Arhiva › 2017. › SGMŽ 15

SGMŽOpćina Strahoninec · 18. prosinca 2017. · KLASA 351-03-01/17-01 · URBROJ 2109/23-03-17-56

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 4208

Članak 29.

(6) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u zonama sportsko – rekreacijske namjene utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“. 2.2.2.4. Zona javnog zelenila /oznaka Z/
Članak 30.
(1) Zona javnog zelenila određuje se kao funkcionalna zona parkovno uređenih površina namijenjenih javnom korištenju, koja se u pravilu uređuje sadnjom nasada, izvedbom parternog opločenja u obliku šetnica i manjih trgova, postavom urbane opreme.
(2) Unutar pojedinačne čestice se, osim navedenog u stavku 1. ovog članka, dodatno omogućava: - postava, odnosno gradnja javne i sakralne plastike (umjetničke skulpture, fontane, raspela i mali poklonci, memorijalno obilježje i slično) tlocrtne površine do 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4209 10% površine pojedinačne zone javnog zelenila i ukupne visine do 5,0 m - postava, odnosno gradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama - postava igrala za djecu - na površinama većim od 0,5 ha izvedba jednog sportskog igrališta za mali nogomet ili košarku.
(3) Unutar pojedine zone javnog zelenila može se formirati više pojedinačnih čestica javnog zelenila s ovim člankom utvrđenim specifičnim namjenama.
(4) Druga gradnja unutar zona javnog zelenila nije dozvoljena. 2.2.3. Uvjeti provedbe zahvata u zonama stambene namjene

Članak 31.

Članak 31. NAJVEĆA DOZVOLJENA NAČIN GRADNJE ETAŽNOST OSNOVNE OSNOVNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE E=Po+P+Pk SLOBODNOSTOJEĆA E=Po+P+1K+Pk E=Po+P+2K E=Po+P+Pk POLUUGRAĐENA / E=Po+P+1K+Pk DVOJNA E=Po+P+2K E=Po+P+Pk UGRAĐENA E=Po+P+1K+Pk
(2) Širina i dubina građevne čestice za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto.
(3) Građevnoj čestici za ugrađenu gradnju širina se uvijek definira na liniji regulacije.
(4) Ukoliko je površina nove građevne čestice veća od minimalne, dubina joj ne može biti manja od 25,0 m.
(5) Najveća veličina pojedinačne građevne čestice nije ograničena.
(6) Građevne čestice za osnovne građevine etažnosti iznad E=Po+P+1K+Pk mogu se formirati: - ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom - neposredno temeljem ove Odluke samo u funkcionalnim zonama javne i društvene namjene.
(7) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih dijelova naselja, čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od minimalno utvrđenih, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice radi formiranja dodatne neizgrađene čestice za potrebe nove gradnje, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom ili rekonstrukciju i dogradnju postojećih građevina u skladu s ostalim uvjetima funkcionalne zone i koeficijentom izgrađenosti do najviše kig = 0,40.
(8) Izuzetno od prethodnog stavka, mogu se cijepati izgrađena zemljišta za potrebe formiranja građevnih čestica čije
(1) Uvjeti provedbe zahvata utvrđeni za zone stambene namjene primjenjuju se na:

Članak 31.

