Arhiva › 2007. › SGMŽ 2

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. veljače 2007. · KLASA 021-05/07-01/126 · URBROJ 2109-05-01-

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 81

Članak 133.

Članak 133. Na području obuhvata Plana izgrađena je javna rasvjeta, ali ne na svim cestama i pristupnim putevima. Daljnja se izgradnja javne rasvjete usmjerava na: - gradnju na postojećim javnim površinama na kojima još nije izgrađena - gradnju na novoplaniranim cestama i pješačkim komunikacijama - tipizaciju javne rasvjete kod rekonstrukcije i izgradnje nove. Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete, koju je potrebno je uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog pločnika. 5.3.1.3. Plinska mreža

Članak 134.

Članak 134. Mjerno redukcijska stanica za područje grada locirana je u gospodarskoj zoni u jugoistočnom dijelu Murskog Središća, a od MRS-a sustav prijenosa i distribucije zemnog plina je uspostavljen. Dugoročno se planira daljnji razvoj mreže plinoopskrbe uz osiguranje većeg postotka priključenja na mrežu. Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore planirane za širenje naselja, a sukladno tome i postoji i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotlačne mreže. Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju urbanu strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona urbanog zelenila. Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. Stranica 82 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. Polaganje nove plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim planom. Plinovodi se polažu u javnoj površini, obostrano na dubini 0,8 do 1,3 m. Priključke do objekta budućih korisnika treba graditi podzemno. U novoplaniranim građevinama (višestambena gradnja, javni i društveni sadržaji, poslovni prostori, stanovanje sl.) svaki korisnik mora imati mogućnost ugradnje plinske instalacije za korištenje prirodnog plina za korištenje za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje ili klimatizaciju. 5.3.1.4. Alternativni izvori energije

Članak 135.

Članak 135. Planom se dozvoljava korištenje sunčeve energije kao obnovljivog izvora energije te je južna krovišta stambenih i drugih građevina moguće oblikovati na način koji omogućava ugradnju sunčanih pretvornika. 5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 136. Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda. Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 2.000. Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava su načelne i konačno će biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa. 5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 137.

Članak 137. Vodoopskrbni sustav grada opskrbljuje se vodom iz vodocrpilišta Nedelišće, a sastavni je dio III. vodoopskrbne zone Međimuja, s napajanjem iz vodospreme na Mohokosu. Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 2.000. Trase i lokacije vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana su načelne i konačno će se utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja planiranih za urbani razvoj koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Članak 138.

Članak 138. Vrsta materijala za izvedbu, odnosno rekonstrukciju magistralne vodovodne mreže i naselja treba predvidjeti na način da može podnijeti radni tlak od NP 10 bara. Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica, minimalnog profila Ø 100 mm. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m. Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje. Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima. Na površinama urbanog zelenila i parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m. 5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 139.

Članak 139. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda dijelom je uspostavljen u naselju Mursko Središće, kao sustav odvodnje bez pročišćavanja otpadnih voda. Izgradnja cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda spada u prioritetne komunalne zahvate u interesu Županije radi zaštite osobina Zaštićenog krajolika Mura. Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 2.000. Trase građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana su načelne i konačno će se utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije sustava javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajućih građevina i instalacija (kolektori, crpke, uređaj za pročišćavanje i ispust).

Članak 140.

Članak 140. Planom je na području obuhvata Plana planiran mješoviti sustav javne odvodnje otpadnih voda gdje se istim cjevovodima odvode otpadne komunalne vode i oborinske vode. Pročišćavanje sanitarno - fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda grada Murskog Središća vršiti će se na centralnom uređaju za pročišćavanje (za grad Mursko Središće i naselje Peklenicu) na lokaciji Hrastinka (istočno od Murskog Središća, izvan obuhvata Plana). Lokacija je odabrana “Studijom odvodnje Međimurske županije“ koja je usvojena početkom 2003. godine. Predviđa se izvesti mehaničko - biološki uređaj za pročišćavanje, a nakon tretmana vode bi se ispuštale u Muru. Nije moguće dalje proširivati kanalizacijski sustav prije puštanja u upotrebu centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Za sustav javne odvodnje Murskog Središća potrebno je izvršiti procjenu utjecaja na okoliš i to za cjelokupni objekt i cjelokupno područje na kojem se vrši zahvat u prostoru.

Članak 141.

