Prostorni plan uređenja Općine Sveti Martin na Muri Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

2. Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17), članka 44. Statuta Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 07/13-pročišćeni tekst, 03/18) i članka 5. Odluke o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 3/18), Odbor za statut, poslovnik i normativnu djelatnost utvrdio je i izdao dana 30. 01. 2018. godine Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Općine Sveti Martin na Muri – Odredbi za provedbu i grafičkog dijela Plana. PROSTORNI PLAN uređenja Općine Sveti Martin na Muri Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst) Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan uređenja Općine Sveti Martin na Muri – Odredbe za provedbu i grafički dio (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/05., 11/07., 18/10., 2/12., 3/18.) Glava I. ODREDBE ZA PROVEDBU 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA

Članak 1.

Članak 1. Prostorni plan uređenja Općine Sv. Martin na Muri određuje namjenu površine kojom se utvrđuje: - racionalno gospodarenje zemljištem – prvenstveno poljoprivrednim i šumskim - racionalno gospodarenje raspoloživim izgrađenim sustavima – prometne i komunalne infrastrukture - poštivanje uravnoteženog odnosa između prirodnih obilježja prostora i ljudskih aktivnosti u planiranju očekivanih zahvata u prostoru - očuvanje i zaštita «osobito vrijednih predjela» Gornjeg Međimurja – prostora od važnosti za Županiju, krajobraznih i prirodnih vrijednosti i osobitosti prostora. Prostorni plan uređenja Općine Sv. Martin na Muri utvrđuje osnovne infrastrukturne sustave na prostoru Općine prikazane na Kartografskom prikazu broj 2 i 2a. Prostorni plan uređenja Općine Sv. Martin na Muri određuje uvjete korištenja i zaštite prostora od značaja za Općinu, prikazane na kartografskom prikazu broj 3.

Članak 2.

Članak 2. Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1 «Korištenje i namjena prostora» a sadrži: - građevinska područja naselja - šume i šumsko zemljište - ostalo poljoprivredno tlo - vodene površine - građevine prometne i komunalne infrastrukture
Članak 3. Brisan Odlukom o donošenju IV. izmjena i dopuna PPUO Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 3/18) 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
Članak 4. Postojeće građevine od važnosti za Državu: - Cestovni granični prijelaz za pogranični promet Sveti Martin na Muri-Hotiza - Bušotine ugljikovodika Vučkovec 2 (Vuč-2) i Martin 1 (Mart-1) - Vodozahvat za korištenje mineralnih i termalnih voda / Bušotina geotermalne vode Vučkovec Stranica 276 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2019. - Cjevovod za transport plina od bušotine do plinske stanice - čvor „Međimurje“ - Građevina za obranu od poplave - nasip Sveti Martin - Dalekovod DV 110 kV TS Ljutomer – TS Lendava. Planirane građevine od važnosti za Državu: - Rekonstrukcija nasipa Sveti Martin. Planirane moguće građevine od važnosti za Državu: - Moguće eksploatacijsko polje ugljikovodika „Vučkovec“ - Dalekovod DV 2x400 Kv TS Heviz (R.Mađarska) - TS Cirkovec (R.Slovenija) – TS Žerjavinec (R.Hrvatska). Postojeće građevine od važnosti za Županiju: - Cestovne prometnice u kategoriji županijskih i lokalnih cesta - Retencija Vučkovec - Lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće-Sveti Martin na Muri-Štrigova.

Članak 4.