- sve zahvate u zonama stambene namjene - dozvoljene zahvate u zonama javne i društvene namjene, osim za sadržaje društvenih djelatnosti i sadržaje sporta i rekreacije, za koje se primjenjuju odredbe iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“. 2.2.3.1. Uvjeti formiranja građevne čestice - oblik i veličina, izgrađenost i iskoristivost građevne čestice
Članak 32.
(1) Formiranje novih građevnih čestica i preoblikovanje postojećih u zonama stambene namjene provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: NAJMANJE DIMENZIJE GRAĐEVNE NAJVEĆI DOZVOLJENI ČESTICE KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI ŠIRINA DUBINA POVRŠINA / /kig/ /m/ /m/ m2/ 16 25 400 18 30 540 0,4 24 30 720 12 25 300 14 30 420 0,4 20 30 600 8 25 200 0,5 6 25 150 površine su manje od utvrđenih stavkom 1. ovog članka, ukoliko se radi o formiranju zasebnih građevnih čestica za dvije i više stambenih i/ili poslovnih zgrada izgrađenih na istoj građevnoj čestici i ozakonjenih prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12), pri čemu se u postupku formiranja svake nove građevne čestice: - primjenjuju isti kriteriji kao i za utvrđivanje površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine iz članka 35. - za svaku novu građevnu česticu obavezno osigurava neposredni kolni pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnicu.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Izuzetno od uvjeta iz stavka 1. prethodnog članka, veličina pojedinačne građevne čestice unutar stambene zone ne može biti manja od 3.000,0 m2 ukoliko se na njoj kao osnovni sadržaj locira: - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 - kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - društveni sadržaji - dječji vrtić i/ili jaslice ili ustanova za skrb starih i nemoćnih.
(2) Dimenzije građevnih čestica koje se izdvajaju u svrhu formiranja zasebnih čestica u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju (za parkirališta, trafostanice i slično) utvrđuju se temeljem tehničkih normativa i mogu biti manje od utvrđenih tabelom iz prethodnog članka. Stranica 4210 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Ostali uvjeti za formiranje pojedinačnih građevnih čestica: - svaka građevna čestica treba imati neposredni kolni pristup na javnu prometnu površinu - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 12,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.
(2) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1. ovog članka.
(3) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(4) Proširenja gruntišta građevne čestice locirane u stambenoj zoni pomicanjem njene stražnje međe u dubinu (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je ukoliko je zemljište na koje se čestica planira širiti unutar iste funkcionalne zone ili je iste postojeće namjene.
(5) Ukoliko se u postupku proširenja gruntišta smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba također zadovoljiti minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1.

Članak 34.

ovog članka.
Članak 35.
(1) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 2.2.3.2. Uvjeti lociranja i oblikovanja građevina

Članak 36.

Članak 36.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) Na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina.
(3) Na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(4) Pojam zasebne korisničke jedinice utvrđen je člankom 14.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada, jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj čestici u tipologiji višejedinične gradnje gradi zgrada koja sadrži najmanje 3 stana i dodatno barem jednu zasebnu korisničku jedinicu druge namjene, stambeni dio zgrade treba imati vlastiti ulaz i stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti: - garaža, alatnica, spremište i slično - vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, kamin, peka i slično - fontana i/ili dekorativno vrtno jezerce - najviše jedan bazen - najviše jedno tenis igralište.
(2) Uz turistički smještajni sadržaj (hotel, pansion i slično) pomoćni sadržaj mogu biti otvorena i zatvorena sportsko – rekreacijska igrališta.
(3) Ukoliko je dozvoljena gradnja prateće građevine, uz prateću građevinu se mogu graditi jedna ili više pomoćnih građevina u njenoj funkciji.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice, građevni pravac određen prema širem uličnom potezu, obvezujući je za novu građevnu česticu i novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih osnovnih građevina.
(2) Izuzetno, kod zamjenske gradnje u izgrađenom dijelu naselja, može se odstupit od uvjeta iz stavka 1. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta.

Članak 40.

