Arhiva › 2020. › SGMŽ 23

SGMŽOpćina Sveti Martin na Muri · 24. prosinca 2020. · KLASA 350-02/20-01/01 · URBROJ 2109-17/20-01/01

Prostorni plan uređenja Općine Sveti Martin na Muri odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 5665

Članak 110.

Članak 110. Uvjetima uređenja prostora u poglavlju 2., te uvjetima za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, određen je odnos namjeravanog zahvata u prostoru i prirodnog okruženja. Poštivanje tih uvjeta nužno je u cilju očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti općine i osobito vrijednog predjela Županije. Sklad između planiranih zahvata u prostoru i izgrađenih struktura i prirodnih cjelina, mora se postići nenametljivim gabaritima građevina te oblikovanjem volumena bilo po uzoru na tradicionalnu arhitekturu, bilo suvremenim arhitektonskim izričajem u oblikovanju i primjeni materijala. Stranica 5666 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2020.

Članak 111.

Članak 111. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 112. U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: - očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora - zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina - zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu - zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje (vinogradi, voćnjaci, tradicijske gospodarske građevine) - očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini - poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.

Članak 113.

Članak 113. Zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti krajobraza Općine Sv. Martin na Muri potrebno je provoditi kroz mjere: - očuvanja uravnoteženog međusobnog odnosa prirodnih i antropogenih elemenata, šuma i polja, - izbjegavanje promjena prirodnih tokova i pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i drugih zahvata omogućiti opstanak ili čak obnovu vlažnih biotopa i doživljajno bogatih ambijenata - zaštite karakterističnih vizura, osiguranje njihovog kontinuiteta, vidikovaca i sl., - zadržavanja prepoznatljivosti pojedinih dijelova krajobraza bez obzira na planirane zahvate u prostoru - očuvanja karakteristične slike prostora i naselja, osobito dominantnih elemenata, - prilagođavanja izgradnje i oblikovanja novih građevina tradicijskoj izgradnji. - očuvanje autohtonih krajobraznih ambijenata te omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci, skupine stabala, pojedinačna stabla. - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja.

Članak 114.

Članak 114. Krajobrazne i prirodne vrijednosti potrebno je očuvati njegovanjem i sadnjom autohtonih vrsta (grab, hrast kitnjak, klen, brijest, trešnja, kesten, glog, divlja kruška), te sadnjom starih sorti voćnjaka kao okruženje novim zahvatima i sadržajima u prostoru – stambenim, turističkim, rekreativnim, društvenim.
Članak 115. Potreba izrade krajobrazne osnove Općine (samostalno ili u sklopu Međimurske županije) utvrđena je Prostornim planom Međimurske županije. Taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zaštite identiteta krajobraza te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti, značajnog krajolika uz rijeku Muru i posebno važan za Gornje Međimurje koje je pripada “osobito vrijednom predjelu Županije”.

Članak 116.

Članak 116. Vegetacijski pojas vodotoka – važne krajobrazne elemente naselja potrebno je očuvati od bilo kakvih zahvata kojima bi se promijenila njihova svojstva – proširenje građevinskog područja ili održavanje korita u smislu njegove regulacije ili uklanjanja vegetacije. Temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, mogu se zaštititi prostori i pojedinačni dijelovi prirode, ako su razlozi za njihovu zaštitu utemeljeni. ŠUME
Članak 117. Šumarstvo treba temeljiti na načelu održivog gospodarenja, odnosno na principima šumarske struke, a u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže u prostoru. Gospodarenje šumama treba se vršiti prema važećoj šumskogospodarskoj osnovi.

Članak 118.

Članak 118. Za provođenje Plana bitne su sljedeće mjere: - izraditi Program za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu - pošumljivati zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo - izgrađivati šumske putove, uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskom osnovom.
Članak 119. Zaštitni pojas šume je 50 m od ruba šume i u tom pojasu ne smije se ništa graditi što nema suglasnost nadležne javne ustanove. Šuma se može krčiti izuzetno u skladu sa zakonima i posebnim propisima. Na šumskom zemljištu moguće je graditi građevine šumske infrastrukture, građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu, spomenici i spomen obilježja te planirati izdvojena građevinska područja za T3, T4 i robinzonski turizam.

