Odluka o donošenju Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica

31. Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 205. Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 08/01), Suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (Klasa 350-01/07-01/33, Urbroj: 2109-01-05-02-07-04 od 28. rujna 2007. godine, članka 15. Statuta Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/05) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/05 i 7/06), Općinsko vijeće Općine Mala Subotica na 25. sjednici održanoj 19. prosinca 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1 Donosi se Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica u daljnjem tekstu Izmjena i dopuna PPUO Mala Subotica, izrađena od tvrtke “Arhitekt Atelje” d.o.o. Čakovec.
Članak 2 Izmjena i dopuna PPUO Mala Subotica sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. A/ TEKSTUALNi DiO: i. Obrazloženje 1. Polazišta 2. Ciljevi Izmjene i dopune PPUO 3. Plan prostornog uređenja ii. izmjene i dopune odredbi za provođenje B/ GRAfiČKi DiO KARTOGRAFSKI PRIKAZI: PPUO Mala Subotica zamjenjuju se dolje navedenim kartama 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA izmjena i dopuna /MJ. 1 : 25 000/ 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI izmjena i dopuna 2a. Prometna infrastruktura - promet /MJ. 1 : 25 000/ 2b. Prometna infrastruktura – pošta i telekomunikacije /MJ. 1 : 25 000/ 2c. Energetski sustav – plinoopskrba i cijevni transport nafte /MJ. 1 : 25 000/ 2d. Energetski sustav - elektroopskrba /MJ. 1 : 25 000/ 2e. Vodnogospodarski sustav – vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda /MJ. 1 : 25 000/ 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA izmjena i dopuna /MJ. 1 : 25 000/ 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NA- SELJA izmjena i dopuna 4.a. Građevinsko područje naselja Držimurec i naselja Strelec /MJ. 1 : 5 000/ 4.b. Građevinsko područje naselja Mala Subotica /MJ. 1 : 5 000/ 4.c. Građevinsko područje naselja Palovec /MJ. 1 : 5 000/ 4.d. Građevinsko područje naselja Piškorovec /MJ. 1 : 5 000/ 4.e. Građevinsko područje naselja Sveti Križ /MJ. 1 : 5 000/ 4.f. Građevinsko područje naselja Štefanec /MJ. 1 : 5 000/

Članak 3.

Članak 3. Izvornik Izmjena i dopuna PPUO Mala Subotica ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. Izvornik je izrađen u šest primjeraka – uveza i četiri primjerka na magnetnom mediju. Po jedan primjerak izvornika (uvez i medij) dostaviti će se: - Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, - Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije. Po dva primjerka izvornika i jedan medij dostaviti će se: - Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo i - Općini Mala Subotica

Članak 4.

Članak 4. Odluka o donošenju PPUO-a Općine, s odredbama za provođenje objaviti će se u “Službenom glasniku Međimurske županije” broj 13/07. Za tumačenje Odluke nadležno je Općinsko vijeće Mala Subotica
Članak 5. Istovjetnost preslike Izmjena i dopuna PPUO Mala Subotica s izvornikom ovjerava tijelo Državne uprave, nadležno za poslove prostornog uređenja. 20. prosinca 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 13 - Stranica 1679 Također se briše treća alineja sa točkom 1. DPU “PIŠ- KOROVEC”. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MALA SUBOTICA KLASA: 021-05/07-02/59 URBROJ: 2109/10-07-01 Mala Subotica, 19. prosinca 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Vladimir Horvat ii. iZMJENE i DOPUNE ODREDBi ZA PROVOĐENJE izmjenom i dopunom PPUO mijenjaju se, brišu, dopunjuju ili dodaju pojedini članci Provedbenih odredbi. Članci koji se ne spominju ostaju isti.

Članak 6.

