GLASNIK

Arhiva › 2019. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 13. prosinca 2019. · KLASA 021-05/19-01/07 · URBROJ 2109/05-19-01/06

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gospodarske zone Sjever“ Donja Dubrava

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4598

Članak 36.

Članak 36.
(1) Kod građevnih čestica gospodarske namjene – proizvodne /oznaka I/ i poslovne /oznaka K/, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine.
(3) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. Gradnja ograda
Članak 37.
(1) Na liniji regulacije i između građevnih čestica gospodarske namjene /oznaka I i K/ mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,8 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,7 m iznad kote konačno zaravnatog terena. Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno).
(2) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(3) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Komunalna opremljenost građevne čestice
Članak 39.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture.
(2) Minimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, minimalne širine 6,0 m s asfaltnim zastorom, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnje oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - kabelsku mrežu telekomunikacija, - mrežu plinoopskrbe.
(3) Građevina svojim položajem na građevnoj čestici ne smije ugrožavati okolne građevne čestice odnosno građevine ili javne površine svojim oborinskim, površinskim ili krovnim vodama, snijegom ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi), već se zaštitne mjere od tih utjecaja trebaju provesti unutar granica predmetne građevne čestice ili građevine. Isto se postiže primjenom zakonskih mjera zaštite od buke, prašine i zagađenja zraka, uključivo odmicanje građevine na minimalnu udaljenost uvjetovanu ovim Odredbama, položajem krovnih ploha, ograničavanjem istaka strehe do 0,8 m, te izvedbom krovnog oluka i snjegobrana uz prihvaćanje oborinskih voda na terenu putem oborinskih kanala ili rigola s upuštanjem u teren putem upojnih bunara na samoj građevnoj čestici.

Članak 39.

3.0. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, 13. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4599 TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 40.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička), - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda korištenje i uređenje vodotoka), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav telekomunikacija.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima Plana br. 2.a-2.d Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1:1000.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ovoga Plana sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Planom prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.
(5) Položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono na kartografskom prikazu br.

Članak 40.

2a., 2b., 2c.,2d. u karakterističnim poprečnim profilima.
Članak 41.
(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i telekomunikacijska mreža).
(2) Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
(3) Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. 3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 42.

Članak 42.
(1) Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2a. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Plan prometa, u mjerilu 1:1000.
(2) Planom je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
Članak 43.
(1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(2) U provedbi Plana primjenjivat će se propisi i normativi utvrđeni zakonskom regulativom u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
(3) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. 3.1.1. Ulični koridori

Članak 44.

Članak 44.
(1) UK1 I UK2 – ulični koridori potrebno ih je izvesti u širini 14,0 m. Koridor se sastoji od:
(2) kolnik širine 6,0 m,
(3) obostrano ili jednostrano pješačko-biciklistička staza širine 1,7m uzdignuto od kolnika
(4) Spoj planirane ceste UK1 na ŽC 2041 potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, prema važećoj zakonskoj regulativi, za iste zatražiti Posebne uvjete građenja od Županijske uprave za ceste Međimurske županije.
(5) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik županijske i lokalne ceste.
(6) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ovim Planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske mreže (nepokretne mreže).
(2) Postojeće i planirane građevine i mreža telekomunikacija prikazana je na kartografskom prikazu 2b.
(3) Pri projektiranju i izvođenju TK kanalizacije obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata.
(4) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu UPU-a.
(5) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili lokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(6) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(7) Nova telekomunikacijska infrastruktura za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih Stranica 4600 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2019. vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.
(8) Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.

Članak 45.

(9) Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.
(10) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m;
(11) U neizgrađenom dijelu UPU-a, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
(12) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NNRH br. 114/10), Pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine (NNRH br. 42/09, 39/11) i Pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NNRH br. 108/10), te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. 3.2.1. Telefonski priključci

Članak 46.

Članak 46.
(1) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima.
(3) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. 3.2.2. Pokretne telekomunikacijske – bazne radijske stanice

Članak 47.

Članak 47.
(1) Na prostoru obuhvata Plana novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajući antenski sustavi na krovnim prihvatima) planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija. 3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 48.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata UPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(3) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja. 3.3.1. MREŽA ELEKTROOPSKRBE I JAVNE RASVJETE

Članak 49.