Članak 120.

Članak 120. Gospodarenja šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru. Šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume ne smiju se prenamijeniti. 24. prosinca 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5667
Članak 121. Poticati razvoj i planski osmišljavati zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivog razvoja seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajobraza uz zone rekreacije i radne zone. POLJOPRIvREDA

Članak 122.

Članak 122. Treba težiti razvoju intenzivnog tipa poljoprivrede prilagodljive tržnim zahtjevima, a u okvirima održivog razvoja. U tu svrhu potrebno je: - poticati okrupnjavanje zemljišnog posjeda - poticati razvoj obiteljskog poljodjelskog i proizvodnog gospodarstva - poticati proizvodnju zdrave hrane na površinama koje ne smiju biti tretirane raznim agrokemijskim sredstvima. KULTURNA BAŠTINA
Članak 123. Na području Općine nalazi se sljedeća kulturna baština zaštićena prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03.). Arheološka baština Arheološka zona Sveti Martini na Muri stavlja se pod preventivnu zaštitu, te se u grafičkom prikazu definira granicom zaštićenog područja, na kojem se primjenjuju sljedeće mjere zaštite: - Na području arheološke zone nisu dozvoljeni radovi bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela. - Zemljište se može i nadalje koristiti samo na dosadašnji način, a za sve ostale radove koji uključuju iskop zemljišta potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu. - Istraživanje lokaliteta i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovršetka istraživanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanje nadležnom muzeju. - Ako se prilikom dopuštenih radova na području arheološkog lokaliteta nađu arheološki nalazi, nalaznik je dužan o tome obavijestiti nadležno tijelo i nadležni muzej, a predmete predati nadležnom muzeju.

Članak 123.

- Vlasnik (imatelj) kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo. - Kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz članka 36. – 40. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U naselju Lapšina evidentiran arheološki lokalitet - Kaštel Lapšina kao srušeni dvorac. U naselju Gradiščaku evidentiran arheološki lokalitet - Turkovi vinogradi. Graditeljska baština - Župna crkva Sv. Martin u naselju Sveti Martin - Kapela Sv. Margarete u naselju Kapelščak. Sve radnje na zakonom zaštićenim kulturnim dobrima i unutar zaštićenih prostornih međa određenih katastarskim česticama moraju se izvoditi u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ostalom važećom zakonskom regulativom.

Članak 124.

Članak 124. Prema članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, lokalna zajednica tj. predstavničko tijelo Općine može određena kulturna dobra na svom području proglasiti zaštićenim (zaštita na lokalnoj razini). Općinsko tijelo treba svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, te uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela odrediti način zaštite. Od evidentirane graditeljske baštine javne plastike koja je navedena u poglavlju 1.1.2.6. Kulturna i prirodna baština, za zaštitu na lokalnoj razini ovim Planom se predlaže: - kapelica Marije Lurdske u Sv. Martinu na Muri - raspelo iz 1899. godine u Brezovcu - poklonac Sv. Ivana Nepomuka u G. Koncovčaku - raspelo iz 1835. godine u Gradiščaku - poklonac na raskrižju u Jurovčaku - kameno raspelo iz 1912. godine u Jurovcu - betonsko raspelo na kraju polja – unutar granica naselja Jurovec - kameno raspelo iz 1912. godine u Lapšini - raspelo iz 1914. godine u Kapelščaku - gradska kuća – vila na k.br. 16 u Kapelščaku - raspelo u polju iz 1919. godine – unutar granica naselja Žabnik. U neposrednom okolišu navedene baštine treba spriječiti izgradnju i postavu građevina (trafostanica, stupova električne mreže i sl.) u radijusu od 30 m. Obnova i rekonstrukcija građevina navedenih u ovom i prethodnom članku mora se vršiti uz mišljenje i nadzor nadležnog tijela – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela Varaždin.

Članak 125.