Planirane moguće građevine od važnosti za Županiju: - vodne građevine – građevine za zaštitu od erozivnog djelovanja bujičnih vodotoka. 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
Članak 5. Građevinska područja s prikazima granica građevinskih područja naselja, izdvojenih građevinskih područja izvan naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja određena su na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5000. Građevinsko područje naselja je: A) prostor unutar granica obuhvata građevinskog područja, prikazan na kartografskom prikazu u mjerilu 1:5000 (sastoji se od izgrađenih cjelina i prostora za razvoj naselja) B) izdvojeno građevinsko područje izvan naselja C) izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja s mogućim prostorima za razvoj D) zone izgradnje na česticama trajnih nasada, a razlikuju se prema namjeni: - zona vikendica i klijeti - zona mješovite namjene – vikendice i klijeti; stalno stanovanje i poljoprivredna gospodarstva. Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je prostor koji se sastoji od jedne ili više građevnih čestica s postojećim izgrađenim građevinama. Izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja utvrđuju se direktno uvidom u prostor i izvodom iz katastra za one dijelove naselja koje nije moguće utvrditi uvidom u DOF pa iz tog razloga nisu prikazani u kartografskim prikazima u mjerilu 1:5000. Mogući prostor za razvoj izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja su one građevne čestice koje se nalaze na udaljenosti 40 m od međe postojeće izgrađene građevne čestice građevine, a opremljene su komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu.

Članak 5.

Iznimno, ukoliko građevna čestica izdvojenog dijela građevinskog područja naselja nema neposredni prilaz na javni put (uspostavljen je prilaz preko druge čestice ili je ostvareno pravo služnosti), takva izgrađena građevna čestica ne može biti osnova za formiranje nove građevne čestice na isti način, koristeći se pravom služnosti. Postojeća izgrađena čestica može biti osnova za formiranje nove građevne čestice samo ako planirana građevna čestica ima pristup na javnu infrastrukturu minimalnog opsega opremljenosti – makadamski put i elektroenergetska mreža.

Članak 5a.

Članak 5a. Uspostavlja se novo naselje pod imenom Toplice Sveti Martin, koje se sastoji od dijelova naselja Gornji Koncovčak, Grkaveščak i Jurovčak.
Članak 6. U postupku definiranja zone izgradnje izdvojenog dijela građevinskog područja u dubinu građevne čestice, određuje se da je zona izgradnje do 100 m u dubinu građevne čestice od regulacionog pravca, ili do 75 m od najisturenije točke dvorišnog dijela građevine osnovne namjene, uz uvjet da se građevinsko područje ne formira na prostore za koje vrijede ograničenja navedena u poglavlju 2.2.3., članku 44. ovih Odredbi.

Članak 6a.

Članak 6a. Neizgrađeno građevinsko područje naselja – prostor za razvoj naselja može biti uređeno i neuređeno građevinsko područje. Uređeno neizgrađeno građevinsko područje naselja je prostor naselja opremljen komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu. Neuređeno neizgrađeno građevinsko područje je prostor planiran za razvoj naselja bez izvedene potrebne komunalne infrastrukture. Da bi se taj prostor priveo namjeni propisuje se obveza izrade UPU-a, u obuhvatu određenom u kartografskom prikazu građevinskih područja naselja u mjerilu 1:5000.

Članak 7.

Članak 7. Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. Površina novoformirane građevne čestice unutar građevinskog područja naselja mješovite namjene (unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj) ne može biti manja od 480 m2, a minimalna širina čestice uz ulicu ne može biti manja od 16 m. Izuzetno, kada se radi o interpolaciji, širina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 12 m, uz uvjet da je na njoj smještena prizemna građevina. Površina novoformirane građevne čestice u prostorima za razvoj uz izdvojene dijelove građevinskog područja naselja ne može biti manja od 750 m2, a minimalna širina čestice uz ulicu ne može biti manja od 16 m. Navedene vrijednosti u ovom kao i u prethodnom stavku mogu odstupati najviše 5%. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja. 28. veljače 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 277

Članak 8.

Članak 8. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše Ki=0,4 unutar građevinskog područja naselja mješovite namjene a 0,6 unutar građevinskog područja gospodarske namjene ukoliko je površina građevne čestice veća od 1,0 ha. Izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa, nadstrešnice, balkoni). Koeficijent iskoristivosti građevne čestice u zoni mješovite namjene može biti najviše Kis=0,8, osim za čestice namijenjene gradnji građevina u članku 18a. ovih odredbi.