Članak 49.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete za prostor UPU-a prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elekroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Unutar područja obuhvata UPU-a predviđena je izgradnja jedne nove trafostanice 10(20)/0,4 kV koja se povezuje srednjenaponskim podzemnim vodom 10(20) kV na postojeću trafostanicu u postojećoj gospodarskoj zoni sjeveroistok.
(3) Opskrbu električnom energijom tj. izgradnju srednjenaponske 10(20)kV mreže do nove 10(20)/0,4kV trafostanice, treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.

Članak 50.

Članak 50.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar obuhvata Plana predviđa se: - zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kablovima, - izgradnja nove kabelske transformatorske stanice 10(20)0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama, 13. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4601 - povezivanje nove trafostanice kabelskim podzemnim vodovima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.
Članak 51.
(1) Projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa SN priključnim vodom i raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje građevnih čestica; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi PVC. Broj i profil zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Niskonaponski priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipskim rješenjima HEP-a ODS “Elektra” Čakovec. U tu svrhu se na vanjskoj fasadi građevine ugrađuje kućni priključni mjerni ormarić KPMO ili KPO, uz pridržavanje sljedećih uvjeta: - KPMO treba ugraditi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, - u KPMO nalazi se mjerno mjesto i MTU prijemnik - glavne osigurače priključka u KPO ili u KPMO dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda, - ostale nenavedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom DP Elektre Čakovec.
(2) U neizgrađenom dijelu UPU-a, za potrebe razvoda, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica, na način da ne smetaju prometu, mogu se locirati razvodni i priključno mjerni ormari za potrebe elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
(3) Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su obrazložena projektnom dokumentacijom. 3.3.2. PLINOOPSKRBA

Članak 54.

Članak 54.
(1) Rješenje opskrbe plinom prikazano je na kartografskom prikazu br. 2c Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – plinoopskrba.
Članak 55.
(1) Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija.
(2) Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama EN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074. Moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara, za srednjetlačni plinovod, odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: Minimalna horizontalna udaljenost građevine od plinovoda srednjetlačni ulični plinovod 2,0 metra dubina ukopa plinovoda 1,2 metra Minimalni horizontalni i vertikalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija infrastrukture horizontalni vertikalni razmak razmak – kod križanja vodovodni i 1 metar 0,3 metra kanalizacijski*priključak tk. priključak 0,5 metara 0,3 metra niskonaponski priključak 0,5 metara 0,3 metra * Zabranjeno je polaganje kanalizacijskih cijevi iznad plinovoda. Minimalni razmak biljaka od ukopanog plinovoda kod hortikulturnog uređenja površine stabla visokog raslinja 1,5 metara stabla niskog raslinja – grmoliko bilje 0,5 metara

Članak 56.

Članak 56.
(1) Plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 3.3.3. VODOOPSKRBA
Članak 57.
(1) Rješenje opskrbe pitkom vodom na prostoru UPU-a prikazano je na kartografskom prikazu 2.d. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda. Stranica 4602 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2019.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Nije dopušteno polaganje energetskih, CATV i TK kabela i plinovoda ispod ili iznad vodovodnih, odnosno kanalizacijskih cijevi, kao ni polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim kod križanja istih.
(2) Minimalni horizontalni razmak pri paralelnom polaganju vodovodnih i kanalizacijskih cijevi s ostalim instalacijama mora biti najmanje 1,0 m.
(3) Kod polaganja vodovodnih cijevi paralelno s kanalizacijom horizontalni razmak mora biti najmanje 2,0 m.
(4) Na mjestu križanja vodovoda i kanalizacije i ostalih vodova okomiti svijetli razmak mora biti najmanje 0,5 m, s time da nije dopušteno da kanalizacija bude iznad vodovoda.
(5) U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog vođenja ostalih instalacija s vodovodom, odnosno kanalizacijom mjestimično ne mogu postići, tada te druge instalacije treba posebno zaštititi polaganjem u zaštitnu cijev.
(6) Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 3,0 m.
(7) Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Najmanji profil vodoopskrbnog cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi DN 110,0 mm, a sekundarna mreža može biti minimalno DN 90,0 mm.
(2) Na planiranom cjevovodu u zoni treba izvesti nadzemne protupožarne hidrante na razmacima manjim od 80,0 m.
(3) U slučaju iznimnih zahtjeva, odnosno potrebe za većom količinom vode na pojedinim lokalitetima u gospodarskoj zoni isto će se trebati rješavati u suradnji s distributerom vode za navedeno područje.
(4) Planirani cjevovod i planiranu uličnu hidrantsku mrežu treba projektirati tako da zadovolji uvjete iz Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara i druge važeće regulative.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Na svim odvojcima vodovodne mreže predviđena je izvedba zasunskih okana sa svim potrebnim fazonskim komadima i armaturama.
(2) Vrsta materijala za izvedbu vodovodne mreže predviđena je cijevima koje trebaju podnijeti tlak od min. 10 bara.
Članak 61.
(1) Provedbom parcelacije u gospodarskoj zoni novoformirane čestice moći će se priključiti na uličnu vodovodnu mrežu preko vodomjernih zasunskih okana, smještenih unutar čestice na udaljenosti min. 1,0 m od susjedne međe i do 5,0 m od uličnog građevinskog pravca. 3.3.4. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA

