Urbanistički plan uređenja Toplice Sveti Martin, odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

2. Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), članka 44. Statuta Općine Štrigova, („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 1/18., 14/18.), članka 32. Statuta Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 07/13 – pročišćeni tekst, 03/18) i članka 5. Odluke o donošenju IV. izmjena i dopuna UPU Toplice Sveti Martin (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 20/19), Odbor za statut i poslovnik Općine Štrigova na 1. sjednici održanoj 27. veljače 2020. godine i Odbor za statut, poslovnik i normativnu djelatnosti Općine Sveti Martin na Muri na 2. sjednici održanoj 02. 03. 2020. godine utvrdili su Pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja Toplice Sveti Martin – Odredbi za provedbu i grafičkog dijela Plana. Stranica 5672 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2020. URBANISTIČKI PLAN uređenja Toplice Sveti Martin, odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst) Pročišćeni tekst obuhvaća Urbanistički plan uređenja Toplice Sveti Martin – Odredbe za provedbu i grafički dio (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 4/03, 11/08, 8/14, 4/18, 20/19). Glava I. ODREDBE ZA PROvEDBU 1. UvJETI ODREĐIvANJA I RAZGRANIČAvANJA POvRŠINA JAvNE I DRUGE NAMJENE

Članak 1.

Članak 1. Svi nazivi „Kupalište Vučkovec“ u sadržaju ovih Odredbi za provedbu zamjenjuje se nazivom „Toplice Sveti Martin“. Urbanistički plan uređenja (UPU) Toplica Sveti Martin Izmjena i dopuna donosi se na temelju smjernica proizašlih iz PPUO Sveti Martin na Muri („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/05., 11/07., 18/11, 2/12. i 3/18.).
Članak 2. Građevna čestica unutar obuhvata UPU-a Toplica Sveti Martin može se formirati prema kartografskom prikazu broj 5 “Način i uvjeti gradnje” – kao postojeća ili preparcelacijom postojećih čestica. Nova građevna čestica može se formirati parcelacijom postojeće, uz uvjet da minimalna širina novoformirane građevne čestice uz pristupni put iznosi 20 m, zbog zadržavanja strukture postojeće izgradnje tog područja. Građevne čestice u područjima gdje se javljaju površinske vode potrebno je organizirati na način (smještaj građevine, uređenje i korištenje vanjskih površina) da se osigura prostor za prolaz vanjskih i vlastitih površinskih voda. Veličina novoformirane građevne čestice treba osigurati dovoljnu u širinu za smještaj građevine uz građevni pravac, potreban razmak između susjednih građevina, dovoljan odmak od međe susjedne čestice, a oblik treba slijediti tradicionalno formiranje čestica u okruženju.

Članak 3.

Članak 3. U granicama obuhvata Plana prostor je razgraničen na namjene prema kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” i to na: • gospodarske šume • ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište • građevinsko područje - mješovite namjene M - ugostiteljsko turističke namjene T - športsko rekreacijska namjena R - javna i društvena namjena D - gospodarska namjena K • zaštitne zelene površine • javne zelene površine • vodene površine • retencija za obranu od poplava • površine infrastrukturnih sustava U zonama koje su označene prema namjeni površina kao šumske površine i zone prirodne cjeline ne mogu se formirati građevne čestice. U zonama mješovite namjene zoni turističko kupališnog kompleksa mogu se formirati građevne čestice prema odredbama ovog Plana.

Članak 4.

Članak 4. Zona mješovite namjene sadrži nekoliko namjena koje se mogu uspostavljati u prostoru obuhvata Plana na način da u promatranom prostoru ne ometaju jedna drugu i ne umanjuju vrijednost korištenog prostora.
Članak 5. U zoni mješovite namjene M mogu se urediti i formirati građevne čestice na kojima se mogu odvijati sljedeće djelatnosti i sadržaji: a) stanovanje – stalno, povremeno, uz mogućnost ugostiteljske i turističke djelatnosti b) poljoprivredno gospodarstvo c) čiste i tihe djelatnosti d) obrtničke radionice i servisi e) ugostiteljstvo i turizam. Na jednoj građevinskoj čestici svaka od ovih namjena može se javiti samostalno, dvije ili nekoliko njih zajedno (u jednoj ili više građevina).

Članak 6.

