultira poteškoćama te zastojem prometa - procijenjena površina ugroženog poljoprivrednog područja iznosi 1 ha, dolazi do natapanja i plavljenja polja, livada i sjenokoša što rezultira smanjenim prinosom Poplave bujičnih vodotoka neće imati značajnije posljedice za opskrbu vodom stanovništva Općine iako mogu onečistiti vodu pojedinih lokalnih podsustava vodoopskrbe. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda očituju se kod plavljenja dijela prometnice u samom središtu naselja Štrigova (ŽC2001) gdje može doći do kraćih prekida u prometu. Štetne posljedice od poplava i bujičnih voda su neznatne, zona plavljenja obuhvaća područje livada odnosno sjenokoša.
Članak 4.
Na području Općine Štrigova najvjerojatnije su poplave izazvane bujičnim vodama te dizanjem razine podzemnih voda. Najčešći uzrok pojave poplava na području Općine Štrigova se ekstremne vremenske, odnosno duža oborinska razdoblja s većim količinama oborina ili topljenje snijega. Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj županiji obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100-300 m. U još nižem području uz Muru (100-200 m) količine su od 700-800 mm. Samo zapadni, brdovitiji dio (200- 400 m) županije bilježi veće količine oborine od 900-1000 mm, a zbog visine terena mogu se očekivati i količine veće od 1000 mm. Štrigova i okolica imaju kontinentalni režim padalina i umjerenu kontinentalnu klimu. Godišnje padaline su od 800- 1000 mm. Slika 20: Prikaz srednjih godišnjih količina oborina Međimurske županije za razdoblje 1961. - 1990.god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.9.5. uzrok poplave Poplave su jedna od geofizičkih pojava, odnosno pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na: • poplave nastale zbog jakih oborina, • poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima, • poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa, • poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja. S obzirom na vrijeme formiranja vodnog vala poplave se mogu razvrstati na:
Članak 4.
• mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodnog vala, • bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodni val za manje od deset sati, • akcidentne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodni val rušenjem vodoprivrednih ili hidro energetskih objekata. Nositelj obrane od poplave u Republici Hrvatskoj je Državna uprava za vode, a pravna osoba za upravljanje svim vodama na području države su Hrvatske vode. Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju nužno je smanjiti mogućnost nastajanja poplava na području Općine, a to se može provesti putem građevinskih i negrađevinskih mjera: Građevinske mjere zaštite od poplava uključuju građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, kao i održavanje vodotoka, vodnih građevina i objekata te nadzora vodnih građevina (brane, ustave, crpne stanice nasipi), • ekspanzijske površine su niski dijelovi riječnih dolina koji obično služe za rasterećenje ekstremno visokih poplavnih voda koje se upuštaju u narečene površine; • nasipi su najstariji i najčešće korišteni objekti zaštite od poplava jer su jednostavne građevine koje se mogu graditi od materijala s lica mjesta i uz relativno niske troškove; • uređenje vodotoka podrazumijeva radove kojima se povećava njegova protočna sposobnost, a time i snižavaju vodostaji visokih voda (uklanjanje prepreka koje usporavaju tok, skraćenje toka, iskop većeg profila); • odteretni kanali se grade u slučajevima ograničenog kapaciteta prirodnog vodotoka kada, zbog izgrađenosti duž njegovih obala ili visine postojećih mostova, ne 27. veljače 2025.
