Arhiva › 2019. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 19. prosinca 2019. · KLASA 350-02/18-01/01 · URBROJ 2109/16-03-19-258

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 5226

Članak 130.

Članak 130.
(1) Sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta i kategoriziranih cesta iz nadležnosti županijske uprave za ceste, moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) Unutar koridora kategoriziranih cesta mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.

Članak 131.

Članak 131.
(1) U gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama / oznake I i K/ i izdvajanjem čestica za tu namjenu iz površina obradivog tla uz kategorizirane ceste, moguće je smjestiti - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) Uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima formiranje čestica i gradnju u gospodarskim zonama.
(3) Iznimno, elektro punionice za hibridna vozila i vozila na elektro pogon se kao prateći sadržaj mogu postavljati i unutar drugih funkcionalnih zona u naselju na javnim parkiralištima i javno dostupnim parkiralištima građevnih čestica drugih poslovnih namjena.

Članak 132.

Članak 132.
(1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama /oznake I i K/.
(3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) Unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.

Članak 133.

Članak 133.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak širine najmanje 3,0 m na prometnu površinu predviđenu za kolni promet - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna priključka s javne prometne površine.
(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, kolni priključak građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.

Članak 134.

Članak 134.
(1) U slučaju da se kolni priključak na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s javne ceste ili s javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice se može ostvariti preko zasebne čestice kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) Postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, 19. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 5227 ako se radi o površini unutar utvrđenog građevinskog područja.

Članak 135.

Članak 135.
(1) Služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici, koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) U slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz čestici ne može riješiti drugačije.
Članak 136.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih namjena građevine/ koeficijent ili garažnih mjesta prostora na 1 PROIZVODNJA I 0,50 1 zaposlenika po SKLADIŠTA smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog PROSTORI I prostora TRGOVINE 3 USLUGE I 4,00 100 m2 korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 1,00 1 zaposlenika po DVORANE smjeni I VJERSKE 0,10 1 korisnika GRAĐEVNE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 4,00 1 otvoreno sportsko igralište 6 PREDŠKOLSKA 1,00 1 zaposlenika po I ŠKOLSKA smjeni NAMJENA 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 1,00 1 zaposlenika po NAMJENA smjeni 1,00 100 m2 korisnog prostora 8 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se ovisno o TURISTIČKI kategorizaciji turističkog SADRŽAJI sadržaja, prema posebnom propisu 10 GROBLJE utvrđuje se prema posebnom propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.

Članak 136.

(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(4) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus.
(5) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(6) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(7) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.
(8) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 137.

Članak 137.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za stambene i/ili poslovne sadržaje potrebno je osigurati: - na istoj građevnoj čestici - na zasebnoj zemljišnoj čestici parkirališta ili garaže predviđenih za parkiranje u funkciji predmetne stambene i/ili poslovne zgrade, odnosno arhitektonskog kompleksa - na javnom parkiralištu u okolini, sukladno zasebnoj odluci Općine.
(2) Parkiralište za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem zasebnog parkirališta za groblje ili višenamjenskog javnog parkirališta.

Članak 138.

Članak 138.
(1) Parkirališta i/ili garaže izvedene na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj prethodno ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(2) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
Članak 139.
(1) Specijalizirane parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, a potrebno ih je smještati unutar gospodarskih proizvodnih i poslovnih zona /oznake I i K/.
(2) Parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima Stranica 5228 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2019. gospodarskih građevnih čestica, ili na drugi način zaklonjeno od pogleda s ulice. 5.2.2. Poštanski promet

Članak 140.

Članak 140.
(1) Za područje naselja Općine Sveti Juraj na Bregu je u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan poštanski ured 40 311 Lopatinec.
(2) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.3. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 141.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, radijski koridori i drugi elementi sustava elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Na kartografskom prikazu elektroničkih komunikacijskih sustava okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) - pozicije mjesnih telefonskih centrala - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezane opreme.

Članak 142.

Članak 142.
(1) Postojeću zračnu elektroničku komunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Gradnja građevina i opreme elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar građevinskih područja naselja utvrđena je uvjetima za svaku pojedinu funkcionalnu zonu u poglavlju 2.2.1. „Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti, odnosno uređenosti i prema namjeni“.

Članak 143.

Članak 143.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a unutar građevinskih područja ih se smješta u funkcionalne zone gospodarske namjene / oznake I i K/.
(2) Ovisno o tehničkim mogućnostima, na isti samostojeći antenski stup potrebno je omogućiti postavljanje uređaja više operatera.
(3) Unutar građevinskih područja, a i izvan funkcionalnih zona navedenih u stavku 1. ovog članka, antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(4) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.
(5) Za postavu samostojećeg stupa za antenske uređaje potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 144.

