Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine Strahoninec

2. na temelju članka 10., stavka 1. i članka 12., stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („narodne novine“ broj 20/18.,115/18 i 98/19), članka 4., stavka 1. pravilnika o agrotehničkim mjerama („narodne novine“ broj 22/19), članka 8., stavka 2. Zakona o zaštiti od požara („narodne novine“ broj 92/10), članka 11., stavka 3. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („narodne novine“ broj 94/13, 73/17.,14/19 i 98/19) i članka 32. Statuta Općine Strahoninec („Službeni glasnik Međimurske županije broj 6/13., 3/18 i 15/18), Općinsko vijeće Općine Strahoninec na 16. sjednici održanoj 16. ožujka 2020. donosi ODluku o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine strahoninec i. OpĆe ODreDBe

Članak 1.

Članak 1. Odlukom o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine Strahoninec (u daljnjem tekstu: Odluka) propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu, a sve u svrhu održavanja i zaštite poljoprivrednog zemljišta na području općine Strahoninec (u daljnjem tekstu: Općina).

Članak 2.

Članak 2. poljoprivrednim zemljištem u smislu ove Odluke smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. MEĐiMuRSkE županijE” 30. travnja 2020. poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti. katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500m² i katastarske čestice izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta. ii. aGrOtehničke mjere

Članak 3.

Članak 3. agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguravanja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. agrotehničkim mjerama, u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, razumijeva se zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta. pod agrotehničkim mjerama smatraju se: 1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka, 2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, 3. suzbijanje organizama štetnih za bilje, 4. gospodarenje biljnim ostatcima, 5. održavanje organske tvari i humusa u tlu, 6. održavanje povoljne strukture tla, 7. zaštita od erozije, 8. održavanje plodnosti tla. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost. 1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka

Članak 4.

Članak 4. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: - redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta, - održavanje ili poboljšanje plodnosti tla, 30. travnja 2020. “SLužBEni GLaSnik - održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama, - održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju. 2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 5.

Članak 5. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta. kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.

Članak 6.

Članak 6. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, dužni su tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, u više navrata, sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova) uklanjati i suzbijati ambroziju sljedećim mjerama: - agrotehničkim – pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine, - mehaničkim – međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka, - kemijskim – uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo. 3. suzbijanje organizama štetnih za bilje

Članak 7.

Članak 7. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. nakon provedenog postupka vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja zbrinuti sukladno uputama proizvođača koje su priložene uz ta sredstva te u skladu s posebnim zakonima, odlukama i propisima. 4. Gospodarenje biljnim ostatcima

Članak 8.

Članak 8. u trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizma štetnih za bilje. MEĐiMuRSkE županijE” Broj 5 - Stranica 985 Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Članak 9.

Članak 9. agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju: - primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla, - primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla, - obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima, - obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, - malčiranje površine, alternativno gorivo i slično. žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. 5. Održavanje organske tvari i humusa u tlu

Članak 10.

Članak 10. Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla. trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice – okopavine – leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese. Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hranjiva u tlu. trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine. poduusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.

Članak 11.

Članak 11. kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlo primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu. Stranica 986 - Broj 5 “SLužBEni GLaSnik 6. Održavanje povoljne strukture tla
Članak 12. korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima. u uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva. 7. Zaštita od erozije

Članak 13.

Članak 13. na nagnutim terenima (>15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva. Međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena. na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa. na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi. 8. Održavanje plodnosti tla

Članak 14.

Članak 14. plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohranjiva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla. iii. mjere Za uređivanje i ODržavanje pOljOprivreDnih ruDina
Članak 15. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina: 1. održavanje živica i međa, 2. održavanje poljskih putova, 3. uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, 4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica, 5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa. 1. Održavanje živica i međa

Članak 16.