Članak 141. Građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, kanalizacijsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 83 Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno, s minimalnim profilom od Ø 30 cm za sanitarnu, odnosno Ø 40 cm za oborinsku kanalizaciju. Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake. Izgradnja sustava odvodnje predviđa se fazno, uz uvjet da se izgrađeni dijelovi kanalizacije ne mogu početi koristiti prije puštanja u pogon uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na koji će se kanalizacija vezati. Na područjima na kojima će sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda biti u funkciji obavezno je priključenje korisnika na mrežu odvodnje.

Članak 142.

Članak 142. Za gospodarske zone (industrijske, trgovačke i servisne) potrebno je kod projektiranja građevina predvidjeti odvodnju tehnoloških otpadnih voda uz predtretman kojim se otpadne vode pročišćavaju do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 40/99, 06/01 i 14/01) za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda tehnološke otpadne vode treba skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama uz isti predtretman, a sabirne jame je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sanitarno – fekalne otpadne vode potrebno je sakupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima. Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sanitarno – fekalne otpadne vode treba sakupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa, koje je potrebno redovno održavati prema posebnim propisima.

Članak 143.

Članak 143. Oborinske vode sa svih površina mogu se ispuštati samo preko slivnika sa taložnicom, a sa svih parkirališta (bez obzira na obradu prometnih površina) koja imaju 10 i više parkirnih mjesta i uz prethodnu separaciju ulja i masti. 5.3.2.3. Uređenje vodotoka
Članak 144. Sustav obrane od voda rijeke Mure uspostavljen je zahvatima kojima joj je ubrzan tok na potezu od Hlapičine do Murskog Središća. Daljnji razvoj sustava odnosi se na održavanje i daljnji razvoj hidromelioracijskog sustava, uz pridržavanje mjera zaštite voda i vodenih ekosustava. 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 6.1. Javne zelene površine (Z1)

Članak 145.

Članak 145. Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša. Javne zelene površine - parkovi (Z1) i zaštitne zelene površine (Z) grafički su određene na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000. Osim javnih zelenih iz stavka 2. ovog članka unutar područja svih drugih namjena moguće je planirati manje javne zelene površine i odmorišta za potrebe stanovništva, korisnika i zaposlenih i igru djece. Postojeće javne zelene površine ne mogu se prenamjenjivati.

Članak 146.

Članak 146. Javne zelene površine određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, u pravilu nisu namijenjene izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Na pojedinoj čestici, unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice javne zelene površine - izgradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne površine do 200,0 m2 - postava igrala za djecu i izvedba najviše jednog košarkaškog igrališta na dječjim igralištima, - u Murskom Središću, u površinama za razvoj stambenih zona koje će se rješavati prostornim planom užeg područja, može se planirati postava paviljona u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga do 10% tlocrtne površine čestice parka, a maksimalno do 50,0 m2 sveukupne površine paviljona. Javne zelene površine mogu se oblikovati i u svrhu zaštite stambenih područja od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih djelatnosti.

Članak 147.

Članak 147. Planom se za uređenje javnih parkovnih površina propisuju slijedeće smjernice: - park se planira u pretežitom djelu sadnjom visokog zelenila (do 70%) a u manjem obimu niskog raslinja i travnatih površina - u novoplaniranim parkovima, gdje je to moguće, zadržati izvornu geomorfološku strukturu i postojeću vegetaciju kao motiv projektiranja i uređenja parka - izbor biljnih vrsta mora biti usklađen s autohtonim vrstama i egzotama koje uspjevaju u ovom podneblju - na javnim zelenim površinama nije moguće planirati gradnju građevina osim onih predviđenih ovim Planom - parkovne površine ne smiju biti zatvorene i nepristupačne građanima - u sklopu parkovnih površina potrebno je onemogućiti svako kretanje motornih vozila, uz izuzetak servisnih i interventnih vozila - u dijelu pješačkih šetnica moguće je voditi biciklističke staze, ali je iste potrebno odvojiti od pješačkih putova - prostore za rekreaciju potrebno je pozicionirati tako da ne budu u koliziji sa glavnim pješačkim komunikacijama te ih inkorporirati u zelenilo - unutar parka moguće je planirati postavu spomen obilježja koje će se svojim oblikovnim karakteristikama uklopiti u okolinu Stranica 84 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. - ulaze i glavne šetnice parka potrebno je osvijetliti javnom rasvjetom - unutar parkova nije moguće ni trajno ni privremeno locirati sadržaje i programe koji bukom, zauzećem prostora i načinom funkcioniranja ometaju osnovnu funkciju parka - unutar parkova moguće je planirati sadržaje i programe na otvorenom kojima je područje djelovanja priroda, zdrav život, životinje i zaštita okoliša (npr. izložbe cvijeća i slično), te je u svrhu odvijanja navedenih manifestacija unutar parka moguće postavljati privremene montažne konstrukcije - novoplanirani park treba biti spojen na javnu prometnu površinu - na svakih 500 m2 parkovne površine potrebno je osigurati jedno parkirno mjesto - u sklopu parkovnih površina ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

Članak 148.