Članak 6. U članku 6. stavku 1. podnaslova a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA iza alineje 4. dodaje se alineja 5. koja glasi: “- Gospodarska zona “Međimurje” - multifunkcionalna gospodarska zona”.
Članak 7. U članku 7. stavku 3, iza alineje 5. dodaje se alineja 6. koja glasi: “- Gospodarska zona “Međimurje” - multifunkcionalna gospodarska zona”.
Članak 8. U članku 9. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: “- Lokacije i trase postojećih i planiranih građevina od važnosti za Državu i Županiju određene su u kartografskim prikazima broj 1 - Korištenje i namjena površina i 2a, 2b, 2c, 2d, 2e - “infrastrukturni sustavi” u mjerilu 1 : 25000.”

Članak 9.

Članak 9. U članku 10. stavku 1. podnaslova a/ POSTOJEĆE GRAĐEVINE dodaje se prva alineja koja glasi: “- auto-cesta Zagreb - GP Goričan”, a iza 4. alineje dodaje se podnaslov i prva alineja tog podnaslova: “b/ PLANiRANE MOGUĆE GRAĐEViNE - brza željeznička pruga Kotoriba-Zagreb (drugi kolosijek)”.
Članak 10. U članku 17. iza podnaslova b/ za bučne i potencijalno opasne djelatnosti briše se prva alineja, a iza podnaslova se dodaje 1.2.3.4.5. alineja koje glase: “- mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (industrijska proizvodnja), - tehnički servisi (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, limarske radionice, kovačnice i sl.), - građevinski pogoni (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i sl. radionice), - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda, koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenje zraka, te izazvati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor (požari, eksplozije), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl.).”

Članak 11.

Članak 11. U članku 19. dodaje se prvi stavak koji glasi: “Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene.”
Članak 12. U članku 20. u prvom stavku zamjenjuju se sve (osam) alineja novim 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7. i 8. alinejama koje glase: “- odraslih goveda do 8 uvjetnih grla /8 grla/, - tovne teladi i junadi do 5 UG /do10 grla/, - ovaca i koza do 2 UG /do 20 grla/, - konja do 4 UG /do 4 grla/, - odraslih svinja krmača do 2,5 UG /do 5 grla/, - tov svinja do 2,5 UG /do 10 grla/, - peradi do 0,2 UG /do 100 komada/, - sitnih glodavaca do 0,2 UG /do 50 komada/.”

Članak 13.

Članak 13. Iza članka 23. dodaje se članak 23a. sa 6. stavaka koji glase: “Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da ima pristup javnoj prometnoj površini opremljenoj minimalnim opsegom komunalne infrastrukture (makadamski kolnik i niskonaponska električna mreža). Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00 m. Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcele i načina izgradnje. Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 400 m2, a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16 m za gradnju na slobodnostojeći način. izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12 m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300 m2. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice može biti najviše kig = 0,4. izgrađenost građevne čestice je odnos izgrađene površine građevine i površine građevne čestice, a izgrađena površina je tlocrtna projekcija građevine Stranica 1680 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2007. (najveće površine etaže u koju su uključene površine terasa i nadstrešnica, balkoni).”

Članak 14.

Članak 14. U članku 30. dodaje se prvi stavak koji glasi: “U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje.”
Članak 15. U članku 31. iza 2. stavka dodaje se 3. stavak koji glasi: “Udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m.”
Članak 16. U članku 36. iza 3. stavka dodaje se 4. stavak koji glasi: “Prilikom gradnje osnovnih građevina na uglovnim česticama, građevinski pravac može se uvući s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrižja.”

Članak 17.

Članak 17. U članku 37. u drugom stavku iza riječi “odnosno stambeno-poslovne građevine“ dodaje se: “te seže u dubinu do najviše 100,0 m od regulacijskog pravca.” U trećem stavku umjesto “70,0 m” treba stajati “75,0 m od pojasa stambene, stambeno poslovne gradnje, odnosno 100,0 m od regulacijskog pravca, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja. Propisana udaljenost vrijedi i za dijelove građevine koji su namijenjeni kao pomoćni prostori (skladišta, spremišta).”

Članak 18.