Članak 125. Unutar granica zakonom zaštićenog arheološkog nalazišta u Sv. Martinu na Muri, prije namjeravanog zahvata u prostoru i građevinskih ili bilo kakvih drugih iskopa na dubini većoj od 30 cm, potrebno je provesti zaštitna arheološka istraživanja uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Granica zaštićenog arheološkog nalazišta određena je Rješenjem o preventivnoj zaštiti (Kl. UP/I-612-08/03-01/15, Ur. broj: 532-10-5/6-04-2) od 2004. godine, koje vrijedi do donošenja novog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra. Za sve radove u zemlji na dubini većoj od 30 cm unutar granica građevinskog područja naselja Sv. Martin na Muri i Vrhovljan (a izvan Zakonom zaštićene araheološke zone) potrebno je osigurati kontinuirani arheološki nadzor. Dokaz o osiguranju arheološkog nadzora mora biti jedan od uvjeta za dobivanje građevinske dozvole unutar granica građevinskog područja spomenutih naselja. Ukoliko se prilikom vršenja Stranica 5668 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2020. nadzora pronađu arheološki nalazi, ovisno o nalazima propisat će se daljnji postupak.

Članak 126.

Članak 126. Namjena građevina evidentirane graditeljske baštine, posebno tradicijskih kuća (navedenih u tekstualnom dijelu u poglavlju 1.1.2.6. Kulturna baština) može biti stambena, kulturna, turistička gospodarska (usječeni vinarski podrumi) i sl.
Članak 127. U postupku održavanja graditeljske baštine i javne plastike, potrebno je njegovati i održavati cjelovitost ambijentalnog sklopa koji se sastoji od kulturne baštine i grupe stabala, a tamo gdje sklop nije cjelovit potrebno ga je upotpuniti sadnjom onih vrsta koji čine prepoznatljivu sliku – orijentir u krajobrazu. Baštinu i njenu neposrednu okolinu (ograde, pristupne staze, zelenilo) treba održavati i obnavljati u izvornom obliku i materijalima uz nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Nije dozvoljena upotreba suvremenih prefabriciranih elemenata i materijala. Zatečene građevine u neposrednoj blizini navedene baštine (kao što su visoki stupovi električne mreže ili bilo kakvi drugi stupovi, trafostanice, prometni znakovi, oglasni panoi i sl.) nakon njihove dotrajalosti potrebno je izmjestiti na primjereniju lokaciju. PRIRODNA BAŠTINA

Članak 128.

Članak 128. Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeno područje na teritoriju Općine Sv. Martin na Muri nalazi se Značajni krajobraz rijeke Mure, „Regionalni park Mura – Drava, (Uredba o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava, NN 22/11)“ i područje ekološke mreže (Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07.) U skladu s Uredbom o ekološkoj mreži, unutar Općine nalazi se područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove: - Mura HR2000364 Područja Regionalnog parka i ekološke mreže u Općini Sveti Martin na Muri poklapaju se s obuhvatom Značajnog krajobraza rijeke Mure. Ciljevi očuvanja i smjernice za mjere zaštite iskazane su kroz slijedeće mjere i uvjete 1. Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama i vrhovima, a značajnije vizure štititi od zaklanjanja većom izgradnjom. Planirane infrastrukturne koridore izvoditi duž prirodne reljefne morfologije. 2. Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora. 3. Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu.

Članak 128.

4. Na području PPUO Sveti Martin na Muri utvrđeno je niz ugroženih i rijetkih staništa za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja: - očuvati muljevite, pjeskovite i šljunkovite, strme i položite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom; očuvati raznolikost staništa na vodotocima (sprudovi, brzaci, neutvrđene obale i dr.); obale koje su gnjezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama. - travnjacima je potrebno gospodariti putem ispaše i režimom košnje prilagođenom stanišnom tipu; treba očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise, - očuvati šikare sprudova i priobalja rijeke Mure, - treba očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama kao i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring), - očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom, - u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine; ostavljati zrela, stara i suha stabla; pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama.

Članak 128a.