Članak 144.
(1) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 145.
(1) Na području Općine: - se ne nalaze, niti se predviđa mogućnost gradnje građevina za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom - trenutno ne postoje građevine za proizvodnju električne energije upisane u nacionalni Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIE), te povlaštenih proizvođača.
(2) Uvjeti za smještaj i gradnju ostalih građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.6. „Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije“.

Članak 146.

Članak 146.
(1) Kao dio prijenosnog elektroenergetskog sustava područjem Općine prolazi zračni 35 kV dalekovod (TS „Šenkovec“ – TS „Mursko Središće“).
(2) Elektroenergetske sustave je prema potrebi moguće rekonstruirati i dograđivati, sukladno posebnim propisima.
(3) Zaštitni pojas zračnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona 35 kV iznosi 15,0 m obostrano od osi voda.
(4) Zaštitni pojas za podzemnih elektroenergetskih vodova iznosi 3,0 m obostrano od osi voda. 19. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 5229
(5) Zahvati unutar zaštitnih pojaseva mogući su ukoliko ih posebnim uvjetima odobri odgovarajući operator, odnosno svi nadležni operatori ukoliko je na isti noseći stup ovješeno više zračnih elektroenergetskih vodova raznih naponskih razina.

Članak 147.

Članak 147.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu pojedinačnog kompleksa gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(4) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima naselja se niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju izvoditi kao podzemne.
(6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.

Članak 148.

Članak 148.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu mrežu elektroopskrbe, uključujući i priključke mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na elektroenergetsku niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) Tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. Sustavi za prijenos ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika

Članak 149.

Članak 149.
(1) Područjem Općine prolaze magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava: - magistralni plinovod DN 150/50, Mihovljan – Mursko Središće - proizvodno – otpremni sustav INA-e – Čvor Međimurje – CPS Mihovljan: - kondenzatovod DN 100/50 - kondenzatovod DN 50/50 - rasteretni vod DN 200/50 - optički kabel - elektrovod VN 10 kV - signalni kabel TK33AP.
(2) Na gradnju, odnosno rekonstrukciju građevina i drugih elemenata magistralnih sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa, neposredno se primjenjuje Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.)

Članak 150.

Članak 150.
(1) Zaštitna zona cjevovoda je 200,0 m, odnosno 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 60,0 m, odnosno 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.
(2) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m.
(3) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 151.

Članak 151.
(1) Sustav opskrbe plinom izgrađen je i u funkciji na područjima svih naselja, a daljnji razvoj i unapređenje sustava očekuje se, prema potrebi.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(4) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(5) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika. Stranica 5230 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2019.
(6) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 152.

Članak 152.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. Sustavi za prijenos i opskrbu toplinskom energijom

Članak 153.

Članak 153.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za prijenos toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je polagati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode, kabelsku kanalizaciju i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 154.

Članak 154.
(1) Vodnogospodarski sustav čine sustavi javne vodoopskrbe, javne odvodnje, sustavi za zaštitu od štetnog djelovanja voda i sustavi za korištenje voda.
(2) Izgradnju vodnogospodarskog sustava treba bazirati na vodnogospodarskoj osnovi područja.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina vodnogospodarskog sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“. 5.4.1. Javna vodoopskrba
Članak 155.
(1) Na području Općine nema izvorišta vodocrpilišta, niti utvrđenih zona zaštite izvorišta, a područje se ne nalazi ni u zoni vodonosnika.
(2) Vodoopskrbni sustav na području Općine je pretežito izgrađen a sastoji se od: - postojećih vodosprema Dragoslavec, Lopatinec i Mohokos - magistralnog vodovoda Čakovec – Lopatinec - Štrigova - vodoopskrbnih mreža svih naselja.
(3) Vodoopskrbni sustav se planira dovršiti izvedbom vodospreme Frkanovec.
(4) Širenje vodoopskrbne mreže predviđa se osobito na površinama građevinskih područja.

Članak 156.

Članak 156.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na odgovarajućim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja.
(3) Za parkovno uređene površine hidrante treba oblikovati primjereno uređenju površina.
Članak 157.
(1) U slučajevima gdje je spajanje na sustav vodoopskrbe otežan, prvenstveno radi konfiguracije terena, moguće je opskrbu pitkom vodom predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima Hrvatskih voda - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 5.4.2. Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda

Članak 158.