Članak 18. U članku 39. u prvom stavku iza riječi “a 6,0 m za katne građevine” dodaje se: “te 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,6 m.” Iza 2. stavka dodaje se 3. stavak koji glasi: “U slučaju rekonstrukcije građevine ili gradnje zamjenske građevine na udaljenosti manjoj od 3,0 m, a čestice imaju osiguran kolni ulaz, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim građevinama.”

Članak 19.

Članak 19. U članku 40. ispred 1. stavka (1, 2, 3. stavak postaju 3, 4, 5.) dodaju se novi 1. i 2. stavak koji glase: “Pojas izgradnje pomoćnih građevina, koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. iznimno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.”

Članak 20.

Članak 20. U članku 46. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: “Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenaca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.”
Članak 21. Iza članka 52. dodaje se podnaslov i novi članci 52a., 52b., 52c. koji glase: “Uvjeti za izgradnju u središtu Općine naselje Mala Subotica
Članak 52a. Središte Općine je prostor koji se prostire u centralnom dijelu naselja Mala Subotica, gdje su smještene centralne funkcije za potrebe Općine i njezinih stanovnika. Centralne funkcije koje obilježavaju središte Općine uz ulicu su Općinska uprava sa poslovnim prostorima, željeznička stanica, pošta, zdravstveni dom, društveni dom i stambeno poslovni objekti uz njih.

Članak 52b.

Članak 52b. Planirani zahvati u prostoru središta Općine trebaju udovoljiti postizanju više razine estetskih kriterija u kvaliteti oblikovanja, a koji se odnose na: - sklad volumena građevina, - skladni odnos volumena građevine i volumena krova, - sklad javnih površina. Javne površine u zoni središta Općine potrebno je rekonstruirati u cilju razgraničenja namjene površina (prometnih, zelenih, parkovnih površina) i jedinstvenog oblikovanja, kako bi objedinjavanjem sadržaja, prostor centra dobio identitet.

Članak 52c.

Članak 52c. Uređenjem središta Općine Mala Subotica moguća je rekonstrukcija i uređenje pročelja postojećih građevina i uređenje pripadajućih vanjskih javnih površina te uređenje čitavog središta naselja na temelju urbanističko - arhitektonskog rješenja. Na neizgrađenim građevnim česticama u zoni centra, moguća je izgradnja stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina osnovne namjene, s djelatnostima koje će dopuniti postojeće centralne sadržaje koji nedostaju (uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i sl.). U oblikovanju, formiranju volumena građevine u detalju i cjelini, moguća je primjena suvremenih materijala i tehnologije u oblikovanju kompozicije pročelja i volumena u cjelini, ali prodori plohe pročelja u krovne ravnine nisu dozvoljeni, a otvori u potkrovlju mogu se izvesti samo u ravnini krovnih ploha.”

Članak 22.

Članak 22. Iza članka 70. dodaje se novi članak 71a. koji glasi: “Prostor centra naselja koji oskudijeva uređenim javnim zelenim površinama potrebno je oplemeniti visokim zelenilom prema prethodno izrađenom urbanističko arhitektonskom rješenju i opremiti elementima 20. prosinca 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 13 - Stranica 1681 urbane opreme (klupe, javna rasvjeta i dr.). Osobito je potrebno izvršiti takvo uređenje prostora u okruženju zgrade sjedišta općine i poteza uz prugu i željezničku stanicu. U postupcima uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) preporuča se upotreba samo autohtonih vrsta bilja u oblikovanju prostora (vrba, joha, jasen, hrast, lipa, javor, kesten).”

Članak 23.

Članak 23.
Članak 77. se briše. KAPACiTET TOViLiŠTA goveda kom. svinje kom. perad kom. 100 - 350 100 - 750 8500 - 12500 350 - 1000 750 - 2000 12500 - 25000 preko 1000 preko 2000 preko 25000 U situaciji kada se na užem području ili na susjednim česticama pojavi povećanje kapaciteta tovilišta od strane jednog korisnika ili više njih, kapaciteti se zbrajaju pa se prema ukupnom kapacitetu postojećeg i planiranog tovilišta primjenjuju udaljenosti zadane u tabeli. Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije (postojeća i planirana izdvojena građevinska područja). Maksimalna visina vijenca tovilišta može iznositi 4,0 m. Poljoprivredno zemljište, koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja, ne može se parcelirati na manje dijelove.”

