Arhiva › 2006. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Podturen · 30. prosinca 2006. · KLASA 021-05/2006-01/1141 · URBROJ 2109/13-2006-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja centra u naselju Sivica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3024

Članak 46.

Članak 46.
(1) Smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 6. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
(2) Prikazana oznaka priključenja određuje javnu prometnu površinu s koje se na građevnu česticu osiguravaju prometni, odnosno infrastrukturni priključci, a točna pozicija priključenja određuje se glavnim projektom.
Članak 47.
(1) Na liniji regulacije građevnih čestica, kao i na ostalim međama građevnih čestica pretežito poslovne namjene /oznaka M1/ i građevne čestice osnovne škole /oznaka D3/, može se postaviti ograda, uz uvjet da visina ograde nije veća od 1,20 m.
(2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije viši od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica.
(3) Na međama građevne čestice poslovne namjene /oznaka K1/ može se postaviti prozračna žičana ograda visine do 1,80 m.
(4) Ograđivanje ostalih građevnih čestica unutar područja obuhvata nije dozvoljen.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Unutar područja sportskog parka, primjerena zaštitna ograda sa zaštitnom mrežom iza golova, može se postaviti oko igrališta za nogomet i rukomet.
(2) Zelena zaštitna ograda - živica, visine do 1,0 m može se postaviti oko dječjih igrališta.
Članak 49.
(1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: POTREBAN NAMJENA BROJ BROJ GRAĐEViNE MJESTA NA MJESTA 1. Uredski prostori 100m2 korisnog 2PGM prostora 2. Trgovina usluge, 100m2 korisnog 4 PGM ugostiteljstvo prostora 3. Stambene građevine 1 stan 1 PGM
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Za potrebe sportskog parka predviđene su posebne površine za izgradnju javnih parkirališta unutar čestice sportskog parka, a koja se mogu istovremeno koristiti i za potrebe kapele.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 51.
(1) Građevna čestica poslovne namjene /oznaka K1/ treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine.
(2) U zelene površine iz prethodnog stavka ubrajaju se i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom.
(3) Broj stabala na površini travnim elementima uređenih parkirališta, da bi se ono moglo smatrati zelenom površinom treba iznositi 1 stablo na 2 parkirališna mjesta.
(4) Vrsta stabala treba se odabrati između autohtonih listopadnih vrsta. 30. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 20 - Stranica 3025

Članak 52.

Članak 52.
(1) Za površine javnog režima korištenja - građevne čestice ili dijelove građevnih čestica poslovne namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
Članak 53.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Za ulice unutar obuhvata DPU-a određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m.
(2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.
(3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
Članak 55.
(1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu broj 3 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica.
(2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,20 m, a preporuča se 1,60 m.
(3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i način priključivanja kućnih instalacija

Članak 56.

Članak 56.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja.
(2) Sve mreže infrastrukture, osim oborinske odvodnje potrebno je voditi unutar uličnih koridora. 3.2.1.Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 57.
(1) Planirane trase mreža voodopskrbe plinoopskrbe, te odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“ , a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Glavne projekte izgradnje, odnosno rekonstrukcije mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Vodoopskrba područja obuhvata DPU-a je riješena, a DPU predviđa proširenje mreže unutar koridora nove ulice UK4.
(2) Proširenje mreže vodoopskrbe, te eventualnu rekonstrukciju postojećih dionica treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim propisima.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne.
(2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe.
Članak 60.
(1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda i prethodno pročišćenih tehnoloških voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Podturen.
(2) Tehnološke vode prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti najmanje do razine određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 40/99 i 6/01).
(3) Priključke građevina na mrežu sanitarno - fekalne odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne.
(4) Okno priključka sanitarno-fekalne odvodnje može se locirati unutar građevne čestice ili na javnoj površini u blizini građevne čestice.
(5) Sanitarno-fekalne vode nije dozvoljeno upuštati u kanale sustava odvodnje oborinskih voda.

Članak 61.

