Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambenog područja “Podcurek” u Ksajpi

12. Na temelju članka 100., stavka 2. članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07), članka 22. Statuta Općine Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/05), Općinsko vijeće Općine Šenkovec na 27. sjednici održanoj 18. prosinca 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja stambenog područja „Podcurek“ u Ksajpi i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja stambenog područja „Podcurek“ u Ksajpi (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom u kunama Plan 2008. 15.000,00 10.000,00 5.000,00 50.000,00 5.000,00 5.000,00 70.000,00 70.000,00 60.000,00 5.000,00 5.000,00 11.285.000,00 infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata nalazi se u jugozapadnom dijelu naselja Šenkovec.
(2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima.
(3) Površina obuhvata iznosi cca 4,95 ha.
Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.
(2) Tekstualni dio sadrži: I OBRAZLOŽENJE i II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU 1 Detaljna namjena površina 2 Plan komunalne infrastrukture 2.1 Plan prometa 2.2 Mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 2.3 Mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža 3 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4 Uvjeti gradnje građevina ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina“, kojim je definirana namjena površina za: Stranica 1908 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2007. - građevne čestice stambene namjene - samostojeća gradnja /oznaka S/; - javna zelena površina - /oznaka Z/; - površina čestice za gradnju građevine infrastrukturnih sustava - transformatorske stanice /oznaka IS1/; - površine poljskih putova /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/; - ulični koridori /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica.
(2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenim prema svakoj pojedinačnoj osnovnoj namjeni, u članku 6., ovih odredbi.
Članak 6.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici, stambene namjene, samostojećeg načina gradnje /oznaka S/ moguće je graditi: - stambenu građevinu, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju, individualnog tipa, odnosno građevinu koja sadrži najviše 3 stambene jedinice,
(2) Uz izgrađenu osnovnu građevinu moguće je na čestici stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza osnovne građevine lociraju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine osim tenis igrališta (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni pa viljoni, najviše jedan bazen površine do 36,0 m2 i slično), - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja kao što su spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Čestica građevine infrastrukturnih sustava /oznaka iS1/ namijenjena je formiranju građevne čestice za izgradnju građevine u funkciji komunalnih i infrastrukturnih mreža i to za izgradnju transformatorske stanice.
Članak 8.
(1) Površine poljskih putova /oznaka PP s dodatnom numeričkom oznakom/ su površine namijenjene omogućavanju poljskih veza i pristupu mehanizaciji do poljoprivrednih površina.
(2) Površine poljskih putova, javnog su režima korištenja i ne smiju se ograđivati, niti zagrađivati, a unutar njihovih čestica moguće je locirati mreže infrastrukture, sukladno ovom planu.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐE- VINA
Članak 10.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 11.

Članak 11.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka.
(3) U kartografskom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br. 4 - “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 13.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 20. prosinca 2007. Broj 13 - Stranica 1909 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Najviše dvije susjedne građevne čestice iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom.
(2) Na objedinjenoj građevnoj čestici ne može se graditi više od jedne osnovne građevine. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 15.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni, površini građevne čestice i načinu gradnje, prikazanom na kartografskom prikazu br. 4 „Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina visokogradnje (zgrada) na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ iznosi kig <=0,30 za građevne čestice stambene namjene - samostojeće gradnje /oznaka SS/;
(4) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ infrastrukturnih sustava - za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS1/; iznosi kig <=0,30.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Ukupna /bruto/ površina građevina određena je kao maksimalna dozvoljena (bruto) površina svih etaža, te podruma i potkrovlja, svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
(3) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/ iznosi kis <=1,00 za građevne čestice stambene namjene /oznaka SS/.
(4) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ infrastrukturnih sustava - za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS1/ iznosi kis <=0,30.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Maksimalno dozvoljena visina građevina /V/ je određena kao visina vijenca građevine, a utvrđuje se prema kartografskom prikazu br. 4 „Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Vijenac građevine je visina mjerena na uličnom pročelju građevine, od kote uređenog terena do donje kote stropa najviše etaže.
(3) U slučaju kad je visinska razlika između konačno zaravnatog terena uz ulično pročelje građevine više od 1,0 m viša od kote terena na liniji regulacije čestice, visina građevine se utvrđuje kao visina vijenca uvećana za visinsku razliku kote zaravnatog terena uz građevinu i kote terena na regulaciji, umanjene za 1,0 m.
(4) U slučaju kad je visinska razlika između konačno zaravnatog terena uz ulično pročelje građevine više od 1,0 m niža od kote terena na liniji regulacije čestice, visina građevine se utvrđuje od kote prilaza građevnoj čestici.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovne građevine, koja se locira unutar površine za razvoj tlocrta osnovne građevine, iznosi: - za građevne čestice stambene namjene /oznaka SS/, južno od ceste Šenkovec - Ksajpa Vosn=6,60 m, - za građevne čestice stambene namjene /oznaka SS/, sjeverno od ceste Šenkovec - Ksajpa Vosn=6,00 m, - za infrastrukturne građevine /oznaka IS/ Vosn=4,00 m.
(2) Maksimalno dozvoljena visina pomoćnih građevina, na svim građevnim česticama na kojima je utvrđena mogućnost njihove gradnje određuje se sa 3,0 m.
(3) Na čestici za izgradnju infrastrukturne građevine - /oznaka IS/ ne mogu se graditi pomoćne građevine.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine i konfiguraciji terena građevne čestice, te o tome da li se radi o osnovnoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etažom se smatra korisni prostor između poda i stropa građevine, a uključuje podrum, prizemlje, katove i potkrovlja.
(3) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 metara iznad kote uređenog terena.
Članak 21.
(1) Gradnja podruma i potkrovlja moguća je na svim građevnim česticama stambene namjene/oznaka SS/, a nije predviđena za građevine infrastrukture /oznaka IS1/, niti za pomoćne građevine.
(2) Podrum se može graditi kao poluukopani ili potpuno ukopani, u jednoj etaži.
(3) Potkrovljem se smatra korisni prostor ispod krovne konstrukcije, koja se može oblikovati kao kosa, pri čemu: - najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom određen je visinom nadozida od 90,0 cm za jednokatne, odnosno 120,0 cm za prizemne građevine, a - u potkrovlju se može planirati korisni prostor u jednoj razini, uz mogućnost gradnje galerije.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se građevina oblikuje na način da se predviđa ravni krov, umjesto pot- Stranica 1910 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2007. krovlja može se predvidjeti prostor tavana ili instalacijske etaže, s ravnim krovom, koji od uličnog pročelja treba biti uvučen najmanje za ½ visine karakteristične etaže, a ukupna bruto tlocrtna površina može iznositi najviše 50% površine karakteristične etaže