Članak 6. U zoni turističko kupališnog kompleksa mogu se formirati i urediti građevne čestice mješovite namjene vezane uz turizam, rekreaciju, uslužne i zdravstvene djelatnosti, a sadrže: - rekreaciju uz vodu, rekreaciju uz sportske terene i vježbalište za golf - smještajne kapacitete: hotele, apartmanski smještaj, vile apartmani - ugostiteljsku namjenu i zabavu - prateće sadržaje - uslužne djelatnosti - zdravstvene usluge - servisne uređaje. Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više namjena, međusobno usklađenih.

Članak 7.

Članak 7. Šumske površine su prema katastarskoj namjeni zadržane u nepromijenjenoj površini i ne mogu se smanjivati.
Članak 8. Zona prirodne cjeline – dolina potoka Gradiščak određena je koritom potoka i najmanje s pripadajućim vegetacijskim pojasom kojeg čini poplavno područje potoka. Korištenje te zone može se koristiti kao livada sa mogućnošću pristupa do korita potoka (zbog održavanja), a pristupni put za održavanje korita potoka može ujedno biti i staza za šetnju. Detaljni uvjeti za realizaciju puta određeni su u članku 55.ovih Odredbi.“ 24. prosinca 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5673

Članak 9.

Članak 9. Prometni i infrastrukturni koridori javni su prostori. Infrastrukturni uređaji i građevine mogu se locirati na zasebnoj čestici ili pak na javnim površinama unutar infrastrukturnog koridora.
Članak 10. Zona poljoprivrednih površina određena je prema katastarskoj namjeni, različitih je namjena prema korištenju u poljoprivredne svrhe. Moguće je izvršiti prenamjenu u poljoprivrednom smislu npr. oranicu u livadu, oranicu u voćnjak i sl. – iz jedne obradive površine u drugu. 2. UvJETI SMJEŠTAJA GRAĐEvINA U ZONI UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE

Članak 11.

Članak 11. U zoni turističko kupališnog kompleksa nalaze se građevine u funkciji turizma i rekreacije, označene na kartografskom prikazu br. 1 Korištenje i namjena površina: A smještajni kapaciteti – tipa hotel – oznaka T1 B smještajni kapaciteti – turističko naselje – oznaka T2 C smještajni kapaciteti – kamp – oznaka T3 D apartmanske vile – oznaka T4 E zdravstvena namjena – oznaka D3 F društveno zabavni centar – oznaka D10 G golf igralište – oznaka R1 H sportska dvorana uz sportsko rekreativne terene – oznaka R4 I sportsko rekreativni tereni – oznaka R8 J otvoreni bazeni s pratećim sadržajima i funkcijama – oznaka R20 K zatvoreni bazeni / sportska dvorana – oznaka R21 L objekti i sadržaji vezani uz rekreativno jahanje – oznaka R22 2.1. UvJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEvINA U ZONI UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Članak 12.

Članak 12. U zoni turističko kupališnog kompleksa moguća je rekonstrukcija, adaptacija postojećih građevina i sadržaja na postojećoj građevinskoj čestici (s prilazima) u sljedećem obimu: - rekonstrukcija, adaptacija građevine uz bazene – redizajn, dogradnja uz nužno proširenje postojećih gabarita u cilju povezivanja sadržaja i funkcija i povećanja standarda pružanja usluga - rekonstrukcija postojećih bazena u svrhu prenamjene u zatvorene bazene s dogradnjom potrebnih pratećih sadržaja za funkcioniranje takve vrste građevine - rekonstrukcija vanjskih površina – partera, prilaznih površina, zelenila, s dopunom urbane opreme.

Članak 13.

Članak 13. Navedenim zahvatima u prethodnom članku, građevinu koja će objediniti postojeće građevine i bazene treba po mogućnosti projektirati na način da je razvedenih gabarita u tlocrtu i visini. Pri oblikovanju volumena i primjeni materijala potrebno je uvažavati prirodno okruženje, s ciljem da se ne umanje vrijednosti krajolika i osobitosti prostora u koji se smještava.
Članak 14. Planirani kupališni kompleks otvorenih bazena s pratećim sadržajima i uređajima smješten na zasebnoj građevnoj čestici, u neposrednoj blizini postojećih bazena sačinjavat će sljedeći sadržaji: - sustav otvorenih bazena s uređajima vodenog parka - ulazni prostor – trg s ulazom - građevinom i pratećim sadržajima otvorenih bazena - ugostiteljski sadržaji – otvoreni i zatvoreni unutar bazenskog kompleksa - amfiteatralni prostor – zabavnog karaktera, kulturnozabavne manifestacije - parkirališni prostor za autobuse i osobne automobile. Planirano proširenje bazenskog kompleksa činit će prostornu i funkcionalnu cjelinu zajedno s rekonstruiranim i adaptiranim postojećim građevinama. Sve građevine i zahvati u prostoru ne smiju se nametati u prostoru, već s prirodnim okruženjem u kojem se nalaze moraju činiti vizualno skladnu cjelinu.