Članak 40.
(1) U novim ulicama unutar područja za razvoj naselja – neizgrađeni i/ili komunalno neuređeni dio naselja za koji je propisana obveza izrade provedbenog prostornog plana utvrđuju se sljedeće smjernice za provedbeno planiranje: - za individualnu tipologiju stambene i/ili poslovne gradnje, odnosno za čestice na kojima se predviđaju do 3 zasebne korisničke jedinice, građevni pravac na koji se locira ulično pročelje osnovne građevine na čestici utvrđuje se s najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije - za višejediničnu tipologiju gradnje – višestambene ili poslovno stambene zgrade s više od 3 zasebne 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4211 korisničke jedinice, ulično pročelje treba biti od linije regulacije uvučeno najmanje za visinu (vijenca) zgrade.
(2) U novim ulicama unutar područja za razvoj naselja – neizgrađeni i/ili komunalno neuređeni dio naselja za koji ne postoji obveza izrade provedbenog prostornog plana, mogu se formirati građevne čestice za gradnju najveće etažnosti osnovne građevine E=Po+P+1K+Pk, pri čemu se udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje neposredno projektnim rješenjem, najmanje 5,0 i najviše 8,0 m uvučeno od linije regulacije.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Osnovna građevina na građevnoj čestici se u odnosu osnovne građevine na susjednim građevnim česticama može locirati kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici mogu locirati: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene, - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Međusobna udaljenost građevina na vlastitoj i na susjednim građevnim česticama treba biti usklađena s posebnim propisima za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća i zaštitu od požara.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba biti najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m.
(2) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba biti najmanje: - 4,0 m za prizemne građevine (etažnosti do E=Po+P+Pk) - 6,0 m za katne građevine, odnosno građevine visine (vijenca) do 10,0 m - 10,0 m za građevine s visinom (vijenca) višim od 10,0 m.
(3) Izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja, postojeća udaljenost građevina do međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom, ukoliko se radi o zamjenskoj gradnji ili rekonstrukciji, odnosno dogradnji u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta. osnovna građevina ili TIPOLOGIJA GRADNJE NA ulični dio kompleksa POJEDINAČNOJ GRAĐ. visina etažnost ČESTICI /Vos/ /Eos/ INDIVIDUALNA E=4 7,0 m do 3 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ VIŠEJEDINIČNA E=4 više od 3 ZKJ 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ stambene zone
(4) Prateće i pomoćne građevine u stražnjim dijelovima građevnih čestica, mogu se locirati i na manjim međusobnim udaljenostima, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Prateće i pomoćne građevine u pravilu se lociraju iza uličnog pročelja osnovne građevine.
(2) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i/ili oblik građevne čestice ne omogućava uobičajeni način smještaja građevina na čestici.
Članak 44.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar stambene zone, kao osnovna ili kao prateća namjena lociraju sadržaji gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (građevine iz Grupe 2), najmanja udaljenost takvog sadržaja od ulične međe čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) može biti najmanje 20,0 m.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar stambene zone, kao osnovna ili kao prateća namjena lociraju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 86.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar stambene zone, kao prateća namjena lociraju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se s 6,0 m.

Članak 44.

(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14).
Članak 45.
(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina visina etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ /Vpr/ /Vpo/ E=2 5,0 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ Stranica 4212 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. VIŠEJEDINIČNA više od 3 ZKJ stambene i/ili poslovne zgrade E=4 u zonama javne i društvene 11,0 m /Po+P+2K/ namjene i u višestambenim zonama prema provedbenom prostornom planu ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Izuzetno: - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda koji se gradi kao prateća ili kao pomoćna građevina poljoprivredne namjene može najviše iznositi 5,0 m - visina zgrada unutar čestice u stambenoj zoni, na kojoj se kao osnovna namjena locira gospodarski sadržaj (Grupa 2) ili (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo može u stražnjim dijelovima čestice biti veća od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (silos, spremište strojeva i slično).

Članak 46.

Članak 46.
(1) U slučaju prirodnog pokosa na čestici, moguće je između podruma i prizemlja izvesti jednu dodatnu etažu suterena, u kojem slučaju se etaža suterena ne uračunava u etažnost zgrade, a visina etaže suterena ne uračunava u visinu (vijenca) zgrade.
(2) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, druga etaža potkrovlja može se predvidjeti kao dodatna etaža uz dozvoljene, samo ukoliko se oblikuje kao galerijski prostor funkcionalno i vlasnički nedjeljiv od prve etaže potkrovlja.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanje pokretljivosti.
Članak 48.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevine na zidu orijentiranom prema toj međi ne mogu imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom dimenzija do 60,0 cm x 120,0 cm, i s parapetom najmanje 120,0 cm - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Stavak 1. ovog članka ne odnosi se na otvore koji su manje od 3,0 m udaljeni od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za lociranje građevina visokogradnje (ulica, pješačka staza, put, trg, park i slično).
(4) Ukoliko se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe vlastite građevne čestice predviđa gradnja lođe, balkona, prohodne terase, otvorene galerije, otvorenog stubišta ili drugog otvorenog korisnog prostora građevine, na tu stranu građevna treba imati predviđen puni zid, ostakljenu E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ neprozirnu pregradu ili punu pregradu najmanje visine 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim česticama.

Članak 48.

(5) Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 49.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom (poluugrađena i ugrađena gradnja), trebaju biti oblikovane na način: - između zgrada obostrano lociranih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih zgrada ne mogu biti zajednički - zid lociran međi prema susjednoj čestici treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - ukoliko se u zidu osnovnih građevina lociranih na susjednoj međi predviđaju otvori, njihova pozicija treba od građevnog pravca biti udaljena najmanje 10,0 m, a građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - kod pratećih i pomoćnih građevina se u zidu prema susjednoj čestici ne mogu predvidjeti otvori - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Kod oblikovanja zgrada na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°.
(2) Zgrade se mogu oblikovati i primjenom ravnog krova, skrivenog kosog krova ili drugačije.
(3) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog primjereno je za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - samostojeće višestambene zgrade - samostojeće individualne zgrade, osobito u novijim dijelovima naselja.
(4) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada lociranih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana. 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4213

Članak 51.