Članak 128a. Pored mjera zaštite prirode koje su ugrađene u sva poglavlja ovih odredbi, u planiranju zahvata u prostoru i pri izradi planova i programa, potrebno je primijeniti još sljedeće mjere zaštite ugroženih i strogo zaštićenih vrsta koje stalno ili povremeno žive na ovom prostoru: - pri izradi šumske gospodarske osnove potrebno je voditi računa o očuvanju dovoljnog broja starih, suhih stabala, starih panjeva u cilju očuvanja staništa ptica - u cilju zaštite šišmiša potrebno je voditi računa da se pri rekonstrukciji i obnovi crkvenih zvonika i tavana zgrada radovi izvode u vrijeme kada u tim prostorima nisu porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša - staništa leptira livadnog plavca – vlažne livade s određenim biljnim zajednicama, potrebno je evidentirati, a redovitom košnjom osigurati njihov opstanak, te ih uključiti u postupak zaštite - prilikom izvođenja elektroenergetskih građevina, potrebno je primijeniti tehnička rješenja u cilju zaštite ptica i malih životinja od stradavanja od strujnog udara na elektroenergetskim postrojenjima.

Članak 129.

Članak 129. Značajni krajobraz rijeke Mure u Općini Sv. Martin na Muri prirodna je baština od županijskog značaja. Granice područja Značajnog krajobraza rijeke Mure određene su Odlukom o Izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju Značajnog krajobraza rijeke Mure na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 1/02.). Cjelokupni prostor Općine sastavni je dio osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza briježnog dijela Županije. 24. prosinca 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5669

Članak 130.

Članak 130. Za pravu sliku stanja prirode na području Općine potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i staništa radi utvrđivanja posebno značajnih prirodnih vrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite. 7. POSTUPANJE S ODPADOM
Članak 131. Postupak gospodarenja komunalnim otpadom na prostoru Općine Sveti Martin na Muri provodi se prema Planu gospodarenja otpadom Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 8/08.). Temeljem obaveza iz posebnih propisa koji se odnose na postupak zbrinjavanja posebnih vrsta otpada, na području Općine Sveti Martin na Muri planira se smještaj reciklažnog dvorišta na prostoru gospodarske zone Sveti Martin na Muri. Zbrinjavanje građevinskog otpada, moguće je provesti na zajedničkom reciklažnom dvorištu građevinskog otpada u Totovcu. 8. MJERE SPREČAvANJA NEPOvOLJNA UTJEcAJA NA OKOLIŠ

Članak 132.

Članak 132. U cilju poboljšanja okoliša i sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, ovim Planom određuje se primjena sljedećih mjera: - izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači - sprječavati divlja odlagališta otpada po poljodjelskim i šumskim površinama - sanirati “divlja” odlagališta otpada - smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (sredstva za zaštitu bilja, mineralna gnojiva i sl.).

Članak 133.

Članak 133. Prostor napuštene šljunčare na lijevoj obali Mure nizvodno od mosta potrebno je sanirati i prenamijeniti u prostor sporta i rekreacije – sportskog ribolova.
Članak 134. U cilju prilagodbe krajoliku, pokose obala saniranog jezera iz prethodnog članka treba formirati u blagom nagibu te zadržati nepravilnu obalnu crtu. Ne dozvoljava se asfaltiranje i popločenje te betoniranje obale i pristupnih puteva. Građevina za potrebe ugostiteljsko turističke ponude i upravljanja može se izvesti kao prizemnica tlocrtne površine do 100 m², koristeći tradicionalne građevne materijale.

Članak 135.

Članak 135. U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: - čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljoprivredne površine, vodotoke i dr.) - na djelotvoran način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti - uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke - sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu sa Zakonom, pravilnicima i standardima te u skladu s ovim Planom. U cilju unapređenja okoliša potrebno je: - stvaranje javnog mijenja u korist zaštite krajobraza, zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenje onečišćenja - ugraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznog oblikovanja kao sastavni dio dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole ili detaljnog plana uređenja za građevine rekreacijske i turističke namjene - kroz dobro osmišljene turističke programe unapređivati korištenje i zaštitu prostora (vinske ceste).

Članak 136.

Članak 136. U postupku izvođenja zahvata u prostoru potrebno je provoditi zaštitu vodenih ekosustava tj. vodnog krajolika i šireg vegetacijskog pojasa uz potoke, bez novih regulacija i hidrotehničkih zahvata u tom pojasu. Ne preporučuje se pretvaranje vlažnih livada u njive i oranice, a izvođenje novih regulacija na tim površinama nije dopušteno.
Članak 137. Pri projektiranju i izvođenju gospodarskih građevina potrebno je primijeniti Zakone i propise kojima se sprečavaju nepovoljni utjecaji na okoliš, a građevinu projektirati i izvesti kao cjelinu s ugrađenim i primijenjenim uređajima i sustavima za sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Članak 138.