Članak 15.

Članak 15. U zoni turističko kupališnog kompleksa, na kartografskom prikazu br. 1» Korištenje i namjena površina» na prostoru označenom kao T1, moguća je gradnja smještajnih kapaciteta tipa hotela s površinom za uređeno parkiralište i to na građevinskoj čestici objedinjenoj od više katastarskih čestica. Broj etaža može biti najviše P+3. Prizemljem se smatra etaža uzdignuta najviše 0,5 m od kote terena. Krovište građevine može biti izvedeno u nagibu od 0 - 40º. Koeficijent izgrađenosti parcele Kig ne smije biti veći od Kig = 0,4. Planirane građevine moraju biti odmaknute od granice građevne čestice za širinu vatrogasnog koridora, min. 6,0 m. Vatrogasni pristupi kod građevina i prostora javne namjene (zatvoreni bazeni, hotel, društveno zabavni centar) moraju biti osigurani s najmanje dvije duže strane građevine.

Članak 16.

Članak 16. Smještajni kapaciteti turističko naselje označeni na grafičkom prilogu s T2 mogu se nalaziti na jednoj građevnoj čestici (ili više njih), a sastoji se od grupe građevina koje veličinom, oblikovanjem, smještajem na parceli i organizacijom čestice djeluju kao sastavni dio naselja. Tlocrtna površina jedne jedinice mora iznositi najmanje 100 m2, a visina građevine je najviše prizemlje i kat s mogućnošću korištenja potkrovlja. Oblikovanje i način gradnje kao i primjena materijala trebaju slijediti elemente tradicionalne ruralne arhitekture. Krovišta izvesti kosa, s nagibom krovnih ploha 30-45°. Međusobni razmak građevina – jedinica apartmanskog naselja mora iznositi najmanje 6,0 m. Vanjski prostori trebaju se organizirati tako da se prostor uz građevinu sastoji od predvrta i dvorišta, oblikovanih po uzoru Stranica 5674 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2020. na postojeću tradicionalnu izgradnju u naselju, a javne površine moraju stvarati ugođaj ulice.

Članak 17.

Članak 17. Smještajni kapaciteti tipa apartmanske vile na kartografskom prikazu označeni su sa T4, a klupska građevina sa D3. Uvjeti i način gradnje na prostoru izgradnje apartmanskih vila i klupske građevine određuju da se građevine apartmanskih vila mogu locirati svaka zasebno na građevnoj čestici minimalne površine 450 m². Ukoliko se više apartmanskih vila smještava na veću građevnu česticu uvjet je da jednoj jedinici pripada najmanje 450 m² površine čestice. Moguće rješenje parcelacionog elaborata je formiranje 4 građevne čestice kao 4 cjeline grupiranih vila. Veličina jedne jedinice apartmanske vile iznosi minimum 70 m², a maksimalne površine do 125 m². Broj etaža može biti najviše prizemlje + potkrovlje (P+Pk). Međusobni razmak građevina – jedinica apartmanskih vila mora iznositi najmanje 8,0 m. Uz svaku jedinicu potrebno je osigurati najmanje po 1 parkirno mjesto na pripadajućoj građevnoj čestici. Klupska građevina smještena je na zasebnoj građevinskoj čestici, maksimalna izgrađenost iznosi 30%. Građevina kluba može imati najviše 3 etaže i to suteren + prizemlje + potkrovlje (S+P+Pk). Krovište je dvostrešno s nagibom od 30° do 40°, prekriveno crijepom. Uz klupski prostor osiguran je vlastiti parkirališni prostor. Klupsku građevinu moguće je premamijeniti i rekonstruirati i za druge namjene (zdravstvene usluge, sportske sadržaje, osobne uslužne djelatnosti, uredski prostori, turističko informacijski centar i slično) ali uz uvjet da se ne odstupa od lokacijskih uvjeta prema kojima je građevina izvedena, tj. da se ne mijenjaju vanjska obilježja i gabariti građevine (visina i tlocrtna površina).