Članak 9.

Članak 9. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m.
Članak 10. Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja smatra se ulica, cesta ili put na kojoj postoji neposredni prilaz s građevne čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano neposrednim prilazom na nju. Javna prometna površina mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje komunalne infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Novoplanirana ulica mora imati kolnik širok najmanje 5,5 metara s dvije vozne trake, odnosno 3,5 metara s jednom trakom. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: - na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 150 metara uredi proširenje, - u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu.

Članak 11.

Članak 11. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje ili rekonstruira kao ulica, zaštitni pojas uz cestu mora iznositi sa svake strane mjereno od ruba kolnika najmanje: - 25 m od državne ceste - 15 m kod županijske ceste - 10 m kod lokalne ceste. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi novoplanirane ulice ne može biti manja od 5,0 metara, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 metara, na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup, ne manja od 3,5 metara. Unutar koridora ulice potrebno je osigurati prostor za izgradnju odvodnog jarka i nogostupa barem s jedne strane ulice. Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da se ne ugrožava promet. Kad se građevinska čestica nalazi uz spoj ulica različitog ranga, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko ulice nižeg ranga.

Članak 12.

Članak 12. Udaljenost regulacione linije od ruba kolnika, usjeka, zaštitnog zelenog pojasa, biciklističke staze i nogostupa, ovisno o kategoriji prometnice i stupnju komunalne opremljenosti, mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo s jedne strane.
Članak 13. Brisan Odlukom o donošenju III. izmjena i dopuna PPUO Sveti Martin na Muri (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 2/12) 2.2.1. UVJETI ZA IZGRADNJU U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA (ODREĐENI NA KARTOGRAFSKOM PRIKAZU 4-5.) I IZDVOJENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA 2.2.1.1. Uvjeti za izgradnju unutar građevinskog područja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene

Članak 14.

Članak 14. U granicama građevinskog područja razlikujemo izgrađeni i neizgrađeni dio, koji je mješovite, pretežito stambene namjene, osim ako u grafičkom prikazu nije navedena druga namjena (centralni sadržaji, sport i rekreacija, radna zona i drugo). U zoni mješovite, pretežito stambene namjene na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina osnovne namjene, te uz nju jedna građevina prateće namjene i pomoćne građevine. Izuzetno, na jednoj građevnoj čestici moguć je smještaj dviju građevina osnovne namjene, ali samo jedne stambene građevine. Građevine osnovne namjene su: - stambena građevina - stambeno - poslovna građevina - poslovna građevina za tihe i čiste djelatnosti (trgovačke i osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske usluge, ugostiteljstvo, turističke usluge). Stambenom građevinom smatra se građevina za stalno ili povremeno stanovanje izgrađena u obliku obiteljske (sadrži najviše tri stana) ili višestambene kuće (sadrži više od tri stana). Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj je pored stambene namjene smještena poslovna namjena tihih i čistih djelatnosti. Poslovnom građevinom smatra se građevina namijenjena za rad tihih i čistih djelatnosti - obrtničke radione, trgovine, obrtničke radnje za osobne usluge, servisi, intelektualne, financijske, zdravstvene usluge, ugostiteljske i turističke usluge i sl. Na građevnoj čestici moguće je izvršiti prenamjenu građevine osnovne namjene – stambenu u poslovnu i obrnuto.

Članak 15.

Članak 15. Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene: a) gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš (moguće zagađenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke i potencijalnih opasnosti od požara i eksplozije) b) gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš Stranica 278 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2019. c) gospodarske građevine poljoprivredne namjene – s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj i tov stoke, gnojne jame) d) gospodarske građevine poljoprivredne namjene– bez izvora zagađenja (spremišta, silosi, sušare, sjenici, vinski podrumi, prerada voća, prerada poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uljare, skladišta, hladnjače i sl.).