Članak 138. Od postojećih građevina kod kojih su utvrđeni negativni utjecaji na okoliš potrebno je ugraditi uređaje i sustave kojima će se svesti na dopuštenu razinu, kako ne bi ugrožavali neposredno okruženje i život stanovnika u susjedstvu.
Članak 139. Postojeća javna parkirališta kao i sva planirana moraju se opremiti zatvorenim sustavom odvodnje oborinskih voda s površine parkirališta i mehaničkim uređajem za pročišćavanje – separatorom ulja i masti.
Članak 140. Poradi utvrđivanja stanja onečišćenja, odnosno kakvoće vode u vodotocima, Općina u suradnji s Hrvatskim vodama mora uvesti redovito mjerenje i praćenje tih voda s ciljem zadržavanja prve kategorije. Postojeće stanje na vodotocima prve kategorije svakako se mora zadržati, a planirane nove namjene prostora ne smiju utjecati na kvalitetu vode u vodotocima, odnosno njeno smanjenje.

Članak 141.

Članak 141. Vrijedna i ostala obradiva tla koja nisu obrađena treba privesti poljoprivrednoj namjeni. Stranica 5670 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. prosinca 2020. Prilikom definiranja trasa za infrastrukturne zahvate u prostoru mora se maksimalno štititi kvalitetno tlo.
Članak 142. S obzirom na neprekidnu poljoprivredno - stočarsku tradiciju i velike prilike za proizvodnju ekološki zdrave hrane, Općina mora uspostaviti monitoring svojih tala. U cilju sprečavanja nepovoljnih utjecaja na tlo i podzemne vode i poštivanja Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN broj 32/10), uzgajivači stoke u farmama (peradarnici, svinjogojske farme i dr.), moraju voditi očevidnik o odvozu gnoja na poljoprivredne površine, da bi nadležne službe mogle vršiti kontrolu zbrinjavanja gnoja i kontrolu njegove primjene na poljoprivrednim površinama.

Članak 143.

Članak 143. Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke moraju se planirati i graditi na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih zona i drugih tihih djelatnosti uz primjenu propisanih mjera za sprečavanje prekomjerne razine buke.
Članak 144. Uz pretpostavku da je na području Općine Sveti Martin na Muri kakvoća zraka prve kategorije, u procesu očekivanog razvoja ovog područja potrebno je djelovati preventivno na način da se ne prekorače granične vrijednosti kakvoće zraka. Sprečavanje onečišćenja zraka moguće je provesti kontrolom emisije iz stacionarnih izvora i kontrolom sastava određenih proizvoda koji moraju biti ispod propisanih graničnih vrijednosti, da ne bi ugrozili zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš. Sprečavanje onečišćenja zraka mora se provoditi primjenom mjera utvrđenih u aktu o procjeni utjecaja na okoliš i mjera utvrđenih u dozvoli izdanoj prema posebnom propisu.

Članak 145.

Članak 145. Postojeće i novoizvedene pokose uz ceste potrebno je učvrstiti sadnjom grmlja i visokog zelenila. Gradnju građevina potrebno je izbjegavati na strmijim padinama, posebno ako se one nalaze uz prometnice. Na prostorima za koja se pretpostavlja pojava mogućih klizišta nije moguće izvođenje zahvata u prostoru, ni vršenje zemljanih iskopa i zemljanih radova na većim površinama. Na tim prostorima očuvanje postojeće vegetacije i sadnja visoke vegetacije gdje je to moguće, neke su od mjera za sprečavanje nastanka novih i aktiviranja postojećih klizišta.

Članak 146.

Članak 146. Brisan Odlukom o donošenju V. izmjena i dopuna PPUO Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 20/19).
Članak 146a. Zaštitu od požara potrebno je provoditi poštujući Zakon o zaštiti od požara (NN br. 58/93; 33/05; 107/07 i 38/09), Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 8/06) i Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 33/94; 55/94 i 142/03). Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća provodit će se kroz općinski dokument. 9. MJERE PROvEDBE PLANA 9.1. OBvEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOvA

Članak 147.