Članak 4.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 503 postoji realna mogućnost povećanja proticajne sposobnosti vodotoka građevinskim intervencijama; Negrađevinske mjere zaštite od poplava sastoje se od provedbe mjera obrane od poplava, kao i upravljanje i koordinacija djelatnosti tijekom pojave velikih voda, kao i modernizacija i koordinacija komunikacijskih sustava koji će se aktivirati u slučaju pojave velikih voda. Općina u svoje prostorne planove mora ugraditi mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća, te zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih (među kojima su i poplave) i drugih nesreća. 6.9.5.1. razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed poplave Prije same poplave, obično postoje neki prethodni događaji i uvjeti koji su doprinijeli ili predvidjeli mogućnost poplave. Evo kako bi mogao izgledati razvoj događaja koji prethodi poplavi na području Općine: • Nedavne obilne kiše: Neposredno prije poplave, područje Općine moglo je biti izloženo obilnim kišama koje su povećale dotok vode u kopnena vodena tijela na području Općine. • Povećanje vodostaja: Kiše su rezultirale brzim rastom vodostaja u Općini. Vodostaj je vjerojatno dosegnuo ili nadmašio sigurne granice, što je povećalo rizik od poplava. • Otapanje snijega: Ako je zima bila posebno hladna s obilnim snijegom, početak topljenja snijega u proljeće mogao je dodatno povećati dotok vode, doprinoseći povećanju vodostaja. • Upozorenja i pripreme: Nadležne vlasti i službe za hitne situacije vjerojatno su izdale upozorenja o potencijalnoj poplavi i preporuke za pripremu, uključujući evakuaciju ugroženih područja i zaštitu imovine.
Članak 4.
• Povećana svijest: Lokalno stanovništvo vjerojatno je postalo svjesno rastućeg rizika od poplave i mogućnosti da se to dogodi, što je možda potaknulo ljude da poduzmu mjere opreza i pripreme. • Intervencije i zaštita: Nadležne vlasti mogle su poduzeti određene mjere kako bi minimizirale štetu od poplava, uključujući postavljanje vreća s pijeskom, izgradnju brana ili druge oblike zaštite. 6.9.5.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed poplave Poplave na području Općine, obično su uzrokovane kombinacijom faktora, a ne jednim određenim okidačem. Među glavnim uzrocima mogu biti: • Nedovoljna infrastruktura: Loše planiranje gradnje, nedostatak odvodnje ili neadekvatna regulacija rijeka mogu pridonijeti većem riziku od poplava. • Urbano širenje: Urbanizacija može promijeniti prirodne obrasce otjecanja vode, što može povećati rizik od poplava. • Klimatske promjene: Promjene u klimi mogu dovesti do ekstremnijih vremenskih uvjeta, uključujući i češće i intenzivnije kiše, što može povećati rizik od poplava. Nakon ovih prethodnih događaja i uvjeta, dolazi do samog vrhunca poplave kada vodostaj premašuje kapacitet riječnih korita ili obrambenih struktura, rezultirajući plavljenjem okolnih područja. Odmah nakon poplave, obično slijedi razdoblje procjene štete i obnove. 6.9.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama – poplava Općina Štrigova smještena je sjeverozapadnom djelu Međimurske županije. Teritorij pripada dvama slivnim područjima, slivu rijeke Mure i Drave. Na sjeveroistoku Općine Štrigova nalazi se dio Regionalnog parka Mura – Drava koji obuhvaća manji dio naselja Jalšovec. Ostali značajniji vodotoci na području Općine Štrigova su: potok Trnava Dravska, potok Štrigova, potok Gradiščak te Jalšovečki i Jurovečki potok.
Članak 4.
Naselje Štrigova nalazi se u kotlini te je okruženo brežuljcima. Ugrozu naselju predstavljaju bujične vode koje nastaju u vrijeme dugotrajnih kišnih razdoblja i topljenja snijega te se slijevaju do središta naselja u potok Štrigova. Postoji mogućnost poplave u naselju Štrigova kod vodenih valova viših povratnih perioda. Može doći i do plavljenja dijela prometnice ŽC 2001 uslijed slijevanja bujičnih voda i to kod Osnovne škole i susjednih poslovnih objekata, odnosno njihovih podrumskih prostorija – ordinacija opće medicine te ugostiteljski obrat. Nakon dugotrajnih oborina manji potoci, osobito potok Gradeščak plave okolna oranična i livadna područja. 6.9.6.1. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Procijenjeno je da pojava poplave uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela na području Općine imat će značajne posljedice na život i zdravlje ljudi, točnije događajem će biti obuhvaćeno više od 0,001% stanovnika Općine. Tablica 97: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 X 5 Katastrofalne >0,036 6.9.6.2. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Posljedice na gospodarstvo očitovale bi se u vidu šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala, propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije, uništenje Stranica 504 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. gospodarskih objekata i sl., čime bi štete bile veće od 20% planiranih prihoda proračuna Općine. Tablica 98: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Poplava Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.9.6.3. procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Društvena stabilnost = KI+Građevine (ustanove) javnog društvenog značaja/2 Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.