Članak 25.

Članak 25.
Članak 94. se briše i zamjenjuje novim koji glasi: “Gospodarske djelatnosti na području Općine Mala Subotica mogu biti smještene: - unutar građevinskih područja naselja, - izvan građevinskog područja naselja. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.3. „izgradnja izvan građevinskog područja naselja“, te uz primjenu mjera navedenih u poglavlju 8. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš ovih Odredbi, a odnose se na: - ratarske i stočarske farme. Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građevinskog područja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih) i prostora rezerviranih za radne zone. Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine koje se grade u građevinskom području unutar mješovitih pretežito stambenih zona, grade se prema Odredbama ovog Plana, poglavlje 2.2.1. „Zone mješovite, pretežito stambene namjene.“

Članak 24.

Članak 24.
Članak 78. se zamjenjuje novim člankom koji glasi: “izvan građevinskog područja može se dopustiti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) - tovilišta. Površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2000 m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na slijedećim udaljenostima: UDALJENOST (U METRiMA) od građevinskog područja od državne od županijske i ceste lokalne ceste za perad ostali 70 100 100 50 100 200 100 50 200 300 200 100

Članak 26.

Članak 26.
Članak 95. se briše i zamjenjuje novim koji glasi: “U cilju omogućavanja razvoja ovog područja, unutar zone mješovite namjene - pretežito stambene, moguć je smještaj gospodarskih djelatnosti, na građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja u obliku građevine osnovne ili prateće namjene, uz uvjet, da ta djelatnost ne ugrožava život i rad ljudi u neposrednom i širem okruženju. U postupku projektiranja i izvođenja tih građevina, posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na primjenu propisa i mjera posebnih zakona, kojima se sprječavaju mogući nepovoljni utjecaji na okoliš (sprječavanje zagađenja vode, tla, zraka, nedozvoljene razine buke i dr.).”

Članak 27.

Članak 27. Iza članka 95. dodaju se novi članci 95a., 95b. i 95c.,koji glase: “Članak 95a. Unutar zone mješovite namjene - pretežito stambene namjene, moguć je smještaj građevina turističkih sadržaja - bilo kao građevina osnovne namjene, bilo kao građevina u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva ili je turistički sadržaj smješten u poslovno-stambenoj građevini osnovne namjene.
Članak 95b. Gospodarske građevine bez mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i gospodarske građevine poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja, mogu se graditi i kao samostalne građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici. Uz građevine osnovne i prateće namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, spremišta i sl.). Maksimalna izgrađenost građevne čestice uključujući sve građevine može iznositi najviše 40%. iznimno se za postojeću gradnju, dozvoljava povećanje izgrađenosti čestice do 50% u slučaju kad tehno- Stranica 1682 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2007. loško-proizvodni proces zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu.

Članak 95c.

Članak 95c. Unutar građevinskog područja mješovite - pretežito stambene namjene (u izgrađenim prostorima i prostorima za razvoj), moguć je smještaj gospodarskih građevina za obavljanje svih onih djelatnosti koje nemaju nepovoljne utjecaje na okoliš (onečišćenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke). Građevine gospodarske namjene bez nepovoljnih utjecaja na okoliš (radionice, manji proizvodni pogoni) mogu se neposredno vezati na stambenu građevinu ili mogu biti samostalna građevna cjelina, uz uvjet da je udaljena najmanje 12 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici. Građevine prateće namjene - gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš mogu biti smještene na građevnoj čestici na udaljenosti najmanje 12 m od stambenog pojasa iste i 20 m od stambenog pojasa susjedne građevne čestice, uz primjenu mjera propisanih posebnim zakonima kojima se sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš.”