Članak 148. Povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. Unutar takvih površina nije dozvoljeno: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomunikacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina) - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac odnosno raspeće - postava reklamnih natpisa - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. Trafostanice, izgrađene na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, dugoročno je potrebno izmjestiti na primjerenu lokaciju. Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima, koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao zaštićena odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite. 6.2. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 149.

Članak 149. Planom se za uređenje zaštitnih zelenih površina propisuju slijedeće smjernice: - zaštitne zelene površine na području obuhvata Plana imaju ulogu zaštitnog ozelenjenog tampona između područja različite urbane namjene (zaštita površina uz prometnice, gospodarske zone i sl.) - sve zaštitne površine potrebno je ozeleniti i omogućiti dostupnost - izbor biljnih vrsta i razinu dostupnosti uskladiti s karakterom namjene područja prema kojem se površina uspostavlja kao zaštitna - zaštitne zelene površine uz prometne građevine ozeleniti sadnjom stablašica čime se ujedno provodi i zaštita od buke - unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređivanje pješačkih površina i putova, staza, biciklističkih staza, javne rasvjete, paviljona, manjih komunalnih građevina, rekreativnih sadržaja uz suglasnost nadležnih tijela na čijoj su funkciji zaštite ove površine (ceste, vode, sanitarna zaštita i sl.) - gradnja na površinama zaštitnog zelenila ne dozvoljava se na uz vodotoke, osim građevina koje služe zaštiti kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i sl. - u postojećim zaštitnim zelenim površinama dozvoljava se zadržavanje postojećih legalno izgrađenih građevina i uređenih površina bez mogućnosti za njihovo proširenje - u sklopu zaštitnih zelenih površina ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi. Postojeće zelene površine uz bivši potok, zapadno od Ulice J.B. Tita, u kojima je položen kanalizacijski kolektor, mogu se pripajati građevnim česticama koje se uz njih nalaze, pod uvjetom da je na tim zelenim površinama zabranjena bilo kakva izgradnja (radi mogućnosti pristupa kolektoru radi popravaka i zamjene).

Članak 150.

Članak 150. Sadnja drvoreda obavezna je prigodom: - rekonstrukcije svih postojećih ulica u kojima postoji ili je postojao drvored, odnosno u kojima postoji prostorna mogućnost za podizanje drvoreda - gradnje svih novih ulica. Smještaj i način uređenja drvoreda biti će određen u skladu s prostornim mogućnostima projektnom dokumentacijom za gradnju, odnosno rekonstrukciju pojedinih ulica. 6.3. Dječja igrališta
Članak 151. Planom se za uređenje dječjih igrališta propisuju slijedeće smjernice: - najmanja površina novoplaniranog dječjeg igrališta iznosi: - za djecu do 3 godine starosti 50 m2 - za djecu uzrasta od 3 do 6 godina 500 m2 - dječje igralište za uzrast od 3 do 6 godina mora biti ograđeno čvrstom ogradom visine najmanje 80 cm - površina dječjeg igrališta za igru loptom mora biti ograđena transparentnom ogradom visine 3,0 m - podne površine ispod dječjih sprava moraju biti od elastičnih materijala - najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti ozelenjeno. 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 152.

Članak 152. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3.A. - Uvjeti korištenja u mjerilu 1 : 2.000. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 85 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima. Izmjenom Plana ne smatra se moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora koja se odnosi na zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, a koja je donešena u skladu s posebnim zakonom i propisima. 7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 153.