Članak 4.
S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave imala značajne posljedice na proračun Općine uslijed oštećenja prometne infrastrukture. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 20% proračuna Općine. Tablica 99: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na kritičnu infrastrukturu – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 Tablica 100: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava Društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja u eurima (% kategorija posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 Tablica 101: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku – Događaj s najgorim mogućim posljedicama - Poplava ustanove/ građevine kritična kategorija javnog, ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 2 3 4 X X X 5 6.9.6.4. vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed poplave Tablica 102: Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Poplava vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina X 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine > 98% 1 događaj godišnje ili češće 27. veljače 2025.
Članak 4.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 505 6.9.7. najvjerojatniji neželjeni događaj – poplava Uslijed topljenja snijega te pojave dužih oborinskih razdoblja s većim količinama oborina moguće su pojave poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela. Poplave se mogu očekivati u ožujku i travnju na prijelazu zimskog u proljetno razdoblje te u listopadu i studenome kod pojave dugotrajnih oborina viših povratnih perioda. Eventualne bujice izazvane navedenim pojavama ne ugrožavaju Općinu Štrigovu u tolikoj mjeri da bi remetile funkcioniranje lokalne zajednice. Ukoliko dođe do plavljenja područja, najkritičnijim točkama smatra se područje glavne ceste u naselju Štrigova uz koju protječe potok Štrigova i to na mjestu zacjevljivanja i područja koje okružuje OŠ Štrigova. Valja napomenuti da iz uz vodotok Trnava Dravska, najugroženije područje je okolica potoka Štrigova koji prolazi sredinom naselja Štrigova. 6.9.7.1. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na život i zdravlje ljudi S obzirom na to da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procijenjeno je da pojava manjih poplava imala malene posljedice na život i zdravlje stanovništva Općine. Tablica 103: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava Život i zdravlje ljudi Broj kategorija posljedice stanovnika odabrano u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 X 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.9.7.4. v 6.9.7.2. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 4.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Izlijevanje kopnenih vodenih tijela može smanjiti poljoprivrednu proizvodnju te nanijeti štete na gospodarskim objektima. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 104: Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Poplava Gospodarstvo u eurima (% kategorija posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.9.7.3. procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Prilikom manjih prelijevanja može doći do plavljenja prometnice, što bi za posljedicu imalo zastoj prometa te bi nanijelo manje štete na prometnoj infrastrukturi u vidu naplavina te eventualnih manjih oštećenja. S obzirom na štete koje su moguće uslijed izlijevanja kopnenih vodenih tijela na području Općine u vidu najvjerojatnijeg neželjenog događaja, posljedice su procijenjene neznatnim, očekivana šteta neće prelaziti 0,5% proračuna Općine. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice jerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed poplave Tablica 105: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Poplava kategorija posljedice kvalitativno v 1 Neznatne Iznimno mala 2 Malene Mala 3 Umjerene Umjerena 4 Značajne Velika 5 Katastrofalne Iznimno velika vjerojatnost/frekvencija jerojatnost Frekvencija odabrano <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe 1 – 5% 1 događaj u 20 do 100 godina 5 – 50% 1 događaj u 2 do 20 godina 51 – 98% 1 događaj 1 do 2 godine X > 98% 1 događaj godišnje ili češće Stranica 506 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025.
Članak 4.