Članak 28.

Članak 28. Iza članka 102. dodaje se novi članak 102a. koji glasi: “izdvojeno područje - sjeverni dio “Gospodarske zone Međimurje‘‘ određuje se kao multifunkcionalna gospodarska zona, namijenjena proizvodnim, poslovnim i komunalno servisnim djelatnostima, a predstavlja dio područja namijenjenog razvoju gospodarskih djelatnosti uz izlaz s autoceste Zagreb - Goričan na čvoru Čakovec. Zonu je potrebno uređivati temeljem plana uređenja užeg područja - UPU zone, koji se može izraditi za dio zone na području Općine Mala Subotica, ali i kao jedinstveni dokument prostornog uređenja za cijelu zonu, koja se proteže i na području Općine Orehovica. Planom uređenja užeg područja zone (UPU) potrebno je definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površina, - parcelaciju čestica, - rješenje komunalne infrastrukture, te - obvezu ishođenja prethodnih uvjeta djelatnosti unutar zone, kojima se osigurava provođenje mjera zaštite okoliša. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje, - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti i - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. Vrste građevina iz prethodnog stavka određuju se kao i za građevinska područja naselja. Unutar gospodarske zone mogu se dodatno uređivati površine zaštitnog zelenila, te locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje zone.

Članak 28.

Komunalna infrastruktura u funkciji opskrbe gospodarske zone komunalnim servisima, definirana je u poglavlju 2.1. kao zahvat u prostoru od značaja za Međimursku županiju, stoga rješenje infrastrukturnih sustava nije ograničeno izradom DPU-a, odnosno uvjeti gradnje pojedinih infrastrukturnih sustava mogu se utvrditi lokacijskom dozvolom, sukladno kartografskom prikazu broj 2. „infrastrukturni sustavi“, gdje se prikazuju postojeće i sugeriraju planirane trase linijske infrastrukture, s predviđenim pozicijama za izgradnju pojedinih pratećih infrastrukturnih građevina, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - cestovno priključenje zone na postojeći prometni sustav predviđa se vezom na županijsku cestu ŽC 2022 Orehovica - Mala Subotica, - priključenje zone na sustav fiksne telefonije predviđa se spojem na postojeće svjetlovodne podzemne Tf kable izvedene u okruženju zone, - za opskrbu zone električnom energijom predviđa se veza na visokonaponski vod DV 35 kV ivanovec - Prelog, a unutar zone je potrebno izgraditi transformatorske stanice potrebne snage, ovisno o pretpostavljenim potrebama korisnika zone, - opskrba zone plinom predviđena je vezom na srednjetlačni plinovod Orehovica - Mala Subotica, lociran unutar, ili uz koridor županijske prometnice ŽC 2022, a plinska mjerno redukcijska stanica je predviđena u sjeverozapadnom dijelu zone, - vodoopskrba zone predviđena je vezom na planirani vodoopskrbni vod, lociran pretežito izvan naselja, te unutar ili uz koridor županijske ceste ŽC 2022 Orehovica - Mala Subotica, koji se na području Općine Mala Subotica, zapadno od trase autoceste, može povezati s postojećim vodoopskrbnim vodom Sveti - Križ - Mala Subotica, čime bi se formirao vodoopskrbni prsten šireg područja, - vodoopskrba zone se u dijelu može riješiti i planiranjem vodozahvata unutar područja zone, te izvedbom vodospreme, i to naročito radi mogućnosti korištenja podzemnih voda u tehnološke svrhe, kao i za potrebe rješavanja zaštite od požara zone, - odvodnja sanitarno - fekalnih voda zone, uključujući i prethodno pročišćene tehnološke vode, predviđa se izvedbom zasebnog sustava odvodnje, tj. neovisnog od sustava sanitarno-fekalne odvodnje naselja Općine, a koji bi se locirao izvan područja naselja, tj vodio bi od gospodarske zone preko poljoprivrednog područja između Orehovice i Podbresta u smjeru lokacije uređaja za pročišćavanje i ispusta u odvodni kanal HE Čakovec, - alternativno od navedenog prethodnim stavkom, ukoliko se pokaže kao ekonomski opravdano, moguće je sanitarno-fekalnu odvodnju gospodarske zone predvidjeti i integriranu u sustav sanitarno - fekalne odvodnje naselja općine i to vezom uz državnu cestu D 20, preko naselja Sveti Križ i Podbrest, u smjeru lokacije uređaja za pročišćavanje i ispusta u odvodni kanal HE Čakovec, - uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih voda gospodarske zone, uključujući i prethodno pročišćene tehnološke vode, predviđa se, ovisno o faznosti izvedbe, bilo kao proširenje uređaja za pročišćavanje sustava sanitarno-fekalne odvodnje naselja, bilo kao zasebni uređaj lociran na prikladnoj udaljenosti, uz uređaj za pročišćavanje sanitarno-fekalnih voda naselja, - ispust iz uređaja za pročišćavanje sanitarnofekalnih voda gospodarske zone, predviđa se u 20. prosinca 2007.

