Arhiva › 2007. › SGMŽ 2

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. veljače 2007. · KLASA 021-05/07-01/126 · URBROJ 2109-05-01-

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 75

Članak 96.

Članak 96. Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža (2.A. – Promet, 2.B. – Pošta, telekomunikacije i energetski sustav, 2.C. – Vodnogospodarski sustav) u mjerilu 1 : 2.000. Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom koridora u metrima (os trase je simetrala koridora). Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava. Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Stranica 76 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007.

Članak 97.

Članak 97. Sve javne prometne površine unutar područja obuhvata Plana, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža). Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet. Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 98.

Članak 98. Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo - stanice, mjerno - redukcijske stanice, crpne stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine i po potrebi osiguran kolni pristup. Za građevine iz stavka 1. ovog članka koje se postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica. 1.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 5.1.1. Cestovni promet
Članak 99. Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.A. - Promet u mjerilu 1:2.000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica u mjerilu 1:250 (kojima je prikazan detaljni razmještaj kolnika, pješačkih staza i zelenih pojaseva u sklopu pojedinih dijelova ulica). Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka, Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja. Javne prometne površine mogu se smjestiti i u zonama druge namjene. Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima. 5.1.1.1. Ulična mreža

Članak 100.

Članak 100. Unutar obuhvata Plana sve javne cestovne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti građevne čestice s izravnim prilazom na prometnu površinu, uređuju se kao ulice. Ulice se trebaju projektirati, graditi i uređivati na način da se unutar njihovih koridora omogući vođenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. Ulice u naselju s funkcijom državne, županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste (javna cesta).

Članak 101.

Članak 101. Područja predviđena za širenje naselja (neizgrađeni dijelovi građevnog područja) trebaju se uređivati na način da građevne čestice nemaju direktan izlaz na državnu, odnosno županijsku cestu razine uslužnosti u kategoriji E i niže, koja prolazi kroz naselje, već je izlaz potrebno formirati preko sabirne ulice. Kategoriju prometnice iz prethodnog stavka određuje nadležna uprava za ceste. Izuzetno je pojedinačnu česticu gospodarske ili društvene namjene moguće direktno priključiti na državnu, odnosno županijsku cestu razine uslužnosti u kategoriji E i niže, ukoliko je to definirano prostornim planom užeg područja i/ili posebnim uvjetima nadležnog održavatelja prometnice. Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 50,0 m.

Članak 102.

Članak 102. Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m. Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Jedna vozna traka može se graditi iznimno za stambene ulice, na preglednom prostoru, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m ulice. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine nogostupa, a ne može biti manja od 1,6 m. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini. Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača. Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 103.

Članak 103. Planom je ulična mreža na području obuhvara razvrstana je u sljedeće kategorije: - glavne gradske ulice - sabirne ulice - ostale ulice - kolno - pješačke ulice - pješačke staze i puteve.
Članak 104. Glavne gradske ulice koje čine osnovu cestovnog sustava područja obuhvata Plana su najvažnije prometnice u gradskoj mreži. Oblik, ulogu i kvalitetu glavnih gradskih ulica određuju topografske osobine terena, namjena površina i proces urbanizacije. Glavne gradske ulice su primarno 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 77 vezane za promet motornih vozila, što uključuje i promet teretnih cestovnih vozila, međugradskih autobusa i javni gradski promet autobusima. Povezivanje udaljenijih dijelova grada međusobno ili s vanjskim prometnicama glavnim gradskim ulicama generira veći promet pa je tim prometnicama potreban viši tehnički standard. Pješački hodnici su po mogućnosti odvojeni zelenilom od kolnika. Kao glavne gradske ulice UPU-om su određene: - Ulica J. B. Tita ( GU I ) - Martinska ulica - Trg bana J. Jelačića - Frankopanska ulica ( GU II ) - Tekstilna ulica - Ulica M. Kovača ( GU III ) Osnovni elementi koje je nužno osigurati za glavne gradske prometnice su: - računska brzina Vr = 60 (70) km/h, širina uličnog koridora 18 - 20 m - raskrižja u razini, proširena dodatnim trakovima za prestrojavanje vozila.

Članak 105.

