Arhiva › 2007. › SGMŽ 4

SGMŽOpćina Goričan · 25. travnja 2007. · KLASA 021-02/07-01/10 · URBROJ 2109-08-07-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone "Istok" u Goričanu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 490

Članak 42.

Članak 42. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde. 2) Ukoliko se čestica oblikuje na način da se u njenom prednjem dijelu uređuje parkirališni prostor i/ili reprezentativni park – ogradu je moguće uvući od linije regulacije u dubinu čestice. 3) Ulične ograde / čestica oznake I1, K1 i K2/ trebaju biti prozračne žičane ograde, visine do 1,80. 4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne najveće visine 2,20 m. 5) Ograde se ne predviđaju na čestici infrastrukturnih sustava /oznaka IS1.

Članak 43.

Članak 43. 1) Svaka građevna čestica, osim čestice trafostanice, /čestice oznaka I1, K1 i K2/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. 2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima i zasađena drvoredom. 3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom, treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, a minimalna površina zemljišta po stablu treba iznositi 2,5 x 5,5 m. 4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih vrsta. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 44.

Članak 44. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa”.
Članak 41. 1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: BROJ MJESTA NA POTREBAN BROJ MJESTA 1 zaposleni 0,45 PGM 2 korisnog prostora 2 PGM 2 korisnog prostora 4 PGM 2) Za planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,5 do maksimalno 6,5 m, a preporuča se širina kolnika od 6,0 m. 3) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.

Članak 45.

Članak 45. 1) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 2) Kod projektiranja i izvođenja novih ulica poželjno je na prikladnim udaljenostima predvidjeti izvedbu cijevi ispod kolničke konstrukcije, kroz koje će se moći kablirati infrastrukturni priključci s jedne na drugu stranu prometnice, odnosno infrastrukturno opremiti čestice bez prekapanja ceste.
Članak 46. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu broj 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa” dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,20 m, a pješačko-biciklističkih s 2,50 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALA- CIJA

Članak 47.

Članak 47. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 48. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 491 voda, prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 49.

Članak 49. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih vodova i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja, koja je već djelomično i izvedena unutar područja obuhvata plana. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 6.4 Zaštita od požara, ove Odluke.

Članak 50.

Članak 50. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog srednjetlačnog plinovoda te njegovim spajanjem na postojeći srednjetlačni vod koji se nalazi unutar zone. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Redukcijske stanice za reduciranje srednjeg tlaka plina na niski potrebno je predvidjeti kao pojedinačne na građevnim česticama, sukladno posebnim propisima. 4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema informacijskim 0,30 0,50 kablovima plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 51.

Članak 51. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe, u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine ili tipizirani samostojeći plinski ormar unutar građevne čestice.
Članak 52. 1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Goričan je predviđen kao razdjelni te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode u koju se mogu upuštati i prethodno pročišćene tehnološke vode sa vezom prema uređaju za pročišćavanje i odvojena zatvorena kanalizacija za oborinsku odvodnju s ispustom u otvoreni kanal oborinske odvodnje naselja (Jagodnjak), čija trasa se ovim Planom korigira, odnosno izmiče neposredno iza istočne granice građevinskog područja naselja. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu odvodnje sanitarno – fekalnih voda treba pročistiti do razine određene posebnim propisima. 3) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih prometnica, odnosno unutar vlastitih čestica.

Članak 53.

Članak 53. 1) Sanitarno – fekalna kanalizacija ne može se koristiti prije izvedbe cjelovitog sustava, odnosno do njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 2) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Goričana, otpadne sanitarno – fekalne vode i oborinske vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u trodijelne zatvorene septičke taložnice, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. 3) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. 4) Septičke taložnice i jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. 5) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.

Članak 54.

