Arhiva › 2007. › SGMŽ 13

SGMŽOpćina Šenkovec · 20. prosinca 2007. · KLASA 021-05/07-01-27 · URBROJ 2109/25-07-1

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambenog područja “Podcurek” u Ksajpi

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1912

Članak 45.

Članak 45.
(1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje za područje, otpadne sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mora se riješiti upuštanjem u septičke taložnice zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima.
(2) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine.
(3) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Oborinske vode s površina čestica i s površina uličnih koridora potrebno je upuštati u zatvoreni kanal oborinske odvodnje naselja, odnosno na zelene površine unutar vlastitih čestica.
(2) Kanali oborinske odvodnje, u prvoj fazi, odnosno u dijelovima područja mogu biti i otvoreni, ali se navedeno ne preporuča.
(3) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u oborinsku kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Oborinske vode ne smiju se upuštati u mrežu sanitarno - fekalne odvodnje, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u mrežu oborinske odvodnje. 20. prosinca 2007. Broj 13 - Stranica 1913 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3.2.1.3 Plinoopskrba
Članak 48.
(1) Niskotlačna mreža opskrbe plinom za naselja predviđa se izvesti unutar uličnih koridora sukladno kartografskom prikazu.
(2) Vodove niskotlačne plinske mreže potrebno je spojiti s postojećim vodovima plinoopskrbe izvedenim u kontaktnom stambenom području, tj. u koridoru Ulice Ksajpa koja prolazi područjem obuhvata.
(3) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(4) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(5) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i kanalizaciji 0,20 0,60 plinovod prema informacijskim kablovima 0,30 0,50 plinovod do elektroenergetskih vodova 0,50 1,00 plinovod do okna i kanala 0,20 0,30 3.2.1.4 Kućni priključci vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe

Članak 49.

Članak 49.
(1) Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom br. 3 - Uvjeti uređenja zemljišta, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture.
(2) Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni.
(3) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice.
(4) Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta 3.2.2.1 Elektroopskrba

Članak 50.

Članak 50.
(1) Izgradnja transformatorske stanice predviđena je na vlastitoj građevnoj čestici prema grafičkom prikazu.
(2) Planiranu transformatorsku stanicu potrebno je povezati podzemnim srednjenaponskim kabelskim vodom s postojećim podzemnim srednjenaponskim kabelskim vodom koji prolazi kroz UK1, prema kartografskom prikazu 2.3.
Članak 51.
(1) Planirane niskonaponske mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3.- “Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Ovaj DPU predviđa ukidanje postojeće zračne niskonaponske elektroenergetske mreže s javnom rasvjetom, koja je izvedena u dijelu obuhvata DPU-a, radi njene zamjene podzemnim kabelskim mrežama.
(3) Niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđa se kao podzemna, locirano jednostrano ili obostrano u ulici, a potrebno ju je izvesti kao produžetak postojeće nn mreže, odnosno kao novu i spajanjem na planiranu trafostanicu unutar područja obuhvata.
(4) Opskrbu el. energijom treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.2 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 52.

Članak 52.
(1) Niskonaponske priključke građevina izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Priključni ormarić treba locirati na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i energetski razvod građevine.
(3) Za poslovne građevine moguće je predvidjeti način priključenja građevina vlastitim nn priključkom podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice, a polaganje takvih priključaka treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica. 3.2.2.3 Javna rasvjeta

Članak 53.

Članak 53.
(1) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se kao podzemna, locirana jednostrano unutar ulice.
(2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža 3.2.3.1 Fiksna telefonija

Članak 54.

Članak 54.
(1) Trasa fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - “Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i tele- Stranica 1914 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2007. komunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu koja prolazi uličnim koridorom UK1, i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica, sukladno kartografskom prikazu. 3.2.3.2 Kućni priključci na mrežu fiksne telefonske mreže
Članak 56.
(1) Priključci na mrežu fiksne telefonije se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 3.2.3.3 Mobilna telefonija

Članak 57.