Članak 28.

“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 13 - Stranica 1683 odvodni kanal HE Čakovec, ovisno o alternativnim varijantama izgradnje uređaja, - izuzetno od prethodne alineje, sustav zbrinjavanja sanitarno - fekalnih voda zone, uključujući i prethodno pročišćene tehnološke vode, moguće je predvidjeti i unutar same zone, pri čemu se pročišćena otpadna voda može ispuštati i u planirani kanal oborinske odvodnje, s konačnim recipijentom odvodnim kanalom HE Čakovec, odnosno rijekom Dravom, - za uspostavu sustava oborinske odvodnje gospodarske zone predviđa se izgradnja kanala oborinske odvodnje, čija trasa se u zoni građenja gospodarske zone predviđa unutar ili neposredno uz zonu, a izvan zone građenja se planira locirati neposredno uz trasu autoceste (unutar zaštitnog pojasa autoceste) i s usmjerenjem prema recipijentu - odvodnom kanalu HE Čakovec, - širina koridora zabrane gradnje, do utvrđivanja stvarno potrebne širine kanala oborinske odvodnje, određuje se sa 50,0 m, a pri projektiranju treba voditi računa da se trasa locira što je više moguće unutar utvrđenog građevinskog područja gospodarske zone i drugih površina koje nisu obradivo tlo, te da se ne presijeku, odnosno da se ponovno uspostave poljski pristupi do obradivog tla u okruženju gospodarske zone, - odvodnja oborinskih voda sa sjevernog dijela zone može se predvidjeti i izvedbom kanala do Trnave, ukoliko se to pokaže povoljnim u odnosu na dio gospodarske zone koji se nalazi sjeverno od državne ceste D 20, tj. na dio zone na području Općine Mala Subotica, - ovisno o potrebama pojedinačnih korisnika, građevine infrastrukturnog opremanja i to - plinske redukcijske stanice, transformatorske stanice, vodozahvat i vodospreme za tehnološke potrebe i potrebe zaštite od požara, kao i pojedinačni uređaj za pročišćavanje tehnoloških i/ili sanitarno - fekalnih voda, mogu se predvidjeti unutar gospodarske čestice, kao prateća gradnja u sklopu gospodarskog kompleksa, pod uvjetom da ne narušavaju funkcioniranje infrastrukturnih sustava zone.

Članak 28.

Najmanja širina pojedine čestice gospodarske namjene unutar „Gospodarske zone Međimurje“ treba biti 40,0 m, a najmanja površina 3.000,0 m2. Unutar gospodarske proizvodno - poslovne zone, građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju slijedeći minimalni uvjeti: - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 10,0 m; - ako se prostornim planom uređenja užeg područja odredi građevni pravac, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 10,0 m, a iznimno i više ukoliko to zahtijeva proizvodnotehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine i - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a potrebno je ispitati mogućnost povećanja zelenih površina na čestici i rješavanja dijela oborinske odvodnje na način da se ispušta na zelene površine unutar čestica.”