6.9.8. Matrica ukupnog rizika – p oplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela 6.9.9. izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 3. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 4. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024.god. 5. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 6. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 507 6.10. riZik – potres 6.10.1. naZiv sCenarija – podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području općine naziv scenarija Podrhtavanje tla uzrokovano potresom na području Općine Grupa rizika Potres rizik Potres radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Štrigova Nositelj: Općina Štrigova, DVD Štrigova Izvršitelj: Komunalni redar, Zapovjednik DVD – a Štrigova 6.10.2. uvod – potres Republika Hrvatska nalazi se na području izražene seizmičke aktivnosti. Prema kvalifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na to da štete po stanovništvu i na materijalnom dobru, potresi se nalaze pri samom vrhu. Seizmiku nekog područja određuju parametri i to:
Članak 4.
• hipocentar ili žarište, geometrijska točka, odnosno područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja te se prostiru valovi potresa, a određuju ga geografske koordinate i podaci o dubini, • epicentar je projekcija hipocentra na površinu zemlje što se još može objasniti kao točka na površini zemlje koja je najbliža hipocentru, • intenzitet potresa je učinak potresa na površini zemlje za zahvaćenom i promatranom prostoru, • magnituda potresa pokazuje kakve je jačine potres u žarištu (hipocentru). Potres se najčešće očituje kao podrhtavanje tla zbog naglog oslobođenja energije u Zemljinoj kori. Kod procjene rizika u pravilu se razrađuju potresi povezani s teorijom tektonskih ploča i njihovog gibanja s obzirom na to da važnost utjecaja koji imaju na ljudsku okolinu te graditeljsku baštinu. Potresi pripadaju skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a postoji vjerojatnost da se dogode u bilo kojem trenutku. Kako potrese nije moguće spriječiti, od iznimne je važnosti provođenje mjera za ublažavanje posljedica te spremnost i edukacija društvene zajednice. Tablica 106: Prikaz učestalosti potresa na području gradova Međimurske županije za povratni period od 125 god. (1879. – 2003.) Čestine intenziteta (o Grad / <?> φ(O n) λ (O e) Msk) mjesto v vi vii viii Čakovec 46.390 16.444 15 4 0 0 Mursko 46.513 16.444 13 3 0 0 središće prelog 46.338 16.617 15 5 1 0 Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2009.god. Slika 21: Prikaz epicentara potresa na području Hrvatske do 2020. godine prema Katalogu potresa Hrvatske i susjednih područja – prikaz epicentara od oko 40.000 potresa na području Hrvatske, od kojih se u prosjeku svake godine osjeti oko 45 potresa Izvor: Arhiva Geofizičkog odsjeka, Prirodoslovno – matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Herak i sur.
Članak 4.
(1996.); Markušić i sur. (1998); Ivančić i sur. (2002., 2006., 2018.) Slika 22: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 95 godina Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 10 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. Stranica 508 - Broj 4 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. veljače 2025. Slika 23: Karta potresnog područja RH s povratnim razdobljem od 475 godina Izvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god. vršno ubrzanje tla MCs stupanj (jedinica naziv potresa (m/s2) gravitacijskog potresa ubrzanja, g) VI. 0,59-0,69 (0,06-0,07)g jak VII. 0,98-1,47 (0,10-0,15)g vrlo jak VIII. 2,45-2,94 (0,25-0,30)g razoran IX. 4,91-5,40 (0,50-0,55)g pustošni Kartom su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ) površine temeljnog tla tipa A čiji gR se promašaj tijekom bilo kojih 50 godina očekuje s vjerojatnošću od 10% promašaja. Svakom događaju može se pridružiti propisana karta potresnih područja koja pokazuje potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (a ), površine temeljnog gR tla, tipa A (čvrsta stijena). Povratna razdoblja koriste se za procjenu ukupnog broja potresa koji se mogu očekivati u nekom dužem vremenskom periodu, ali ne može se procijeniti vrijeme u kojem će se dogoditi. Potresi su razdijeljeni po Poissonovoj razdiobi te njihovo događanje na određenom mjestu nema pravilnosti te potresi nisu međusobno zavisni po vremenu nastanka.
Članak 4.