Članak 54. 1) Odvodnju oborinskih voda s površina čestica i s površina uličnih koridora, potrebno je predvidjeti uređenjem zatvorenog oborinskog kanala unutar uličnih koridora, koji će se spojiti na kanal oborinske odvodnje naselja /oznaka KN/, za kojeg je predviđena nova trasa, unutar površine obuhvata plana. 2) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do II. stupnja kakvoće prema posebnom propisu. Stranica 492 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. 3) Oborinske vode s krovova građevina, ukoliko nemaju štetnih primjesa za okoliš mogu se ispuštati direktno na zelene površine unutar čestice ili u upojne bunare na čestici. 4) Oborinske vode se mogu iskoristiti i za zaštitu od požara, što treba biti dokazano rješenjem iz glavnog projekta.

Članak 55.

Članak 55. 1) Oborinske vode ne smiju se upuštati u sanitarno – fekalnu kanalizaciju, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u oborinsku kanalizaciju. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 56. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.3. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Područjem obuhvata prolazi zračni srednjenaponski dalekovod - DV 10 kV od TS – 468 “Meiso” do TS - 471 “Beton” i dalje do DV 10 kV Prvomajska – Granični prelaz, čija trasa je prikazana kartografskim prikazom br 2.3, i koji se predviđa ukloniti. 3) Od TS – 468 “Meiso”, kao i od postojeće TS - 471 “Beton” planiraju se izvesti podzemni srednjenaponski elektroenergetski vodovi do novoplanirane trafostanice, koja se planira izgraditi na čestici broj 16. 4) Postojeća TS – 471 “Beton” predviđa se podzemnim srednjenaponskim elektroenergetskim vodom spojiti sa TS – 460 “Murska”. 5) Lokacija srednjenaponskih kabela predviđa se unutar koridora javnih prometnica.

Članak 57.

Članak 57. 1) Unutar zone predviđa se izgraditi jedna transformatorska stanica, locirana na čestici broj 16., te dimenzionirana na snagu od najmanje 1x 630(1000) kVA. 2) Izuzetno je moguće na pojedinačnoj građevnoj čestici izgraditi transformatorsku stanicu za potrebe pojedinačnog korisnika ili nekoliko korisnika, podzemnim srednjenaponskim kabelskim spojem nove transformatorske stanice na najbližu postojeću transformatorsku stanicu ili direktnim spojem na najbliži 10 kV vod.
Članak 58. 1) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu planira se unutar područja obuhvata, kao podzemna, prema grafičkom prikazu, jednostrano ili obostrano unutar uličnih koridora. 2) Niskonaponska mreža javne rasvjete planirana je kao podzemna, vođena jednostrano unutar uličnih koridora. 3) Trase nn mreža javne rasvjete određene su u kartografskom prikazu i u pravilu su predviđene u koridorima javnih prometnica. 4) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 59.

Članak 59. 1) Niskonaponsku mrežu javne rasvjete treba projektirati na način da se mogu kvalitetno osvijetliti raskrižja ulica. 2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 60.

Članak 60. 1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Polaganje takvih priključaka treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica. 3) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica. 4) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža

Članak 61.

Članak 61. 1) Trasa fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu broj 2.3 – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 62. 1) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu. 2) Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao jednostrano vođenu unutar koridora ulica.

Članak 63.

Članak 63. 1) Priključci na mrežu fiksne telefonije se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 493
Članak 64. 1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati unutar građevnih čestica poslovne i/ili proizvodne namjene /oznaka I1/na visokim građevinamalocirano na tipske prihvate, visine do 5,0 m ili na vlastitim stupnim nosačima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 65.

Članak 65. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice, a unutar njega je moguće urediti travnu površinu i saditi stabla u drvoredu.
Članak 66. 1) Unutar pojedinačne građevne čestice, a posebno ukoliko se na njoj nalazi, ili planira graditi, upravna zgrada tvrtke, poželjno je urediti reprezentativni predvrt, kao element povećanja kvalitete životne i radne sredine.

Članak 67.

Članak 67. 1) Zaštitne zelene površine uređuju se prema uvjetima iz članka 12. ove Odluke. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 68. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu broj 4. – “Uvjeti gradnje građevina”. 2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 – 2.5.
Članak 69. 1) Za gradnju građevina određen je način gradnje: - samostojeća gradnja /oznaka SS/ - gradnja u kompleksu /oznaka K/ - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/. 2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici. 3) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na istoj građevnoj čestici. 4) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.

