Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 5219
Članak 95.
Članak 95.
(1) U građevinskim područjima nije dozvoljena gospodarska djelatnost šumarstva, zasnivanje šuma, niti sadnja šumskih kultura za potrebe obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.
(2) Izuzetno od prethodnog, dozvoljeno je zasnivanje rasadnika ukrasnog bilja na otvorenom, uključujući i nasade božićnih jelki, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m. 3.3.3.2. Lovstvo
Članak 96.
(1) Za gradnju lovačkih domova su specifično utvrđena izdvojena građevinska područja izvan naselja - zone za lovstvo /oznaka R6/, za koje su uvjeti provedbe zahvata utvrđeni poglavljem 2.3.1.1. „Izdvojena zona za lovstvo / oznaka R6/“.
(2) Lovački domovi se mogu smjestiti i unutar građevinskih područja naselja, pri čemu se primjenjuju uvjeti provedbe zahvata za funkcionalnu zonu u naselju unutar koje se lovački dom predviđa graditi, ali u pojedinom takvom slučaju, iz sigurnosnih uvjeta utvrđenih posebnim propisom, neće biti moguće u sklopu čestice urediti lovačku streljanu.
(3) Ostali lovnogospodarski i lovnotehnički objekti mogu se graditi, a lovačke remize uređivati i izvan građevinskih područja na odgovarajućim površinama sukladno lovnogospodarskoj osnovi i to na površinama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ i unutar šuma /oznaka Š1/.
(4) Ukoliko se lovnogospodarski i lovnotehnički objekti grade unutar šuma, moraju biti predviđeni i šumskom gospodarskom osnovom. 3.3.4. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 3.3.4.1. Energetske mineralne sirovine
Članak 97.
Članak 97.
(1) Unutar područja Općine nalazi se dio utvrđenog eksploatacijskog polja ugljikovodika EPU Vukanovec, a aktivnih bušotina unutar općinskog područja nema.
(2) Na području Općine nalazi se dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „SZH-01“.
Članak 98.
(1) Istražne bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar odgovarajućih utvrđenih istražnih prostora ugljikovodika.
(2) Eksploatacijske bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar odgovarajućih utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika.
(3) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika mogu se smjestiti unutar cjelokupnog područja Općine, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture.
(4) Sustavi prijenosa ugljikovodika obrađeni su u poglavlju: 5.3.2.1. „Sustavi za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika“
Članak 99.
Članak 99.
(1) Udaljenost osi bušotina od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte i drugih geopotencijala, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m.
(2) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(3) Buka koja se u postupku eksploatacije ugljikovodika može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisom.
Članak 100.
Članak 100.
(1) Neaktivne bušotine ugljikovodika na području Općine (Mđ– 5 i Lop– 1AL) označene su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“. Stranica 5220 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2019.
(2) Kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine. 3.3.4.2. Neenergetske mineralne sirovine
Članak 101.
Članak 101.
(1) Na području Općine nema utvrđenih istražnih prostora niti utvrđenih eksploatacijskih polja neenergetskih mineralnih sirovina.
(2) Za neenergetske mineralne sirovine nisu utvrđeni potencijali, te se niti ne planiraju istraživanja u svrhu njihova iskorištavanja. 3.3.5. Komunalno gospodarstvo
Članak 102.
(1) Komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se u unutar građevinskih područja naselja ukoliko je smještaj pojedine komunalne djelatnosti predviđen prema uvjetima namjene pojedine funkcionalne zone.
(2) Izuzetno, radi mogućeg negativnog učinka na stanovanje, prvenstveno radi buke, izvan građevinskih područja može se smjestiti kompleks za držanje životinja (za dresuru, azil za životinje i/ili druga vrsta prihvata životinja) i površina za ukop kućnih ljubimaca, prema sljedećim uvjetima: - građevna čestica se može formirati na površini obradivog tla /oznaka P2 ili PŠ/ na najmanjoj udaljenosti od 500,0 m od građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja - najmanja površina građevne čestice određuje se s 1.000,0 m2 - najmanja udaljenost građevina od linije regulacije prema pristupnom putu treba iznositi 5,0 m, osim ukoliko se čestice nalaze uz cestovne prometnice i, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - najmanja udaljenost građevina od ostalih međa građevne čestice utvrđuje se s ½ visine (vijenca) građevine, ali ne manje od 4,0 m - koeficijent izgrađenosti građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4 - maksimalna dozvoljena etažnost zgrada utvrđuje se s E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca)
Članak 102.
utvrđuje se s 4,0 m - u oblikovanju kompleksa se preferira korištenje boja koje u odnosu okoliš nisu kontrastne - ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici - građevnu česticu je potrebno ograditi odgovarajućom zaštitnom ogradom. 3.3.6. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije
Članak 103.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je proizvoditi u: - individualnim energanama – kao energiju za jednog ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalnim energanama, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“ broj 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(4) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je:
Članak 103.
- tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara - u slučaju smještanja kompleksa za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.
Članak 104.
(1) Individualna postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini.
(2) Najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) je 100 kW.
(3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično) i zonama zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva ili neposredno uz gospodarstvo na zasebnoj čestici.
(4) Uvjet za sustave za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog 19. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 5221 terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
Članak 104.
(5) Osim uvjeta iz stavka 2. ovog članka: - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevinskih područja naselja nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada i integrirati ih u pročelja.
(6) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.
Članak 105.
Članak 105.
(1) Kao komercijalni tipovi energana koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za tržište predviđene su: - sunčane energane - bioplinske energane i energane na biomasu - kombinacije navedenih tipova.
(2) Najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne komercijalne energane (električne i toplinske energije) je 5 MW.
(3) Sunčane energane se kao prateći sadržaj mogu smjestiti na česticama drugih namjena, uključujući i čestice drugih tipova energana, a kao osnovni sadržaj predviđene su na području komunalno neuređenih gospodarskih, proizvodnih i poslovnih zona /oznake I i K/.
(4) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja - na građevnim česticama unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona dodatno i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu.
(5) Energana na biomasu, kao i bioplinska energana mogu se smjestiti unutar gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/, te dodatno kao prateći sadržaj izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja, uz uvjet da je građevna čestica od granice zona mješovite namjene / oznake M1 i M2/ i od granica zona javne i društvene namjene /oznaka D/ udaljena najmanje 100,0 m.
(6) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambenih sadržaja.
Članak 105.
(7) Postupanje s otpadom koji se koristi kao komponenta u pripremi energenta za postrojenje OIE primjenjuju se odredbe iz poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“.
(8) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju OIE energana utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće građevne čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4.1. OPĆI UVJETI ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Članak 106.
(1) Vrsta i značaj društvenih djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, te značaja unutar jedinice lokalne samouprave:
(2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(3) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(4) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.
Članak 107.
Članak 107.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvene infrastrukture za koje su površine planski rezervirane, obavezno se smještaju u odgovarajuće zone javne i društvene namjene /oznake D s ogovarajućom numeričkom oznakom/ - građevine društvenih djelatnosti za koje nisu planski rezervirane površine: - primarno se smještaju unutar zona javne i društvene namjene /oznake D/ - mogu se smještati i unutar zona mješovite namjene / oznaka M1 i M2/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji: - primarno se smještaju unutar sportsko rekreacijske – zone /oznake R/ - sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u kompatibilnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D, D2, D4/ ukoliko se radi o sportskim igralištima i/ili dvoranama za potrebe škole ili socijalne ustanove, a koje se dodatno mogu koristiti i višefunkcionalno - pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta i dječja igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(2) Ukoliko se predviđa gradnja novog otvorenog sportskog igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) ono treba najmanje 12,0 m udaljiti od stambenih prostora u okruženju.
Članak 108.
Članak 108.
(1) Najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene Stranica 5222 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2019. površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.
Članak 109.
Članak 109.
(1) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, uključujući i sportske i rekreacijske sadržaje, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“. 4.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA SADRŽAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI PREMA LOKACIJI 4.2.1. U zoni javne i društvene namjene unutar /oznaka D/
Članak 110.
(1) U zoni javne i društvene namjene prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a ukoliko je površina zone dovoljno velika da se ne narušava njena primarna funkcija, unutar zone se mogu smještati i građevine, odnosno prostori društvene nadgradnje, te drugih namjena, sukladno uvjetima poglavlja 2.2.1.3. „Zona javne i društvene namjene / oznaka D/“.
