Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone "Istok" u Goričanu

5. Na temelju članka 28. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 18. Statuta Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 19/01) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Goričan (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/06), Općinsko vijeće Općine Goričan na 18. sjednici održanoj 13. travnja 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone “istok” u Goričanu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone “Istok” u Goričanu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se u istočnom i sjeveroistočnom dijelu naselja Goričan. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 15,7 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži 7 kartografskih prikaza u mjerilu 1:2000 0.1 Situacija - podloga za izradu DPU 1 Detaljna namjena površina 2 Plan komunalne infrastrukture 2.1 Plan prometa 2.2 Mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe 2.3 Mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija 3 Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 4 Uvjeti gradnje građevina ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Unutar gospodarske zone lociraju se proizvodne i/ili poslovne djelatnosti namijenjene industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji ili preradi, te poslovnim – uslužnim, trgovačkim i komunalno servisnim djelatnostima, koje se mogu obavljati unutar naselja, ali imaju veće energetske i prostorne potrebe, te mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 5.

Članak 5. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. – “Detaljna namjena površina”, kojime je definirana namjena površina za: - građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/; - građevne čestice poslovne namjene – trgovačke, uslužne ili komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K1/; - građevna čestica poslovne namjene - komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K2/; - čestica građevine infrastrukturnih sustava – za transformatorsku stanicu /oznaka IS1/; - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/; - čestica kanala oborinske odvodnje naselja /oznaka KN/; - čestica zaštitne zelene površine uz kanal oborinske odvodnje naselja /oznaka Z/; - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 6.

Članak 6. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenim prema svakoj pojedinačnoj osnovnoj namjeni, u člancima 7 -10, ovih Odredbi. 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 485
Članak 7. 1) Na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka i1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks: - proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine, - poslovnih građevina – uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene i - prateće građevine u njihovoj funkciji. 2) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, - preradu drveta, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti. 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, stolarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.)

Članak 7.

- obrtničkih usluga (krojačke, postolarske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, otkupne stanice poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredni servisi – kao kolna i stočna vaga, trgovine plinom i sl. 5) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine i - građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće, odnosno pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za:

Članak 7.

- primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl.),te - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.
Članak 8. 1) Na građevnim česticama poslovne namjene – trgovačke, uslužne ili komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks: - poslovnih građevina – uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne namjene i - prateće građevine u njihovoj funkciji. 2) Izuzetno se na čestici mogu graditi i građevine prerađivačkih djelatnosti obrtničke razine proizvodnje i to građevine za: - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, metala, drveta i kamena, te umjetnog kamena, - mini mljekare kapaciteta do 10.000 l/dan, te - manje pekare. 3) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, strojobravarske, stolarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - obrtničkih usluga (krojačke, postolarske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice), 4) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za:

Članak 8.

- trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, otkupne stanice poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredni servisi – kao kolna i stočna vaga, trgovine plinom i sl. 5) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: Stranica 486 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. - kamionska parkirališta, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine i - građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina. 6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće, odnosno pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično. 7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - proizvodnju i preradu, osim navedenog u stavku 2. ovog članka, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl.), - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.

Članak 9.

Članak 9. 1) Građevna čestica poslovne namjene–komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K2/ namijenjena je uređenju komunalnih servisa za potrebe Općine, te se na njoj predviđa graditi kompleks poslovnih građevina – uslužne, trgovačke i komunalno-servisne namjene i prateće građevine u njihovoj funkciji. 2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina uprave komunalne tvrtke, odnosno uredska građevina. 3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, otkupne stanice poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredni servisi – kao kolna i stočna vaga, trgovine plinom i sl. 4) Poslovnom građevinom za obavljanje komunalnoservisnih djelatnosti smatraju se: - kamionska parkirališta, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa, - građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada – sekundarne sirovine, - građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina. 5) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće, odnosno pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - nadstrešnice za parkirališta, - garaže za vozila, - otvorena skladišta, - utovarno – istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva, - spremnike za privremeno skupljanje opasnog otpada životinjskog podrijetla, - kompostarne za otpad biljnog podrijetla i slično.

Članak 9.

6) Unutar čestice ne mogu se graditi građevine za: - proizvodnju i preradu, osim navedenog u stavku 4. ovog članka, - preradu životinjskih ostataka, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajne turističko-ugostiteljske namjene (hoteli, moteli, pansioni i sl.), - građevine privremenog ili stalnog stanovanja.
Članak 10. 1) Čestica građevine infrastrukturnih sustava / oznaka iS1/; namijenjena je za izgradnju transformatorske stanice.
Članak 11. 1) Čestica kanala oborinske odvodnje naselja /oznaka KN/ namijenjena je uređenju kanala oborinske odvodnje, kojem se ovim DPU-om mijenja trasa u zoni obuhvata DPU-a.

Članak 12.

Članak 12. 1) Čestice zaštitnih zelenih površina /oznaka Z/; imaju funkciju zaštite kanala oborinske odvodnje od negativnih utjecaja, nisu namijenjene gradnji, već se uređuju se kao travnjak, odnosno u zoni u kojoj nije potrebno osigurati pristup kanalu radi njegova održavanja, mogu se urediti sadnjom autohtone visoke vegetacije.
Članak 13. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 487 prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐE- VINA

Članak 14.

