Odluka o donošenju Detalnog plana uređenja poljoprivredno-gospodarske zone istočno od Goričana

6. Na temelju članka 28. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 18. Statuta Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06) Općinsko vijeće Općine Goričan na 18. sjednici održanoj 13. travnja 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja poljoprivrednogospodarske zone istočno od Goričana i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja poljoprivredno-gospodarske zone istočno od Goričana (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), koja je temeljem Prostornog plana uređenja Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/05 i 4/06) formirana izdvajanjem iz kompleksa poljoprivrednog tla, kao izdvojeno građevinsko područje. 2) DPU je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 3) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se istočno od naselja Goričan. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 4,7 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži 7 kartografskih prikaza u mjerilu 1:2000 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU 1 Detaljna namjena površina 2 Plan komunalne infrastrukture 2.1. Plan prometa 2.2 Mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe 2.3 Mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija 3 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4 Uvjeti gradnje građevina ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Unutar poljoprivredno-gospodarske zone formiraju se čestice poljoprivrednih gospodarstava intenzivnog načina uzgoja životinja i to za svinjogojstvo, peradarsku proizvodnju i mliječno govedarstvo.
Članak 5. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. – “Detaljna namjena površina”, kojim je definirana namjena površina za: - građevne čestice za svinjogojstvo /oznaka PG1/, - građevne čestice peradarske proizvodnje /oznaka PG2/, - građevne čestice mliječnog govedarstva /oznaka PG3/ i - postojeći put, kojime se pristupa na građevne čestice poljoprivrednih gospodarstava, a koji je u naravi dio čestice javne površine makadamskog puta /oznaka UK1/ 2) Unutar čestice puta, predviđaju se osim kolne površine još i zelene površine s otvorenim uličnim jarkom za odvodnju oborinskih voda /linijska oznaka/.

Članak 6.

Članak 6. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i pratećih, odnosno pomoćnih građevina, određenih prema svakoj pojedinačnoj osnovnoj namjeni, u člancima 7 -9, ovih Odredbi. 3) Na svakoj od građevnih čestica predviđenih DPU-om može se držati isključivo jedna vrsta životinja i to ona određena namjenom čestice, a dimenzioniranje i oblikovanje prostora za držanje životinja definira se prema Pravilniku o uvjetima koje moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (“Narodne novine” broj 136/05). Stranica 496 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. 4) Odredbe pravilnika iz prethodnog članka usklađene su prema direktivama europskog zakonodavstva - 2001/88/ EC i 2001/93/EC, odnosno navedeni propisi se primjenjuju indirektno.

Članak 7.

Članak 7. 1) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva – za svinjogojstvo /oznaka PG1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks građevina za intenzivni uzgoj svinja u zatvorenom prostoru, kontroliranih uvjeta uzgoja i ukupnog kapaciteta do 1.000,0 kom životinja po čestici. 2) U sklopu navedene osnovne građevine, ili kao prateće, odnosno pomoćne građevine na čestici, mogu se graditi: - porte, - upravni prostori poljoprivrednog gospodarstva, - skladišni prostori, uključujući specijalizirana skladišta kao što su silosi, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - utovarno – istovarne rampe, - mjerni i drugi uređaje velikih dimenzija, - spremnici goriva, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnici za privremeno skupljanje otpada animalnog podrijetla, - spremnici vode u funkciji zaštite od požara, - spremnici gnojnice, spremnici drugih vrsta otpadnih voda, uređaji za separaciju otpadnih tvari iz voda i slični servisni uređaji u funkciji zaštite okoliša, - dezinfekcijske barijere i drugi uređaji u funkciji sanitarne zaštite poljoprivrednog gospodarstva, - druge građevine i uređaji u funkciji osnovne djelatnosti. 3) Unutar čestice ne mogu se graditi građevine niti uređivati prostori: - za druge vrste poslovnih i proizvodnih djelatnosti, koje nisu povezane s osnovnom funkcijom čestice, niti - stambeni prostori.

Članak 8.

