Arhiva › 2019. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 5. srpnja 2019. · KLASA 021-05/04-04/17 · URBROJ 2109-06-04-01

VII. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/04, ispr. 11/04, 10/06, 12/08, 9/11, 20/13, 13/16, 15/17 i 3/18 – pročišćeni tekst, 3/19) -pročišćeni tekst

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2161

Članak 138.

Članak 138. 1) U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima, izvan građevinskih područja naselja potrebno je izgraditi pješačko – biciklističke staze uz sljedeće prometnice: - županijsku cestu Hodošan – Donji Hrašćan - županijsku cestu Sveti Juraj u Trnju – Čehovec - lokalnu cestu Sveti Juraj u trnju - Palinovec. 2) Pješačko biciklističke staze u pravilu se trebaju izvoditi na način da se zelenim pojasom odvoje od kolnika.
Članak 139. 1) Izvan granica građevinskih područja dozvoljava se gradnja servisnih sadržaja: - benzinskih crpki uz koje se mogu organizirati odmorišta s priručnim ugostiteljskim i osnovnim trgovačkim sadržajima, ali ne i druge trgovačke djelatnosti - stacionara - skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi. 2) Najveća dubina građevne čestice za građevine iz prethodnog stavka je 60,0 m od osi prometnice. 3) Centralno odmorište za tranzitni cestovni promet potrebno je locirati unutar gospodarske industrijske zone u Donjem Kraljevcu.

Članak 140.

Članak 140. 1) Uz prometnice izvan granica građevinskih područja naselja, nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa površine od 6,0 m2 i veće. 2) Velikoplošni reklamni panoi površina od 6,0 m do najviše 12,0 m, unutar izdvojenih područja gospodarskih djelatnosti - područje asfaltne baze sjeveroistočno od Donjeg Kraljevca /oznaka I1/, područje gospodarske, proizvodno-poslovne zone uz Palinovec /oznaka I1 i I2/ i područje za proširenje servisnog terminala uz cestovni granični prijelaz Goričan – Letenye /oznaka K1/, mogu se postavljati prema istim uvjetima kao i u gospodarskim zonama u naselju, a što je određeno stavkom 1. članka 147. ovih odredbi. 5.1.1.2. U građevinskim područjima

Članak 141.

Članak 141. 1) Unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti, sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice, s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. 2) Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i Stranica 2162 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. 3) Ulice u naselju s funkcijom državne, županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta). 4) Područja predviđena za širenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na državnu, odnosno županijsku cestu razine uslužnosti u kategoriji E i niže, koja prolazi kroz naselje, već je izlaz potrebno formirati preko sabirne ulice. 5) Kategoriju prometnice iz prethodnog stavka određuje nadležna uprava za ceste. 6) Izuzetak od stavka 4. ovog članka čine planirana područja mješovito - stambenih zona uz županijske prometnice u Donjem Hrašćanu, Donjem Kraljevcu i Hodošanu, gdje je planom uređenja užeg područja moguće, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, osigurati direktan izlaz građevnih čestica na navedenu prometnicu.

Članak 142.

Članak 142. 1) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 50,0 m.
Članak 143. 1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. 2) Izuzetno, minimalna širina koridora jednosmjerne ulice ili dvosmjerne slijepe ulice utvrđuje se sa 7,0 m, a maksimalna dužina takve ulice sa 250,0 m. 3) Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). 4) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za stambene ulice, na preglednom prostoru, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice.

Članak 144.

Članak 144. 1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m. 2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. 3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. 4) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 145.

Članak 145. 1) Glavnim projektom građevine potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna i/ili teretna vozila i to prema sljedećim normativima: broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na 1 INDUSTRIJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog PROSTORI prostora 3 TRGOVINE, 4,00 100 m2 korisnog USLUGE I prostora UGOSTITELJSTVO 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 STAMBENE 1,00 1 stan GRAĐEVINE 2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika. 3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za građevne čestice gospodarske namjene – uredske prostore, trgovinu, usluge i ugostiteljstvo, površine veće od 1,5 ha, broj parkirališnih mjesta na čestici dodatno se utvrđuje i ovisno o površini čestice, na način da površina pod internim prometnicama i parkiralištima zauzima najviše do 30% površine čestice.

Članak 146.