Međuovisnost brzine kretanja vršnog ubrzanja tla i stupnja potresa prema MCS ljestvici prikazana je u tablici numeričkih vrijednosti. Tablica 107: Prikaz veze opisanog MCS stupnja te pripadajuće numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja opis potresa Slike padaju sa zida, ormari se prevrću i pomiču. Ljudi bježe na ulicu. Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju s krova, kućni zidovi pucaju. Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca. Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje. Izvor: RGN fakultet U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija snaga civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama. Tablica 108: Moguće posljedice potresa jačine VI°, VII° i VIII° MCS ljestvice stupanj u činci i efekti potresa na: intenziteta Građevine potresa A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. Na pojedinim građevinama VI° (10%) oštećenja 2. stupnja (umjerena Oštećenja oštećenja) – male pukotine u zidovima, građevina otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. B./ Na pojedinim građevinama (10%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 1.
Članak 4.
Materijalna dobra okoliš Ljude Mala zvona mogu zvoniti. Domaće U rijetkim Trešnju osjete životinje bježe slučajevima može se svi ljudi unutar iz nastambi. U razbiti posuđe i drugi građevina i na pojedinim slučajevima stakleni predmeti. otvorenom. Ljudi u vlažnom tlu moguće Knjige padaju s u građevinama se su pukotine šire od polica. Moguće je uplaše i bježe na 1 cm. Primjećuju se pomicanje teškog otvoreno. Pojedinci promjene izdašnosti namještaja. gube ravnotežu. izvora i razine vode u zdencima. 27. veljače 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 4 - Stranica 509 stupnja (lagana oštećenja) – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) VII° od pečene opeke, građevinama od krupnih Oštećenja blokova i montažnim građevinama te one građevina izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one s drvenom konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1.
Ostali akti u ovom izdanju (131)
- Odluka o donošenju Socijalnog plana Međimurske županije 2025.-2027.
- 182 2. Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Osnovna škola Mursko Središće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja školske sportske dvorane PŠ Dunjkovec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Izgradnja nove školske zgrade OŠ Nedelišće“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja Osnovne škole Selnica“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i dogradnja škole „Dr. Vinka Žganca“ Vratišinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Dogradnja osnovne škole i sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Školska sportska dvorana Domašinec“
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu projekta „Rekonstrukcija i opremanje Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec“
- Odluka o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje Doma za starije i nemoćne osobe Čakovec u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te informatizaciju zdravstvene djelatnosti u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnih škola kojima je osnivač Međimurska županija u 2025. godini
- Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija srednjih škola i učeničkih domova u Međimurskoj županiji u 2025. godini
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Zaklade
- Odluka o davanju nekretnine (22d) i opreme na korištenje Razvojno - edukacijskom centru za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe – tekuće zalihe za razdoblje 01.01.-31.12.2024. godine
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi aktivnosti „Akcijskog plana Međimurske županije za ranu intervenciju u djetinjstvu za razdoblje od 2023. do 2027. godine“ za 2023. i 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Razvojno – edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalska jezgra Čakovec za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu društva Tehnološko – inovacijski centar Međimurje d.o.o. za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Popisa prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Koordinacije za ljudska prava Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije za 2024. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe za 2024. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Informacije o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Zaključak o utvrđivanju kandidatkinje za imenovanje sutkinje porotnice Županijskog suda u Varaždinu
- Završni račun Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice ruske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji za 2024. godinu
- Završni račun predstavnice srpske nacionalne manjine međimurske županije za 2024. godinu
- Dopuna Plana prijma u službu u upravna tijela Grada Preloga za 2025. godinu
- Odluka o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Preloga
- Odluka o izmjenama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Preloga
- Odluka o porezima Grada Preloga
- Odluka o lokalnim porezima Općine Belica
- Odluka o obeštećenju vlasnika nekretnina – južna strana Ulice Nikole Šubića-Zrinskog u Belici
- Odluka o usvajanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Belica za 2024. godinu tvrtke GKP PRE-KOM d.o.o.