Članak 61.
(1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Podturen, sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, trebaju se riješiti izvedbom trodjelnih zatvorenih septičkih taložnica, koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima.
(2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju, do izgradnje sustava javne odvodnje, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja, u skladu s posebnim propisima. Stranica 3026 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. prosinca 2006.
(3) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne stambene građevine i - 1,0 m od vlastite osnovne građevine.
(4) Nakon izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Podturen, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Odvodnja oborinskih voda sa javnih prometnih površina riješena je unutar zelenog pojasa uličnog koridora, otvorenim kanalima koji se spajaju sa postojećom mrežom odvodnih kanala, odnosno u konačnici se ulijevaju u otvoreni kanal oborinske odvodnje - Sivica, koji teče sredinom područja obuhvata u smjeru sjeveroistoka, tj prema Muri.
(2) Odvodnju čestice sportskog parka potrebno je riješiti rekonstrukcijom i dogradnjom zatvorenog kanala oborinskih voda, koji se nalazi unutar čestice te izvedbom dovoljnog broja upojnih bunara, sa konačnim ispustom u kanal Sivica.
(3) Proširenje sustava odvodnje oborinske vode s površina javnih prometnica potrebno je proširiti i u ulicu UK4.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Za oborinske vode s površina građevinskih čestica moguće je predvidjeti spoj na sustav javne odvodnje oborinskih voda, ili se oborinske vode mogu ispuštati na zelene površine vlastite čestice, pod uvjetom da se ne razlijevaju na susjedne građevne čestice.
(2) Oborinske vode s površina koje se uređuju kao prometne površine parkirališta s brojem parkirnih mjesta većim od 10, površine servisa vozila, uključujući površine parkirališta i servisa poljoprivrednih strojeva, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje oborinskih voda, uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, ugradnjom separatora prema posebnim propisima.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Plinoopskrba područja obuhvata DPU-a je riješena na način da unutar koridora ulice UK3 prolazi postojeći vod srednjetlačne plinske mreže, do postojeće redukcijske stanice unutar čestice javnog parka u sjevernom području obuhvata DPU-a.
(2) Od redukcijske stanice, unutar uličnih koridora UK1, UK2, UK3 i UK4 izvedena je niskotlačna mreža plinoopskrbe naselja.
(3) Proširenje mreže plinoopskrbe, te eventualnu rekonstrukciju postojećih dionica treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(4) Unutar područja obuhvata ne predviđa se izgradnja novih redukcijskih plinskih stanica, a ukoliko ih bude potrebno predvidjeti, mogu se locirati unutar zelenih površina u uličnom koridoru ili unutar površine sportskog parka.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje paralelno Minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ Plinovodi međusobno 0,20 0,60 Plinovodi prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji Plinovod prema informacij- 0,30 0,50 skim kablovima Plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova Plinovod do okna i kanala 0,20 0,30
Članak 66.
(1) Radi lakšeg priključenja pojedinih gradilišta na plinovod, moguće je projektom izvedbe ili rekonstrukcije plinovoda predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, tako da se osigura njegovo nesmetano održavanje na građevnoj čestici.
(2) Ugradnja priključnog seta s vanjske strane fasade, predviđa se u pravilu na prednju stranu pročelja (osim ako je građevina na liniji regulacije), na bočnu stranu ili na stražnje pročelje, te na način da se do seta osigura neposredni pristup za održavanje i kontrolu.
(3) Plinski priključak se može ugraditi i s nutarnje strane ulične ograde ili kao samostojeći tipski ormar na čestici, lociran unutar područja gradnje građevina ili uz bočnu među čestice. 3.2.2.Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 67.

Članak 67.
(1) Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu broj 5. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“.
(2) Unutar područja obuhvata locirana je jedna transformatorska stanica TS 10/0,4 kV, na vlastitoj građevnoj čestici.
(3) Niskonaponska mreža opskrbe električnom energijom i mreža javne rasvjete unutar područja obuhvata izvedena je kao zračna mreža, te se i kod rekonstrukcije predviđa kao zračna.
Članak 68.
(1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice 30. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 20 - Stranica 3027
(3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3.Telekomunikacijska mreža

Članak 70.

Članak 70.
(1) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu broj 5. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(1) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica.
(2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Priključci na TK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 72.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao javna zelena površina.
(2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(3) Sadržaj javnih površina parka, dječjih igrališta i čestice za održavanje oborinskog kanala (oznake Z1, Z2, Z3 i Z4 ) definirano je člancima 12. - 15. ovih odredbi, a obavezno je izraditi jedinstveni hortikulturni projekt područja, kojim je potrebno zadržati planom definirane: - zone dječjih igrališta, - glavne pješačke smjerove, od kojih je potrebno naglasiti vezu istok - zapad, koja omogućava komunikaciju prema kapeli i vezu sjever - jug, zapadno od kanala, te - lokaciju za postavu spomen obilježja u sjevernom dijelu parka.
(4) Sadržaj zelene površine uz ulični koridor /oznake Z5/ definiran je člankom 16. ovih odredbi.
(5) Prilikom sadnje biljnih vrsta na zelenim površinama, potrebno je koristiti autohtone vrste visokog raslinja, pri čemu treba uzeti u obzir da se radi o površini visokih podzemnih voda, i u vrijeme jačih oborima djelomično kratkotrajno poplavljenoj.