Članak 153. Područje obuhvata Plana graniči sa područjem zaštićenog krajolika rijeke Mure koje je proglašeno prema Zakonu o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj 70/05, članak 8.) i čije je uređenje i korištenje predmet Prostornog plana posebnih obilježja Mura. Temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode propisuju se sljedeći uvjeti i mjere zaštite prirode: - zaštitu prirode treba provoditi njezinim očuvanjem i zaštitom prirodnih vrijednosti na način propisanim posebnim propisima - vodena staništa i tokove treba štititi na način da se prilikom vodnogospodarskih zahvata kroz postupak ocjene utjecaja na prirodu detaljno sagledaju svi aspekti mogućih promjena - na području obuhvata UPU-a stalno ili povremeno živi više ugroženih i zaštićenih vrsta (sisavci ptice) - u cilju zaštite ugroženih i zaštićenih vrsta šišmiša (velikouhi šišmš, veliki šišmiš) potrebno je očuvati njihova prirodna staništa - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra, vodenrovka, močvarna rovka, gatalinka, barska kornjača) potrebno je očuvati vodena i močvarna staništa na način da se: - sprječava pregrađivanje vodokova, isušivanje, zatrpavanje ili mijenjanje izvora, bara dr. ako se time ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti - osigura biološki minimum vode u vlažnim staništima - u svrhu očuvanja krajobrazne raznolikosti treba očuvati prostorni identitet grada, njegovati i poštivati jedinstvenost grada i njegovu povijesnu slojevitost, a rast i preobražaj grada bazirati na tradicionalnom načinu gradnje uz primjenu prirodnih autohtonih materijala i boja, s posebnom pažnjom u odnosu visinu i veličinu građevina.

Članak 154.

Članak 154. U cilju očuvanja potoka i potočnih dolina unutar naselja potrebno je: - spriječiti zacjevljivanje vodotoka sa svrkom pretvaranja u kanalizacijske sustave - izvoditi samo minimalni hidrotehnički zahvati kojima se osigurava zaštita od poplava - sve hidrotehničke zahvate izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti potoka. Vegetacijski pojas vodotoka, određuje se s minimalno 30 m od osi korita, a područje izuzeto od gradnje, minimalno 20 m od vanjske nožice nasipa. Vegetacijski pojas vodenih površina rijeke Mure, ribnjaka, bara i mrtvica određen je s 50,0 m od obale ili nasipa. Unutar vegetacijskih pojasa ne smiju se locirati koridori prometne i komunalne infrastrukture. 7.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

Članak 155.

Članak 155. Na površinama zaštitnog zelenila u području obuhvata Plana, prisutni su ekološki sustavi na koje je samo djelomice utjecao čovjek, tako da su se u njima zadržale zavičajne životne zajednice, te je prilikom planiranja korištenja zemljišta prirodni krajolik na predmetnim površinama potrebno očuvati u najvećoj mogućoj mjeri. Planom je u svrhu osiguravanja zaštite prirodnog prostora propisano: - sačuvati prirodni krajolik i zaštititi biološki potencijal - posebno štititi vrijednu autohtonu vegetaciju - štititi osobite vrijednosti prostora, raznolikosti pojava i oblika. U cilju zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti Planom se predlažu slijedeće mjere: - krajobraz područja obuhvata uglavnom ima očuvanu pejzažnu i prirodnu komponentu visoke kvalitete koju je potrebno maksimalno čuvati, naročito u kontaktnoj zoni parkovnih i zaštitnih zelenih površina - svaku novu građevinu, a naročito u kontaktnim zonama parkovnih i zaštitnih zelenih površina treba projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s okolišem u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, te specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop - organizacijom planirane izgradnje, a naročito uređenjem sustava parkovnih površina u središnjem dijelu naselja štite se prirodne vrijednosti - dokumentima prostornog uređenja koji se izrađuju na temelju ovog Plana potrebno je uvažiti prostorne i morfološke značajke terena, što znači da se na minimum svode zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika.

Članak 155.

7.3. Mjere očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina
Članak 156. Na području obuhvata Plana nalaze se kulturno – povijesne cjeline i građevine: - arheološki lokaliteti - graditeljska i spomenička baština - tradicijske građevine.
Članak 157. Arheološki lokaliteti na području obuhvata Plana su: - “Most” (prostor uz cestovni most na Muri za Lendavu), još neistraženo nalazište latenske kulture i antičko nalazište - “Seča” – lokalitet istočno od benzinske postaje u Murskom Središću, još neistraženo nalazište iz brončanog doba Stranica 86 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. Lokacije arheoloških lokaliteta naznačena su na kartografskom prikazu broj 3.A. - Uvjeti korištenja u mjerilu 1:2.000. Za navedene lokacije u pojedinačno izdavanim uvjetima gradnje potrebno je navesti da se radi o potencijalnim arheološkim nalazištima, kako bi se u slučaju bilo kakvih pronalazaka, kod radova koji se provode u zemlji, na dubini većoj od 40,0 cm, obvezno obustavili radovi i o nalazu obavijestio nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. Prije zahvata u prostoru na navedenim lokalitetima potrebno je: - provesti arheološka istraživanja sondažnog karaktera, s ciljem utvrđivanja rastera i značaja lokaliteta - ovisno o rezultatima istraživanja, provesti postupak zaštite u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Na evidentiranim arheološkim lokalitetima nadležni Konzervatorski odjel može propisati prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja.