Članak 105. Sabirne gradske ulice predstavljaju vezu između mreže više razine te niza stambenih i ostalih ulica. Kako se radi o kraćim udaljenostima ove prometnice mogu imati nešto niži tehnički standard. Na sabirnim ulicama je dominantna uloga vođenja unutrašnjega prometa, a one same osiguravaju dobro povezivanje naselja međusobno. Pločnici su po mogućnosti odvojeni od kolnika zelenim pojasom visokog (min. širina 3.0 m) ili niskog zelenila (min. širina 1,5 m). Teškog teretnog prometa na ovim prometnicama uglavnom nema (osim vozila za opskrbu trgovina i sl.). Osnovni elementi koje je nužno osigurati za sabirne gradske prometnice su : - računska brzina Vr = 50 (60) km/h - širina uličnog koridora 15 - 18 m - križanja u razini, proširena dodatnim trakovima za prestrojavanje vozila - obostrani pješački hodnici Planom su kao sabirne ulice kategorizirane trase slijedećih ulica: - Ulica M. Gupca (SU I) - Ulica A. Cesarca - Ulica A. Šenoe (SU II) - planirana ulica od Ulice M. Gupca - Martinska ulica - Ulica V. Žganca - Tekstilna ulica (SU III) - Ulica J. Šajnovića - Tekstilna ulica (SU IV) - Ulica R. Končara ( SU V ) - Ulica N. Tesle - nastavak kroz gospodarsku zonu - Ulica M. Kovača (SU VI).

Članak 106.

Članak 106. Na gradske sabirne ulice veže se sustav stambenih i pristupnih ulica te kolnih prilaza na kojima je dominantna je uloga vođenja unutrašnjega prometa te stoga mogu imati nešto niži tehnički standard. Teretnog prometa na ovim prometnicama uglavnom nema (osim vozila za opskrbu i sl.). Pločnici su po mogućnosti odvojeni od kolnika zelenim pojasom visokog (min. širina 3,0 m) ili niskog zelenila (min. širina 1,5 m). Sadnja drvoreda obavezna je prigodom: - rekonstrukcije svih postojećih ulica u kojima postoji ili je postojao drvored, odnosno u kojima postoji prostorna mogućnost za podizanje drvoreda - gradnje svih novih ulica. Smještaj i način uređenja drvoreda biti će određen u skladu s prostornim mogućnostima projektnom dokumentacijom za gradnju, odnosno rekonstrukciju pojedinih ulica.

Članak 107.

Članak 107. Za postojeće ulice izgrađene u punoj širini cestovni koridor se svodi na parcelu ceste. Rekonstrukciju postojećih državnih, županijskih i lokalnih cesta unutar naselja potrebno je izvesti na način da se izvedbom pješačkih i biciklističkih staza, u pravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenim pojasom, poveća sigurnost svih sudionika u prometu. Pješačke pločnike je potrebno graditi obostrano, najmanje širine 1,50 m. Pločnici su po mogućnosti odvojeni od kolnika zelenim pojasom visokog ili niskog zelenila.

Članak 108.

Članak 108. Raskrižja na glavnim gradskim ulicama, ukoliko prostorni uvjeti to omogućuju, treba projektirati uz formiranje trakova za lijevo skretanje, te zadovoljenje drugih tehničkih normativa. Prilikom izgradnje novih te rekonstrukcije postojećih raskrižja, potrebno je voditi računa o veličinama prometnih tokova, te sukladno tome dimenzonirati raskrižja. 5.1.1.2. Javna parkirališta i garaže
Članak 109. Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade. Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za pojedine građevine uređuje se na građevnoj čestici predmetne građevine. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine, na drugoj zasebnoj čestici i/ili na parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika.

Članak 110.

Članak 110. Osnovicu za proračun budućih potreba Murskog Središća za parkirališno - garažnim površinama, predstavljaju slijedeće pretpostavke: stupanj motorizacije 1:3,3 (1 putnički automobil na 3,3 stanovnika) i struktura gradnje po namjeni. Ukupne potrebe u gradskim područjima kreću se od 1,3 do 1,8 parkirališnih mjesta po registriranom vozilu, odnosno 25 do 40 m2 uređenih prometnih površina po jednom osobnom vozilu.
Članak 111. Broj parkirališnih, odnosno garažnih mjesta (PGM) , ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, utvrđuje se temeljem slijedećih normativa: Stranica 78 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. Potrebni broj Namjena parkirališno - garažnih mjesta prostora (PGM) Štambene građevine 1 PGM / 1 stan Proizvodna namjena, 0,45 PGM / 1 zaposlenika skladišta i slično 2 PGM / 100 m2 korisnog Uredski prostori prostora Trgovine, usluge i 4 PGM / 100 m2 korisnog ugostiteljstvo prostora Višenamjenske dvorane i 0,15 PGM / 1 posjetitelja sakralne građevine Športske građevine 0,20 PGM / 1 gledatelja

Članak 112.

