Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja centra u naselju Sivica

32. Na temelju članka 28. Zakona o Izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 22. Statuta Općine Podturen (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/06) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 3/06), Općinsko vijeće Općine Podturen na 13. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja centra u naselju Sivica OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja centra u naselju Sivica (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU centra.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata nalazi se u središnjem dijelu naselja Sivica, zapadno od Duge ulice, te istočno od Sportske ulice i sjeveroistočno od Glavne ulice.
(2) Granice obuhvata DPU-a prikazane su na kartografskom prikazima.
(3) Površina obuhvata iznosi cca 8,80 ha.
Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.
(2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 30. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 20 - Stranica 3019
(3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu broj 2. - “Detaljna namjena površina” , kojime je definirana namjena površina za: - građevnu česticu poslovne namjene /oznaka K1/; - građevne čestice mješovite namjene pretežito poslovne /oznaka M1/; - građevnu čestica društvene namjene - upravna - društveni dom s parkiralištem i parkom /oznaka D1 za područje gradnje društvenog kompleksa i Z2 za parkovnu površinu unutar čestice/; - građevnu čestica društvene namjene - vjerska - kapela s okolnim parkom /oznaka D2 za područje gradnje društvenog kompleksa i Z2 za parkovnu površinu unutar čestice/; - građevnu česticu društvene namjene - osnovna škola s pripadajućim parkom - moguća prenamjena u drugu društvenu namjenu /oznaka D3 za područje gradnje društvenog kompleksa i Z2 za parkovnu površinu unutar čestice/; - česticu sportskog parka unutar koje se razlikuje nekoliko područja: - područje uređenja sportskih igrališta unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka R1/; - područje gradnje sportskog kluba unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka D4/; - područje uređenja parkirališnih površina unutar građevne čestice sportskog parka /oznaka P1/; - planirane čestice javnog parka /oznaka Z1/; - dijelove čestica drugih namjena s obvezom uređenja kao javnih parkovnih površina /Z2/; - dijelove parkovnih površina namijenjenih lociranju dječjih igrališta /oznaka Z3/; - postojeću česticu javne zelene površine otvorenog kanala za oborinsku odvodnju /oznaka Z4/; - zelene površine uz ulične koridore, kao javne ozelenjene površine između ulice i građevnih čestica /oznaka Z5/, - česticu za građevinu infrastrukturnih sustava - trafostanicu /oznaka IS/;

Članak 4.

- ulične koridore /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom uličnog koridora/ i - zelene površine, pješačke i biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.
Članak 5.
(1) Jedinica namjene je građevna čestica ukoliko je jednoznačno određena istom namjenom, ili pojedini dijelovi čestice, ukoliko je čestica definirana s više od jedne namjene, pri čemu se osnovnom namjenom smatra građevna funkcija čestice.
(2) Građevne čestice namijenjene su: - izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom broj 2 - “Detaljna namjena površina” i - izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu , u člancima 6 -11, ovih odredbi.
(3) Čestice namijenjene uređenju parkovnih površina, bilo formiranih kao vlastite čestice, bilo kao područja unutar čestica drugih namjena nisu predviđena za gradnju građevina.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Na građevnoj čestici poslovne namjene /oznake K1/ može se graditi, kao građevina osnovne namjene gospodarska građevina poslovnih (uslužnih ili trgovačkih djelatnosti) i/ili građevina određenih proizvodnih djelatnosti i to građevina za obavljanje: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, uključujući i trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih strojeva i slično), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti, - građevina za skladištenje i/ili primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (skladišta, hladnjače, sortirnice, pakirnice i dr.).
(2) Na čestici nije dozvoljeno graditi stambene sadržaje niti turističke sadržaje za smještaj ljudi.
(3) Uz građevinu osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti:

Članak 6.

- nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, - spremnike goriva i slično. Stranica 3020 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. prosinca 2006.
Članak 7.
(1) Mješovita, pretežito poslovna namjena /oznaka M1/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju samostojeće poslovne građevine ili poslovnog kompleksa, koja može sadržavati i prostore javne društvene namjene, te stambene sadržaje isključivo ako se radi o postojećem stanovanju.
(2) Kao osnovnu građevinu na čestici moguće je graditi: - poslovnu građevinu za obavljanje: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - trgovinu na malo, proizvoda koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti, (predš kolskog odgoja (osim na čestici broj 6), dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama, djelovanje sportskih klubova, udruga građana i slično)

Članak 7.