Članak 146. 1) Unutar naselja obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, koje uz županijske ceste trebaju biti odvojene od kolnika zelenim pojasom, osim ako prostorne mogućnosti ulice to ne onemogućavaju. 2) Širina i nagib staze određuje se prema posebnim propisima.
Članak 147. 1) Unutar granica građevnog područja naselja, uz prometnice u gospodarskim zonama, mogu se postavljati velikoplošni reklamni panoi, kao samostojeće konstrukcije s reklamnom površinom iznad 6,0 m2 do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m. 2) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površinu i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m. 3) Unutar granica građevnog područja, reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2163 uračunava reklamna površinu i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.

Članak 147.

4) Unutar površina parkova ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.1.2. Željeznički promet
Članak 148. 1) Željeznička pruga M 501 koja prolazi područjem Općine može se rekonstruirati uključujući povećanje razine usluge, sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture („Narodne novine“ broj 103/15), pri čemu je za Općinu značajno: - rekonstrukcija željezničkog kolodvora i teretnog terminala Donji Kraljevec - rekonstrukcija prijelaza kod D. Pustakovca, radi povećanja sigurnosti minimalnim opremanjem automatskom signalizacijom i rampom. 2) Zaštitni pružni pojas i mogući zahvati unutar njega određeni su Zakonom o željeznici („Narodne novine“ broj 94/13, 148/13 i 73/17). 3) Zahvate unutar zaštitnog pružnog pojasa potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za javnu željezničku infrastrukturu – HŽ Infrastruktura d.o.o. 4) Temeljem članka 106. odredbi za provedbu Prostornog plana Međimurske županije, radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkoj pruzi potreban je zaštitni koridor širine 100,0 m, odnosno 50,0 m obostrano od osi postojećeg kolosijeka pojedine željezničke pruge, a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na 60,0 m, odnosno 30,0 m obostrano od osi kolosijeka.

Članak 148a.

Članak 148a. 1) Industrijski kolosijeci, koji se ne utvrđuju kao dio javne željezničke infrastrukture, odnosno kao javno dobro u općoj uporabi, mogu se priključiti na željezničku prugu uz suglasnost upravitelja javne željezničke infrastrukture na koju se priključuju. 2) Industrijske kolosijeke potrebno je projektirati, graditi i održavati u skladu s: - Pravilnikom o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu („Narodne novine“ broj 93/10) - Pravilnikom o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati industrijski i drugi željeznički kolosijeci koji nisu javno dobro u općoj uporabi („Narodne novine“ broj 99/11). 3) Uz industrijske kolosijeke moguće je graditi pripadajuće servisno – tehničke građevine u njihovoj funkciji, sukladno posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za javnu željezničku infrastrukturu. 5.1.3. Poštanski promet

Članak 149.

Članak 149. 1) Poštanski promet za područje Općine uspostavljen je s jednom područnom poštanskom jedinicom – 40230 Donji Kraljevec, za sva naselja u sastavu Općine, i u tom smislu ga je potrebno održavati. 5.1.4. Telekomunikacijski promet i radio veze
Članak 150. 1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, kao podzemnu kanalizaciju, lociranu u pravilu unutar javnih površina, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. 2) Obzirom na razvoj novih usluga, na vlastitim građevnim česticama i unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme isključivo na vlastitoj čestici minimalne površine 6,0 x 6,0 m i na način da ne narušava urbanu strukturu naselja - gradnju manje građevine za lociranje TK opreme - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0m x 1,0m.

Članak 151.

Članak 151. 1) Samostojeće stupove s antenskim uređajima poželjno je locirati izvan naselja unutar zona elektroničkih pokretnih komunikacija, sukladno Prostornom planu Međimurske županije i na primjerenim udaljenostima od groblja, sakralnih građevina i drugih područja od kulturnog značaja, a na njih je, ovisno o tehničkim mogućnostima, potrebno omogućiti postavljanje uređaja više operatera. 2) Antenski uređaji, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, mogu se unutar naselja locirati na samostojeće stupove isključivo u gospodarskim zonama, a u drugim funkcionalnim zonama u naselju samo na višim građevinama (minimalno P+2), izuzev sakralnih građevina, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5,0 m. 3) Međusobna udaljenost pojedinih samostojećih stupova s antenskim uređajima ne može biti manja od 500,0 m. 4) Radi zaštite vizura u odnosu na sklad urbane ili ruralne cjeline, u postupcima odobravanja postave samostojećih stupova s antenskim uređajima, potrebno je zatražiti pozitivno mišljenje na izbor lokacije od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. 5.2. Energetski sustav 5.2.1. Prijenos i distribucija električne energije

Članak 152.