Članak 16. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i podrezivati na način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno zemljište i putove i zasjenjivanje parcela te iste formirati na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskih putova. živice uz poljske putove, odnosno međe mogu se zasaditi najmanje 0,5 m od ruba puta, odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,5 m te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati, tako da njihova visina ne prelazi 1 m. MEĐiMuRSkE županijE” 30. travnja 2020. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata. Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa. Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža. 2. Održavanje poljskih putova

Članak 17.

Članak 17. poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje koriste. pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito: - redovito održavanje i uređivanje poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila, - nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom, - čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta, - sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove, - sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta, - sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i slično), - sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.

Članak 18.

Članak 18. Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito: - preoravanje poljskih putova, - sužavanje poljskih putova, - nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta, - uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove, - skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove. 3. uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje
Članak 19. Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala dužni su ih čistiti tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogući prirodni tok oborinskih voda. Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz stavka 1. ovog članka, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela koju je ishodio vlasnik poljoprivrednog zemljišta. 30. travnja 2020. “SLužBEni GLaSnik 4. sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica

Članak 20.

Članak 20. Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe. u protivnom oštećeni vlasnici poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjenjivati susjedne parcele te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama. pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi sade se ovisno o njihovom habitusu, na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da ne zasjene susjedno zemljište. 5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 21.

Članak 21. Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama. Stablašice koje čine vjetrobranski pojas vlasnici su dužni redovito održavati i obnavljati. iv. pOseBne mjere ZaŠtite OD pOžara
Članak 22. Radi sprječavanja pojave i širenja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici odnosno posjednici dužni su poduzimati sljedeće mjere: - održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove, - uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i slično, najkasnije do 1. lipnja tekuće godine, - odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, putova i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem, - uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom, - spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih propisanih preventivnih mjera opreza sukladno Zakonu o zaštiti od požara.

Članak 23.

Članak 23. Spaljivanje korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla te loženja vatre na poljoprivrednim površinama može se obavljati ako su poznate sljedeće mjere opreznosti: - ako se spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru obavlja na većoj poljoprivrednoj površini, vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su tražiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe koja će osigurati dežurstvo odgovarajućeg broja vatrogasaca s opremom za gašenje požara, a na manjim MEĐiMuRSkE županijE” Broj 5 - Stranica 987 površinama treba primijeniti potrebne mjere zaštite od požara, - mjesto spaljivanja korova i loženja vatre na otvorenom prostoru mora biti najmanje 50 metara udaljeno od gospodarskih i stambenih objekata, najmanje 200 m od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama, te na udaljenosti većoj od 100 m od stogova slame i sijena kao i drugih objekata u kojima je uskladišteno sijeno, slama i drugi zapaljivi materijal, - mjesto spaljivanja mora biti tako odabrano da se vatra ne može proširiti preko gorivog materijala na zemlji, kao ni prelijetanja iskri, - osoba koja obavlja spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru mora biti punoljetna, stalno prisutna pri spaljivanju s pričuvnom opremom za gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i slično), - osobe koje su izvršile spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti pogasiti, - potrebno je poduzeti i ostale preventivne mjere prema specifičnosti situacije, a u cilju sprečavanja nastanka i širenja požara.

Članak 24.

Članak 24. Zabranjeno je spaljivanje korova i biljnog otpada kao i loženje vatre na otvorenom prostoru u sljedećim uvjetima: - u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna tekuće godine, - za vrijeme jakog vjetra i noćnim satima (od 19.00 do 5.00 sati), - na trasama elektroenergetskih vodova. Loženje vatre u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja može se obavljati ako je osoba prethodno obavijestila o tome neposredno ili putem telefona nadležnu vatrogasnu postrojbu i od iste ishodila odobrenje za loženje vatre na otvorenom prostoru ovisno o prosudbi opasnosti za nastanak požara sukladno raspoloživim podacima o namjeravanom loženju vatre na otvorenom prostoru. v. naDZOr

Članak 25.