Članak 112. Gradnja javnih parkirališta uz kolnik ulica dozvoljena je samo kada širina kolnika to omogućava i kada parkiralište ne ometa prolaz za pješake i invalide, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći, te uz zadovoljenje kriterija o horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti. Nova javna parkirališta većih kapaciteta potrebno je projektirati i graditi kao tzv. “zelena parkirališta” s drvoredom u rasteru parkirališnih mjesta, zelenim pojasom s drvoredom ili slična rješenje) koje osim estetskog ima i povoljan ekološki učinak, te osigurava zaštitu od sunca. Ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i sl. moguća je gradnja javnih parkirališta. Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za vozila invalida prema posebnim propisima. 5.1.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 113.

Članak 113. Planom se za kretanje pješaka osiguravaju pločnici, pješački trgovi i ulice, pješački putevi, prilazi i šetališta. Pješačke komunikacije na području obuhvata Plana uključuju: - gradski trg u centru Murskog Središća - pješačka šetnica uz desnu obalu rijeke Mure s većom pješačkom površinom o centru - pješačke površine uz kolnike gradskih ulica - pješačke šetnice u sklopu zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina Pješačke površine iz alineje 3. prethodnog stavka ovog članka je potrebno izvoditi na svim prometnicama na kojima se izvode radovi na rekonstrukciji, a obavezno na svim na novoplaniranim prometnicama. Gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju pješačke površine su odvojene od kolnika zelenim pojasom visokog (najmanja širina 3,0 m) ili niskog zelenila (najmanja širina 1,5 m). Širina pješačkih staza je višekratnik širine jedne pješačke trake koja iznosi 0,75 m, no minimalna prikladna širina staze trebala bi iznositi 1,50 m. Za popločavanje pješačkih površina potrebno je predvidjeti posebne materijale npr. betonske elemente te posebnu rasvjetu. 5.1.1.4. Biciklistički promet

Članak 114.

Članak 114. U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima, izvan građevinskih područja naselja potrebno je izgraditi pješačko – biciklističke staze uz sljedeće prometnice: - državnu cestu D 209, - županijsku cestu Ž 2003. Biciklističke i pješačke staze uz državne ceste trebaju u pravilu biti odvojene od kolnika zelenim pojasom, a uz županijske ceste prema prostornim mogućnostima.
Članak 115. Izgradnja i uređivanje biciklističkih staza na području obuhvata Plana moguća je i na svim potezima gdje se očekuje intenzivan biciklistički promet i to : - kao posebne biciklističke staze - odvojeno od ulice - kao dio ulice, fizički odvojen od kolnika - kao prometnim znakom odvojeni dio kolnika ili pješačke staze. Smještaj i način uređenja biciklističkih staza (jednosmjerni ili dvosmjerni promet) biti će određen projektnom dokumentacijom u skladu s prostornim mogućnostima. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ukoliko je biciklistička staza neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitni pojas minimalne širine 0,75 m. Iznimno, zaštitni pojas nije obvezan ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h. 5.1.1.5. Javni autobusni promet

Članak 116.

Članak 116. Osnovni nositelj javnog međugradskog i prigradskog prijevoza putnika u Murskom Središću je autobusni sustav s postojećim autobusnim stajalištem na Trgu braće Radića, koja se nalazi u neposrednoj blizini centra grada, a kvalitetno je prometno povezana sa svim glavnim gradskim sadržajima i građevinama. Planom su glavne i sabirne gradske ulice dimenzionirane su na način da je autobusna stajališta s ugibalištima moguće smjestiti unutar pojaseva zelenila na mjestima gdje će to, obzirom na prometnu potražnju i dinamiku izgradnje naselja, biti optimalno. Razmak stajališta autobusnih linija u području obuhvata trebao bi se kretati od 300 do 600 metara. Planirano je opremanje stajališta javnog gradskog prijevoza nadstrešnicama s pratećom urbanom opremom (informacijske table, klupe, koševi za smeće). Za javni prijevoz unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike, ali ne na površinama tradicijskih parkova, te uz poklonce i kapele, od kojih stajališta i nadstrešnice trebaju biti udaljeni najmanje 50,0 m. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 79 5.1.1.6. Javni prijevoz roba

Članak 117.

Članak 117. Javni prijevoz roba ima riješeno parkiranje teretnih vozila (kamionski terminal) u području planirane gospodarske zone MURAL, unutar područja zone s ograničenjem u gradnji proizvodnih djelatnosti (južno od TS 35/10(20) kV), ali ovo parkiralište ne može biti za ADR terete. Lokacija prostora za ADR parking rezervirana je prema PPUG uz zonu komunalnih servisa (IS2) na lokaciji Hrastinka (izvan obuhvata UPU-a). Na području grada predlaže se ograničenje parkiranja i zaustavljanja teretnih vozila na javnim prometnim površinama, izuzev na vlastitim pravno reguliranim i izgrađenim parkiralištima vlasnika teretnih vozila. 5.1.1.7. Uvjeti za osiguranje kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 118.