(2) Uvjeti provedbe zahvata formiranja građevnih čestica i gradnje građevina društvenih djelatnosti, kao i arhitektonskih kompleksa koji objedinjavaju pojedine sadržaje društvenih djelatnosti i druge dozvoljene sadržaje, u zoni javne i društvene namjene, provodi se prema ovom poglavlju, a broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici nije ograničen.
(3) Uvjeti provedbe zahvata za sadržaje drugih dozvoljenih namjena unutar zone javne i društvene namjene, određuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 111.
Članak 111.
(1) Pojedinačna građevna čestica društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene /oznake D i odgovaraju numeričkih oznaka/ može se povećavati: - širenjem na površinu mješovitih zona /oznake M1 i M2/, bez ograničenja - širenjem na površinu zone sporta i rekreacije /oznaka R/, uz uvjet da se površina zone sporta i rekreacije ne smanji ispod površine potrebne za uređenje planiranih sportskih, odnosno rekreacijskih igrališta - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/ i/ ili zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/, uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila ili zaštitnog zelenila unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu.
Članak 112.
Članak 112.
(1) Udaljenost građevine društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m
(2) Izuzetno od prethodnog stavka postojeće zgrade se mogu dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(3) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(4) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(5) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).
Članak 112.
(6) Izuzetno, kompleks školske zgrade i školske sportske dvorane osnovne škole Sveti Juraj na Bregu može imati 5 etaža, od kojih 4 nadzemne, te visinu vijenca do 15,0 m.
(7) Ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(8) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno arhitektonskog kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 19. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 5223 4.2.2. U zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/
Članak 113.
Članak 113.
(1) Veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(2) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovitih zona /oznaka M1 i M2/.
Članak 114.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu biti odmaknuta od međe ili smještena na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 12,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
Članak 114.
(6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.3. U funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja
Članak 115.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja specificirani su u odredbama za funkcionalne zone u naselju, odnosno za izdvojena građevinska područja izvan naselja.
(2) Smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu, odnosno izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4.2.4. Izvan građevinskih područja
Članak 116.
Članak 116.
(1) Izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine predviđene su rekreacijske aktivnosti koje nemaju značajnog utjecaja na prostor, već se koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje okoliša i prirode. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. OPĆI UVJETI GRADNJE INFRASTRUKTURE
Članak 117.
(1) Infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskim prikazima iz grupe 2. „Infrastrukturni sustavi“: - 2.1 „Energetski i komunikacijski sustavi“ - 2.2. „Vodnogospodarski sustavi i gospodarenje otpadom“.
(2) Infrastrukturne građevine od interesa za Državu i Županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na zaštitu okoliša, zaštitu prirode i ekološku mrežu utvrđeni su posebnim propisima.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori državnog ili županijskog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.
Članak 118.
Članak 118.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazanu na kartografskom prikazu.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava. Stranica 5224 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2019.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih javnih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno javne prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
Članak 118.
(6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima.
Članak 119.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, plinske, prepumpne stanice elektroničke komunikacijske i druge slične građevine) mogu se graditi: - unutar građevinskih područja ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog, odnosno šumskog tla.
(2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina.
(3) Ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(4) Uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojeće pomoćne građevine na čestici druge osnovne namjene: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.
Članak 119.
(5) Uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao osnovne građevine na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguć je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen provedbenim prostornim planom - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
(6) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica raznih naponskih razina i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.
Članak 119.
(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, građevine EK infrastrukture, plinske stanice i slično) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti, niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i slično). 5.2. PROMETNI SUSTAV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 120.
(1) Prometna mreža na općinskom području je pretežito izgrađena.
(2) Nove prometnice i druga cestovna infrastruktura smještaju se u prostor prema trasama utvrđenim kartografskim prikazima.
(3) Ukoliko trase nisu predviđene grafički u kartografskim prikazima građevinskih područja, cestovna infrastruktura (ceste, kolni prilazi, biciklističke i pješačke staze i drugo) može se po potrebi trasirati i drugdje unutar funkcionalnih zona predviđenih za građenje visokogradnje, svugdje gdje je potrebno osigurati kolni pristup do građevnih čestica ili na drugi način povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom.
(4) Gradnja na planiranim trasama cestovnih prometnica nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu na područjima na kojima nije utvrđena obveza izrade provedbenog prostornog plana, odnosno do usvajanja provedbenog prostornog plana ukoliko je posebnom odlukom utvrđena izrada provedbenog prostornog plana.