Članak 18.

Članak 18. Formiranje građevnih čestica u zoni turističko kupališnog kompleksa moći će se izvršiti prema predloženoj parcelaciji prikazanoj na „kartografskom prikazu br. 5 «Način i uvjeti gradnje», ali nije obvezujuća. Pri formiranju građevnih čestica može se odstupiti od predloženog rješenja, uz uvjet da se poštuju opći uvjeti iz drugog stavka članka 2., te da sadržaji na jednoj građevinskoj čestici čine funkcionalnu cjelinu i zadovoljavaju osnovne uvjete – pristup na javnu prometnu površinu i osigurano zbrinjavanje otpadnih voda određeno prostornim planom.

Članak 18a.

Članak 18a. Na prostoru planiranom za smještaj kampa potrebno je za korisnike kampa izvesti prometne i manipulativne površine, opremljena kamp mjesta s potrebnim komunalnim priključcima, sanitarnu grupu i recepciju u jednoj ili više građevina, a vanjske prostore opremiti hortikulturno pretežno visokim zelenilom. Sama čestica kampa treba biti opremljena komunalnom infrastrukturom, a organizacija prostora i dimenzioniranje jedinica trebaju biti izvedeni u skladu s posebnim propisima. 3. UvJETI SMJEŠTAJA GRAĐEvINA DRUŠTvENIH DJELATNOSTI

Članak 19.

Članak 19. Sportski tereni malih sportova, odbojke, rukometa, košarke i tenis tereni većim su djelom građevine vezane uz turističko kupališni kompleks, ali mogu se pojaviti i u zoni mješovite namjene kao prateći sadržaj uz stanovanje ili pak kao zajednički prostor na javnoj površini za rekreaciju lokalnog stanovništva – nogomet i sl. Sportske građevine sportska dvorana – R21 može se izvoditi u zoni sporta i rekreacije na zasebnoj građevinskoj čestici unutar dozvoljene zone izgradnje. Visina građevine sportske dvorane može iznositi najviše 10,0 m od uređenog terena. Prateći sadržaji sportskih građevina također se moraju izvesti unutar dozvoljene zone izgradnje, kao i tribine uz igrališta, koje je potrebno “ugraditi u teren” bilo modeliranjem ili korištenjem nagiba terena. U zoni namjene rekreacije i sporta s oznakom R1 smješteno je na površini od cca 8,0 ha ŠRC – golf igralište. Uređenje golf igrališta potrebno je izvesti prema posebnom projektu, uvažavajući postojeću morfologiju terena i prirodne elemente u području zahvata (autohtone biljne vrste). Za potrebe rekreativnog jahanja u zoni namjene rekreacije i sporta s oznakom R22 može se izgraditi osnovna građevina s pratećim ugostiteljskim sadržajima. Na području obuhvata ovog Plana (izvan građevinskog područja) u krajobrazno atraktivnim prostorima (šume, retencija, livade) mogu se odvijati sportsko rekreacijske aktivnosti (staze za šetnju, trčanje, hodanje – dio planinarskog puta, ribičke staze, paintball poligon, adrenalinski park) koje ne zahtijevaju građevinske zahvate u prostoru, već se koriste postojeći putevi i staze. Takve prostore moguće je opremiti rekvizitima neophodnim za funkcioniranje u javnoj upotrebi postavom klupa, košara za smeće, obavijesnim tablama, postavom vidikovca, tabli i oznaka kojima se skreće pozornost na osobitosti prostora (prirodne, krajobrazne, kulturne znamenitosti) i slično. Važno je da se tom prilikom ne mijenjaju prirodne osobitosti predjela, a šumske površine ne prenamjenjuju se u druge namjene.

Članak 19.

Građevina zatvorenog bazena – R21 može se graditi u zoni sporta i rekreacije kao zasebna građevina na zasebnoj građevnoj čestici ili kao dogradnja postojeće građevine. Visina planirane građevine može iznositi najviše 10,0 m od kote uređenog terena na građevnom pravcu. Za potrebe adrenalinskog parka, za postavu zip-line, moguća je izvedba pojedinačnih ili grupe samostojećih stupova ili konstruktivnog sustava, uz uvjet da se ne mijenjaju prirodne osobitosti prostora, a posebno se to odnosi na nemogućnost prenamjene šumskih površina.

Članak 19a.