Članak 16.

Članak 16. Na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više građevina različitih namjena, međusobno usklađenih u funkciji, oblikovanju, gabaritu, tako da čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. Uvjeti određivanja planiranih zahvata u prostoru, posebno se to odnosi na zahvate na prostorima za razvoj naselja vezanih uz izdvojena građevinska područja, uvjetovani su konfiguracijom terena i smještajem postojećih građevina – njihovim položajem u odnosu na regulacioni pravac i položajem na građevnoj čestici.

Članak 17.

Članak 17. Smještaj planirane građevine osnovne namjene na građevnoj čestici određen je građevinskim pravcem koji se utvrđuje položajem susjednih postojećih građevina s iste strane ulice. Ukoliko je nemoguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacionog pravca. Izuzetno, kada je smještaj građevine uvjetovan konfiguracijom terena, i drugim prostornim elementima građevina osnovne namjene može se smjestiti i na većoj udaljenosti od regulacionog pravca.

Članak 18.

Članak 18. U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. Građevine osnovne i prateće namjene koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od granice sa susjednom česticom ukoliko imaju otvore prema susjednoj čestici. Otvorima na stambenim i poslovnim građevinama ne smatraju se ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacioni otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. Ako je u slijedu postojećih građevina s iste strane ulice primijenjen princip poluotvorenog načina izgradnje, u tom slučaju građevina se može smjestiti na isti način na čestici, na udaljenosti najmanjoj za širinu strehe od susjedne čestice, ali ne manjoj od 0,6 m uz uvjet da se na tom pročelju ne mogu projektirati ni izvoditi otvori, a krovne plohe moraju biti položene na način da se odvodnja voda sprovodi na površinu pripadajuće čestice. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način smatraju se one građevine, koje su izgrađene na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe ali ne manjoj od 0,6 m. Građevina izgrađena na međi sa susjednom česticom smatra se dvojnom i na pročelju uz susjednu među nisu dozvoljeni uvjeti iz stavka 3 ovog članka.

Članak 18a.

Članak 18a. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice u zoni mješovite namjene može biti najviše Kis=0,8. Iznimno, za čestice namijenjene gradnji građevina hotela, građevina društvene infrastrukture i višestambenih građevina koeficijent iskoristivosti može biti najviše Kis=1,2, a za te građevine iz članka 39a. može biti najviše Kis =1,5.
Članak 19. Međusobna udaljenost građevina osnovne i prateće namjene susjednih građevnih čestica ne može biti manja od 6,0 m, a izuzetno u gusto izgrađenim strukturama može biti i manja, ali ne manja od 4,0 m.

Članak 20.

Članak 20. Gospodarske građevine prateće - poljoprivredne namjene - građevine bez izvora zagađenja moraju biti smještene na građevnoj čestici tako, da sa stambenom građevinom čine cjelinu gospodarskog poljoprivrednog dvorišta.
Članak 21. Kao građevine osnovne namjene mogu se graditi i gospodarske građevine (gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš, gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja) prema uvjetima u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, članak 74.

Članak 22.

Članak 22. Položaj građevine prateće namjene - poslovne građevine tihih i uslužnih djelatnosti, može se neposredno vezati uz građevinu osnovne namjene, tako da obje čine skladnu arhitektonsku cjelinu (ujednačenog oblikovanja, usklađenih visina i dr.).
Članak 23. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora.
Članak 24. U izgrađenoj strukturi građevinskog područja visina građevina osnovne namjene (stambene, poslovne, stambeno – poslovne) može iznositi najviše 7,0 m Unutar maksimalne visine vijenca može se organizirati više etaža prema potrebama korisnika. Visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog terena uz građevni pravac. Visina vijenca građevina prateće namjene - gospodarske namjene u zoni mješovite, pretežito stambene namjene može biti najviše do 7,0 m, a iznimno i više ako to zahtijeva tehnološki proces. Visina vijenca gospodarskih građevina poljoprivredne namjene organiziranih u gospodarsko dvorište može iznositi najviše 5,0 m.