(5) Planskim rješenjem provedbenog prostornog plana se pojedina planirana trasa cestovne prometnice može 19. prosinca 2019.
Članak 120.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 5225 izmjestiti ili dijelom korigirati u odnosu na trasu danu u kartografskim prikazima građevinskih područja, ukoliko se time postiže isti cilj povezivanja raznih dijelova građevinskih područja i/ili omogućava pristup u provedbenim prostornim planom planirano područje.
(6) Isključivo u slučaju iz prethodnog stavka, zemljište na kojem je u kartografskom prikazu građevinskih područja naselja utvrđeno za trasiranje cestovne infrastrukture, može se provedbenim prostornim planom predvidjeti za drugu namjenu, te se isto ne smatra neusklađenošću s prostornim planom više razine, odnosno šireg područja.
Članak 121.
Članak 121.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
Članak 122.
(1) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za državnu cestu 25,0 m - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m.
(2) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(3) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(4) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14).
Članak 123.
Članak 123.
(1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
Članak 124.
(1) Kod postojećih ulica unutar građevinskih područja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.
(3) Izuzetno se može odstupiti od prethodnog stavka, ukoliko se na manjoj udaljenosti nalazi naseljena zgrada ili se radi o ogradi registriranog kulturnog dobra, odnosno ogradi zgrade koja je evidentirana za postupak zaštite kulturnog dobra od lokalnog značaja.
Članak 125.
Članak 125.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke, - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 126.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture (kolnici, biciklističke staze, pješačke staze, parkirališne površine) dimenzioniraju se primjenom posebnih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
(4) Sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
Članak 127.
Članak 127.
(1) Preporuča se da kolnici unutar građevinskih područja naselja imaju kolovoznu širinu najmanje 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno: - za dvosmjerni promet slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na odgovarajućim udaljenostima prema tehničkoj normi - za jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) Neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.
Članak 128.
Članak 128.
(1) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16). Stranica 5226 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2019.
(2) Moguće je predvidjeti objedinjenu pješačko - biciklističku stazu.
(3) Minimalna širina pješačke staze unutar uličnog koridora, ako ona nije kombinirana s biciklističkom stazom određuje se sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i prema pravilima struke.
(4) Preporuča se da se pješačke površine unutar uličnog koridora izvode obostrano.
(5) Izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.
Članak 129.
Članak 129.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) Pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.
Ostali akti u ovom izdanju (123)
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za ekološku poljoprivredu
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za kontrolu plodnosti tla
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta na poljoprivrednim gospodarstvima
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i izložbama
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za stvaranje robne marke
- Rješenje o odobrenju isplate nagrade volonterima, studentima iz Preloga iz sredstava Proračuna Međimurske županije za 2019. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o prihvaćanju Programa rada Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije za 2020. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o II. izmjenama i dopunama Financijskog plana prihoda i rashoda za 2019. godinu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o Financijskom planu za razdoblje od 2020. do 2022. godine
- Odluka o III. izmjenama i dopunama Proračuna Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01.-31.12.2019. godine
- Odluka o izmjeni raspodjele rezultata poslovanja za 2018. godinu
- Odluka o autotaksi prijevozu
- Odluka o dopunama Odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata na području Grada Mursko Središće
- Odluka o izmjenama Odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Mursko Središće
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće
- III. izmjene Plana nabave grada Mursko Središće za 2019. godinu
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2020. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Plan zaštite od požara
- Odluka o III. izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01. 2019. do 31.12.2019. godine
- Odluka o III. izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2019. godini na području Grada Mursko Središće
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2019. godinu
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Grada Mursko Središće za razdoblje od 2020. do 2023. godine
- 2. izmjene i dopune Proračuna Grada Preloga za 2019. godinu
- Odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Preloga
- Odluka o povjeravanju poslova upravljanja i održavanja objekta Dječjeg vrtića ustanovi Dječji vrtić Fijolica Prelog
- Odluka o imenovanju trga na području Grada Preloga
- Odluka o donošenju Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom na području Grada Preloga za period od 2020. do 2025. godine
- Odluka o 2. izmjenama i dopunama Programa građenja komunalne infrastrukture za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2019. godini na području Grada Preloga
- Odluka o II. izmjenama Programa javnih potreba u kulturi Grada Preloga u 2019. godini
- Odluka o II. izmjenama Programa javnih potreba u sportu Grada Preloga u 2019. godini
- Odluka o izmjenama Programa javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2019. godinu Zajednice sportskih udruga Grada Preloga
- Zaključak o prekoračenju po poslovnom računu
- Plan rada Gradskog vijeća Grada Preloga za 2020. godinu
- Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Preloga za 2020. godinu
- Godišnja analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Preloga za 2019. godinu
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Preloga za vremensko razdoblje 2020. do 2023. godine
- Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Goričan za 2020. godinu
- Izvješće o stanju provedbe Plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Goričan za 2019. godinu
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Goričan za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Goričan
- Odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Goričan
- Odluka o prihvaćanju Izvješća o stanju provedbe plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Goričan za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Općini Goričan za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Goričan za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u kulturi Općine Goričan za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti za 2019. godinu
- Plan razvoja sustava civilne zaštite Općine Goričan za 2020. godinu
- Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara na području Općine Goričan za 2020. godinu
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Goričan za 2019. godinu
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Kotoriba za 2019. godinu
- Proračun Općine Kotoriba za 2020. godinu s projekcijom za 2021. - 2022. godinu
- Prosinca 2019. 45. Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Kotoriba za 2020. godinu
- Odluka o usvajanju Strategije upravljanja imovinom Općine Kotoriba za razdoblje 2019.-2025. godine
- Odluka o osnivanju prava služnosti izgradnje i održavanja niskonaponskog kabelskog priključka za precrpnu stanicu PS Kotoriba
- Odluka o osnivanju prava služnosti izgradnje i održavanja niskonaponskog kabelskog priključka za poslovnu građevinu na k.č.br. 4742/10 k.o.Kotoriba
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Kotoriba
- Odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Kotoriba
- Plan upravljanja imovinom Općine Kotoriba za 2020. godinu
- Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Kotoriba u 2020. godini s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- II. izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2019. godinu
- II. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2019. godinu
- Program građenja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2020. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Kotoriba za 2020. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Općine Kotoriba za 2020. godinu
- Program javnih potreba u sportu Općine Kotoriba za 2020. godinu
- Socijalni program Općine Kotoriba za 2020. godinu
- Program korištenja sredstava naknade za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na području Općine Kotoriba u 2020. godini
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Kotoriba za 2019. godinu
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite 2020. - 2023. na području Općine Kotoriba
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave Općine Sveta Marija
- Suglasnost na cjenik javne usluge prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada s područja Općine Sveti Juraj na Bregu
- I. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2019. godinu
- Proračun Općine Sveti Juraj na Bregu za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2020. godinu
- Odluka o korištenju prekoračenja po poslovnom računu Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Sveti Juraj na Bregu u 2020. godini
- Odluka o uvjetima, načinu i postupku upravljanja nekretninama u vlasništvu Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o izboru predsjednika i članova Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga
- Odluka o usvajanju Strategije upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Sveti Juraj na Bregu za razdoblje od 2020. do 2025. godine
- Odluka o kupnji nekretnine u Pleškovcu kod groblja (Vidović)
- Odluka o kupnji poslovnog prostora u Pleškovcu
- Odluka o kupnji nekretnine u Pleškovcu kod groblja (Bregović)
- Odluka o osnivanju Dječjeg vrtića
- Odluka o usvajanju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Sveti Juraj na Bregu za 2020. godinu
- Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2020. godinu
- Izmjene i dopune Plana razvojnih programa za 2019. godinu
- Plan Razvojnih programa za 2020. godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu
- I. izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2019. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2019. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2019. godini
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2019. godinu
- I izmjene i dopune Socijalnog programa Općine Sveti Juraj na Bregu za 2019. godinu
- Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2020. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2020. godinu
- Program javnih potreba u kulturi na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2020. godini
- Program javnih potreba u sportu na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2020. godini
- Socijalni program Općine Sveti Juraj na Bregu za 2020. godinu
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2019. godini
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- Proračun Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu s Planom razvojnih programa za razdoblje 2020. - 2022. godine
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Sveti Martin na Muri u 2020. godini
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o usvajanju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Toplice Sveti Martin
- Odluka o donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- Program građenja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Prosinca 2019. 55. Program javnih potreba u kulturi Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Program javnih potreba u sportu Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Program javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Sveti Martin na Muri za 2020. godinu
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Sveti Martin na Muri za razdoblje od 2020. do 2023. godine