(3) Na čestici pod brojem 5, ukoliko se na njoj ne grade sadržaji za boravak ljudi, a to se posebno odnosi na predškolske sadržaje i sadržaje socijalne skrbi, moguće je kao jedan od sadržaja kompleksa graditi sadržaje namijenjenih obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radione), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. - biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), - te skladištenja i primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.)
(4) Uz izgrađenu osnovnu građevinu, najmanje 3,0 m iza uličnog pročelja osnovne građevine moguće je na čestici graditi više pomoćnih građevina: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, te - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi poslovne građevine.
(5) Postojeći stambeni sadržaji unutar postojećih građevina mogu se zadržati, te rekonstruirati u nužnom obimu, ali se ne smije povećavati broj postojećih stambenih jedinica.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Građevna čestica društvene namjene /oznaka D1/ namijenjena je uređenju kompleksne građevine društvenog doma koji treba sadržavati manju polivalentnu dvoranu s pratećim sadržajima - sanitarijama i caffe barom, odnosno restoranom, prostor za sjedište mjesnog odbora, te prostor za udruge građana.
(12) Prateći i pomoćni sadržaji trebaju biti integrirani u osnovni korpus građevine, te je poželjno da se servisni prostori orijentiraju na dvorišni prostor čestice, a ne na ulično pročelje.
(3) Postojeći stambeni sadržaji unutar građevine mogu se zadržati, te rekonstruirati u nužnom obimu, ali se ne smije povećavati broj postojećih stambenih jedinica.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Čestica društvene namjene - vjerske /oznaka D2/ zadržava se kao građevna čestica kapelice.
(2) Kapelica se ne može rušiti, a može se rekonstruirati odnosno dograđivati u istu namjenu.
(3) Na građevnoj čestici ne mogu se graditi druge građevine niti infrastrukturni objekti, a izgrađena nadstrešnica za smještaj starog vatrogasnog vozila zadržava se kao element urbane opreme.
Članak 10.
(1) Građevna čestica društvene namjene /oznaka D3/ je čestica na kojoj se nalazi osnovna škola, koja se može prenamijeniti, te rekonstruirati i dograditi za druge sadržaje društvenog tipa- pri čemu se preferira sadržaj socijalne skrbi, obrazovni ili odgojni sadržaj.
(2) Postojeći stambeni sadržaji unutar građevine (učiteljski stanovi) mogu se zadržati u istoj funkciji, uz mogućnost adaptacije, ali bez mogućnosti povećanja broja stambenih jedinica.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Čestica sportskog parka namijenjena je uređenju sportskih igrališta s pratećim servisima - sportskim klubom i parkirališnim prostorom.
(2) Područje uređenja sportskih igrališta /oznaka R1/ dio je čestice sportskog parka, a namijenjeno je uređenju otvorenih sportskih igrališta i to nogometnog i rukometnog igrališta, te igrališta za odbojku na pijesku.
(3) Područje uređenja sportskog kluba /oznaka D4/ dio je čestice sportskog parka, a namijenjeno je za sportski klub sa sanitarijama i spremištima za djelovanje nogometnog kluba i druge sportske udruge, a moguća prateća funkcija u sklopu građevine kluba je caffe bar površine do 100,0 m2.
(4) Područje uređenja parkirališnih površina unutar čestice sportskog parka /oznaka P1/ namijenjeno je izgradnji nenatkrivenog parkirališta u funkciji osnovnog sadržaja.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Čestice javne zelene površine /oznaka Z1/ formiraju se za uređenje javnog parka.
(2) Površine nisu namijenjene gradnji građevina, već se mogu isključivo uređivati hortikulturno.
(3) Izuzetno se unutar parkova dozvoljava postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, kao što su npr. plinske redukcijske stanice, ukoliko se time ne ugrožava promet i na način da od međe čestice budu udaljene najmanje 4,0 m i najviše 10,0 m. 30. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 20 - Stranica 3021
(4) DPU centra definirao je osnovne pješačke smjerove, odnosno pješačke staze, a na križanju smjerova u sjevernom dijelu parka predviđa se postava fontani ili skulpture.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Područja uređenja zelenih površina /oznaka Z2/ formiraju se za uređenje javnog parka unutar čestica drugih namjena.
(2) Površine nisu namijenjene gradnji građevina, već se mogu isključivo uređivati hortikulturno.
Članak 14.
(1) Javna zelena površina /oznaka Z3/ označava područje unutar parka namijenjeno uređenju dječjeg igrališta.
(2) Na dječjem igralištu ne mogu se graditi građevine, već se predviđa postava igrala za djecu i druge urbane opreme (klupe i slično)
Članak 15.
(1) Javna zelena površina /oznaka Z4/ formira se kao čestica postojećeg otvorenog kanala za odvodnju oborinskih voda, a služi održavanju navedenog kanala.
(2) Površina nije namijenjena gradnji građevina koje nisu u funkciji kanala, a unutar čestice ne mogu se locirati ni objekti komunalne infrastrukture.
(3) Na poziciji prelaska pješačke staze preko kanala predviđa se izvedba pješačkog mosta ili propusta koji će omogućiti prolazak staze preko kanala u razini terena parka.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Javna zelena površina /oznaka Z5/ formira se kao čestica javne pakovne površine između uličnog koridora i linije regulacije građevnih čestica.
(2) Površina je namijenjena uređenju kao javna, parkovna površina, a preko nje se ostvaruju prilazi do građevnih čestica sa uličnog koridora, koje je moguće izvesti do širine od najviše 4,0 m, kao opločene, asfaltirane ili u travnoj površini.
(3) Unutar navedene površine moguće je predvidjeti izvedbu pješačke, odnosno pješačko-biciklističke staze.
(4) Izuzetno se dozvoljava postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja, kao što su npr. plinske redukcijske stanice, ukoliko se time ne ugrožava promet.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Čestica za građevinu infrastrukturnih sustava /oznaka iS/ je postojeća građevna čestica na kojoj se nalazi transformatorska stanica.
Članak 18.
(1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ postojeći su, odnosno nanovo se formiraju, radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda i sustava odvodnje oborinskih voda. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 19.