Članak 29.

Članak 29. U članku 113. iza stavka 2 . dodaje se stavak 3 koji glasi: “Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici ili na javnoj površini u neposrednoj blizini uz suglasnost lokalne samouprave ili vlasnika.”
Članak 30. Iza članka 116. dodaje se novi članak 116a. koji glasi: “Članak 116a. U mješovitoj pretežito stambenoj zoni mogu se locirati društvene djelatnosti, koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su predškolski odgoj, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje, kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebno obilježje ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građene iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m, - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine, ali ne može biti veća od 400 m2 po čestici.”

Članak 31.

Članak 31. U članku 133. u prvom stavku brišu se početne riječi: “U gradovima i naseljima s gradskim obilježjem” tako da prvi stavak počinje sa riječi: “Prigodom..... U istom stavku iza riječi ....”(bruto) površina “riječ više zamjenjuje se sa riječi “veće”, a iza riječi “s više od “riječ dva zamjenjuje se sa riječi “tri”.
Članak 32. Iza članka 137. dodaje se novi članak 137a. koji glasi: “Za mješovite zone planirane PPUO treba planirati plinsku mrežu niskog tlaka, istu spojiti na postojeći plinovod u ovisnosti o mogućnosti i uvjetima za svaku pojedinu lokaciju. Stranica 1684 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2007. Za priključenje pojedinih gradilišta u obuhvatu PPUO može se planirati priključenje na plinovod na način da se plinski vod ugradi na svaku građevnu česticu zasebno tako da se osigura njegovo nesmetano održavanje na građevnoj čestici. Priključni set ugraditi s vanjske strane pročelja, u pravilu na stražnju ili bočnu stranu pročelja građevine (za građevine planirane u pomaku od regulacijske linije) i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. Minimalni razmaci plinovodi međusobno plinovod prema vodovodu i kanalizaciji plinovod prema informacijskim kablovima plinovod do elektroenerget. vodova plinovod do šahtova i kanala plinovod do toplovoda b) izgradnju plinovoda planirati na dovoljnoj udaljenosti od visokog zelenila van dohvata korijenja.”

Članak 33.

Članak 33.
Članak 140 se briše i zamjenjuje novim člankom koji glasi: “Trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 5,00 x 6,00 m, s neposrednim pristupom s javno prometne površine, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina, te bliže od 15,0 m od građevina koje su registrirane kao kulturno dobro, te kapelica, poklonaca, pilova i ostalih elemenata javne plastike. Kod odabira lokacije treba poštivati minimalne udaljenosti: 1 m od dvorišnih ograda od javnih cesta, ulica, putova, vodotoka i 3 m nadzemnih niskonaponskih vodova od stambenih objekata, od trafostanica i vi- 4 m sokih stabala od bolnica, škola, dvorana i sl. gdje se okuplja 6 m veći broj ljudi te od skladišta zapaljivih materijala i drvenih građevina 10 m od nadzemnih visokonaponskih kabela 12 m od željezničkih pruga

Članak 34.

Članak 34. U članku 145. iza 1., 2. i 3. stavka dodaje se novi 4. stavak koji glasi: “Nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav kanalizacije ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.” Nije dozvoljena ugradnja priključnog seta na ulično pročelje građevine, koja ima građevinski pravac identičan regulacijskoj liniji. Projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica i to jednostrano. Za planiranje ostalih instalacija unutar planiranog pojasa ulice potrebno je predvidjeti minimalne udaljenosti: a) međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija treba biti: Križanje Paralelno vođenje 0,20 m 0,60 m 0,20 m 0,60 m 0,30 m 0,50 m 0,50 m 1,00 m 0,20 m 0,30 m 1,00 m 1,00 m