Članak 158.
(1) Sustav javne odvodnje otpadnih voda izveden je za dio područja Općine spojem na Aglomeraciju „Čakovec“ i to za naselja Breze, Lopatinec, Zasadbreg, te dijelove naselja Pleškovec i Vučetinec.
(2) Izvedeni sustav se može nadograđivati, sukladno odgovarajućim tehničkim studijama, a uključuje sve tehnički potrebne građevine i uređaje (uređaj za pročišćavanje, retencijski bazeni, precrpne stanice, cjevovodi i drugo).
Članak 159.
(1) Za dio briježnog općinskog područja, prvenstveno za područja naselja Frkanovec, Dragoslavec i Okrugli vrh, koncept odvodnje otpadnih voda postavljen je kroz studiju prema operativnom programu „Dobra voda za sve“ Slovenija – Hrvatska 2014. – 2017., elaboratu „Operativni program sa smjernicama odvodnje i pročišćavanja voda raštrkanih naselja projektnog područja – na brdovitom području Gornjeg Međimurja“, izrađivača Hidroing d.o.o. Osijek. 19. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 5231
(2) Projektno rješenje odvodnje otpadnih voda za područje obrađeno operativnim programom potrebno je bazirati na rješenju iz pripadajućeg elaborata.
(3) Za ostatak briježnog područja se za sada ne predviđa izvedba javnog sustava odvodnje otpadnih voda, međutim u slučaju da se za dijelove građevinskih područja odgovarajućom studijom ili projektnim rješenjem utvrdi mogućnost proširenja izvedenog javnog sustava odvodnje ili izvedba autonomnog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ispustom u odgovarajuće recipijente, moguće je javnu odvodnju riješiti na takav način.

Članak 160.

Članak 160.
(1) Javni sustavi oborinske odvodnje javnih površina u građevinskim područjima, posebice oborinskih voda s prometnih površina, u nadležnosti su Općine, a trebaju se vezati na sustave oborinske i melioracijske odvodnje u nadležnosti Hrvatskih voda.
(2) Oborinska odvodnja unutar pojedinačnih građevnih čestica primarno se rješava u okvirima vlastite čestice, a priključenje na sustav javne oborinske odvodnje moguć je ovisno o tehničkim karakteristikama sustava javne oborinske odvodnje, prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda.

Članak 161.

Članak 161.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Za svaki od dozvoljenih načina ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u javne sustave potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13, 43/14, 27/15, 3/16), ovisno da li se: - otpadne i tehnološke vode ispuštaju u javni sustav odvodnje otpadnih voda - otpadne i tehnološke vode skupljaju u septičkim i sabirnim jamama, te prazne i zbrinjavaju na odgovarajući propisani način od ovlaštenog poduzeća - oborinske vode ispuštaju u javni sustav oborinske ili mješovite odvodnje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, ukoliko javna mreža nije priključena na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(5) Nije dozvoljeno ispuštanje tehnoloških voda u javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, bez predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(6) Otpadne vode s čestica poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o njihovom sastavu, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda za takvu djelatnosti.

Članak 162.

Članak 162.
(1) Priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina.
(2) Nakon priključenja pojedinačne građevine na sustav javne odvodnje, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.
Članak 163.
(1) Do funkcionalne uspostave pojedinog sustava javne odvodnje ili dijela sustava javne odvodnje: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti od ovlaštenog poduzeća - tehnološke otpadne vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti od ovlaštenog poduzeća.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja od strane Hrvatskih voda - na drugi odgovarajući način, utvrđen posebnim propisima.

Članak 164.

Članak 164.
(1) Potencijalno čiste oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na područjima gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje čestice, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode s čestice u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. Stranica 5232 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2019. 5.4.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 165.

Članak 165.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, je dijelom uspostavljena, a predviđa se daljnje unapređenje sustava unapređenjem postojećih i izvedbom planiranih građevina: - postojeća retencija „Jegerseg“ na vodotoku Goričica - planirana retencija „Krompač“ na vodotoku Krompač - planirana retencija Praporčan II na vodotoku Praporčan.
(2) U slučaju potrebe sustav je moguće dograđivati planiranjem novih retencija i drugih građevina na otvorenim vodotocima, ukoliko se ocijeni da predstavljaju opasnost za plavljenje.
(3) Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sustava zaštite, kao i mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje moguća je prema posebnim propisima, uz osiguranje: - primjene temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8. „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

Članak 166.

Članak 166. Obranu od poplava potoka bujičara u briježnom dijelu Općine potrebno je provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to unutar građevinskih područja najmanje 15,0 m, a izvan građevinskih područja najmanje 30,0 m, mjereno od osi vodotoka. 5.4.4. Korištenje voda
Članak 167.
(1) Otvoreni vodotoci, druge površinske vode i vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanja poljoprivrednih površina, sukladno odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.
(2) Cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina.

Ostali akti u ovom izdanju (123)