Članak 72.

(6) Obzirom na genezu prostora, odnosno činjenicu da je središnji park nastao od seoske plavne površine, djelomično bare, koja je trajno isušena nakon izvedbe kanala Sivica, park je potrebno urediti na način da evocira memoriju seoske javne površine - u osnovi treba prevladavati travnjak, odnosno košena livada s mjestimično zasađenim visokim stablima autohtonih vrsta, a predlaže se da se u oblikovanju koriste i voćke - orah, dud, trešnja, pitomi i divlji kesten, pri čemu je poželjno sačuvati i čim više postojećih stabala.
(7) Upotrebu jednogodišnjih cvjetnica treba koristiti vrlo umjereno, tek kao mjestimične akcente, a predlaže se da se i u primjeni cvjetnih vrsta ograniči na tipične tradicijske ruralne cvjetne vrste - ruža, božur i slično. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 73.

Članak 73.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu broj 7. - Uvjeti gradnje građevina.
(2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog DPU-a, iz poglavlja 2.2 - 2.5.
Članak 74.
(1) Za gradnju građevina unutar područja obuhvata, određen je samostojeći /oznaka SS/ i mješoviti način gradnje /oznaka MJ/.
(2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice.
(3) Građevina koja se gradi kao kompleks sastoji se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj čestici.
(4) Kod mješovitog načina gradnje tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 76.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 77.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, samostojeća građevina mora biti unutar iste čestice udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m, a od građevina na susjednim česticama ovisno o području predviđenom za gradnju, prema kartografskom prikazu broj 7.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka: - udaljenost građevina na istoj čestici može biti i manja, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili Stranica 3028 - Broj 20 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 30. prosinca 2006. - građevina može biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru , građevina mora imati vatrogasni prilaz projektiran prema posebnom propisu.
(2) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže predviđena je izgradnja vanjske hidrantske mreže.
(3) Unutarnja hidrantska mreža projektira se sukladno posebnom propisu.
(4) Kod projektiranja građevina gdje se predviđa skupljanje većeg broja ljudi, bez obzira na djelatnost, potrebno je izlazne putove projektirati u skladu s američkom normom NFPA 101, od 2000. godine.
(5) Za eventualnu planiranu gradnju građevina druge skupine, tj. zahtjevnijih građevina, potrebno je izraditi Elaborat zaštite od požara, sukladno važećem Zakonu o zaštiti od požara.
(6) Mjere zaštite od požara utvrđene posebnim propisima ovisno o vrsti djelatnosti, koje nisu navedene u ovom članku, određuju se temeljem posebnih uvjeta nadležne službe.

Članak 79.

Članak 79.
(1) Zaštitu od potresa potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa za gradnju, ovisno o stupnju ugroženosti područja.
Članak 80.
(1) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koju definiraju posebni propisi, a kojima se osigurava minimalno II. kategorija kakvoće zraka.
Članak 81.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih, sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(2) Oborinske vode s prometnih površina parkirališta s brojem većim od 10 treba projektirati na način da se predvidi izdvajanje štetnih tvari i otpadnih ulja ugradnjom separatora.
(3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke u pretežito stambenoj zoni naselja, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(3) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.
(4) Vanjske jedinice klima uređaja ne smiju biti locirane na način da su direktno usmjerene prema stambenim prostorima na udaljenosti manjoj od 4,0 m.
(5) Vanjske jedinice klima uređaja ne smiju se locirati na uličnim pročeljima građevina, osim na zidu unutar loggie.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta potrebno je definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
Članak 84.
(1) Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7. MJERE PROVEDBE PROSTORNOG PLANA
Članak 85.
(1) Izvornik Detaljnog plana uređenja centra u naselju Sivica ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.
(2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Istovjetnost preslike Detaljnog plana uređenja s izvornikom ovjerava tijelo Državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja.
(2) Preslika koja nije ovjerena od nadležnog tijela, nema pravnu valjanost izvoda iz detaljnog plana uređenja. III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 87.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osam dana od objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
(2) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće.
Članak 88.
(1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. KLASA: 021-05/2006-01/1141 URBROJ: 2109/13-2006-01 Podturen, 21. prosinca 2006. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Branko Krnjak, dipl.ing., v.r. 30. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 20 - Stranica 3029 OPĆi NA SVETA MARiJA AKTi OPĆiNSKOG ViJEĆA

Ostali akti u ovom izdanju (73)