GLASNIK

Arhiva › 2019. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 13. prosinca 2019. · KLASA 021-05/19-01/07 · URBROJ 2109/05-19-01/06

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Sjever“ Donja Dubrava

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4591

27. Na temelju odredbe članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17; 114/18 i 39/19), članka 30. Statuta Općine Donja Dubrava (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/2018) i OdlukeoizradiUrbanističkogplanauređenja„GOSPODARSKE ZONE SJEVER“ Donja Dubrava („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/19), Općinsko vijeće Općine Donja Dubrava na svojoj 19. sjednici održanoj dana 11.12.2019. godine donijelo je sljedeću ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Sjever“ Donja Dubrava I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja „GOSPODARSKE ZONE SJEVER“ DONJA DUBRAVA (u daljnjem tekstu Plan) kojeg je izradila tvrtka Arhitekt atelje d.o.o. Čakovec. Odgovorni voditelj izrade Urbanističkog plana uređenja bio je dipl.ing.arh. Armin Sovar.
(2) Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Razrađuje uvjete za uređenje zemljišta, gradnju i uređenje građevnih čestica, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Obveza izrade, obuhvat urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone sjever“ Donja Dubrava, osnovna namjena prostora i smjernice za planiranje utvrđeni su Prostornim planom uređenja Općine Donja Dubrava (“Službeni glasnik Međimurske županije” 05/05, 19/08 i 03/15), a granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima br. 1a – 4.
(2) Površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja iznosi 10.2118 ha.
Članak 3.
(1) Urbanistički plan uređenja sadrži: Stranica 4592 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2019. OSNOVNI DIO UPU I OPĆI DIO (PRILOZI) UPU-a • obrazac prostornog plana • izvod iz sudskog registra za izrađivača prostornog plana – predmet poslovanja • rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za obavljanje stručnih poslova izrade nacrta prijedloga svih prostornih planova i nacrta izvješća o stanju u prostoru svih razina • imenovanje odgovornog voditelja izrade UPU-a • rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata urbanista II. TEKSTUALNI DIO - ODLUKA O DONOŠENJU UPU-a I OPĆE ODREDBE II ODREDBE ZA PROVOĐENJE III ZAVRŠNE ODREDBE III. GRAFIČKI DIO UPU-a Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 1a PODLOGA ZA IZRADU PLANA 1:1000 1b KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:1000 2a PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - PLAN PROMETA 2b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - ELEKTROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKOMUNIKACIJE 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1000 INFRASTRUKTURNA MREŽA -PLINOOPSKRBA 2d PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 1:1000 INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OBORINSKIH I OTPADNIH VODA 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I 1:1000 ZAŠTITE POVRŠINA 4a NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:1000 4b PLAN PARCELACIJE GRAĐEVNIH 1:1000 ČESTICA OBAVEZNI PRILOZI UPU-a I. Obrazloženje Urbanističkog plana uređenja 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog uređenja 3. Plan prostornog uređenja
(2) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio, grafički dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN RH br. 106/98; 39/04; 45/04 i 163/04).

Članak 3.

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 4.
(1) Urbanistički plan uređenja “Gospodarske zone sjever“ Donja Dubrava (u daljnjem tekstu UPU) utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina i smjernice kojim se omogućava uređenje prostora za izgradnju novih i sanaciju, restituciju, rekonstrukciju i rušenje postojećih građevina, uređenje zemljišta te obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Planom su definirane namjene površina čiji prikaz je sadržan u tekstualnom dijelu Plana u točci 3.2. Osnovna namjena prostora i u grafičkom dijelu Plana (kartografski prikaz 1b. Korištenje i namjena površina).
(2) Razgraničavanje prostora javnih i drugih namjena provedeno je graničnom linijom pojedine površine, bojom površine te planskim znakom na kartografskom prikazu 1b. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000 sukladno uvjetima Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
(3) Unutar pojedine namjenske kategorije ovisno o razgraničenju utvrđenom u okviru oblici korištenja prostora na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000 provodi se nova gradnja građevina.
(4) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija, na površinama iz stavka (2.) ovog članka osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Unutar granica obuhvata Plana korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim mogućnostima prostora, a osnovne namjene su međusobno razgraničene na: a/ gospodarsku namjenu – proizvodnu /oznaka I/, pretežito industrijska, pretežito zanatska; b/ gospodarsku namjenu – poslovnu /oznaka K/, pretežito uslužna, pretežito trgovačka, c/ komunalna namjena – reciklažno dvorište /oznaka K3/ d/ površine za formiranje građevnih čestica za izgradnju građevina komunalne infrastrukture /oznaka IS/; IST – trafostanica, ISP - precrpna stanica odvodnje e/ zaštitne zelene površine uz ulične koridore /oznaka Z/; zaštitno zelenilo /oznaka Z1/ f/ ulične koridore /oznaka UK/, površine namijenjene kolnom i pješačko-biciklističkom prometu.
(2) Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina. 13. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4593 1.1. GOSPODARSKA NAMJENA - PROIZVODNA, / OZNAKA I/ INDUSTRIJSKA I ZANATSKA 1.1.1. Proizvodna, pretežito industrijska namjena

Članak 7.