Članak 19.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 20.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu broj 6. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 7 - “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/, - mogućnost održavanja i adaptacije građevine u postojećim gabaritima, odnosno mogućnost dogradnje postojeće građevine, te - eventualno obveza rušenja postojeće građevine.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od ovim DPU-om planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-5% površine.
Članak 22.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
(4) Pojedini sadržaji parternog uređenja - kao što su pješačke staze, i pripadajuća infrastruktura za osvjetljenje Stranica 3022 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. prosinca 2006. parka, trasirani su na način da se kontinuirano nastavljaju preko više građevnih čestica javnih namjena. 2.2. Veličina i površina građevina

Članak 23.

Članak 23.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/
Članak 24.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ za sve građevne čestice, osim za česticu sportskog parka iznosi kig <=0,40.
(4) Koeficijent izgrađenosti za česticu broj 9 - sportskog parka se ne iskazuje, već se mogućnost izgradnje iskazuje kroz bruto tlocrtnu površinu prizemlja građevine sportskog kluba, koja može najviše iznositi 800,0 m2.
(5) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, građene na građevnoj čestici poslovne namjene /oznaka K1/, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 25% površine čestice i nadstrešnice je potrebno locirati unutar površine za razvoj građevine.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu broj 2 - Detaljna namjena površina i iznosi : - za poslovnu namjenu /oznaka K1/ kis <=1,20; - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M1/ kis <=1,20; - za društvenu namjenu /oznaka D1, D2 i D3/ kis <=1,20.
(3) Koeficijent iskoristivosti za česticu broj 9 - sportskog parka se ne iskazuje, već se mogućnost izgradnje iskazuje kroz bruto površinu građevine sportskog kluba, koja može najviše iznositi 1.500,0 m2.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Ukupna (bruto) površina građevina na području obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao maksimalna dozvoljena površina svih etaža svih izgrađenih i svih planiranih građevina na građevnoj čestici.
(2) Ukupna (bruto) površina ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu broj 2 - „Detaljna namjena površina” i površini građevne čestice i iznosi maksimalno: - za poslovnu namjenu /oznaka K1/ 120% površine građevne čestice - za mješovitu, pretežito poslovnu namjenu /oznaka M1/ 120% površine građevne čestice, - za društvenu namjenu /oznaka D1, D2 i D3/ 120% površine građevne čestice, - za gradnju sportskog kluba /oznaka D4/ određena je stavkom 3. prethodnog članka.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene građevina koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi 6,60 m za sve građevine unutar područja obuhvata.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, zvonik kapele može imati veću visinu.
Članak 28.
(1) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na česticama mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M1/ određuje se u odnosu na pojaseve izgradnje u dubinu čestice, odnosno ako se prateća građevina gradi u pojasu izgradnje osnovne građevine, visina vijenca joj može iznositi do 6,60 m, a ako se nalazi iza tog pojasa 4,80 m.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M1/ i poslovne namjene /oznaka K1/, ne mogu biti veće visine vijenca od 4,80 m, a preporuča se do 3,0 m.
Članak 30.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene iznosi :
(2) Na građevnoj čestici poslovne namjene /oznaka K1/ osnovne i prateće građevine mogu imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE.