Članak 8. 1) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva – peradarske proizvodnje /oznaka PG2/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks građevina za intenzivni uzgoj peradi u zatvorenom prostoru, kontroliranih uvjeta uzgoja i ukupnog kapaciteta do 25.000 kom životinja po čestici. 2) U sklopu navedene osnovne građevine, ili kao prateće, odnosno pomoćne građevine na čestici, mogu se graditi: - porte, - upravni prostori poljoprivrednog gospodarstva, - skladišni prostori, uključujući specijalizirana skladišta kao što su silosi, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - utovarno – istovarne rampe, - mjerni i drugi uređaje velikih dimenzija, - spremnici goriva, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnici za privremeno skupljanje otpada animalnog podrijetla, - spremnici vode u funkciji zaštite od požara, - spremnici gnojnice, spremnici drugih vrsta otpadnih voda, uređaji za separaciju otpadnih tvari iz voda i slični servisni uređaji u funkciji zaštite okoliša, - dezinfekcijske barijere i drugi uređaji u funkciji sanitarne zaštite poljoprivrednog gospodarstva, - druge građevine i uređaji u funkciji osnovne djelatnosti. 3) Unutar čestice ne mogu se graditi građevine niti uređivati prostori: - za druge vrste poslovnih i proizvodnih djelatnosti, koje nisu povezane s osnovnom funkcijom čestice, niti - stambeni prostori.

Članak 9.

Članak 9. 1) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva – mliječnog govedarstva /oznaka PG2/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks građevina za mliječno govedarstvo do 50 kom životinja po čestici. 2) U sklopu navedene osnovne građevine, ili kao prateće i pomoćne građevine na čestici, mogu se graditi: - porte, - upravni prostori poljoprivrednog gospodarstva, - stambeni prostor do 90,0 m2 neto površine po čestici, - skladišni prostori, uključujući specijalizirana skladišta kao što su silosi, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - utovarno – istovarne rampe, - mjerni i drugi uređaje velikih dimenzija, - spremnici goriva, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnici za privremeno skupljanje otpada animalnog podrijetla, - spremnici vode u funkciji zaštite od požara, - spremnici gnojnice, spremnici drugih vrsta otpadnih voda, uređaji za separaciju otpadnih tvari iz voda i slični servisni uređaji u funkciji zaštite okoliša, - dezinfekcijske barijere i drugi uređaji u funkciji sanitarne zaštite poljoprivrednog gospodarstva, - druge građevine i uređaji u funkciji osnovne djelatnosti. 3) Unutar čestice ne mogu se graditi građevine za druge vrste poslovnih i proizvodnih djelatnosti, koje nisu povezane s osnovnom funkcijom čestice. 4) Unutar čestice je potrebno osigurati prostor za boravak životinja na otvorenom, a preporuča se omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta u nastavku čestica poljoprivrednih gospodarstava za mliječno govedarstvo u funkciji ispaše goveda.

Članak 9.

25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 497
Članak 10. 1) Pristup na čestice predviđen je s postojećeg makadamskog puta, koji se može zadržati kao makadamski, ali ga se dugoročno, od građevinskog područja naselja Goričan, pa do završetka izdvojenog područja poljoprivredno-gospodarske zone može izvesti i kao asfaltirana cesta, u rangu nerazvrstanih prometnica. 2) Unutar čestice puta predviđa se položiti komunalna infrastruktura za poljoprivredna gospodarstva i to – vodovodna mreža, srednjetlačni plinovod, mreže odvodnje sanitarno-fekalnih i oborinskih voda, planirana telekomunikacijska mreža i zračni niskonaponski elektroenergetski vod s javnom rasvjetom. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐE- VINA

Članak 11.

Članak 11. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 12. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu broj 3 – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br 4 – “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 13.

Članak 13. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 14. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 15.

Članak 15. 1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom, ali se kapacitet životinja povećava maksimalno do broja dobivenog zbrajanjem dozvoljenih kapaciteta po pojedinoj čestici. 2) Jedna građevna čestica predviđena Detaljnim planom uređenja ne može se cijepati na više manjih građevnih čestica. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.

Članak 17.

Članak 17. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je, u smislu ove Odluke, vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti svih građevnih čestica unutar obuhvata DPU-a iznosi kig <=0,40. 4) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, u tlocrtnu površinu za obračun izgrađenosti čestice (kig) ne ubrajaju se servisne građevine u funkciji zaštite okoliša, sanitarne zaštite i zaštite od požara, kao što su dezinfekcijske barijere, gnojne jame, septičke taložnice, upojni bunari oborinske odvodnje, vodospreme, građevine i uređaji za skupljanje otpada i slično, pod uvjetom da ukupna tlocrtna površina svih takvih građevina ne prelazi 20% površine građevne čestice, te da pozicija navedenih građevina i uređaja ne zaprečava vatrogasni koridor.

Članak 18.

Članak 18. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Koeficijent iskoristivosti svih građevnih čestica unutar obuhvata DPU-a iznosi kis <=1,00. Stranica 498 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007.
Članak 19. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje građevine. 2) Maksimalno dozvoljena visina svih građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina /Vosn/ u smislu ove Odluke određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi V=4,80 m, 3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodni proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama, visina vijenca građevina može se povisiti i iznad 4,80 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 7,0 m ne može imati više od 30% površine izgrađenih građevina na čestici.