Članak 118. Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci. Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera. 5.1.1.8. Benzinske postaje

Članak 119.

Članak 119. Planom se zadržava postojeće benzinska postaja uz državnu cestu D 209. 5.1.1.9. Međunarodni cestovni prijelaz
Članak 120. Postojeći granični cestovni prijelaz do ulaska Hrvatske u Europsku uniju zadržava svoju funkciju. Za postojeći stalni međunarodni granični cestovni prijelaz I. kategorije Mursko Središće – Petišovci ostavlja se mogućnost preseljenja na sjevernu obalu Mure, odnosno objedinjavanje službi obiju država, a nakon toga i prenamjene prostora današnje lokacije graničnog prijelaza i graničnih službi. 5.1.1.10. Reklamni panoi uz prometnice

Članak 121.

Članak 121. Unutar obuhvata Plana, uz prometnice u gospodarskim zonama, mogu se postavljati velikoplošni reklamni panoi kao samostojeće konstrukcije s reklamnom površinom od 6,0 - 12,0 m2, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - od osi kolnika 7,0 m - od ruba pješačke ili biciklističke staze 2,5 m Reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama stanovanja, te centralnih i društvenih sadržaja, osim na građevnim česticama predškolskih i školskih ustanova i vjerskih građevina, na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m Reklamni panoi ukupne površine veće od 3,0 m2 (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, sporta i rekreacije, osim kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada. Unutar površina parkova ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.1.2. Željeznički promet

Članak 122.

Članak 122. Željeznička pruga II reda Čakovec – Mursko Središće – Lendava planira se zadržati kao pruga II reda. Iako je trenutni promet ovom prugom ispod granice rentabilnosti, prugu je potrebno zadržati radi lokalnog i međudržavnog putničkog prometa. Razvoj željeznice i uključivanje Hrvatske u EU vjerojatno će i redefinirati važnost korištenja ove trase, prvenstveno u smislu putničkog prometa. Zaštitni koridor željezničke pruge, u dijelu gospodarske zone u Murskom Središću određuje se temeljem posebnih uvjeta HŽ-a 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 123.

Članak 123. Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području. Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, optički i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica. Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora. Stranica 80 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. Uvođenje optičkih kabela omogućava izgradnju širokopojasne TK mreže, čemu trebaju biti prilagođene unutrašnje instalacije novih građevina. Dinamika rekonstrukcije i izgradnje telekomunikacijske mreže na području Plana će se prilagoditi prioritetima urbanog razvoja uz usklađenje s ostalim subjektima komunalne infrastrukture.

Članak 124.

Članak 124. Nove telefonske centrale (UPS), ukoliko se pojavni potreba njihovom izgradnjom, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice - budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja te druge javne plastike - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine telefonske centrale (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.

Članak 125.

Članak 125. Antenski uređaji mobilnih telekomunikacijskih sustava mogu se postavljati u naselju isključivo na višim građevinama (osim na sakralnim građevinama, školama, dječjim vrtićima i na građevinama i u područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara). Antenski uređaji mobilnih telekomunikacijskih sustava na tornjevima se mogu locirati isključivo unutar gospodarskih zona. Antenske uređaje mobilnih telekomunikacijskih sustava potrebno je grupirati na način da se na istim lokacijama postavi uređaji više raznovrsnih operatera uz potrebno ishođenje mišljenja od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u odnosu na moguće narušavanje vizura na naselja.

Članak 126.

Članak 126. Planom se preporuča instaliranje antenskih uređaja mobilnih telekomunikacijskih sustava na postojećim i planiranim objektima javne infrastrukture (npr. stupovi javne rasvjete, građevine i objekti u vlasništvu lokalne samouprave, elektrodistribucije i sl.). Postojeći antenski stup uz zgradu pošte u središtu grada trebalo bi u dogledno vrijeme izmjestiti s postojeće lokacije, s obzirom da narušava vizuru na naselje (a pogotovo na crkvu). Rekonstrukcija i obnova antenskog stupa na ovoj lokaciji nije dozvoljena. 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 5.3.1. Energetski sustav

Članak 127.