Članak 7.
(1) Gospodarska namjena, proizvodna - pretežito industrijska omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju Donja Dubrava.
(2) Na građevnim česticama proizvodne, pretežito industrijske namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina industrijske ili obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici, mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično; - preradu drva; - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično; - proizvodnju tekstila, hrane i pića; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - proizvodnju električnih i elektroničnih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti; - privremeno sakupljanje otpada i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina; - skladišni prostor robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.

Članak 7.

(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene na čestici je kao pomoćne moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno–istovarne rampe; - silose; - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija; - transformatorske stanice; - plinske redukcijske stanice; - spremnike goriva i slično.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko–ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje. 1.1.2. Proizvodna, pretežito zanatska namjena

Članak 8.

Članak 8.
(1) Gospodarska namjena proizvodna - pretežito zanatska omogućava gradnju poslovnih građevina i pogona, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.
(2) Na građevnoj čestici proizvodne, pretežito zanatske namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje zanatskih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice); - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice); - prerada drva (stolarske radionice); - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - ostale zanatske i proizvodne djelatnosti koje bukom i onečišćenjem ne utječu na prostor.
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici, kao pomoćne, moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti:

Članak 8.

- porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno–istovarne rampe.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; Stranica 4594 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2019. - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala; - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko–ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje. 1.2. GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA, / OZNAKA K/ USLUŽNA I TRGOVAČKA 1.2.1. Poslovna - pretežito uslužna namjena

Članak 9.

Članak 9.
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito uslužne namjene je poslovna građevina za pružanje različitih poslovnih usluga: - financijskih, tehničkih, poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi); - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice); - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane i slično); - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti, odnosno građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(3) Kao pomoćni sadržaji na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline; - uređivati prostori stambene namjene.

Članak 9.

1.2.2. Poslovna - pretežito trgovačka namjena
Članak 10.
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito trgovačke namjene je građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađivanja okoline; - uređivati prostori stambene namjene. 1.3. KOMUNALNA NAMJENA – RECIKLAŽNO DVORIŠTE /OZNAKA K3/

Članak 11.

Članak 11.
(1) Na građevnoj čestici (np12) komunalne namjene /oznaka K3/ može se urediti reciklažno dvorište.
(2) Prostornim planom uređenja te Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava određena je obaveza osiguranja građevne čestice u gospodarskoj zoni ‘’Sjever’’ Donja Dubrava za uređenje i gradnju potrebnih građevina za privremeno sakupljanje i selektiranje otpada, sekundarne sirovine (metal, staklo, tekstil, papir, plastika, drvo, auto gume, baterije, zeleni otpad, ulja, bijela tehnika, elektrotehnički materijal i drugo).
(3) Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu i drugim pravilnicima i propisima o načinu odlaganja otpada.
(4) Oprema, građevine i/ili uređaji koji se koriste na prostoru reciklažnog dvorišta moraju u cijelosti udovoljavati propisanim tehničko-tehnološkim uvjetima i uvjetima zaštite okoliša.
(5) Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničkotehnološkim uvjetima: - mora biti ograđeno; - otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda; - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju; - podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada; - mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija; - mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim propisima;

Članak 11.

- stacionarna posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te 13. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4595 neposredno zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stjenkom ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada; - mora biti osigurano postavljanje rasvjete s umjetnim izvorima svjetla za sigurno rukovanje opasnim otpadom; udovoljavanje posebnim propisima za aparate i drugu sigurnosnu opremu za skladištenje i rukovanje opasnim tvarima te izvedba energetskih, plinskih, vodovodnih, ventilacijskih i ostalih instalacija prema posebnim propisima koji uređuju skladištenje i rukovanje opasnim tvarima. 1.3 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA /IS/

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine za gradnju građevina infrastrukture /oznaka IS/ namijenjene su gradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina. IST trafostanice i ISP precrpne stanice za odvodnju otpadnih voda. 1.4 ZELENE POVRŠINE /Z I Z1/
Članak 13.
(1) Javne zelene površine planirane su na površinama namijenjenima prvenstveno za hortikulturno uređenje, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, javne rasvjete.
(2) Planom su određeni prostori zelenih površina: - zaštitno zelenilo - zelene površine – uz ulične koridore. 1.5 PROMETNE POVRŠINE / UK /

Članak 14.

Članak 14.
(1) Kao prometne površine tretiraju se sve javne površine predviđene za kolni i pješački promet kao i za promet u mirovanju.
(2) Površine uličnih koridora /oznaka UK/ formiraju se radi izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih i oborinskih voda.
(3) Prometne površine moraju se graditi i uređivati tako da omogućuju podzemno vođenje komunalne infrastrukturne mreže. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Članak 15. Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina, prema kartografskim prikazima br. 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina te br. 4 – UVJETI GRADNJE, ovim UPU-m utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica; - veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici; - namjena građevina; - smještaj građevina na građevnoj čestici; - oblikovanje građevina; - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 16.