Članak 25.

Članak 25. Kada se planirani zahvat u prostoru izvodi u susjedstvu tradicijskih građevina graditeljske baštine (navedenih u 28. veljače 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 279 Obrazloženju – 1.1.2.6. Kulturna baština), on se mora izvesti na minimalnoj udaljenosti 6,0 m od nje, a visina planirane građevine može odstupati za najviše pola etaže od visine tradicijske. Visina planirane građevine može biti veća od maksimalno dozvoljene u prethodnom stavku, ako je zelenim pojasom odvojena minimalno 15 m od postojeće tradicijske.

Članak 26.

Članak 26. Planirani zahvati u prostoru moraju biti u skladu s vrijednostima «osobito vrijednog predjela» Gornjeg Međimurja, pa je u tom cilju potrebno poštivati odredbe za oblikovanje tih zahvata: - u primjeni materijala u izgradnji svake građevine pojedinačno moraju prevladavati materijali karakteristični u tradicionalnom načinu izgradnje – drvo, opeka, crijep - oblikovanje volumena i ploha pročelja mora biti na tragu tradicionalne ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena - isključeni su lučni otvori, obli volumeni, krovovi stožastog oblika, tornjevi i sl. - građevine građene na padinama moraju biti položene na način da je duža os građevine paralelna sa slojnicom terena - minimalna tlocrtna površina osnovne stambene namjene ne može biti manja od 80m2, a površina građevina za povremeno stanovanje ne može biti manja od 50m2 - maksimalna površina građevine stambene i poslovne namjene u građevinskom području mješovite namjene može biti 400m2, uz uvjet da je udovoljeno koeficijentima iskoristivosti i izgrađenosti, propisanim za građevinska područja te namjene.

Članak 27.

Članak 27. Ograde u pravilu nisu obavezan element u omeđivanju građevinskih čestica. Češće su uz glavne prometnice u funkciji zaštite. Ograde se moraju izvesti na način da ne uzrokuju klizanje tla, osobito prema prometnici. Visina izgrađenog podesta ograničena je na 0,5 m a do najviše dozvoljene visine 1,5 m ograda se treba izvesti na način da bude prozirna (u drvu, žičani pleter i sl.) ili da se sastoji od niskog zelenila. U izgrađenoj strukturi veće gustoće, kada ograda formira sa pročeljem sliku ulice, mora se izvesti u skladu s postojećim izgrađenim cjelinama.

Članak 28.

Članak 28. Planirane građevine osnovne namjene, građene na građevnom pravcu, mogu imati krov nagiba od 0-45º. U dijelovima naselja, gdje građevine tvore veću gustoću izgrađenosti i formiraju ambijent ulice, položaj i nagib krovnih ploha građevina osnovne namjene – stamene i stamenoposlovne namjene moraju biti usklađeni sa susjednim građevinama s iste strane ulice, a pokrov je preporučljivo izvesti crijepom. 2.2.1.2. Uvjeti za izgradnju u središtu Općine Sv. Martin na Muri
Članak 29. Središte Općine je prostor koji se prostire u centralnom dijelu naselja Sv. Martin na Muri, gdje su smještene sve centralne funkcije za potrebe Općine i njezinih stanovnika.

Članak 30.

Članak 30. Centralne funkcije koje obilježavaju središte Općine su Općinska uprava, župna crkva i prostor župnog dvora, škola, dječji vrtić, zdravstvene ustanove i ljekarna, trgovački centar i stambeno poslovni objekti uz njih.
Članak 31. Javne površine u zoni središta Općine potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi objedinjavanjem sadržaja, prostor centra dobio identitet.
Članak 32. Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, napose zbog prisutnosti zaštićenog spomenika kulturne baštine Crkve Sv. Martina koja dominira središnjim prostorom naselja, a koji se odnose na: - sklad volumena građevine - skladni odnos volumena građevine i volumena krova - krovni otvori u potkrovlju s ulične strane mogu biti samo u razini krovnih ploha - isključeni su prodori ravnine uličnog pročelja u krovne ravnine.