Članak 19a. Na čestici javne i društvene namjene moguće je planirati izgradnju društvenog zabavnog centra s ugostiteljskim sadržajem prema općima uvjetima uređenja prostora u poglavlju 4.2.. Građevina može imati najviše 3 etaže (Po+P+1), a visina vijenca građevine može iznositi najviše 7,0 m mjereno na najnižoj koti uređenog terena. 24. prosinca 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5675
Članak 19b. Građevine društvene namjene kao što su građevine za socijalnu skrb, građevine zdravstvenog karaktera ili građevine za pružanje osobnih ili zdravstvenih usluga (s mogućnošću smještaja ili boravka za korisnike) mogu se izvoditi prema detaljnim uvjetima propisanim u poglavlju 4.2. Uvjeti i način gradnje u zoni mješovite namjene. Građevine društvene namjene u kojima je planirani smještaj za korisnike, mogu biti organizirane u najviše četiri etaže (Po+P+3+Pk), a u odnosu na teren gledano prema najnižoj koti uređenog terena.

Članak 20.

Članak 20. Za ostale oblike rekreacije kao što su šetnja, vožnja biciklom, hodanje u prirodi, jahanje, sanjkanje i sl. koristit će se isključivo postojeći poljski putevi, bez većih intervencija i zahvata u prostoru, osim redovitog održavanja (nasipavanja šljunkom i valjanja). 4. ZONA MJEŠOvITE NAMJENE FORMIRANJE PARcELA NA PROŠIRENOM GRAĐEvINSKOM PODRUČJU UZ NOvOFORMIRANE INFRASTRUKTURNE KORIDORE
Članak 21. Formiranje građevnih čestica u zoni građevinskog područja može se pristupiti ako planirana građevna čestica ima pristup javnoj prometnoj površini i osigurano zbrinjavanje otpadnih voda određeno prostornim planom. Čestice mogu zadržati postojeći oblik i veličinu ako zadovoljavaju osnovni uvjet: - da imaju neposredni pristup na javnu prometnu površinu (infrastrukturni koridor), - da se prostiru u cijelosti u dubinu izgradnje proširenog građevinskog područja. Nova parcelacija može se izvršiti prema uvjetima ovog Plana tako da minimalna širina građevne čestice uz infrastrukturni koridor mora iznositi 20 m, odnosno dimenzija prema predloženoj parcelaciji na kartografskom prikazu broj 5. Ukoliko se radi o postojećoj parcelaciji, širina građevne čestice može biti manja od 20 m, ali ne manja od 16 m, uz uvjet da je na čestici manjoj od 20 m moguća izgradnja prizemne građevine visine vijenca 4,5 m mjerene od najniže kote uređenog terena. 3.1. UvJETI SMJEŠTAJA GRAĐEvINA U ZONI MJEŠOvITE NAMJENE

Članak 22.

Članak 22. Građevna čestica u zoni mješovite namjene može biti organizirana na način da se na njoj gradi jedna građevina osnovne namjene, uz nju građevina prateće namjene i pomoćne građevine, organizirane u arhitektonsku i gospodarsku cjelinu.
Članak 23. Kao građevina osnovne namjene i prateće namjene jednako se mogu javiti građevine za stanovanje (stalno ili povremeno) i građevine uslužnih djelatnosti (turizam, ugostiteljstvo i obrt). Građevine isključivo prateće namjene su gospodarske građevine poljoprivredne djelatnosti. U zoni mješovite namjene mogu se locirati građevine u funkciji osnovne i prateće namjene: - stambene građevine za stalno ili povremeno stanovanje u obliku jednoobiteljske kuće - građevine u funkciji turizma i ugostiteljstva. Građevina može sadržavati jednu ili više funkcija, ovisno o kapacitetu i namjeni. Sve površine potrebne za nesmetano odvijanje funkcija vezanih uz građevine trebaju se osigurati na pripadajućoj građevnoj čestici na kojoj su građevine izvedene. Oblikovanje i primjena materijala ovih građevina treba biti u skladu s tradicionalnom ili suvremenom izgradnjom, a gabariti u skladu s gabaritima zatečene izgradnje u neposrednoj blizini koja formira naselje. Unošenje tradicionalne gradnje i materijala drugih regija i drugačijih tipologija nije prihvatljivo, kao ni izgradnja višestambenih kuća.

Članak 24.