Članak 157.

Svi planirani građevinski radovi na arheološkim lokalitetima uvjetovani su rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje. Također, ukoliko bi se na preostalom području, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel, kako bi se sukladno zakonskim odredbama poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza. Izvješće arheologa o praćenju radova na zahvatima unutar područja arheoloških lokaliteta “Most” i “Seča” sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina koje se planiraju izvoditi na području zone evidentiranih arheoloških lokaliteta. Na lokalitetu “Most“, uz cestovni prijelaz za Lendavu, potrebno je provesti sondažna istraživanja s ciljem utvrđivanja rastera i značaja loklaliteta. Temeljem istraživanja će se, ovisno o značaju nalaza, provesti postupak donošenja rješenja za zaštitu lokaliteta, u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Još neistraženo područje “Seča“ istočno od benzinske postaje tek je potrebno istražiti.

Članak 158.

Članak 158. Graditeljska i spomenička baština na području obuhvata Plana je: - zakonom zaštićena sakralna graditeljska baština i javna plastika - župna crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava iz druge polovine 18. stoljeća (upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - broj Z-2619) - grupa pilova na Trgu braće Radića - evidentirana sakralna i javna graditeljska baština i javna plastika - kapela Majke Božje u Ulici M. Gupca iz 1936. godine - kip svetog Ivana Nepomuka u parku u središtu grada - spomenik rudaru u parku u središtu grada - stara škola u središtu Murskog Središća (danas dječji vrtić) - mrtvačnica na groblju - raspelo na groblju. U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora u svrhu uređenja okoliša ili izvedbe zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama i javnoj plastici obvezno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, kojim treba utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.

Članak 159.

Članak 159. Evidentirana tradicijska arhitektura – pojedinačne stambene građevine ili stambenogospodarski sklopovi je dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u Ulici Matije Gupca, neposredno uz kapelu Majke Božje iz 1936. u Murskom Središću, i to kućni brojevi: 2 (odnosno 64), 54, 74, 76, 89,91, 93, 95, 101, 105 i 107 . Vrijedni primjerci očuvanih stambenih građevinski sklopova, iz raznih povijesnih razdoblja razvoja naselja, koji čine pojedinačne ili grupe svjetovnih građevina, uključujući pripadajuće gospodarske građevine u okviru građevnih čestica, a nalaze se unutar područja ambijentalnih cjelina naselja ili su definirane kao pojedinačne građevine i sklopovi mogu se nakon izvršene valorizacije proglasiti zaštićenim na lokalnoj razini. Do valorizacije za sve navedene građevine potrebno je tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela u postupku ishođenja uvjeta. Zaštitu i prezentaciju evidentirane tradicijske arhitekture treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja. U postupku prezentacije očuvanih stambeno - gospodarskih sklopova dodatnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo. U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) potrebno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, kojim je potrebno utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, rekonstrukciju, adaptaciju ili zamjenu građevina, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine i to prvenstveno uličnog pročelja ili očuvanog stambeno - gospodarskog sklopa.

Članak 160.

Članak 160. Radi preciziranja vrijednosti pojedinačnog evidentiranog spomenika, određivanja njegove primjerene namjene, mogućnosti uporabe i načina prezentacije, potrebno je izvršiti stručnu valorizaciju evidentirane graditeljske baštine, javne plastike i tradicijske arhitekture. Temeljem izvršene stručne valorizacije evidentirane građevine, javnu plastiku i građevinske sklopove tradicijske arhitekture, predstavničko tijelo Grada može, u skladu s člankom 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, proglasiti zaštićenim dobrom od lokalnog značaja. Do valorizacije građevine se ne mogu nadograđivati niti rušiti, a za druge zahvate u postupku ishođenja uvjeta uređenja prostora potrebno je zatražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, kao i u slučajevima građevinskih zahvata na česticama u neposrednom kontaktnom prostoru 50,0 m od zaštićene ili preventivno zaštićene građevine radi mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na spomenik graditeljske baštine, kao i u slučajevima promjene odnosa volumena u mikroambijentalnoj cjelini. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 87 Radi uspostave sustavne kontrole održavanja zaštićene i evidentirane graditeljske baštine i javne plastike, a posebno kapela, poklonaca i raspela, na kojima se mogu pojaviti zahvati koji se ne smatraju građevinskim zahvatima prema Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji (abrazivno čišćenje, bojanje, sadnja ukrasnog bilja i slično), potrebno je gradskim komunalnim odlukama obvezati vlasnika ili o izvođača da za izvođenje takvih zahvata traži stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 160.