Članak 22.

Članak 22.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
(4) Ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, mjereno uz atiku, može biti maksimalno 80,0 cm. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina“ i definicijom osnovne građevine iz članka 6. ove Odluke.
(2) Pomoćne građevine su određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u članku 6. ove Odluke. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 24.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. - “Uvjeti gradnje građevina“.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određen: - površina za razvoj osnovne građevine, - površina za razvoj pomoćnih građevina, - udaljenost površina iz prethodne dvije alineje od linije regulacije i ostalih međa građevne čestice, - za pojedine građevne čestice određen je obavezni građevni pravac.
(3) Površina za razvoj osnovne građevine je površina unutar kojeg se locira tlocrt osnovne građevine, a ovisno o uvjetima iz članka 6. ove Odluke, unutar navedene površine mogu se locirati i pomoćne građevine.
(4) Površina za razvoj pomoćnih građevina je površina unutar kojeg se može locirati tlocrt jedne ili kompleksa pomoćnih građevina.
(5) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, sukladno Pravilniku za vatrogasne pristupe.
(2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 26.

Članak 26.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
(3) Građevine javnog režima korištenja trebaju zadovoljiti propise o prilagodbi osobama sa smanjenom pokretljivošću.
Članak 27.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
(2) Na uličnim pročeljima javnih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja, a samo izuzetno, ukoliko ne narušavaju izgled građevine, se mogu postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelom uvučenih balkona.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Krovovi samostojećih građevina se mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe samostojećih građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
Članak 29.
(1) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, 20. prosinca 2007. Broj 13 - Stranica 1911 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 31.

Članak 31.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 32.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice.
(2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje NAMJENA GRAĐEVINE 1. proizvodnja i skladišta 2. uredski prostori 100 m 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m 4. stambene građevine
(3) Načelno proizvodnja i skladišni prostori u području obuhvata DPU-a nisu predviđeni, osim takvih koji se mogu smatrati tihom i čistom djelatnošću, a izraz skladišta se odnosi na priručna skladišta.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Na liniji regulacije građevnih čestica stambene namjene /oznake S/, mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m.
(2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica.
(3) Visina ulične ograde uz ulična raskrižja, ukoliko se izvodi kao živica ne smije biti veća od 80,0 cm.
(4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 1,8 m. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti.
(3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o energetskom rješenju i tehničkim osobinama građevine.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 34.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 1 zaposleni 0,45 PGM 2 korisnog prostora 2 PGM 2 korisnog prostora 4 PGM 1 stan 1 PGM
Članak 37.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 2.1. - Plan prometa.
Članak 38.
(1) Za planiranu ulicu UK1 određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 6,00 m, a za planirane ulične koridore UK2-UK5 sa 5,00 m.
(2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.
(3) Unutar uličnih koridora treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture.
(4) Kod projektiranja i izvođenja novih ulica poželjno je na prikladnim udaljenostima predvidjeti izvedbu cijevi ispod kolničke konstrukcije, kroz koje će se moći kablirati infrastrukturni priključci s jedne na drugu stranu prometnice, odnosno infrastrukturno opremiti čestice bez prekapanja ceste.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica.
(2) Širina pješačkih staza određuje se s najmanje 1,20 m, a pješačko-biciklističkih staza s 2,50 m. Stranica 1912 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2007.
(3) Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUK- TURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 40.

Članak 40.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 41.
(1) Planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata. 3.2.1.1 Vodoopskrba

Članak 42.

Članak 42.
(1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog cjevovoda u koridorima ulica i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Šenkovec, koja je izvedena u koridoru Ulice Ksajpa koja prolazi kroz područje obuhvata.
(2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke, te spajanjem vodova u prsten, sukladno kartografskom prikazu.
(3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu za zaštitu od požara i odrediti lokacije hidranata, prema posebnom propisu.
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Na zelenim površinama, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina.
(4) Ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih voda za navedene potrebe.
(5) Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe. 3.2.1.2 Odvodnja

Članak 44.

Članak 44.
(1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda područja „Podcurek“ u Šenkovcu je predviđen kao razdjelni sustav, te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode i odvojena zatvorena, odnosno eventualno dijelom otvorena kanalizacija, za oborinsku odvodnju.
(2) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih površina, te dijelom preko zelenih površina.
(3) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje otpadnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na izvedeni sustav zbrinjavanja otpadnih voda Šenkovca.