Članak 24. Ostale građevine gospodarske djelatnosti kao što su tihe i čiste djelatnosti, obrtničke – zanatske radionice i servisi najčešće se mogu javiti kao pomoćne građevine na građevinskoj čestici gdje je stambena građevina osnovna građevina, uz uvjet da nemaju nepovoljne učinke na okoliš i neposredno okruženje (ne smiju proizvoditi buku veću od dozvoljene razine, zagađivati zrak nedozvoljenim emisijama plinova, emitiranjem prašine i neugodnim mirisima).
Članak 24a. Na česticama planiranim za građevine gospodarske namjene oznake K, moguće je graditi građevine koje služe za dnevnu opskrbu, specijaliziranu prodaju, stalnu ili povremenu tržnicu, s pratećim ugostiteljskim uslugama. Građevina može sadržavati jednu ili više funkcija. Za sve funkcije koje se odvijaju vezano uz namjene građevine, na čestici je potrebno osigurati potreban prostor za prometne i manipulativne površine kao i za zelene površine prema općim uvjetima iz ovog poglavlja. Uvjeti i način gradnje građevina određeni su člankom 32. ovih odredbi.

Članak 25.

Članak 25. Gospodarske građevine vezane za poljoprivrednu proizvodnju mogu se graditi uz stambenu građevinu u cilju formiranja poljoprivrednog gospodarstava, a mogu biti građevine: - s izvorom zagađenja – građevine za uzgoj stoke - bez izvora zagađenja – spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda - radionice za preradu i prostori za skladištenje poljoprivrednih proizvoda.
Članak 26. Građevine za uzgoj stoke odnose se na građevine za uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe (krava, svinja, konja), građevine za uzgoj tovne stoke i peradi, te muznih krava ili koza na ekstenzivan način (na otvorenom, ispaša na pašnjacima), veličine tlocrtne površine do 90 m² i to do kapaciteta: - odraslih goveda, tovnih teladi i junadi – do 10 komada - konja, odraslih svinja, krmača – do 5 komada - tovnih svinja - do 10 komada Stranica 5676 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2020. - sitne peradi – do 100 komada. U zoni obuhvata UPU-a ne dozvoljava se smještaj građevina za intenzivan tov stoke (peradi, svinja, junadi, teladi).

Članak 27.

Članak 27. Građevine osnovne i pomoćne namjene (turističke i ugostiteljske djelatnosti) smještavaju se na građevnoj čestici unutar stambenog pojasa na udaljenosti do 25,0 m od regulacione linije. Gospodarske građevine s izvorom zagađenja iz prethodnog članka moraju biti na minimalnoj udaljenosti 20 m od granice stambenog pojasa čestice na kojoj se nalaze i od stambenog pojasa susjednih čestica.
Članak 28. Položaj građevine na čestici treba slijediti tipologiju izgradnje u neposrednom okruženju (slobodnostojeći ili poluotvoreni tip građevina), a u situaciji kada to nije moguće odrediti potrebno je primjeniti slobodnostojeći način izgradnje. Građevine moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice čestice. Gospodarske građevine i prateće građevine, uz zadovoljene uvjete iz prethodnog članka, mogu se smjestiti uz rub građevne čestice.

Članak 29.

Članak 29. Osnovna i prateća namjena na jednoj građevnoj čestici može biti smještena unutar jedne ili više građevina, uz uvjet da građevine međusobnim odnosom gabarita, oblikovanjem i kompozicijom, čine skladnu arhitektonsku cjelinu.
Članak 30. Pomoćne građevine su građevine bez izvora zagađenja i to su garaže, spremišta alata, drvarnice, kolnice, kuružnjaci, škednji i sl. 4.2. UvJETI I NAČIN GRADNJE U ZONI MJEŠOvITE NAMJENE
Članak 30a. Na prostoru mješovite namjene mogu se formirati građevne čestice minimalne veličine 750 m² uz moguće odstupanje do 5% površine. Oblik i veličina građevne čestice može biti jednaka postojećoj katastarskoj čestici, može se formirati preparcelacijom postojećih (cijepanjem ili spajanjem) u svrhu formiranja više građevnih čestica, uz ispunjavanje uvjeta o minimalnoj površini i minimalnoj širini uz javnu prometnu površinu.

Članak 31.