8. Postupanje s otpadom
Članak 161. Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi postupanja s komunalnim otpadom: - smanjenje količine otpada - reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada) - zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima). Otpad je potrebno u skladu sa Zakonom o otpadu odvoziti na sanitarno odlagalište komunalnog otpada i skupljalište opasnog otpada županijske ili regionalne razine, izvan područja naselja Mursko Središće, odnosno izvan područja obuhvata ovog Plana.

Članak 162.

Članak 162. Sustav gospodarenja komunalnim otpadom je organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih komponenti komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo), na način da se osigura nesmetani kolni i pješački promet. Planom se odvojeno prikupljanje (“primarna reciklaža”) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem: - tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama (tzv. “eko - otok”) za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.), - tipiziranih spremnika postavljenih u domaćinstvima za prikupljanje organskog i biološkog otpada. Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl. Reciklažna dvorišta za skupljanje i privremeno skladištenje otpada koji je sekundarna sirovina na prostoru Murskog Središća mogu se dodatno organizirati i unutar gospodarskih zona. Komunalni otpad biljnog podrijetla moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, unutar ruralne matrice, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje građevina s izvorom zagađenja i najmanje 20,0 m udaljeno od pojasa stambene izgradnje.

Članak 162.

Opasni otpad od ostataka životinjskih lešina (životinjske kože, perje i slično) potrebno je zbrinjavati prema zakonskim propisima. 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 163. U sklopu Plana su, radi očuvanja i zaštite okoliša, utvrđena posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline te su određeni uvjeti uređenja i njihove mjere zaštite. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3.B. - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite; oblici korištenja u mjerilu 1:2.000. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. Uvjeti, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), tlo, zrak i krajobraz utvrđuju se Programom zaštite okoliša Grada Murskog Središća.

Članak 164.

Članak 164. Unutar područja obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju. 9.1. Zaštita zraka
Članak 165. Planom je određeno provođenje mjera zaštite zraka u svrhu uspostave i očuvanja propisane planirane I. kategorije kakvoće zraka (čist i umjereno čist zrak), te novi zahvati u prostoru ili rekonstrukcija postojećih ne smiju ugroziti postojeću kategoriju kakvoće zraka unutar urbanih stambenih zona i sportsko – rekreacijskih prostora. Emisije u zrak unutar gospodarskih zona i ruralnih dijelova naselja dozvoljene su u mjeri koja osigurava II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak). Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti na zaštiti zraka: - promicanje upotrebe plina - održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine. Mjere za zaštitu zraka od zagađenja prometom Planom se odnose na uređenje zelenih tampona između prometnica i okolne gradnje. U ugroženijim dijelovima naselja zeleni pojas se osim drvoreda može sastojati i iz grmolikog parternog zelenila čime se formira barijera koja sprečava penetraciju štetnih tvari. Unutar građevinskog područja naselja može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. 9.2. Zaštita voda

Članak 166.

Članak 166. Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje Stranica 88 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, prirodna zagađenja, mogućnost havarija, nepažnje i slično). U cilju zaštite površinskih tokova prioritetna je izgradnja cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja sanitarno - fekalnih i tehnoloških voda te oborinskih voda iz naselja i izdvojenih područja za gospodarske i društvene djelatnosti. Na svim područjima predviđenim za razvoj naselja, treba predvidjeti izgradnju sustava javne odvodnje. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje moraju se predtretmanom pročistiti do razine propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 40/99, 06/01 i 14/01) za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Odvodnju oborinskih voda sa svih površina u naselju treba vršiti preko slivnika sa taložnicom, a sa svih parkirališta (bez obzira na obradu prometnih površina) koja imaju 10 i više parkirnih mjesta i uz prethodnu separaciju ulja i masti. Nije dozvoljena odvodnja otpadnih voda sa parkirališta na teren. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor planska zona zaštite od buke namjena oznaka Z1 je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

Ostali akti u ovom izdanju (50)