Članak 33.

Članak 33. Uređenjem središta Općine u Sv. Martinu na Muri, moguća je rekonstrukcija i uređenje pročelja postojećih građevina i uređenje pripadajućih vanjskih javnih površina te uređenje čitavog središta naselja na temelju urbanističko – arhitektonskog rješenja. Zahvati u prostoru kao što su izgradnja novih građevina kao i potpuno nova organizacija prostora centra može se vršiti temeljem DPU-a.
Članak 34. Izgradnja novih građevina nije moguća u zoni centra na prostoru radijusa 30 m od crkve s iste strane ulice.

Članak 35.

Članak 35. Na neizgrađenim građevinskim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovne ili poslovne građevine osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). Maksimalna visina građevine osnovne namjene može iznositi do visine P+2 na osnovu izrađenog DPU-a iz članka 33. U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe pročelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a Stranica 280 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. veljače 2019. otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha. 2.2.1.3. Uvjeti za uređenje i održavanje javnih zelenih površina unutar građevinskog područja naselja

Članak 36.

Članak 36. U postupcima izgradnje i uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) dozvoljena je upotreba samo autohtonih vrsta u oblikovanju prostora (jasen, javor, lipa, pitomi kesten).
Članak 37. Prostori uz poklonce i pilove koji pored uloge orijentira u prostoru imaju i važnu estetsku komponentu u naseljima i izvan njih, predstavljaju skladnu kompoziciju grupe stabala i građevine. Potrebno je njegovati takve kompozicije, a tamo gdje nedostaje stablo, kompoziciju je potrebno upotpuniti prikladno odabranom vrstom iz prethodnog članka. Obnova i rekonstrukcija spomenika kulturne baštine iz prethodnog stavka može se vršiti samo prema uvjetima i uz nadzor nadležne ustanove – Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela iz Varaždina.

Članak 38.

Članak 38. Prostor središta Općine oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama. Prostor centra potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom projektu i opremiti osnovnim elementima urbane opreme (klupe za sjedenje, javna rasvjeta, kante za otpatke, stalci za bicikle). Osobito je potrebno izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju društvenog doma zgrade pošte, crkve, škole i trgovačkog centra.
Članak 39. Prirodne i krajobrazne cjeline koje se provlače kroz naselje (građevinska područja) imaju jednako značenje kao i javne zelene površine, stoga ih treba očuvati u njihovom izvornom obliku, bez intervencije u smislu smanjenja površine, unošenja stranih vrsta, regulacije potoka, oblaganje korita kamenim ili betonskim elementima i sl. 2.2.1.4. SMJERNICE ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA UPU „TOPLICA SVETI MARTIN“. I IZGRADNJU NA PROSTORU OBUHVATA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA DIJELOVA NASELJA JUROVČAK, GRKAVEŠČAK, G. KONCOVČAK PRIKAZANO NA GRAFIČKOM PRIKAZU BR. 5.

Članak 39a.

Članak 39a. Na prostoru građevinskog područja naselja Sveti Martin na Muri, Jurovčak i Grkaveščak koji se nalazi u obuhvatu UPU Toplice Sveti Martin (prikazanom na kartografskom prikazu br. 4.1.), utvrđuje se namjena prostora i to: - mješovita namjena – pretežito stambena s mogućim smještajem poljoprivrednog gospodarstva, poslovnih sadržaja uslužnih i turističkih djelatnosti i povremenog stanovanja - turistička namjena – T1 (hotel), T2 (turističko naselje), T3 (kamp), T4 (apartmanske vile) - javno društvena namjena - sport i rekreacija.