Članak 31. Građevine osnovne namjene smještene su na građevnoj čestici na građevnom pravcu određenim susjednim građevinama. U situaciji kada to zbog konfiguracije terena nije moguće odrediti, građevni pravac mora biti odmaknut najmanje 5 m od regulacijske linije, iznimno ne manje od 3m kada je duža stranica čestice položena uz prometnicu.
Članak 31a. U zoni mješovite namjene mogu biti smještene građevine društvene namjene – građevine za socijalnu skrb, građevine zdravstvenog karaktera, građevine za pružanje zdravstvenih ili osobnih usluga (s mogućnošću smještaja ili boravka za korisnike), uz uvjete: - koeficijent izgrađenosti građevinske čestice Kigmax=0,3, koeficijent iskoristivosti Kismax=1,2 - visina građevine određena s najvećim brojem etaža - P+3, odnosi se na građevine društvene namjene (građevina za socijalnu i zdravstvenu skrb sa smještajem) - na čestici planiranog zahvata potrebno je osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta: • jedna smještajna jedinica – soba, apartman - jedno parkirališno mjesto, ili • određeni broj mjesta osigurati za zaposlene, za posjetitelje (za stacionarni oblik boravka korisnika) • parkiralište treba biti opremljeno visokim zelenilom, 3-4 parkirališna mjesta jedno stablo - osigurati prostor na čestici za potrebne manipulativne površine (pristup, opskrba) - vanjsko uređenje čestice – najmanje trećina čestice treba biti pejzažno uređena i pažljivo oblikovana u skladu s prirodnim i krajobraznim obilježjima okolnog prostora, ukoliko graniči s potokom uređenje treba biti prilagođeno krajobrazu vodotoka, uz očuvanje vrijednih i značajnih elemenata kao što su visoka vegetacija, livada… - do izgradnje sustava za odvodnju u naselju, otpadne vode potrebno je zbrinuti kroz pročistač otpadnih voda, dimenzioniran prema kapacitetu i namjeni građevine - udaljenost od međe sa susjednom građevnom česticom mora iznositi najmanje za širinu vatrogasnog koridora ili za visinu planirane građevine (mjerene od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu) ukoliko susjedna građevna čestica nije izgrađena - razmak između građevina mora iznositi (H1+H2)/2 za građevine na istoj građevnoj čestici, a udaljenost građevine od međe susjedne čestice ne može biti manja od polovice njezine visine, gdje je H visina najviše točke na pročelju građevine prema susjednoj međi.

Članak 31a.

- osigurati najmanje 40% površina u zelenilu, ozelenjenih pretežno visokim zelenilom.
Članak 32. Visina vijenca građevina stambene namjene, turističkih, ugostiteljskih, uslužnih djelatnosti, građevine gospodarske namjene oznake K može iznositi najviše do 7,0 m, a visina vijenca pratećih građevina (gospodarske građevine, radionice, servisi) može biti najviše do 5,0 m. Maksimalna visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena, a to je najniža kota zaravnatog terena uz građevinu. Elementi oblikovanja, način granje, primjena materijala trebaju slijediti primjere ruralne arhitekture, a preporučljivo je krovišta izvesti kosa, s nagibom krovnih ploha 30-45°. Ukupna izgrađenost na jednoj građevinskoj čestici može iznositi najviše Kig=0,4 (odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevinskoj čestici i površine građevne čestice) a koeficijent iskoristivosti može iznositi najviše Kis=0,8. Dogradnja postojećih građevina i izgradnja novih prateće namjene uz postojeću osnovne namjene moguća je uz navedene uvjete koji vrijede za novoplanirane zahvate u zoni mješovite namjene. 24. prosinca 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5677 Na građevnim česticama većim od 1000 m² najveća dozvoljena tlocrtna površina jedne građevine može iznositi 400 m². Razmak između građevina mora iznositi (H1+H2)/2 za građevine na istoj građevnoj čestici, a taj razmak između građevina susjednih građevnih čestica postiže se odmakom građevine za svoju visinu od međe sa susjednom česticom.

Članak 32.