Članak 152. 1) Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području Općine Donji Kraljevec je uspostavljen, a na temelju stope razvoja može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti. 2) Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili izgradnje novog dalekovoda treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog. Stranica 2164 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. 3) Visokonaponske prijenosne uređaje u naseljima i u blizini naselja potrebno je graditi, a postojeće rekonstruirati na način da budu izvedeni podzemno – kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju širenju naselja. 4) Sjeverozapadno od Donjeg Kraljevca postojeće je izdvojeno područje za transformatorsku stanicu 110/35 kV. 5) Za građevne zahvate na prostoru trafostanice potrebno je poštivati odredbe posebnih propisa. 6) Za područje neposredno sjeveroistočno od naselja Hodošan, predviđeno za gospodarsku namjenu, a u kontaktnom prostoru dalekovoda 2x400 kV, potrebno je planom uređenja užeg područja, a prema uvjetima održavatelja sustava prijenosa el. energije, definirati uvjete zaštite.

Članak 153.

Članak 153. 1) Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m. 2) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice - da budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike. 3) U slučaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava, dugoročno je potrebno na druge lokacije izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspeća, kao i izgrađene u neposrednom kontaktnom prostoru građevinskih cjelina od ambijentalnog značaja.

Članak 154.

Članak 154. 1) Radi racionalnijeg korištenja prostora, zračnu niskonaponsku mrežu unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. 2) Obostrano je, unutar uličnih koridora u naseljima, potrebno voditi niskonaponsku mrežu ukoliko se ona predviđa kao podzemna, kabelska kanalizacija. 3) Isti koridor za potrebe niskonaponske mreže potrebno je koristiti i za javnu rasvjetu. 5.2.2. Prijenos i distribucija ugljikovodika
Članak 155. 1) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području Općine Donji Kraljevec je uspostavljen, a predviđa se povećanje broja priključaka. 2) Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore ovim PPUO-om planiranim za širenje naselja i na izdvojena područja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotlačne mreže. 3) Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju urbanu strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona urbanog zelenila. 4) Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica.

Članak 156.

Članak 156. 1) Prijenos nafte jadranskim naftovodom, dionica NT Virje – NT Lendava prolazi rubnim područjem Općine, izvan naselja, ali na prostoru obradivog tla na kojem je moguće zasnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstva. 2) U koridoru jadranskog naftovoda osigurava se prostor za trase: - tehnološkog plinovoda CPS Molve – CPS Zebanec - magistralnog plinovoda „Sotin – Mursko Središće“ DN 1200/100 - višenamjenskog produktovoda za naftne derivate. 3) Zaštitna zona naftovoda je 100,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda. 4) U pojasu širokom 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 1,5 m. 5.2.3. Energija iz nekonvencionalnih izvora

Članak 156a.

Članak 156a. 1) Osim mogućnosti priključenja na konvencionalne sustave opskrbe energijom (javne sustave opskrbe električnom energijom, plinom i toplom vodom), za osiguranje energetskih potreba građevina, poželjno je korištenje energije iz nekonvencionalnih, obnovljivih izvora i kogeneracije. 2) Korištenje energije iz nekonvencionalnih izvora moguće je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava. 3) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase, bioplina i drugo), moguće je predvidjeti kao: - individualnu - proizvedenu i korištenu prvenstveno za vlastite potrebe ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske): - postrojenja za proizvodnju toplinske energije za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje - postrojenja za proizvodnju električne energije temeljena na obnovljivim izvorima sunca, vjetra, biomase, bioplina i tekućih biogoriva - kogeneracijska postrojenja, koja nisu priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu ili funkcioniraju u sklopu jednog od prethodno navedenih sustava za autonomnu proizvodnju energije - energane, odnosno postrojenja namijenjena za proizvodnju energije (električne i toplinske) iz obnovljivih izvora i kogeneracije, za tržište. 4) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“ broj 67/7), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Stranica 2165

Članak 156a.