Članak 62.

Članak 62.
(1) Trase cjevovoda te lokacije uređaja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda prostora UPU-a prikazane su na kartografskom prikazu br. 2d. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda.
(2) Za područje naselja Donja Dubrava izrađen je projekt odvodnje otpadnih voda, planiran kao razdjelni sustav. Odvodnju planirane zone u obuhvatu plana potrebno je uključiti u projektirani sustav odvodnje naselja.
(3) Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Općine Donja Dubrava.
(4) Pri projektiranju i izvođenju javne kanalizacije obavezno je pridržavati se važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
(5) Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni. Na kanalima će biti predviđena revizijska okna i okna za prekid pada na svim mjestima gdje je to potrebno. Svi kanalizacijski vodovi izvest će se od vodonepropusnih cijevi, a polaganje cijevi izvest će se u rovu na podlogu od sitnog pijeska.
(6) Za sakupljanje oborinskih voda bit će predviđene rešetke i slivnici prilagođeni uređenju terena. Okna će se izvesti od tipskih vodonepropusnih elemenata.
(7) Oborinske vode s prometnih kolnih površina predviđeno je odvoditi kanalizacijskom mrežom uz prethodno pročišćavanje odjeljivačem ulja i masnoća u recepijent vodni kanal Dubrava I.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Kućne priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda potrebno je predvidjeti, u pravilu, kao pojedinačne.
(2) U prvoj fazi, do izgradnje sustava javne odvodnje za područje naselja, sanitarno fekalne otpadne vode potrebno je sakupljati u vodonepropusnim septičkim taložnicama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovno održavati i prazniti po za to ovlaštenom poduzeću, prema posebnim propisima.
(3) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije - 1,0 m od susjedne međe - 3,0 m od susjedne građevine - 1,0 m od vlastite građevine.
(4) Nakon izgradnje mreže javne odvodnje otpadnih voda i kada uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bude u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na sustav odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.
(5) Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici.
(2) Oborinske vode s parkirališta s 10 i više parkirališnih mjesta mogu se ispuštati u upojne bunare samo preko slivnika s taložnicom te separatora ulja i masti. 13. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4603
(3) Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u recipijent kanal Dubrava I mora se vršiti preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovim odredbama.
(2) Kod izrade glavnih i izvedbenih projekata odvodnje potrebno je definirati kote uređenog terena u obuhvatu plana na način da se omogući priključenje svih građevina na fekalnu, odnosno oborinsku kanalizaciju.
(3) Položajno, trasu kanalizacije za odvodnju otpadnih voda potrebno je položiti ispod kolnika, tj. prema kartografskom prikazu br. 2d. i položaju vodova danom na poprečnom presjeku ulica.
(4) Iznad tjemena kanalizacijskih cijevi potrebno je osigurati dovoljan nadsloj. 3.3.5. ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

Članak 66.

Članak 66.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i dr.), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu.
(2) Isključivo za vlastite potrebe pojedinih građevina moguća je proizvodnja toplinske i električne energije korištenjem sunčeve energije i toplinske energije zemlje i vode.
(3) Korištenje energije sunca moguće je postavom solarnih panela na postojeću građevinu ili samostalno postavom na stup, kao pomoćna građevina na čestici.
(4) Solarni paneli mogu se postavljati na krovne plohe, uz uvjet da ravnina solarnih panela ne odstupa bitno od ravnine krovnih ploha koje čine ulično pročelje. Postava solarnih panela može se izvesti bez takvih ograničenja na ravnim krovovima.
(5) Solarni paneli na stupu ili postavljeni samostalno na konstrukciju kao pomoćna građevina, mogu se izvesti iza osnovne građevine na građevnoj čestici, poštujući ograničenje maksimalno dozvoljene izgradnje za pojedinu namjenu propisanu ovim Planom. 4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 67.