Članak 51.
(1) Za sve zahvate na građevinama navedenim kao evidentirane u svrhu zaštite na lokalnoj razini, kao i na površinama koje se nalaze unutar područja naselja ambijentalne vrijednosti, obavezna je primjena odredbi za provedbu iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“. 2.2.3.3. Uvjeti uređenja građevne čestice
Članak 52.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine i hortikulturnim zahvatima.
(2) Kao dodatni hortikulturni ili parterni element uređenja dvorišta moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti: - fontanu i/ili dekorativno vrtno jezerce površine do 10,0 m2 i dubine do 1,0 m - jedan bazen.
(3) Jedan otvoreni tenis teren moguće je graditi kao pomoćni sadržaj stambene zgrade, a više tenis terena isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene.
(4) Otvoreni bazen i tenis igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja.
(5) Otvoreni bazen treba biti najmanje 3,0 m udaljen od međa vlastite građevne čestice.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje 20% vlastite površine u prirodnom terenu: - ispod kojeg ne mogu biti izvedene građevine niti ugrađene instalacije i drugi objekti (podrumske prostorije, septičke taložnice, cisterne, instalacijski cjevovodi autonomnih sustava grijanja i slično) - iznad kojeg se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(2) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje.
(3) U obračun prirodnog terena ne uzimaju se otvorene vodene površine dekorativnog jezerca.
(4) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 55.
(1) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena ili izlomljene linije regulacije, može se locirati i dublje unutar građevne čestice.
(2) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(3) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m.
(4) Iznimno, ulične ograde mogu biti više kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično).
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše do 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m.
(3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama.
Članak 57.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok (potok ili kanal) zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate na površini najmanje 6,0 m udaljenoj od ruba vodotoka ili nožice nasipa, odnosno na površinama unutar utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka.
(2) Izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati niskogradnje, ukoliko ih, u skladu sa Zakonom o vodama („Narodne novine“ broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) prethodno odobri nadležna ispostava Hrvatskih voda. 2.2.3.4. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave

Članak 58.

Članak 58.
(1) Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave provodi se prema odredbama za priključenje iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
Članak 59.
(1) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave - vodoopskrbe, odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda, odvodnje oborinskih voda, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave, obavlja se prema uvjetima nadležnih distributera i u skladu s posebnim propisima.
(2) Na svim područjima na kojima je u funkciji javni sustav vodoopskrbe, kao i javni sustav odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(3) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem Stranica 4214 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 18. prosinca 2017. potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 61.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine izvan naselja izgrađene ili namijenjene za izgradnju i druge zahvate kojima se predviđa izmjena stanja prostora u predviđenu svrhu, a na području Općine Strahoninec se utvrđuju zone: - gospodarske, poslovne namjene /oznake K/ - gospodarske, komunalno – servisne namjene /oznaka K3/ - kompleksa stočarskog poljoprivrednog gospodarstva u Polevama /oznaka PG/. 2.3.1.1. Zone gospodarske namjene, poslovne /oznaka K/ i komunalno-servisne /oznaka K3/

Članak 62.

Članak 62.
(1) Pojedina zona gospodarske, poslovne namjene /oznaka K/ je funkcionalna zona namijenjena formiranju građevinskih čestica i gradnji: - gospodarskih građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarskih građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja.
(2) Ukoliko se dokaže da se obavljanjem djelatnosti neće utjecati na povećanje buke, onečišćenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okoliš, unutar poslovne zone mogu se locirati i pojedine vrste gospodarskih građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 – građevine većeg negativnog utjecaja i to: - proizvodnje finalnih prehrambenih proizvoda, proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i/ili terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i slično - komunalnih djelatnosti - građevine za skupljanje i selektiranje komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta).
(3) Uzgoj životinja unutar poslovne zone dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje (trgovina kućnim ljubimcima)

Članak 62.