Članak 25. nadzor nad provedbom odredbi ove Odluke provode poljoprivredni redar i nadležne inspekcije ovlaštene posebnim zakonima.
Članak 26. u obavljanju nadzora poljoprivredni redar ovlašten je: 1. rješenjem narediti: - poduzimanje radnji u svrhu sprječavanja nastanka štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje, - poduzimanje radnji u svrhu uklanjanja posljedica nastale štete u poljoprivrednoj proizvodnji, - poduzimanje radnji u svrhu provedbe mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, - uklanjanje protupravno postavljenih ograda, živica, drvoreda, voćnjaka, pojedinačnih stabala i grmlja, Stranica 988 - Broj 5 “SLužBEni GLaSnik - ostale mjere potrebne za provođenje odredbi ove Odluke i održavanje reda u skladu s odredbama ove Odluke. 2. donositi rješenje o prisilnom izvršenju nenovčanih obveza novčanom kaznom ili putem treće osobe, 3. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora, 4. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora, 5. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru, 6. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.), 7. opominjati fizičke i pravne osobe na pridržavanje odredbi ove Odluke, 8. izdati obvezni prekršajni nalog, 9. naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, 10. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

Članak 26.

Mjere za provođenje odredbi ove Odluke i održavanje reda u skladu s odredbama ove Odluke poljoprivredni redar naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila Odluku odnosno osobi koja je obvezna otkloniti utvrđenu povredu. ako se osoba ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe. ako poljoprivredni redar utvrdi povredu odredaba ove Odluke može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.
Članak 27. protiv rješenja poljoprivrednog redara može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. žalba na rješenje poljoprivrednog redara ne odgađa izvršenje rješenja. O žalbi izjavljenoj protiv rješenja poljoprivrednog redara odlučuje upravno tijelo Međimurske županije nadležno za poslove poljoprivrede.

Članak 28.

Članak 28. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivrednom redaru u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta, dati osobne podatke, kao i pružiti druga potrebna obavještenja o predmetu uredovanja. Zabranjeno je omalovažavanje i vrijeđanje poljoprivrednog redara prilikom vršenja nadzora nad provedbom ove Odluke. ako poljoprivredni redar u svom radu naiđe na otpor može zatražiti pomoć nadležne policijske uprave. vi. kaZnene ODreDBe

Članak 29.

Članak 29. novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba – vlasnik odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta ako: - ne provodi mjere minimalne razine obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta (članak 4. Odluke), - ne provodi mjere sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem (članak 5. Odluke), MEĐiMuRSkE županijE” 30. travnja 2020. - ne uklanja i suzbija ambroziju (članak 6. Odluke), - ne provodi mjere suzbijanja biljnih bolesti i štetočina (članak 7. Odluke), - ne uništava biljne ostatke (članak 8. i 9. Odluke), - ne koristi mehanizaciju na primjeren način (članak 12. Odluke), - ne provodi mjere zaštite od erozije (članak 13. Odluke), - ne provodi mjere održavanja živica i međa (članak 16. Odluke), - ne provodi mjere održavanja poljskih putova (članak 17. i 18. Odluke), - ne provodi mjere uređivanja i održavanja kanala oborinske odvodnje (članak 19. Odluke), - sprečava zasjenjivanje susjednih parcela (članak 20. Odluke), - ne provodi mjere sadnje i održavanja vjetrobranskih pojasa (članak 21. Odluke), - ne poduzima mjere iz članka 22. Odluke, - postupa suprotno mjerama iz članka 23. i 24. Odluke, - ne omogući poljoprivrednom redaru nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta, odbije dati podatke i druge dokumente, te omalovažava i vrijeđa poljoprivrednog redara (članak 28. Odluke). Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 29.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a vlasnik je odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta. Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 600,00 kuna kaznit će se fizička osoba. vii. prijelaZne i ZavrŠne ODreDBe
Članak 30. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (“Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 17/09).

Članak 31.

Članak 31. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Međimurske županije“. OpćinSkO VijEćE OpćinE StRaHOninEC kLaSa: 320-02/20-01/1 uRBROj: 2109/23-03-20-1 Strahoninec, 16. ožujka 2020. pREDSjEDnik Općinskog vijeća vladimir lepen, v.r. 30. travnja 2020. “SLužBEni GLaSnik