(3) Na građevnim česticama mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M1/ : - unutar pojasa gradnje građevina osnovne namjene mogu se graditi najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, a - izvan pojasa gradnje građevina osnovne namjene, prateće građevine mogu imati najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POT- KROVLJE, a - pomoćne građevine mogu imati najviše dvije (2) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE.
(4) Na građevnim česticama za društvenu namjenu /oznaka D1 i D3/ može imati najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE.
(5) Sportski klub na čestici sportskog parka može imati najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT ili UREĐENO POTKROVLJE. 30. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 20 - Stranica 3023

Članak 31.

Članak 31.
(1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja.
(2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena.
(3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže.
(4) Potkrovljem se smatra uređeni tavanski prostor ako nadozid nije viši od: - 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže ili - 0,60 m od gornje kote stropa kata. 2.3. Namjena građevina

Članak 32.

Članak 32.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu broj 2. - “Detaljna namjena površina”.
Članak 33.
(1) Prateća građevina može se graditi isključivo na građevnim česticama mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M1/ i poslovne namjene /oznaka K1/, a takvom se smatra građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6. i 7. ovih odredbi.
(2) Ukupna neto tlocrtna površina prateće građevine na čestici pretežito poslovne namjene /oznaka M1/, kao i površina prateće građevine na čestici poslovne namjene/oznaka K1/ ograničena je samo koeficijentom izgrađenosti čestice.
(3) Na ostalim građevnim česticama, prateći sadržaji mogu se organizirati isključivo u kompleksu s osnovnom namjenom u jedinstvenoj građevini.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Mogućnost gradnje i sadržaj pomoćnih građevina je određena prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirana u člancima 6 - 11 ovih odredbi. 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 35.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom broj7. - “Uvjeti gradnje građevina”.
(2) Tim prikazom je za svaku od građevnih čestica određena: - površina unutar koje se može razviti tlocrt građevine osnovne namjene, te - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice.
(2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji.
Članak 37.
(1) Međusobna udaljenost građevina na susjednim građevnim česticama određena je u kartografskom prikazu br 7. „Uvjeti gradnje građevina“ - područjem za razvoj građevina unutar pojedine građevne čestice.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.
(2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Građevine koje su označene na kartografskom prikazu broj 7 „Uvjeti gradnje građevine“, kao planirane za uklanjanje, trebaju se ukloniti, kako bi se mogao realizirati planirani sadržaj, te se ne mogu adaptirati, rekonstruirati niti dograđivati. 2.5. Oblikovanje građevina
Članak 40.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.
Članak 42.
(1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. Stranica 3024 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. prosinca 2006.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(4) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(5) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni na unutar prostora loggie. 2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 44.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 45.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarnofekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, zaštitnih zelenih pojasa i zelenih pojasa unutar koridora ulice, javnih zelenih površina parkova, javnih zelenih površina dječjih igrališta, pješačkih komunikacija i javne plastike unutar parkovnog prostora - skulpture, spomen obilježja i/ili fontane.
(2) Kad planirana mreža javne odvodnje bude izvedena, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedenu mrežu.