Članak 14. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 15. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice koje su s obzirom na zauzetost podijeljene na: - postojeću česticu /oznaka broja čestice i sufiksa p/ i - planirane čestice /oznaka broja čestice/. 3) U kartografskom prikazu broj 3 – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br 4 – “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 16.

Članak 16. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% planirane površine.
Članak 17. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 18.

Članak 18. 1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Jedna građevna čestica predviđena detaljnim planom uređenja može se cijepati na najviše dvije, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih nije uža od 28,0 m i nema površinu manju od 1.120,0 m. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 19. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/

Članak 20.

Članak 20. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti iznosi kig <=0,40 za: - građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/; - građevne čestice poslovne namjene – trgovačke, uslužne ili komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K1/ i - građevnu česticu poslovne namjene - komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K2/; 4) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice trafostanice /oznake IS1/ iznosi kig <=0,80. 5) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25% površine čestice.

Članak 21.

Članak 21. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Stranica 488 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. 2) Koeficijent iskoristivosti iznosi kis <=1,00 za: - građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/; - građevne čestice poslovne namjene – trgovačke, uslužne ili komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K1/ i - građevnu česticu poslovne namjene - komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K2/; 3) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice trafostanice /oznake IS1/ iznosi kis <=0,80.

Članak 22.

Članak 22. 1) Visina vijenca mjeri se od kote uređenog terena uz ulično pročelje građevine. 2) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina građevnog kompleksa /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, određena je kao visina najvišeg vijenca, najviše građevine unutar građevnog kompleksa i iznosi: - za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/ Vosn=7,00 m, - za građevne čestice poslovne namjene – trgovačke, uslužne ili komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K1/ Vosn=7,00 m, - za građevnu česticu poslovne namjene - komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K2/ Vosn=7,00 m, - za infrastrukturnu građevinu – trafostanicu /oznaka IS1/ Vosn=4,00m. 3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama, osim čestice trafostanice, visina vijenca građevina može se povisiti i iznad 7,0 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici.

Članak 23.

Članak 23. 1) Visina vijenca pratećih i pomoćnih građevina na svim građevnim česticama na kojima je utvrđena mogućnost njihove gradnje određuje se s maksimalno 7,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, visina pomoćnih građevina može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost i sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica.
Članak 24. 1) Na čestici za izgradnju infrastrukturne građevine – trafostanice /oznaka IS1/ ne mogu se graditi prateće ni pomoćne građevine.

Članak 25.

Članak 25. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući podrume i uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata.

Članak 26.

Članak 26. 1) Najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT + UREĐENO POTKROVLJE mogu imati građevine izgrađene na: - građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, - građevnim česticama poslovne namjene – trgovačke, uslužne ili komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K1/, - građevnoj čestici poslovne namjene - komunalno servisnih djelatnosti /oznaka K2/, 2) Izuzetno, na građevnim česticama iz prethodnog stavka, /oznake I1, K1 i K2/, POSLJEDNJA ETAŽA se može oblikovati i kao KAT, ukoliko je visina prostora uvjetovana visinom konstrukcije, odnosno ukoliko je vijenac građevine viši od 7,00 m. 3) Na građevnoj čestici za izgradnju infrastrukturne građevine – trafostanice /oznaka IS1/ građevina može imati najviše jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE.

Članak 27.

Članak 27. 1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije). 2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja. 3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 28.

Članak 28. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 1. – “Detaljna namjena površina” i definicijom osnovne građevine iz članaka 7. - 9. ovih Odredbi.
Članak 29. 1) Pratećom, građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 7.- 9. ovih Odredbi. 2) Površina pratećih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene.

Članak 30.

Članak 30. 1) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 7. – 9. ovih Odredbi. 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 489 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 31. 1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj 4. – “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Tim prikazom je za građevne čestice određen: - za postojeće građevine, režim održavanja, te moguće dogradnje, odnosno nadogradnje, unutar u tu svrhu predviđenog područja za razvoj građevina, - za novu gradnju, na postojećim ili novoformiranim česticama - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine ili javne komunalne površine za oborinsku odvodnju.

Članak 32.

Članak 32. 1) Minimalna međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama određena je površinom za razvoj građevina iz kartografskog prikaza broj 4. – “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 3) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 4) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 33.

Članak 33. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 34. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 35.

Članak 35. 1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena. 4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 36.

Članak 36. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 37.

Članak 37. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 38. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti.

Članak 39.

Članak 39. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 3. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 40. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Stranica 490 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. 2) Ukoliko je formirana samo jedna od više planiranih ulica, na koje se predviđa prometni priključak građevne čestice na prometnicu, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. 3) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 4,0 m do stražnjeg dijela čestice. NAMJENA GRAĐEVINE 1. industrijska i obrtnička proizvodnja i skladišta 2. uredski prostori 100 m 3. trgovina, usluge, ugostiteljstvo 100 m 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.