Članak 67.
(1) Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskim prikazima br. 1b. Korištenje i namjena površina, 2a. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – plan prometa, 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina: - zaštitne zelene površine.
Članak 68.
(1) Zaštitne zelene površine uz ulične koridore (Z) uređuju se sadnjom visoke i/ili niske vegetacije i travnatih površina, na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa. U sklopu zaštitnih zelenih površina dozvoljeno je uređenje pristupnih putova do površine građevnih čestica kako bi se ostvario pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Zelene površine uz pješačke i kolne površine treba projektirati i urediti istovremeno s pješačkim stazama, pri čemu i zelena površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu pješačku cjelinu. Zaštitno zelenilo (drvoredi) uz prometnice, planirano je unutar zelenog pojasa prometnice ili parkirališta sadnjom prvenstveno stablašica pogodnih za lokalnu klimu i tlo. 5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 69.

Članak 69.
(1) UPU-om su definirani zone izgradnje unutar kojih se može tlocrtno smjestiti nova izgradnja, vidljivo iz kartografskog prikaza br.4. Način i uvjeti gradnje.
Članak 70.
(1) Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata na gradnji građevina i objekata infrastrukture ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe, ili se pretpostavlja da se naišlo, na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti stručnjake nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupanju u prostoru.

Članak 71.

Članak 71.
(1) U cilju zaštite ambijentalnih vrijednosti, odnosno stvaranja kulturnog krajolika novih ambijentalnih vrijednosti potrebno je, prvenstveno kroz arhitekturu primjerenu veličinom, visinom i oblikovanjem, obaveznim hortikulturnim rješenjem javnih zelenih površina i uređenjem čestica, postići ravnotežu u zoni te je uklopiti u širi krajolik. 6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 72.
(1) U potpunosti se treba uključiti u sustav organiziranog prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada, odnosno uskladiti s uvjetima koje osigurava Općina u skladu s propisanim mjerama.
(2) Svaka građevna čestica unutar svojih granica treba imati osigurano mjesto za sakupljanje komunalnog otpada, koje je dostupno s javne površine (mjesto mora biti primjereno uređeno i ograđeno zelenom ili primjerenom ogradom).
(3) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za sakupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada te tehnologiju sakupljanja.
(4) Postupanje s otpadom vršit će se u skladu sa Zakonom o otpadu, Pravilnikom o vrstama otpada, Pravilnikom o postupanju s ambalažnim otpadom i Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom i drugim propisima. Stranica 4604 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 13. prosinca 2019. 7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 73.

Članak 73.
(1) Mjere sanacije, očuvanja i unaprjeđenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. Unutar obuhvata UPU-a ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Unutar područja obuhvata ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodnog stavka ovog članka.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Ovim Planom utvrđene su mjere koje se na području obuhvata trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša: - provedba mjera zaštite tla, - provedba mjera zaštite voda, - provedba mjera zaštite zraka, - provedba mjera zaštite od buke, - provedba mjera posebne zaštite. 7.1. ZAŠTITA TLA
Članak 75.
(1) Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti parcela, a posebno javnih zelenih i zaštitnih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i kvaliteta prostora.
(2) Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema (odvodnji otpadnih voda izgradnjom sustava odvodnje i predtretmana sukladno tehnološkom procesu, kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima). 7.2. ZAŠTITA VODA

Članak 76.

Članak 76.
(1) Odvodnju otpadnih i oborinskih voda potrebno je provoditi u skladu s tekstualnim (3.5.5. Odvodnja sanitarne otpadne vode i 3.5.6. Oborinska odvodnja) i grafičkim dijelom Plana (Kartografski prikaz 2d.).
(2) Sve parcele i građevine unutar obuhvata Plana moraju biti priključene na infrastrukturnu mrežu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, s tim da potencijalni zagađivači moraju biti opremljeni opremom za pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u zajednički sistem. Oborinske vode s kolnih površina moraju biti tretirane odjeljivačem ulja (masnoće prije upuštanja u zajednički sustav).
(3) Zaštita voda (površinskih i podzemnih) se provodi sukladno Zakonu o vodama, Državnim planom za zaštitu voda i drugim pravnim propisima. 7.3. ZAŠTITA ZRAKA

Ostali akti u ovom izdanju (101)