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Belica za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Belica za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Belica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju Plana rasvjete i Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete Općine Dekanovec
- Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o raspodjeli rezultata poslovanja – višak prihoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o porezima Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o planu, programu i načinu upoznavanja stanovništva s opasnostima od požara
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o izvršenom popisu imovine, obveza i potraživanja Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera za 2024. godini
- Veljače 2025. 7. Zaključak o usvajanju polugodišnjeg Izvješća općinskog načelnika za razdoblje od 01.07.2024. do 31.12.2024. godine
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini na području Općine Gornji Mihaljevec
- Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u društvenim djelatnostima Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o korištenju sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2024. godini
- Izvješće o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Program korištenja sredstava ostvarenih zakupom, prodajom, prodajom izravnom pogodbom, privremenim korištenjem i davanjem na korištenje bez javnog poziva poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec u 2025. godini
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. godinu
- Odluka o imenovanju ravnatelja Knjižnice i čitaonice Kotoriba
- Zaključak o prijedlogu za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Čakovcu
- Zaključak (o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba u 2024. godini)
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Kotoriba za 2025. godinu
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa potpora poljoprivredi Općine Mala Subotica za razdoblje od 2024. do 2025. godine za 2024. godinu – 2. dio
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava iz Programa poticanja razvoja obrta, maloga i srednjega poduzetništva u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Mala Subotica
- Izmjena Odluke o osnivanju i imenovanju Odbora za zaštitu potrošača Općine Mala Subotica
- Izmjene i dopune Odluke o mjerama poticaja za kupnju i uređenje nekretnina na području Općine Mala Subotica
- Odluka o usvajanju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Nedelišće za 2025. godinu
- Odluka o isplati prigodne naknade povodom Uskrsa umirovljenicima s područja Općine Nedelišće
- Odluka o lokalnim porezima
- Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Nedelišće
- Odluka o II. izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge ukopa pokojnika na grobljima na području Općine Nedelišće
- Odluka o prijenosu prava vlasništva na nekretnini
- Odluka o kupnji suvlasničkog dijela nekretnine, k.č.br. 757/2, k.o. Pretetinec
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 866/4 i 866/5, k.o. Nedelišće
- Odluka o kupnji nekretnina, k.č.br. 1365, 1366 k.o. Macinec
- Odluka o kupnji nekretnine, k.č.br. 89, k.o. Nedelišće, Trg Republike 21, Nedelišće
- Analizu stanja sustava civilne zaštite na području Općine Nedelišće za 2024. godinu
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o općinskim porezima Općine Podturen
- Odluka o kupnji nekretnina u k.o. Podturen
- Odluka o prodaji ošasne imovine
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju proračuna Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o zaduživanju Općine Strahoninec
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o kupnji nekretnine
- Odluka o imenovanju ulice na području Općine Strahoninec
- Odluka o općinskim porezima Općine Strahoninec
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Zaključak o usvajanju Izvješća o stanju provedbe Provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području općine Strahoninec za 2024. godinu
- Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o općinskim porezima Općine Sveta Marija
- Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o gospodarenju otpadom na području Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Statutarna odluka o izmjenama Statuta Općine Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Veljače 2025. 4. Odluka o visini paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o pečatima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o prihvaćanju sporazuma i sufinanciranju aktivnosti u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. Mali Mihaljevec
- Odluka o lokalnim porezima Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o izboru članova vijeća mjesnih odbora na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o dugoročnom zaduživanju Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o isplati pomoći umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina s područja Općine Sveti Juraj na Bregu povodom uskrsnih blagdana
- Izmjene i dopune Odluke o načinu utvrđivanja plaće, naknade za rad te drugih prava općinskog načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu
- Izmjene i dopune Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2025. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- Izvješće o stanju zaštite od požara u 2024. godini za Općinu Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Odluka I. izmjenama i dopunama Odluke o lokalnim porezima Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o lokalnim porezima Općine Štrigova
- Odluka o visini iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj na području općine Štrigova
- Odluka o osnivanju Dječjeg vrtića „Grozdek“
- Odluka o izmjenama i dopunama Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova
- Odluka o usvajanju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Štrigova
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća općinskog načelnika o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Štrigova za 2024.god.
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Štrigova za 2024. godinu
- Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje Općine Štrigova za 2025. godinu
- Izmjenu i dopunu Poslovnika Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o općinskim porezima Općine Vratišinec
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2024. godinu