Članak 70.

Članak 70. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 71. 1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 6.1 Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama
Članak 72. 1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih Odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, sukladno načelima zaštite okoliša. 3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode. 4) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 6.2 Zaštita od zagađenja zraka

Članak 73.

Članak 73. 1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka /”Narodne novine” broj 178/04/, kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 6.3 Zaštita od buke
Članak 74. 1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću. 3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata DPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. Stranica 494 - Broj 4 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. travnja 2007. 6.4 Zaštita od požara

Članak 75.

Članak 75. 1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,0 m. 2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. 3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida. 4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Članak 76.

Članak 76. 1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem istih u zelenom pojasu unutar uličnog koridora. 2) Ukoliko u dijelu uličnog koridora, radi širine koridora, nije moguće izvesti zeleni pojas, vanjske nadzemne hidrante potrebno je postaviti unutar pješačke staze. 3) Vanjska hidrantska mreža proizvodnih i/ili poslovnih građevina, unutar pojedinačnih građevnih čestica, treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Članak 77.

Članak 77. 1) Ukoliko ustanovljeni tlak vode u uličnoj hidrantskoj mreži ne zadovoljava uvjete korištenja za zaštitu od požara, potrebno je predvidjeti rekonstrukciju mreže ili povećati tlak posebnim stanicama. 2) Stanice za dizanje tlaka mogu se predvidjeti na uličnoj hidrantskoj mreži ili na hidrantskoj mreži pojedine građevne čestice. 3) Ako iz tehničkih razloga nije moguće postići zadovoljavajući tlak za gašenje požara, na načine definirane stavcima 1. i 2. ovog članka, na pojedinačnoj čestici je moguće predvidjeti nezavisan sustav za osiguranje potrebne količine i tlaka vode za potrebe gašenja od požara, sukladno posebnim propisima, odnosno sa jednakim učinkom kao da potreban tlak u hidrantskoj mreži postoji.

Članak 78.

Članak 78. 1) Za gospodarske građevine – proizvodne i/ili poslovne, u kojima se na bilo koji način u tehnološkom postupku koriste zapaljive tekućine ili plinovi, potrebno je u svrhu izrade glavnog projekta zatražiti posebne uvjete zaštite od požara, od PU Međimurske, koji se izdaju ovisno o vrsti građevine. 2) Za potrebe izdavanja posebnih uvjeta iz stavka 1. ovog članka potrebno je uz zahtjev PU dostaviti idejno rješenje građevine koje treba sadržavati situacijski nacrt u odgovarajućem mjerilu do najviše 1:500, s ucrtanim planiranim i postojećim građevinama i postrojenjima, prometnicama i ogradama i slično, te predviđenim zonama opasnosti u 3 dimenzije i sigurnosnim udaljenostima. 6.5 Postupanje s otpadom

Članak 79.

Članak 79. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 2) Čestice posebno namijenjene za djelatnost skupljanja i selektiranja otpada potrebno je organizirati prema uvjetima za takve djelatnosti definirano Zakonom o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04). 6.6 Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš

Članak 80.

Članak 80. 1) Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš definira se sukladno Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (“Narodne novine” br 59/00 i 136/04).
Članak 81. 1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7 MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 82. 1) Izvornik Detaljnog plana uređenja gospodarske zone “Istok” u Goričanu ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.

Članak 83.

Članak 83. 1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Uprave nadležno za poslove prostornog uređenja. 2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz detaljnog plana uređenja. iii. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 84. 1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”. 2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće. 25. travnja 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 4 - Stranica 495

Članak 85.

Članak 85. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE GORIČAN KLASA: 021-02/07-01/10 URBROJ: 2109-08-07-01 Goričan, 13. travnja 2007. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Stjepan Ribarić, v. r.

Ostali akti u ovom izdanju (106)