Članak 16.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim urbanističkim planom uređenja.
(2) Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena je numerička oznaka od np1 do np11
(3) U kartografskom prikazu br. 3 – UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4. – NAČIN I UVJETI GRADNJE svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice; - mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu; - mjesto priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture; - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim UPU. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine.
(2) Za građevne čestice definirane Planom parcelacije, koje uključuju više katastarskih čestica ili njenih dijelova potrebno je prije ishođenja građevinske dozvole izraditi parcelacijski elaborat u skladu s Planom parcelacije.
Članak 18.
(1) Više (dvije i više) susjednih građevnih čestica gospodarske namjene /oznake I/K/, koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom, određene ovim UPU- om, moguće je spajanjem objediniti u jednu. Na taj način formirana građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 19.

Članak 19.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata UPU-a ovisi o namjeni i površini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu br. 4 – NAČIN I UVJETI GRADNJE i definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene (označena je granica za razvoj tlocrta građevine).
(2) Veličina i površina građevine iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/; - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /Vmax/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu; - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina / Emax/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu. Stranica 4596 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2019.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2 ovog članka.
(4) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 – KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: najviša Najviša visina etažnost osnovne Namjena kig kis osnovne građevine građevine Vmax Emax (m) za gospodarsku do1,00ha 1,2 8,5 Po+P+1 - proizvodnu / <0,4 iznimno i oznaka I/ više za gospodarsku do1,00ha 1,2 8,5 Po+P+1 - poslovnu / <0,4 iznimno i oznaka K/ više za površine 0,4 0,4 4,0 P infrastrukturnih objekata / oznaka IS/

Članak 20.

Članak 20.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) Na građevinama ravnog ili sakrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
Članak 21.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina / Vmax/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i iznosi 8,5 m, a iznimno i više ukoliko to tehnološki procesi zahtijevaju.
(2) Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 7,0 m.
(3) Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 4,0 m.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže).
(3) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(4) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(5) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(6) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(7) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23.
(1) Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice prema kartografskom prikazu br 1. – KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Građevine gospodarske namjene – proizvodne /oznaka I/: industrijska, zanatska; Građevine gospodarske namjene – poslovne /oznaka K/: uslužna, trgovačka, Građevine komunalna namjena – reciklažno dvorište / oznaka K3/ Građevine komunalne infrastrukture - /oznaka IS/.
(2) Gospodarske djelatnosti /oznake I i K/ koje se mogu smjestiti unutar predviđene zone u obuhvatu UPU-a, a u skladu s PPUO te Izmjenama i dopunama PPUO, mogu biti: - tihe i čiste zanatske, uslužne ili proizvodne djelatnosti, bez izvora zagađenja ili nepovoljnog utjecaja na okoliš; - gospodarske djelatnosti s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš; - gospodarske djelatnosti vezane uz poljoprivrednu proizvodnju, ali bez izvora zagađenja i bez nepovoljnih utjecaja na okoliš.
(3) Namjena građevina s dvojnom oznakom I i K, kod građevnih čestica np1 – np11 može biti kombinirana, s time da je poslovna namjena locirana u prednjem dijelu objekta, na građevinskom pravcu. Namjena građevina s oznakom I je proizvodna koja obuhvaća građevine ili kompleks građevina, pretežito radnog ili proizvodnog karaktera, u funkciji industrijske ili zanatske proizvodnje. Namjena građevina s oznakom K je poslovna, pretežito uslužna i/ili trgovačka.
(4) Pomoćne građevine – izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno– istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično.

Članak 23.

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 13. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4597
Članak 24.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4 – NAČIN I UVJETI GRADNJE.
(2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu UPU-a, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 2.4.1 Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 25.

Članak 25.
(1) Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca.
(2) Obavezni građevinski pravac je u smislu ovog UPU, koji određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu.
(3) Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine. 2.4.2 Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina
Članak 26.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Vatrogasni koridor određuje se sa min 6,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Smještaj novih građevina na građevnim česticama u gospodarskoj zoni određuje se prema sljedećim uvjetima: - građevine moraju biti udaljene od susjednih međa min. 8,0 m; - međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne može biti manja od ½ visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, tj. 6,0 m. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 28.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.
(4) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40°.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se sakupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(4) Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 31.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom UPU, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Ovaj UPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice. Stranica 4598 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2019.
Članak 33.
(1) Način, odnosno mjesto priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 – NAČIN I UVJETI GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.
(2) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Kolni prilaz

Članak 34.

Članak 34.
(1) Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osiguran pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza, za gospodarske građevine s oznakom I i K, je minimalno 5,0 m. Kolni ulaz treba izvesti približno na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 4, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu, s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta. Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta na građevnim česticama
Članak 35.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: koeficijent broj parkirališnih namjena građevine ili garažnih mjesta (broj na parkirališta) INDUSTRIJA I 0,5 1 zaposlenika SKLADIŠTA UREDSKI PROSTORI 2,00 100 m2 korisnog prostora TRGOVINA, 4,00 100 m2 korisnog USLUGE, prostora UGOSTITELJSTVO
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna ugradnja separatora, za pročišćavanje oborinskih voda, predviđa se na parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Ostali akti u ovom izdanju (101)