Članak 20.

Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina iznosi najviše (3) etaže i to PO- DRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE. 2) Izuzetno, na upravnim dijelovima građevina, umjesto potkrovlja, etaža se može oblikovati i kao KAT, ukoliko je visina prostora uvjetovana visinom konstrukcije.
Članak 21. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 22.

Članak 22. 1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 23.

Članak 23. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 1. – “Detaljna namjena površina” i definicijom osnovne građevine iz članaka 7 - 9. ove Odluke. 2) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 7.- 9. ovih odredbi. 3) Pomoćne građevine su servisne građevine određene prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 7. – 9. ovih odredbi. 4) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČE- STICI

Članak 24.

Članak 24. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 4. – “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Tim prikazom je za građevne čestice određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ove Odluke, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine ili javne komunalne površine za oborinsku odvodnju. 4) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, građevine u funkciji zaštite okoliša, sanitarne zaštite i zaštite od požara, kao što su dezinfekcijske barijere, gnojne jame, septičke taložnice, upojni bunari oborinske odvodnje, vodospreme, građevine i uređaji za skupljanje otpada i slično, tj. građevine koje se ne uračunavaju u tlocrtnu površinu za obračun izgrađenosti čestice (kig), mogu se locirati i izvan površine određene za razvoj građevina, pod uvjetom da od građevine za držanje životinja na susjednoj građevnoj čestici budu udaljene najmanje 6,0 m, te da njihova pozicija ne zaprečava vatrogasni koridor.

Članak 25.

Članak 25. 1) Minimalna međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama određena je površinom za razvoj građevina iz kartografskog prikaza broj 4. – “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 3) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 4) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 499 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 26.

Članak 26. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevine se trebaju graditi od nezapaljivog građevnog materijala, odnosno materijala atestiranih prema posebnim propisima za zaštitu od požara. 3) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. 4) Građevine moraju biti izgrađene u skladu sa stručnim zoohigijenskim načelima, na način koji će omogućiti optimalne mikroklimatske i zoohigijenske uvjete, svojstvene pojedinoj vrsti životinja, primjenu racionalne tehnologije proizvodnje, te osigurati dobro zdravstveno stanje i dobrobit životinja.

Članak 27.

Članak 27. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
Članak 28. 1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao ravni i kosi, nagiba do 45°. 2) Pokrov može biti od crijepa ili laganih ploča od umjetnih materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u bijeloj, crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 29.

Članak 29. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, NAMJENA GRAĐEVINE 1. proizvodnja i skladišta 2. uredski prostori 100 m 3. stambeni prostor
Članak 35. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. 2) Ulične ograde trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 1,80. - ventilacijski otvori kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem, a kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt niti korištenje koje može biti uzrok prijenosa bakterijskih ili virusnih oboljenja s jedne građevne čestice na drugu. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 30.

Članak 30. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 31. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja makadamskom ili asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija i javne rasvjete, te zeleni pojas unutar koridora pristupnog puta. 2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti.

Članak 32.

Članak 32. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 33. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 4,0 m do stražnjeg dijela čestice, prvenstveno u funkciji vatrogasnog koridora.

Članak 34.

Članak 34. 1) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 1 zaposleni 0,45 PGM 2 korisnog prostora 2 PGM 1 stan 1 PGM 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne najveće visine 2,20 m. 4) Ograde trebaju spriječiti slobodni izlaz životinja s čestica na prilazni put. Stranica 500 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007.

Članak 36.

Članak 36. 1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ne ubrajaju se parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima. 3) Preporuča se sadnja visokog zelenila na česticama. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih vrsta. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 37.

Članak 37. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa. 2) Za prilazni put predviđa se kolna površina širine 5,0 m, a može je se izvesti kao makadamski put ili asfaltiranu prometnicu. 3) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.
Članak 38. 1) Unutar koridora puta treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s puta, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALA- CIJA 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 39.

Članak 39. 1) Planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte ulične mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, od spoja na mreže u građevinskom području naselja Goričan pa sve do zone poljoprivrednih gospodarstava.

Članak 40.

Članak 40. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih vodova i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Goričan. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za zdravlje ljudi ni životinja. 4) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 6.4 Zaštita od požara, ove Odluke.

Članak 41.

Članak 41. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog srednjetlačnog plinovoda te njegovim spajanjem na postojeći srednjetlačni vod koji se nalazi unutar građevinskog područja naselja Goričan. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Redukcijske stanice za reduciranje srednjeg tlaka plina na niski potrebno je predvidjeti kao pojedinačne na građevnim česticama, sukladno posebnim propisima. 4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30