5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2165
Članak 156b. 1) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog ili nekoliko pojedinačnih korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – topline zemlje, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici, kao i potrošač. 3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama zelenila (parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i slično) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih, turističkih) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja rekreacijskih zona (zone rekreacijskih ribnjaka i slično) može se predvidjeti lociranje sustava za pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje pomoću prijamnika sunčeve energije i to na način da se sunčevi prijamnici lociraju isključivo na krov građevine - na obradivom tlu /oznake P2 i P3/ mogu se locirati postrojenja za proizvodnju energije ukupne snage do 1,0 MW, ukoliko su: - koncipirana kao dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje, u funkciji stakleničke, odnosno plasteničke proizvodnje, primarnog skladištenja (hlađenja) ili primarne prerade (sušenja proizvoda i slično), pri čemu se ostali uvjeti zasnivanja poljoprivrednog gospodarstva na obradivom tlu, definiraju sukladno članku 109. odredbi za provođenje - koncipirana kao dio kompleksa poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja, odnosno, kao osnovna sirovina za proizvodnju energije se koristi biootpad iz djelatnosti uzgoja životinja, pri čemu se ostali uvjeti zasnivanja poljoprivrednog gospodarstva na obradivom tlu, definiraju sukladno članku 111.

Članak 156b.

odredbi za provođenje. 4) Uvjet za lociranje individualnog sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije. 5) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju, ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira - u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva, koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje - u stambenim zonama i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika veća od 40,0 m2. 6) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone, unutar kojeg se lociraju.

Članak 156c.

Članak 156c. 1) Energane koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za prodaju, mogu se locirati u gospodarskim zonama ili na površinama obradivog tla lošije kvalitete / oznake P3/, a dozvoljeni tipovi postrojenja su: - sunčane elektrane do uključivo 1,0 MW instalirane snage - geotermalne elektrane - elektrane na biomasu do uključivo 10,0 MW instalirane snage - elektrane na bioplin koncepcijski vezane uz poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja, odnosno elektrane kod kojih u sastavu sirovine biljna komponenta nije prevladavajuća - elektrane na tekuća biogoriva, proizvedena izvan lokacije elektrane - elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za proizvodnju otpadnih voda. 2) Gradnja vjetroelektrana se na području Općine Donji Kraljevec ne predviđa. 3) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se lociraju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambene zone, zone centralnih i javnih funkcija, zone sporta i rekreacije, dok je za druge vrste štetnih utjecaja po ljudsko zdravlje ili okoliš, udaljenost potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. 4) Izuzetno od stavka 3 i 4. ovog članka, postrojenja za proizvodnju bioplina, koja se planiraju uz poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja velikih kapaciteta, potrebno je od naselja udaljiti najmanje 500 m.

Članak 156c.

5) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i građevine unutar odgovarajuće gospodarskih zona. 5.3. Vodnogospodarski sustav 5.3.1. Zaštitne građevine
Članak 157. 1) Sustav obrane od voda na području Općine Donji Kraljevec uspostavljen je izgradnjom niza kanala za odvodnju viška oborinskih voda s poljoprivrednih površina i oborinskih voda s površina unutar naselja. 2) Daljnji razvoj sustava odnosi se na održavanje i daljnji razvoj hidromelioracijskog sustava, uz pridržavanje mjera Stranica 2166 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. zaštite voda i vodenih ekosustava iz poglavlja 8. ovih odredbi. 3) Unutar zaštićenog krajolika, sukladno odredbama PPŽ nije dozvoljeno vršiti daljnje melioracije. 5.3.2. Vodoopskrbni sustav

Članak 158.

Članak 158. 1) Vodoopskrbni sustav na području Općine Donji Kraljevec je izgrađen. 2) Širenje mreže predviđa se osobito na ovim PPUO-om planiranim područjima za razvoj naselja i izdvojenim područjima za gospodarske i društvene djelatnosti.
Članak 159. 1) Uvjeti zaštite zona sanitarne zaštite izvorišta utvrđeni su Odlukom o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14), temeljem Pravilnika o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“ 66/11 i 47/13), a granice zona vidljive su u kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“. 2) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. 3) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. 4) Na površinama urbanog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i sportsko – rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 5.3.3. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Članak 160.

