Arhiva › 2007. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Goričan · 25. travnja 2007. · KLASA 021-02/07-01/11 · URBROJ 2109-08-07-01

Odluka o donošenju Detalnog plana uređenja poljoprivredno-gospodarske zone istočno od Goričana

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 500

Članak 42.

Članak 42. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe, u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine ili tipizirani samostojeći plinski ormar unutar građevne čestice.
Članak 43. 1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Goričan je predviđen kao razdjelni te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode koje nastaju u prostorima koje koriste ljudi. 2) Sanitarno – fekalna kanalizacija ne može se koristiti prije izvedbe cjelovitog sustava, odnosno do njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 3) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Goričana, otpadne sanitarno – fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u trodijelne zatvorene septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 501 4) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. 5) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije.

Članak 44.

Članak 44. 1) Otpadne vode, koje nastaju tijekom proizvodnog procesa (uzgoja životinja), korištenja dezinfekcijskih barijera ili pranja građevina i opreme, moraju se sakupljati u vodonepropusnoj sabirnoj jami, odnosno laguni. 2) Sabirna jama, odnosno laguna iz stavka 1. ovog članka treba biti dimenzioniran prema broju i vrsti životinja koje se istovremeno (u istom turnusu) drže na građevnoj čestici i s pretpostavkom odvoza gnoja na poljoprivredne površine, jednom u 6 mjeseci, pri čemu je potrebno uzeti u obzir da odvoz gnoja na poljoprivredne površine tijekom perioda vegetacije nije dozvoljen. 3) Odvoz otpadnih voda iz stavka 1 ovog članka, na obradive površine, mora biti u skladu s Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednih zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (“Narodne novine”, broj 15/92). 4) Prostor za odlaganje i zbrinjavanje gnoja i gnojovke iz građevina za držanje životinja, mora biti smješten i izgrađen tako da se spriječi zagađivanje okoliša i raznošenje štetnih bioloških zagađivača.

Članak 45.

Članak 45. 1) Za odvodnju oborinskih voda s površine prilaznog puta i s otvorenih površina čestica predviđena je otvorena ulična kanalizacija, sa spojem na postojeće kanale hidromelioracijskog sustava, izvedene neposredno uza zonu. 2) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do II. stupnja kakvoće prema posebnom propisu. 3) Oborinske vode s krovova građevina, ukoliko nemaju štetnih primjesa za okoliš mogu se ispuštati direktno na zelene površine unutar čestice ili u upojne bunare na čestici. 4) Izuzetno se oborinske vode mogu iskoristiti i za zaštitu od požara, što treba biti dokazano rješenjem iz glavnog projekta.

Članak 46.

Članak 46. 1) Oborinske vode se ne smiju se upuštati u sanitarno – fekalnu kanalizaciju, a sanitarno-fekalne i vode nastale tijekom proizvodnog procesa ili pranja objekta i opreme ne smiju se upuštati u oborinsku kanalizaciju. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 47. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.3. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice.

Članak 48.

Članak 48. 1) Unutar zone se ne predviđa izgraditi transformatorska stanica. 2) Izuzetno je moguće na pojedinačnoj građevnoj čestici izgraditi transformatorsku stanicu za potrebe pojedinačnog korisnika ili nekoliko korisnika, podzemnim srednjenaponskim kabelskim spojem nove transformatorske stanice na najbližu postojeću transformatorsku stanicu ili direktnim spojem na najbliži 10 kV vod. 3) Ukoliko nije moguće zonu napojiti električnom energijom na način predviđen u prethodna dva stavka ovog članka, a uzevši u obzir da se zapadno od ove poljoprivredno – gospodarske zone, prema PPUO Goričan, predviđa izgradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Općine Goričan, moguće je u neposrednoj blizini zone izvesti novu trafostanicu, koja će biti povezana u sustav elektroopskrbe, iz koje će se omogućiti elektroopskrba planiranih građevnih čestica unutar zone, podzemnim nn priključcima.

Članak 49.

Članak 49. 1) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu planira se unutar područja obuhvata, kao zračna sa javnom rasvjetom, prema grafičkom prikazu, jednostrano unutar koridora prilaznog puta. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 50. 1) Niskonaponsku mrežu javne rasvjete treba projektirati na način da se mogu kvalitetno osvijetliti javne površine. 2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 51.

Članak 51. 1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem pojedinačnim priključnim kabelima (nadzemnim ili podzemnim) na odgovarajuću mrežu ili transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Polaganje podzemnih priključaka treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica. 3) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica.

Članak 52.

Članak 52. 1) Tipski priključni elektroormar treba locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. Stranica 502 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža
Članak 53. 1) Trasa fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu broj 2.3 – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 54.