Članak 57.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU-a. 3.2.4 Kabelska TV mreža
Članak 58.
(1) Kabelska TV mreža predviđa se kao opcionalna, odnosno daje se mogućnost njene izgradnje, uzevši u obzir da naselje Šenkovec ima sustav kabelske televizije, ali radi potencijalne zamjene kabelskog sustava, novim uslugama u sklopu fiksne telefonije, trase kablova kabelske TV mreže nisu ucrtani u kartografskim prikazima.
(2) Vodovi kabelske TV mreže, mogu se unutar područja obuhvata izvoditi podzemno, obostrano u ulici, pri čemu se mreža spaja na sustav postojeće kabelske TV mreže unutar naselja Šenkovec.
(3) Priključci na kabelsku TV mrežu izvode se spojem prema uvjetima distributera. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 59.

Članak 59.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(3) Južno od prometnice Šenkovec - Ksajpa, uz pješačko - biciklističku stazu predviđa se sadnja drvoreda, za koji stabla treba odabrati između autohtonih listopadnih vrsta, koja nemaju alergena svojstva. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 60.

Članak 60.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje građevina.
(2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2. - 2.5.
Članak 61.
(1) Za gradnju osnovnih građevina određen je samostojeći način gradnje /oznaka SS/.
(2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice.
(3) Pomoćne građevine, ukoliko nisu građene kao dio korpusa osnovne građevine trebaju biti odvojene od građevine osnovne namjene. 6 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 62.

Članak 62.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 7 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 7.1 ZAŠTITA PODZEMNIH VODA
Članak 63.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih - sanitarno-fekalnih i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode. 7.2 ZAŠTITA ZRAKA

Članak 64.

Članak 64.
(1) Zaštitu zraka potrebno je provoditi prema posebnim propisima.
(2) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava minimalno II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak). 20. prosinca 2007. Broj 13 - Stranica 1915 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 7.3 ZAŠTITA OD BUKE
Članak 65.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(3) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 7.4 ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 66.

Članak 66.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem na prikladnoj poziciji.
(2) Ukoliko ustanovljeni tlak vode u uličnoj hidrantskoj mreži ne zadovoljava uvjete korištenja za zaštitu od požara, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju mreže ili povećati tlak posebnim stanicama.
(3) Ako iz tehničkih razloga nije moguće postići zadovoljavajući tlak za gašenje požara, na načine definirane stavcima 1. i 2. ovog članka, na pojedinačnoj čestici je moguće predvidjeti nezavisan sustav za osiguranje potrebne količine i tlaka vode za potrebe gašenja od požara, sukladno posebnim propisima, odnosno s jednakim učinkom kao da potreban tlak u hidrantskoj mreži postoji.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 1/2 visine više građevine, ali ne može biti uži od 4,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka: - udaljenost građevina na istoj čestici može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili - građevina može biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 67.

(5) Obveza izgradnje unutarnje i vanjske hidrantske mreže za gašenje požara utvrđuje se sukladno člancima 3. i 4. Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
Članak 68.
(1) Kod projektiranja građevina gdje se predviđa skupljanje većeg broja ljudi, bez obzira na djelatnost, potrebno je izlazne putove projektirati u skladu s američkom normom NFPA 101, od 2000. godine.
(2) Za eventualnu planiranu gradnju građevina druge skupine, tj. zahtjevnijih građevina, potrebno je izraditi Elaborat zaštite od požara, sukladno važećem Zakonu o zaštiti od požara.
(3) Mjere zaštite od požara utvrđene posebnim propisima ovisno o vrsti djelatnosti, koje nisu navedene u ovom članku, određuju se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe. 7.5 POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 69.

Članak 69.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 7.6 OSTALI UVJETI SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 70.
(1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 8 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 72.
(1) Izvornik Detaljnog plana uređenja stambenog područja „Podcurek“ u Ksajpi ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
Članak 73.
(1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Uprave nadležno za poslove prostornog uređenja.
(2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz detaljnog plana uređenja. Stranica 1916 - Broj 13 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2007. iii. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 74.

Članak 74.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
(2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ŠENKOVEC KLASA: 021-05/07-01-27 URBROJ: 2109/25-07-1 Šenkovec, 18. prosinca 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Viktor Peras, v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (102)