Članak 160. 1) Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Donji Kraljevec, koja obuhvaća područje Općine Donji Kraljevec i dio područja Grada Preloga te Općine Goričan, koncipiran je kao razdjelni sustav odvodnje. 2) Izuzetno je na području naselja Donji Kraljevec izvedeni sustav javne odvodnje koncipiran kao mješoviti, a dijelovi sustava koji će izvoditi na površinama za budući razvoj navedenog naselja mogu se predvidjeti kao mješoviti ili razdjelni. 3) Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za sanitarno – fekalne otpadne vode lociran je istočno od naselja Donji Kraljevec. 4) Priključenje korisnika na izvedeni sustav javne sanitarno – fekalne odvodnje je obvezno. 5) Tehnološke vode mogu se upuštati u sustav sanitarno – fekalne odvodnje ukoliko se prethodno pročiste do razine propisane Pravilnikom o graničnim emisijama otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13), te drugih posebnih propisa. 6) Otpadne vode s poljoprivrednih gospodarstava potrebno je zbrinjavati, ovisno o tipu otpadnih voda, pri čemu se fekalne otpadne vode nastale kao nusprodukt uzgoja životinja zbrinjavaju prema posebnim propisima.

Članak 161.

Članak 161. 1) Oborinske vode mogu se ispuštati u sustav javne odvodnje ovisno – oborinski ili mješoviti, a ukoliko se radi o krovnim vodama, odnosno vodama kod kojih ne postoji opasnost zagađenja, može ih se ispuštati neposredno na teren vlastite čestice. 2) Oborinske vode se mogu ispuštati u sustav javne oborinske odvodnje samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s više od 10 parkirališnih mjesta, dodatno preko separatora ulja i masti. 3) Oborinske vode se mogu ispuštati u sustav javne mješovite odvodnje samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s više od 20 parkirališnih mjesta, dodatno preko separatora ulja i masti. 4) Izdvajanje ulja i masti iz oborinskih voda, odgovarajućim separatorom, obavezno je za sve manipulativne i radne površine, na kojima se takve tvari mogu pojaviti.

Članak 162.

Članak 162. 1) Cjelovito funkcioniranje sustava odvodnje, svi dosadašnji korisnici septičkih taložnica i sabirnih jama trebaju iste staviti izvan funkcije i priključiti se na sustav javne odvodnje, prema uvjetima održavatelja sustava. 2) Izvedeni autonomni sustavi za pročišćavanje sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor i slično, mogu se zadržati pod uvjetom da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu, sukladno uvjetima Pravilnika o graničnim emisijama otpadnih voda („Narodne novine“ broj 80/13), te drugih posebnih propisa. 3) Dogradnja, odnosno rekonstrukcija autonomnih sustava za pročišćavanje sanitarno – fekalnih voda, kao i izvedba novih moguća je pod uvjetima kao i za održavanje postojećih, prema prethodnom stavku ovog članka. 4) Kontrolu uređaja za pročišćavanje potrebno je provoditi sukladno uvjetima iz članka 68. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 130/11 i 56/13). 5) U poglavlju 8. „Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“ određene su posebne smjernice za uređenje prostora i gradnju na prostorima posebno osjetljivim u odnosu na zaštitu voda, a posebno na prostor zaštitnih zona izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija. 5.3.4. Korištenje voda

Članak 163.

Članak 163. 1) Sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Općine Donji Kraljevec potrebno je razvijati u skladu s odgovarajućom Studijom navodnjavanja Međimurske županije. 2) Sukladno navedenoj Studiji, glavni natapni kanal predviđen je u zoni zapadno od Donjeg Kraljevca, Hodošana i Donjeg Hrašćana, a kao izvor napajanja mu je predviđeno akumulacijsko jezero HE Dubrava. 5. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 2167 5.4. Groblja izvan naselja
Članak 164. 1) Groblja locirana izvan građevinskih područja naselja, određuju se kao prostori isključive namjene osiguranja i uređenja prostora za pokop ljudi. 2) Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica, prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. 3) Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, te javna i sakralna plastika. 4) Visina vijenca građevina određuje se s najviše 4,80 m, a javna i sakralna plastika (raspeća, javni memorijalni spomenici i slično mogu biti i viši). 5) U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice, na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). 6) Do izgradnje čvrstih građevina, iz prethodnog stavka, na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvjećaru i /ili prodaju pogrebne opreme.

Članak 164.

7) Kontaktna zona groblja, u pojasu od 100,0 m, ne može se izgrađivati. 8) Groblje zapadno od naselja Hodošan ovim PPUO-om se planira proširiti za potrebe izgradnje parkirališta i povećanje korisne površine groblja, u površini od cca 0,75 ha. 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti
Članak 165. 1) Prostor memorijalnog parka, žrtvama II. svjetskog rata, sjeverno od Svetog Juraja u Trnju potrebno je proširiti uređenjem kontaktnog područja u smjeru zapada pošumljavanjem, odnosno uređenjem u stilu prirodnog okoliša. 2) Ostatak područja parka potrebno je urediti temeljem projekta, prema smjernicama iz poglavlja 4.2.1. članka 131. ovih odredbi.