Članak 127. Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za: - elektroenergetsku mrežu - javnu rasvjetu - plinsku mrežu. Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.B. – Pošta, telekomunikacije i energetski sustav u mjerilu 1 : 2.000. 5.3.1.1. Distribucijska elektroenergetska mreža
Članak 128. Na području obuhvata Plana nalaze se: - TS T 03 35/10(20)/0,4 kV Mursko Središće - ZDV 35 kV Mursko Središće - Čakovec - ZDV 35 kV Mursko Središće - istok (D-05) - ZDV 35 kV Mursko Središće - Slovenija (D-07). Na području Grada Murskog Središća izgrađeno je ukupno 11 trafostanica 10(20)/04 kV. Planom je predviđeno djelomično izmještanje ili kabliranje dalekovoda koji izlaze ili ulaze u TS T 03 35/10(20)/0,4 kV Mursko Središće i to: - ZDV 35 kV Mursko Središće - Čakovec - ZDV 35 kV Mursko Središće - istok (D-05) - ZDV 10 kV.

Članak 129.

Članak 129. U skladu s usvojenim razvojnim planovima prijelaza na direktnu transformaciju 110/20 kV postojeće 10/0,4 kV trafostanice će se rekonstruirati za 20/0,4 kV naponski nivo, a 10 kV kabeli zamijeniti (po postojećim trasama) kabelima 10(20) kV. Buduća 10(20) kV i 0,4 kV mreža će se razvijati ovisno o potrebama konzuma. U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu naponske razine 20 kV planirano je: - zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima - zamjena i rekonstrukcija postojećih trafostanica - izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV - izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača - povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) dalekovodima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja. Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz alineje 2. prethodnog stavka ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu novih urbanih zona, odnosno novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 81 Daljnje širenje 10 (20) kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m.

Članak 130.

Članak 130. Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice - da budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina i obilježja, te druge javne plastike - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice.

Članak 131.

Članak 131. Planirana mreža novih objekata naponske mreže 20 kV, koja uključuje trafostanice 20/0,4 kV i priključne i spojne 20 kV dalekovode, locirati će se u skladu sa slijedećim temeljnim parametrima: - izgradnja i lokacija novih TS 20/0,4 kV vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade, ili čijim se potrebama pojedini objekti prilagođavaju (po lokaciji - jer dolazi do promjena težišta potrošnje), principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m - transformatorske stanice (osim onih u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene) trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da: - ne narušavaju urbanu strukturu naselja, odnosno potrebno ih je locirati na građevnoj liniji ulice ili ako građevnu liniju nije moguće utvrditi, najmanje 4,0 m uvučeno od linije regulacije ulice - da budu najmanje 50,0 m udaljene od sakralnih građevina, obilježja i javne plastike - se najmanja širina građevne čestice utvrdi kao širina trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećana za po najmanje 1,0 m udaljenosti do lijeve i desne bočne međe građevne čestice - se najmanja dubina građevne čestice utvrdi kao suma udaljenosti od regulacijske do građevne linije ulice i dubine trafostanice (prema standardiziranim dimenzijama) uvećane za najmanje 1,0 m udaljenosti do stražnje međe građevne čestice - pojava novih većih potrošača je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i po lokaciji, te UPU-om grada Murskog Središća nije moguće niti približno odrediti lokacije za nove trafostanice 20/0,4 kV - mikrolokacija elektroenergetskih objekata ove naponske razine, posebice u urbaniziranim zonama, izravno je uvjetovana rješavanjem imovinsko - pravnih odnosa - gdje god je to moguće, nove TS 20/0,4 kV potrebno je graditi kao samostojeće građevine te izbjegavati njihov smještaj u sastavu većih građevina (stambene zgrade ili proizvodno-poslovni objekti) što znatno poskupljuje i komplicira izgradnju - trase priključnih dalekovoda 20 kV izravno su zavisne o lokaciji trafostanice, pa je iste moguće odrediti tek nakon određivanja mikrolokacije trafostanice - gdje god je to moguće, priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama, osim gdje je to fizički neizvedivo i u neposrednoj blizini konkretnog potrošača.

Članak 132.

Članak 132. U slučaju potrebne rekonstrukcije ili dogradnje sustava elektroopskrbe naselja, dugoročno je potrebno na druge lokacije izmjestiti trafostanice izgrađene uz poklonce i raspela, kao i trafostanice izgrađene u neposrednom kontaktnom prostoru građevinskih cjelina od ambijentalnog značaja. Radi racionalnijeg korištenja prostora zračnu niskonaponsku mrežu unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica. Obostrano je, unutar uličnih koridora u naseljima, potrebno voditi niskonaponsku mrežu ukoliko se ona predviđa kao podzemna, izgradnjom kabelske kanalizacije. Isti koridor za potrebe niskonaponske mreže potrebno je koristiti i za javnu rasvjetu.

Ostali akti u ovom izdanju (50)