Minimalna tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80 m², a na građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za odvijanje svih funkcija (osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta, manipulativne površine, pristupni put) i osigurati najmanje 40% površina u zelenilu, ozelenjenih pretežno visokim zelenilom. 4.3. UvJETI I SMJERNIcE ZA IZRADU URBANISTIČKOG PROJEKTA vANJSKIH PROSTORA KUPALIŠNO BAZENSKOG KOMPLEKSA TOPLIcA
Članak 32a. Rekonstrukciji i redizajnu vanjskih, posebno ulaznih prostora Toplica treba prethoditi izrada urbanističkog projekta, čiji je cilj u konačnoj realizaciji sklad namjene prostora, dimenzija, materijala, urbane opreme, hortikulturnog uređenja, i svih mogućih funkcija vanjskih prostora. Planiranjem namjene površina potrebno je: - u prometnim i javnim površinama razgraničiti kolne i pješačke površine - povezati sve važne sadržaje pješačkim stazama, povezati obale potoka pješačkim mostovima, a pješačke tokove upotpuniti novim sadržajima i namjenama u funkciji cjelokupnog naselja, a ne samo Toplica - predvidjeti višenamjensko korištenje vanjskih prostora, posebno trgova, za različite i raznovrsne manifestacije - urbana oprema (fiksna i mobilna) trebala bi biti prilagodljiva višenamjenskom korištenju. Posebnu pažnju u oblikovanju, dimenzioniranju prostora potrebno je posvetiti ulaznom trgu u kupališni (zatvoreni i otvoreni) prostor Toplica, na kojem je poželjno iznaći najpovoljniju točku za smještaj prepoznatljivog, skulptorski oblikovanog znaka Toplica.

Članak 32a.

Hortikulturno uređenje potrebno je izvesti na način da odabirom vrsta postane sastavni dio postojećeg krajobraza. 4.1. UvJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE 4.1.1. Rekonstrukcija javnih cesta
Članak 33. Sve javne ceste potrebno je redovito održavati. Odvodnju javnih cesta potrebno je izvesti putem rigola s obje ili s jedne strane kolnika ili na drugi način prema projektnoj dokumentaciji koja će uvažiti konfiguraciju terena i mogućnosti prostora.
Članak 34. Oprema autobusnog stajališta sastoji se od nadstrešnice i po mogućnosti od neophodne urbane opreme kao što je klupa i kante za otpatke. Nadstrešnicu je potrebno izvesti od transparentnog materijala (bez boje) koji osigurava nesmetane vizure u prostoru.

Članak 35.

Članak 35. Širina kolnika postojećih lokalnih cesta minimalne je širine, što je dovoljno za odvijanje lokalnog prometa slabog intenziteta. U cilju poboljšanja uvjeta odvijanja prometa na tim cestama bilo bi potrebno izvesti ugibalište na preglednim razmacima gdje to prostorni uvjeti omogućavaju.
Članak 36. Planirane prometne koridore – nove ulice potrebno je izvesti tako da prometna površina služi kolno pješačkom prometu min. širine 5,5 m. Mreža javni i internih prometnica – ulica može se izvoditi postupno, dozvoljava se fazna izgradnja pojedinačnih dionica kao pristupnih cesta do planiranih zona. 5.1.2. Parkirališta

Članak 37.

Članak 37. Javna parkirališta potrebno je izvesti u zoni turističko kupališnog kompleksa i na česticama sa građevinama turističkih, uslužnih, ugostiteljskih djelatnosti i to: 2 restoranska mjesta -1 parkiralište 1 apartman - 1 parkiralište 1 soba -1 parkirališno mjesto na 20 m2 vodene površine zatvorenog i otvorenog bazena – 1 parkiralište. U zoni kupališnog kompleksa pored parkirališta za osobna vozila potrebno je osigurati i parkirališta za autobuse. Prostor parkirališta predviđen za povremeno parkiranje poželjno je izvesti na čvrsto utvrđenoj travnatoj podlozi (šljunak, ilovača), a ona za stalno parkiranje izvesti u perforiranim zatravnjenim pločama. Na planiranom parkirališnom prostoru čestice hotela, postojeće raslinje potrebno je sačuvati u što je moguće većoj mjeri (pojedini stasali primjerci johe, hrasta, bukve) formirajući drvored ili skupine stabala. Sve parkirališne površine potrebno je opremiti visokim zelenilom. Na parkiralištima s 8 i više parkirnih mjesta, potrebno je ugraditi separator ulja i masti, i tako pročišćenu oborinsku vodu upustiti u sustav oborinske odvodnje. Građevinske čestice u središtu naselja planirane mješovite namjene M mogu se koristiti kao privremeno parkiralište do trenutka realizacije zahvata u prostoru, u skladu s planiranom mješovitom namjenom M. Unutar novog prometnog koridora od 10 m minimalne širine kolnika 5,5 m moguće je planirati parkirališta uz kolnik u zoni mješovite namjene M. 5.1.3. Trgovi i pješačke površine