Članak 166.

Članak 166. 1) U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, potrebno je obnavljati i održavati sakralna obilježja na raskrižjima poljskih putova i u naseljima i to rekonstrukcijom tradicijskih elemenata obilježja – kapelica, poklonaca i raspela, te pratećih hortikulturnih elemenata - ograđenog cvjetnjaka, odnosno soliternog stabla ili skupine visokih stabala, tradicionalnih vrsta (hrast, lipa, kesten, dud). 2) Ukoliko se vrše zahvati na kapelicama, pokloncima i raspelima, koji su definirani kao zaštićena ili evidentirana kulturna baština, prema poglavlju 6.3. ovih odredbi, potrebno je zahvat izvršiti prema mjerama zaštite iz istog poglavlja. 3) Kao dio tradicije, mogu se, na raskrižjima značajnijih poljskih putova, postavljati i nova kulturno – vjerska obilježja – kapelice, poklonci i raspela.

Članak 167.

Članak 167. 1) Iskope napuštenih eksploatacija šljunka, koje se ovim PPUO-om prenamijenjuju u područja rekreacije, moguće je sanirati uređenjem rekreacijskih ribnjaka. 2) Druge iskope na poljoprivrednom tlu potrebno je sanirati zatrpavanjem, sukladno propisima o zaštiti okoliša.
Članak 168. 1) U postupku formiranja novih krajolika, posebno u projektima sanacije eksploatiranih i devastiranih prostora, napose starih eksploatacija šljunka, a koje se saniraju uređenjem u rekreacijske ribnjake, potrebno je koristiti autohtone biljne vrste (vrba, joha, jasen i drugo). 2) Za pošumljavanja i pejzažna uređenja područja izdvojenih područja gospodarskih i društvenih djelatnosti, te izdvojena poljoprivredna gospodarstva nije dozvoljeno koristiti neautohtone biljne vrste, a posebno crnogoricu (jela, bor, smreka, čempres, tisa i slično). 3) Izuzetak od prethodnog stavka su groblja i područja proširenja groblja.

Članak 169.

Članak 169. 1) Neizgrađene površine cca 50,0 m od groblja, potrebno je urediti kao parkovne i parkirališne površine.
Članak 170. 1) U cilju očuvanja pejsažno oblikovanih površina, parkova u Palinovcu, parka uz školu u Donjem Kraljevcu, parkovnog prostora uz groblje u Donjem Kraljevcu, memorijalnog područja sjeverno uz Sveti Juraj u Trnju, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice. 2) U glavnim projektima novih ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, koje prolaze ili tangiraju parkove navedene prethodnim stavkom ovog članka, kao i sve prostore uz javne sakralne plastike - kapele poklonce i raspela, potrebno je prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim prostornim akcentima, a prometno rješenje treba izvesti na način da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure na njih. 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 171.

Članak 171. 1) Zaštita prirode, prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13) treba se provoditi kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno zaštićenih područja, zaštićenih svojti i zaštićenih minerala i fosila. 2) U cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, te Stranica 2168 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. srpnja 2019. treba osobito štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada, kao ekološki vrijednih područja. 3) Prema Zakonu o zaštiti prirode, unutar Općine Donji Kraljevec se u identičnoj površini veličine 1.154,5213 ha nalaze: - dio regionalnog parka „Mura – Drava“ - dio značajnog krajobraza „Rijeka Mura“. 4) Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“ broj 124/13 i 105/15) unutar Općine Donji Kraljevec nalaze se dijelovi površina ekološke mreže „Natura 2000“ i to područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): - HR 2000364 Mura u površini 73,67 ha - HR 2001347 Donje Međimurje u površini 161,04 ha. 5) Zaštita i revitalizacija zaštićenih prirodnih područja, kao i zaštita područja ekološke mreže, treba se provoditi temeljem posebnih propisa iz domene zaštite prirode i ekološke mreže. 6) U postupcima izdavanja odobrenja prema Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji, za sve zahvate i radnje u zaštićenom području, potrebno je, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ishoditi uvjete zaštite prirode, odnosno dopuštenje od tijela državne uprave ili upravnog tijela u Županiji, nadležnog za poslove zaštite prirode.

Ostali akti u ovom izdanju (122)