Članak 54. 1) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu. 2) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao jednostrano vođenu unutar koridora ulica.
Članak 55. 1) Priključci na mrežu fiksne telefonije se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.

Članak 56.

Članak 56. 1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar građevnih čestica unutar obuhvata DPU-a. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVR- ŠINA
Članak 57. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu koridora prilaznog puta određen je karakterističnim poprečnim profilom puta.
Članak 58. 1) Unutar pojedinačne čestice, a posebno ukoliko se na njoj nalazi upravna zgrada tvrtke, poželjno je urediti reprezentativni predvrt, kao element povećanja kvalitete životne i radne sredine. 2) Svaka građevna čestica treba imati minimum 20% površine pod zelenim površinama. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 59.

Članak 59. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu broj 4. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 – 2.5.
Članak 60. 1) Za gradnju građevina određen je mješoviti način gradnje /oznaka MJ/, odnosno način gradnje kod kojeg se tipologija gradnje odabire ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu. 2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici. 3) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj čestici.

Članak 61.

Članak 61. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 62. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 2) Radi pokrenutog postupka izjednačavanja pravnih propisa Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije, preporuča se u koncipiranju tehnologije proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima konzultirati propise iz oblasti veterinarstva i zaštite okoliša, koji još nisu stupili na snagu u Republici Hrvatskoj i to prvenstveno: - “Nitratne direktive” – 91/676/ECC - “IPPC direktive” - Integrirana kontrola i sprečavanje polucije – 96/61/EC - direktive koje se odnose na dobrobit životinja i drugi slični propisi. 6 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 6.1 Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama

Članak 63.

Članak 63. 1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, sukladno načelima zaštite okoliša. 3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode. 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 503 6.2 Zaštita od zagađenja zraka

Članak 64.

Članak 64. 1) Potrebno je provoditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka (“Narodne novine” broj 178/04), kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 6.3 Zaštita od buke
Članak 65. 1) Najviša dozvoljena razina buke u prostorima za držanje životinja određuje se prema Pravilniku o uvjetima koje moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (“Narodne novine”, broj 136/05). 2) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 3) Utjecaj buke treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke u vanjskom prostoru, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 6.4 Zaštita od požara

Članak 66.

Članak 66. 1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. 3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida. 4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru , građevina mora imati vatrogasni prilaz.

Članak 67.

Članak 67. 1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, prema posebnim propisima. 2) Ukoliko ustanovljeni tlak vode u hidrantskoj mreži ne zadovoljava uvjete korištenja za zaštitu od požara, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju mreže ili povećati tlak posebnim stanicama. 3) Stanice za dizanje tlaka mogu se predvidjeti na vanjskoj hidrantskoj mreži ili na hidrantskoj mreži na pojedinoj građevnoj čestici. 4) Ako iz tehničkih razloga nije moguće postići zadovoljavajući tlak za gašenje požara, na načine definirane stavcima 2. i 3. ovog članka, na pojedinačnoj čestici je moguće predvidjeti nezavisan sustav za osiguranje potrebne količine i tlaka vode za potrebe gašenja od požara, sukladno posebnim propisima, odnosno sa jednakim učinkom kao da potreban tlak u hidrantskoj mreži postoji. 6.5 Postupanje s otpadom

Članak 68.

Članak 68. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 2) Na građevnim česticama moguće je predvidjeti privremeno skupljanje otpada animalnog podrijetla, sukladno posebnim propisima. 6.6 Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš
Članak 69. 1) Sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (“Narodne novine”, broj 59/00 i 136/04), za sve planirane čestice intenzivnog uzgoja peradi, potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš. 2) Za druge namjene, procjeni utjecaja na okoliš potrebno je provesti sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (“Narodne novine”, broj 59/00 i 136/04). 3) Preporuča se procjenu utjecaja na okoliš provesti za cjelovitu poljoprivredno-gospodarsku zonu u maksimalnim kapacitetima, odnosno za 3.000,0 kom. svinja, 50.000,0 kom. peradi i 100 kom. muznih goveda. 4) Alternativno je moguće da se procjene utjecaja na okoliš vrše za pojedinačne čestice, pri čemu je potrebno uzeti u obzir korištenje susjednih čestica.

Članak 70.

Članak 70. 1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 71. 1) Izvornik Detaljnog plana uređenja poljoprivrednogospodarske zone istočno od Goričana ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.
Članak 72. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. Stranica 504 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. 2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz detaljnog plana uređenja. iii. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 73.

Članak 73. 1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. 2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće.
Članak 74. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORIČAN KLASA: 021-02/07-01/11 URBROJ: 2109-08-07-01 Goričan, 13. travnja 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Stjepan Ribarić, v. r. AKTi OPĆiNSKOG POGLAVARSTVA

Ostali akti u ovom izdanju (106)