Članak 147. Ovim Planom utvrđuje se obaveza izrade prostornog plana užeg područja za neizgrađena neuređena građevinska područja, prikazana na kartografskom prikazu broj 4.2. Granice građevinskih područja naselja uz rijeku Muru: - UPU zone mješovite namjene u Jurovcu - UPU zone mješovite namjene u Vrhovljanu. PRIMJENA POSEBNIH RAZvOJNIH I DRUGIH MJERA
Članak 148. Stupanjem na snagu ovoga Plana, Plan uređenja manjih naselja Čestijanec, Lapšina, Jurovec, Brezovec, Sv. Martin na Muri, Vrhovljan, Marof i Žabnik, stavit će se van snage. Stupanjem na snagu ovog Plana stavljaju se van snage članak 1. i članak 61. Odredbi za provođenje «Urbanističkog plana uređenja kupališta Vučkovec» (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 4/03.

Članak 149.

Članak 149. Općina bi stimulativnim mjerama (ukidanje ili smanjenje komunalnih doprinosa) trebala podupirati obnovu i revitalizaciju građevina koje pripadaju graditeljskom i kulturnom naslijeđu Općine, posebno tradicijskih stambenih kuća čija bi obnova mogla biti uključena u razvojne turističke projekte.
Članak 150. Preporuka ovog Plana je izrada urbanističko arhitektonskog rješenja ili UPU-a prostora centra ovisno o namjeravanim zahvatima u prostoru. Urbanističko arhitektonskim rješenjem utvrdit će se namjena površina, oblikovanje, primjena materijala i urbane opreme, uređenje zelenih, javnih i prometnih površina na način da taj prostor predstavlja jedinstvenu cjelinu. Mogući obuhvat ovakvog projekta trebao bi uključiti prostor središta Općine – javne prometne površine u centru (kolne i pješačke), javne površine uz građevine društvenih djelatnosti (škola, višestambena građevina, crkva, župni dvor, društveni dom), javni vanjski prostor uz trgovački centar, javni vanjski prostor uz pretpostavljenu novu školsku dvoranu, te sve javne zelene površine u spomenutim prostorima. UPU će odrediti novu organizaciju prostora, moguću izgradnju novih građevina i pripadajućih površina. Obuhvat prostora UPU-a određen je u grafičkom listu broj 4 Građevinska područja naselja uz Muru, unutar označene zone centralnih i javnih sadržaja.

Članak 151.

Članak 151. Potreba izrade krajobrazne osnove Općine (samostalno ili u sklopu Međimurske županije) utvrđena je Prostornim planom Međimurske županije. Taj dokument bio bi osnovna prostorno planerska podloga integralne zaštite identiteta krajobraza te prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i temelj za utvrđivanje mjera očuvanja krajobraznih vrijednosti posebno važnih za Značajni krajolik uz rijeku Muru kao i za dijelove Općine koji su sastavni dio prostora Gornjeg Međimurja - “osobito vrijedni predjel Županije”. 24. prosinca 2020. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5671 REKONSTRUKcIJA GRAĐEvINA ČIJA JE NAMJENA PROTIvNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 152.

Članak 152. Građevine koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, ovim Planom se tretiraju kao postojeća izgradnja. Ukoliko su građevine iz prethodnog stava, u suprotnosti sa planiranom namjenom određenom ovim PPUO-m uz uvjet da Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru nisu predviđene za rušenje, mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Legalizirane građevine izvan građevinskog područja naselja (građevine povremenog stanovanja) ne smatraju se građevinskim područjem i ne mogu se dograđivati, rekonstruirati, niti prenamijeniti. Dozvoljena je obnova i održavanje u istim zatečenim gabaritima i namjeni. U smislu rekonstrukcije iz stavka 1. ovog članka smatra se za: 1. Stambene, odnosno stambeno – poslovne i manje poslovne građevine: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine max. 12 m² - dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, s tim da ukupna bruto izgrađena površina svih etaža, uključujući postojeće, ne prelazi 75 m² - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor - postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz alineje 4. ovog stavka - gradnja nove ograde i sanacija postojeće ograde.

Ostali akti u ovom izdanju (125)