ili veterinarskoj ambulanti.
(4) Rekreacijski i sportski sadržaji (manje sportske dvorane i otvorena igrališta) dozvoljavaju se kao prateći sadržaj na pojedinačnoj čestici poslovne namjene.
Članak 63.
(1) Unutar zona gospodarske, poslovne namjene ne mogu se locirati: - stambeni sadržaji, izuzev jednog stana u površini do 100,0 m2 (za domara) po pojedinačnoj građevnoj čestici - građevine društvenih djelatnosti, osim zgrada javnih servisa sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima, kao što je vatrogasni dom, služba spašavanja i slično.
(2) Iz površine gospodarskih zona mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i slično - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Zona gospodarske, komunalno – servisne namjene /oznaka K3/ je funkcionalna zona namijenjena obavljanju djelatnosti postupanja s otpadom u nadležnosti jedinice lokalne samouprave i to za lociranje: - centralnog reciklažnog dvorišta - reciklažnog dvorišta za građevinski otpad - deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova - druge građevine iz djelatnosti postupanja s otpadom iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave.
(2) Unutar površine zone mogu se locirati sadržaji u servisnoj funkciji obavljanja djelatnosti iz prethodnog stavka kao što su parkiranje za vozila i strojeve za potrebe osnovnih djelatnosti, kolne vage i drugi mjerni uređaji, servisni prostori za djelatnike i slično.
(3) Unutar površine zone nije dozvoljeno locirati deponije otpada niti skladišta otpada na duži rok.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u gospodarskim zonama utvrđuju se prema poglavlju 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“. 2.3.1.2. Kompleks stočarskog poljoprivrednog gospodarstva u Polevama /oznaka PG/
Članak 66.
(1) Područje kompleksa stočarskog poljoprivrednog gospodarstva funkcionalni je gospodarski proizvodni poljoprivredni kompleks za uzgoj životinja, prvenstveno za mliječno stočarstvo, preradu mlijeka i proizvodnju 18. prosinca 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 4215 mliječnih proizvoda, te prateće upravne i skladišne funkcije.
(2) Područje kompleksa se radi veličine kompleksa utvrđuje kao izdvojeno građevinsko područje.
(3) Kompleks je moguće rekonstruirati i dograđivati uz uvjet najvećeg dozvoljenog koeficijenta izgrađenosti građevne čestice kig= 0,40.
(4) Maksimalni kapacitet uzgoja stoke utvrđuje se s 300 uvjetnih grla (UG).
(5) Unutar kompleksa moguće je organizirati funkcionalnu cjelinu za otkup i skladištenje stočne hrane, kao i za primarnu preradu stočne hrane za vlastite potrebe, kao što je silaža, mješaona stočne hrane i slično.
(6) Djelatnost klanja životinja i prerade mesa se unutar kompleksa se ne predviđa.
(7) Stanovanje, društvene i druge gospodarske namjene, koje se ne mogu smatrati dijelom funkcionalne cjeline kompleksa nisu dozvoljene.
(8) Uvjeti gradnje unutar izdvojenog građevinskog područja kompleksa stočarskog poljoprivrednog gospodarstva jednaki su kao i za izdvojena poljoprivredna gospodarstva izvan građevinskih područja i utvrđuju se prema odredbama poglavlja 3.3.1. „Poljoprivreda“.

Članak 66.

2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja
Članak 67.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Gradnja i druge vrste zahvata u prostoru na površinama izvan građevinskih područja moguća je samo ukoliko je u funkciji obavljanja djelatnosti predviđene namjenom predmetne površine i to: - na površinama poljoprivrednog tla /oznake P1 i P3/ moguće je u funkciji biljne proizvodnje - povrtlarske, voćarske i proizvodnje ukrasnog i ljekovitog bilja, postavljati staklenike, plastenike i jedno priručno prizemno spremište - na površinama poljoprivrednog tla /oznake P1 i P3/ unutar područja predviđenog za takvu namjenu, moguća je gradnja izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstava - na površinama poljoprivrednog tla /oznake P1 i P3/ i na površinama ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta /oznaka PŠ/ moguća je postava pčelinjaka - u gospodarskim šumama /oznaka Š1/ mogu se graditi samo građevine za: - potrebe primarne šumarske djelatnosti i to samo ukoliko je gradnja predviđena odgovarajućom šumskom gospodarskom osnovom - lovačka remiza je locirana unutar šume na lokaciji „Prališće“, a gradnja za potrebe takvog kompleksa treba biti obuhvaćena odgovarajućom lovno – gospodarskom osnovom - poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili šumarstva mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično)

Ostali akti u ovom izdanju (153)